<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<item xmlns="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5" itemId="1647" public="1" featured="1" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5 http://omeka.org/schemas/omeka-xml/v5/omeka-xml-5-0.xsd" uri="http://bibnum.upf.pf/items/show/1647?output=omeka-xml" accessDate="2019-11-14T09:16:18-10:00">
  <fileContainer>
    <file fileId="1102" order="1">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/afbf0d19b816557b201a870555396cdf.pdf</src>
      <authentication>bbff698210a6077458fcb762dc8cd16c</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29452">
                  <text>MATAHITI MATAMUA

HOO

I

ME 1937

TE MATAHITI HOÊ:

HIHI HAAMAURUURU.

E

MAHA TARA

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

E Vea api teie o tei parauhia o te " TOREA"
Eaha i parauhia'i e " TORE A" ?

f

.~";;~

No te mea i mutaa ihora, i teie nei mau pae fenua, ia haere-mai te
enemi i te pô e haavi i te mau taata rii o tei faaea noa ma te ineineore, na te manu iti tiai ra o Torea e faaara i taua mau taata ra, na
roto i ta'na ra ta`i, auaa teie nei manu iti, rave rahi taua mau aroraa
râ, tei ore i manuia.
I teie nei ra, mai te taeraa-mai o te Hau Farani i ô tatou nei, aore
roa e enemi e haere faahou mai e haavi ia tatou i roto i to tatou nei
mau oire rii. Area ra te vai nei te tahi mau enemi o te haavi mai ia
tatou, mai te peu e ere i nia ì to tatou oraraa i te pae tino nei, tei nia
ïa i ta tatou mau faufaa. Na teienei Vea iti o te Torea e faaara atu
ia outou e na'na atoa hoi e paruru atu ia outou.
To'na tumu ra o te tahoêraa la i te mau taata maohi, ia roaa-mai
ia ratou te pene maitai no ta ratou mau puha e ta ratou pârau, e ia
roaa-atoa-mai hoi ia ratou te hoo-rnama-roa a`e no te Inaa e te taoa e
oia atoa no te haamaitairaa ia ratou i to ratou oraraa i te pae tino nei.
Ia marere te Torea, e tae oia i te vahi teitei roa, e ite oia i te mau
mea atoa, ta'na e faaite atu ia outou, ia tae atu oia i nia i to outou
na mau motu.
E hi`o te Torea i te mau fenua rii atoa i te mau mea rii e au ia'na
ia faaite atoa'tu, o te nehene ia'na ia faariro atoa hoi ei maitai no
ratou.
Te Torea e ite oia i te mau mea rii atoa, e imi oia i te vahi rii atoa
e maitai ai te taata maohi o tei riro ana`e hoi ratou ei mau taata farani, eita oia e faaino ia Farani e aore ra i to'na mau mono i te fenua
nei. Ua ite oia e, te Tavana-Rahi ra o te mono ia o Farani i ô tatou
nei, o te maitai ana`e hoi ta'na e hinaaro e faatupu i teie nei pae fenua ta'na e faatere nei. te ravea maitai no tatou e manuia'i ta tatou
nei mau aniraa, maori ra ia e, ia faatae haehaa atu tatou i te reira
i mua ia'na mai te hoê tamarii o tei ani haehaa atu i mua i to'na

metuaB

�TORE A
Noa'tu a ia e ua haamauhia te Torea no te Tuamotu ana 'e ra, area
ra to'na maitai ra e mahuta la na nia i te mau Mataeinaa atoa o Tahiti e Moorea e oia atoa i te mau pae fenua i Raro-Matai, Maareva
ma, Nuuhiva e te mau fenua Rurutu, Tubuai, Raivavae e Rimatara.
Na roto i to'na tau na pererau e tae oia i te mau area roroa o tei faataaê i te tahi fenua e te tahi, no te hopoiraa i te mau parau api e te
mau haamaramaramaraa i te mau taata maohi no taua mau fenua ra.
Faahoi atu ta te tahi tuhaa ia'na ihora e tia ai, no reira te faaite
atu nei au i to te Tuamotu taatoa, o te taata hoi o tei horoa mai i teie
nei i `oa no teie Vea Torea, o Pioi a Tupana, no Manihi, taue haamauruuru maitai atu nei.
Te faaite atu nei au ia outou paatoa na e Vea maohi mau teie nei
Vea, no reira te tiaturi atu nei au i nia ia outou paatoa na, no te haamanuiaraa i teie nei Vea.
Francois Hervé
Te aaniu ifi o !bane no Rakatapu
Ua maha ahururu e tiahapa to`u matahiti i teienei, pohe noa hia mai ïa tou tino
e te ma'i, mai to'u tamariiraa mai la e tae roa mai i teie nei, paupau-noa to'u aho
i te tahi mau taime faa-api-api-hia to'u haereraa matai. I tou huru paariraa mai nei,
haere atoa mai te ma'i i te rahiraa. Ia tae i te ahiahi eita vau e hinaaro e taoto i
raro, eita hoi ta'u e nehenehe ia taravarava rü i nia i to'u ro`i, no te tamaruraa i
to'u tino, átaáta to'u no te mea ia tupuhia mai vau i teie nei ma'i, mea tupu ta'ue
noa mai, ohipa rahi na to`u mau fetii i te ara-raa-mai ia'u i te pö, hepohepo roa
ratou. I roto i taua mau taime mauiui no'u ra, mai te mea atura la e, te tapiripirihia nei to'u arapoa no te arairaa i to'u haereraa matai, eita hoi tau e nehenehe ia
horomii i te mata'i api. E ûriûrihia tou tau na utu, e huri te orio mata, haere roa
i te tahi-mau-mea-raa hoê afa hora te maoro. No te tamaru-rii-noa-raa ia'u i roto
i te taime mauiui e faahoromìihia vau i te auauahi no te hoê raau-ueue no te ma'i
aho-pau e aore ra haapuhipuhihia vau i te avaava aho-pau. tamau-noa vau i te
pohehia i teie nei maq.

I te hoê mahana faaroo atura vau e, te hamani nei te taata ra o LHERBIER, taote raau i Papeete, i te hoê raau o tei parauhia e RAAHOPAll
(oia hoi raau ahopau), o tei hamanihia i te hoê mau mea rii no raro i
te tai e anoihia ai i te tahi mau raau tupu no te fenua Tahiti nei. Hoo
atura vau hoê mohina no te tamataraa, mai te inu hoê punu ti i te poipoi
e hoê punu ti i te ahiahi. I reira tou iteraa e alta atura vau e tupu pinepinehia e taua ma'i ra, haere roa atura e piti ava`e hoê 'fa tupuraa, i mua
a`e nei râ, tamau noa Ia i te mau hepetoma atoa, _te ite nei ia vau i te
maltai. Manao ihora vau e tamata i te inu ia pau ia`u e toru a`e mohina
Raahopau, i te pauraa ia`u tera e toru mohina, ite ihora vau e ua maitai
roa to`u ma`i, no te mea a ono aenei ava`e i teienei alta roa vau i tupu
faahouhia mai e taua mai no`u nei.

Papaihia: IOANE no RAKATAPU
A tia'i mai ia i te Vea i mua nei.

�ar7,7
ts=

TOREA
Te faaite atu nei te Torea e ï te mau 15 atoa no te ava`e oia e neneihia'i. No te haámataraa teie ihoa Ia to'na faito, aita roa i nehenehe i te fare neneiraa Vea a Juventin i te faarahi atu no teie taime,
ua iti ta'na mau auri no te ohipa neneiraa.
Ua faataehia a`e nei ra i te fenua Farani, te hoê poroiraa rahi no
te tahi mau auri neneiraa api, te tiaturi nei matou e i te 15 no Atete
i trua nei e haamata tumu ai ta tatou nei Vea, i nia i te faito rahi
mau. Ua faaauhia te moni no te Vea i nia i te moni matahiti : e 20
farane, mai te peu e hinaaro mau outou i te hoê yea maitai ma, eita
roa ia e nehenehe ia faaiti atu i te hoo o te yea. Mai te peu hoi e, e
hinaaro mau to outou i te ora o te Torea, no te tauturu maitai atu ia
outou paatoa, a rave haavitiviti hoê matahiti no teie yea na oe.
No te tamatahitiraa i te Vea, faatae-mai ta outou aniraa ia François Hervé nei, i te piha ohiparaa a te Torea, i te Area poromu Jeanne
d'Arc i Papeete. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamatahiti i te
Torea, ia haapeepee-mai ratou i ta ratou moni matahiti i te piha ohiparaa o te yea. E faataehia'tu ia e teie nei piha ohiparaa ta ratou ve.a
i te mau tau atoa e mahiti ai te yea nei.
Te faataa atu nei te Torea ia outou i te huru o ta'na ohipa tumu
L Te mau parau api no Tahiti e te mau fenua motu.
2. Te mau parau api no te ao atoa nei.
3. Te mau haapiiraa e au ei maitai no te taata maohi.
4. Tapura faaiteraa i te pene e hoohia i Papeete nei no te puha, te
pârau, te vanira, te taofe, te pia e tae noa'tu i te hoo no te mau taihaa o te hoohia'tu e te mau Taiete Tahoêraa.
E fariihia te mau taata o tei tamatahiti i te Torea i te haaparare
na roto i teie Vea i te mau ohipa maere e te faufaa rahi, ta ratou i ite
no nia i te pae ohipa faaapu e te ohipa pârau e tae noa'tu i te mau
parau paari no te fenua nei, i te area i faataahia no te nenei i taua
mau parau râ.
Mea faufaa roa na te mau taata o tei tamatahiti í te Torea i te
faaherehere i teie nei Vea, no te mau haamaramaramaraa e te mau
haapiiraa i faaitehia I roto, o te riro ei aratai maitai no ratou.
Q~ II
Te Pape "GAZOR
Te "Gazor" e rito ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai ama tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oiá'toa i nia ia "Tooya" e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

�4

TOR EA

Chasfenef de Géry
Ua tae mai nei i o tatou nei to tatou Tavana Rahi api oia hoi
o Mr.
Chastenet de Gery, 47 to'na matahiti, teie nei taata toro`a teitei, no roto
mai oia i te pupu taata hi`opo`a no te mau fenua aihu'araau farani. Te
mau taata e tae i nia i teie net toro`a, o te mau taata ana`e 'fa o tel
tae i
te mau haapiiraa teitei e o tel haere i roto i te mau
hi`opo`araa rarahi,
mea iti roa te taata e tae i nia i teie nei toro`a. E faao atoa
hia i roto i taua
mau hi`opo`araa ra, te mau taata o tel mau i te mau toro`a Raatira tapa`o
toru e te mau taata o tel mau i te toro'a Tavana-Hau no te
mau fenua
aihuaraau. To tatou nei Tavana Rahi hou ace oia a tomo
atu ai i roto i
taua pupu taata hiopoa ra e taata toroa teitei oia no nia illo i te manua.
Na roto i taua mau toroa í mauhia e ana ra, na te reira i haapapu mai
ia'na te huru e te mau vahi e au ei maltai no nia i te faatereraa i te fenua
nei, na roto i to'na tonoraahia e híopoa haere i te mau faatereraa a te mau
Tavana Rahi i Lera vahi e`i tera vahi, papu ihora oia i te huru no te
mau
faatereraa, te mea afaro e te mea hape. No reira a tiaturi ana`e tatou
eo
te maltai ana`e ta'na e imi no to tatou nei fenua iti.
E taata faaaipoipo o Mr Chastenet de Gery, e
piti ta'na tau na tamarii.
Te pupu nei te "Torea" i te mau maltai atoa e te mau oaoaraa no Mme
Chastenet de Gery ia parahi oia ma te anaanatae i to tatou nei fenua iti
o Tahiti. Mai te peu e e tupu ihoa mai te reira te huru ra,
e nehenehe atoa
Ia ia tatou ia haamana`o e, e parahi atoa ia to
tatou Tavana Rahi nia te
oaoa e te anaanatae i rotopu ia tatou nei, ia
maoro hoi to'na faatereraa
i o tatou nei, e riro atoa la i te manuia te mau
ohipa maitatai ta tatou e
hinaaro nei no to tatou nei fenua iti.
Te pahi farani ra o "Verdun" o tel hopoi mai i to tatou Tavana Rahi
api, ua na te reira atoa pahi to tatou Tavana Rahi tahito ho`iraa i te fenua
Nouvelles Hébrides i nia iho i to'na parahiraa tahito. E ore roa oia e
moe noa ace i to te Tuamotu, i tona ratereraa atu i te tahi
mau motu rii,
te faatae atu nei ratou ia'na i to ratou aroha rahi faito ore.

Te Nuu manu reva i Tahiti nei.
Mai tahito mai e tae roa mai i teie nei mahana, mea iti
roa to Tahiti
nei e to te Tuamotu tei ite i te huru no
te manu reva. 1 teie nei râ tel
roto la tatou i te hoê ao api. Ua faatupuhia e
te Nuu Moana, i Tahiti nei,
te hoê pupu pahi reva. Ua marere ace nei te hoê manu reva
no taua pupu
ra na te Tuamotu na, í raro ace i te faatereraa
a te taata ra o Jeanpierre,
te faatere no te pae nuu moana. Teie nei taata ua tui to'na
roo, na roto
i to'na mau tere i te pae Ateranetita no
Apatoa, ei mootua oia e ei hina

�TO R E A
hoi no te Atimarara ra o Petit Thouars, o tei imi i te mau ravea atoa no
te horoaraa'tu ia Tahiti nei i roto i te rima no te Hau Farani.
Te mana`o nei oia e marere faahou na nia i to tatou nei mau motu rii,
e tau oia i te mau fenua roto ateatea maitai.
Te faaite nei oia i te mau Tavana Mataeinaa e i te mau Huiraatira no
te Tuamotu, ia ite outou i te manu-reva i nia a`e i to outou Motu, e mata
ana Ia outou i te faaateatea i te mau poti e te mau vaa o tei faaapiapi i te
roto i te vahi tauraa no te pahi-reva. No te mea ia tere te pahi-reva na
nia i te miti e ore roa oia e nehenehe ia ape i te hoê mea e na mua
mai ia'na.
Ia faaea te tere o te pahi-reva, e haere atu ai outou ma te oioi e tapin
atu i pihai-iho i te pahi-reva no te tautururaa atu ia'na no te hopoiraa'tu I
te mau ohipa e hinaarohia e ana ra.

Te avaava o tei hau i te maitai i te mau
avaava aboa no nia i te pae tino.
I mua a `enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi; mare-raa-huru-ê to `u arapoa e
te meumeu te repo i nia i tou arero. I teienei mai to`u á
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " Belga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA" i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga " te avaava
atei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa `o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana`ona`oraa no
to'na ra tai-navenave.
Tavana -liau no te Tuamotu
Mai te au i te hoê parau faataaraa no te 6 no Eperera 1937, ua haamanahia Ia o Mr. Senac, Tavana-Hau no te fenua Maareva, ei Tavana-Hau
atoa no te Tuamotu, e haamata oia i to'na toroa i te 16 no Eperera nei,

�T Q R E; &amp;
no te monoraa atu ia Mr. F, Hervé, o tel faaea i to'na toro`a Tavana-Hau
no te mau fenua Tuamotu. E taata maramarama teie nei taata o Senac
e te afaro, e taata here hoi oia i te taata maohi e mea papu hoi oia i te
parau i to tatou reo. Ua amui tahi hia i teie nei i raro ace i ta'na ra faatereraa na fenua e piti nei, oia hoi te Tuamotu e Maareva. 1a tiaturi ana`e
tatou e, ia riro ta'na faatereraa i nia i teie nei mau huiraatira ei faatereraa maltai i nia i te toroa rahi o tel tuuhia'tu e te Tavana-Rahi i nia ia'na.
Te faata`e atu nei to te Tuamotu taatoa i to ratou aroha ia'na ma te
tiaturi e, ia maoro atoa oia i te faatereraa ia ratou mai te Tavana- Hau
tahito i mahiti ace nei.

Avariraa Parau i Hikueru
Mai te au i te hoê parau faataaraa na te Tavana-Rahi no te iritiraa i te
rahui pârau no Hikueru, ua faataahia ia, ia iritihia te roto pârau no Hikueru
i te I no Tiunu e o te opani roahia i te 30 no Noema 1937, ia nehenehe
i te mau taata hopu pârau o tel haere mai, mai te tahi mai mau motu, i
te hoi oioi atu i nia i to ratou mau fenua, ria mua ace i te mau ava`e iino
no te ati miti, oia ',ni na ava`e ra o Tenuare e Fepuare.
Te tuhaa e avaridiia, nei, te tuhaa 'fa i te oire i Tupapati.
Aita roa ace e pene i faaitehia no te pârau.

Te pereoo faataah6 e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tel hau ace i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo "Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maltai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
ü te pereoo lira ( Camionnette )
"Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haammauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" 1 Papeete nei.

Mau Parau Api
Mai te tamati rahi i tupu a`e nei i te matahiti 1914-1918, ua faatupu
te Hau farani i te hoê Apooraa i te mau nunaa atoa oia hoi ia faaore
hia te mau rnoihaa tama•i i roto i te mau Hau atoa. Ua turuhia mai hoi

�TOREA
te Hau Farani i roto i taua mana`o na'na ra e te Hau Peretane, te Mau
Peretita e te mau Hau no te pae i te hitia o tera no Europa, tei haaputuputu ana`e ratou i raro ace i te mana`o no te autahoêraa e ua faatupu
ihora i te hoê Apooraa rahi no te mau Han atoa. Ua faaotihia i roto ì
taua Apooraa ra, ta'na ohipa e rave maori ra ia e, o te hiopoaraa ia e te
tuuraa i te hau i roto i te mau peapea atoa e tupu e te faaoreraa hoi i te
mau opuaraa tamai atoa. Va faarii hoi te ,Hau Purutia i te mau faaotiraa
i faaotihia e taua Apooraa ra. I muri mai na roto i te faatereraa e te mau
opuaraa a te taata ra o Hitler rani e atura te moua`o o te Hau Purutia.
Faariro atu ra oia i te parap i faaotihia i roto i taua Apooraa ra ta to'na
iho rima i papai, ei mea faufaa ore, faaineine faahou ihora oia i ta'na mau
moihaa tamai, na roto i te mana`o e aro oia i te mau Patireia taa`toa o te
ao nei.
Na roto i taua mau opuaraa api nana ra, haarnanao ihora o Farani e
e Peretane na roto i to raya au tahoê mure ore, i te faarahi faahou i to
raua mau nuu, mai to te fenua, to raro i te tai e tae noatu i to nia i te
reva.
Ua faahamani te Hau Peretane i te hoê pahi rahi tama`i falto api. Ua
faahamani te Hau Farani i te hoê pahi faahiahia roa o tel haatnatahia te
hamani i te matahiti 1920. Ua faatopahia ace nei i raro i te tai te pahi
tamai ra o " Dunkerque" e o " Stasbourg " te rahi o teie nei tau na pahi
e 26.000 tane, to raua tare e 36 maire i te hora, te hoê fete tau na pahi o
tei hamani pautuutu maitaihia no te faaûraa i mua, e ia nehenehe oia i farii
i te mau ofai rarahi haaparari e i te mau manu-reva e ì te topita hoi, niai te
nehenehe noa ea ia'na i te haere i mua. Ua faataa faahou aenei te Hau Metua i te moni ra: 12 miria no te hamani faahouraa e 5 pahi-tama`i rarahi
e 35000 tane, e oti i roto e ono matahiti te maoro.
No te haapeeraá i taua mau haamauaraa ra, ua tuu te Hau Farani ï te
hoê titauraa i nia i te mau taata farani taatoa no te moni ra e 8.000
mirioni o tei aufau-pee-roa-hia e taua mau taata farani ra i roto i na mahana
e piti.
Mai teie nei, mea hau ace i te rahi te nuu Farani e te nun Peretane i to
te tahi mau Hau, mai te nuu fenua, te nuu moana e tae noa'tu ì te nuu no
te reva.
Ua riro ei mea faufaa rahi no tatou teie nei nuu rahi.
Nunaa rahi to Farani e to Peretane i roto i te ao atoa nei, teie te
hoê faahoho`araa: to te Hau Farani ana`e iho tei tahoê i raro ace i to'na
ra reva, oia hoi to tatou reva, ua hau atu la i te hanere mirioni taata te
ora nei, mai ia outou atoa na te huru i raro ace i te ture no te tiamâraa,
e mau fatu fenua ana`e hoi ratou, tei ora i te oraraa i matarShia e ratou
ra, mai tel vaihohia mai e to ratou ra mau hui tupuna.

�T_()R;EA
Ia riro to Farani puai e to Peretane, ei puai rahi faito ore
no te parururaa i teie nei nunaa rabi taata i mua i te mau
enemi o tei hinaaroo e rave atu i teie nei mau taata e faariro
ei titi na ratou. E ore roa teie nei tau na Patireia rarahi e vi
noa a`e, no te faatiamâraa i ta raua hopoi`a.

Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare rnOtti Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fife
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

Tata`uraa rahi i Paris i teie nei matahiti 1937.
Te faanahonaho nei te Hau Farani i te hoê taurua rahi hi`opo`a
raa o te ravehia i teie net mau mahana i mua nei i te Oire rahi
ra o Paris i teie nei iho matahiti 1937. Ua faanehenehehia te hoê
area rahi i roto i teie nei Oire, no taua t.ata`uraa rahi ra. Ua
tapa`o te mau Patireia rarahi atoa i te hoê mau vahi e au ia
ratou, ua faanehenehe e ua faahamani i te mau Aorai rarahi ei
vairaa i te mau ohipa faahiahia e te maere o to ratou ra mau Hau.
Ei nia i teie nei tahua rahi e iteahia ai te mau ohipa faahiahia atoa e te mau ohipa api e te maere no roto i te iteraa e te
maramaramaraa o te taata nei, to te tahi vahi e to te tahi vahi.
Mirioni e mirioni te rahiraa o te taata e haere mai e mataitai
i taua tata`uraa rahi ra, te tahi pae no taua mau taata ra, no

�TOREA
te hopoiraa mai ia e hoo i ta ratou mau ohipa, te vetahi ra, no
te haere mai Ia e hoo ì te mau ohipa maere ta ratou e ite.
Teie nei rahiraa taata e haere mai nei i Paris, e haamaua ïa
ratou i nia í te mau pereoo auahi farani, hanere e hanere te
mirioni, e riro te reira ei tautururaa rabi e ei faafaufaaraa hoi
ia farani. Teie râ te hoê mea faufaa raki roa a`e, maori râ ia e,
o te faaiteraa i to te ao atoa nei, tei mua roa a`e o Farani i te
mau Patireia atoa, no to'na ite, te maramarama e ta'na mau
ohipa paari. A poupou ana`e tatou i te manuia rabi o teie nei
taupiti rabi o te ravehia ma te anaanatae e to tatou ra Hau.

~

"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

Mau Parau Haamaramarama
Paeau tivira
Faatiamaraa i te mau tamarii o tei fanau na mua a`e i te faaipoiporaa :
Rave rahi te mau taata o tei ore i ite i te Ture. Ta faaea faaturi noa te hoê tane e te hoê vahine, i muri mai i taua faaearaa
raua ra, ua tamariihia, faaipoipo ihora i muri ruai, e nehenehe
mau ia raua i te mahana e faaipoipo ai, ia ani atu i te Tavana
Mataeinaa, raatira no te pae Tivira, ia faariro i taua mau tamarii na raua ra ei tamarii tiama no roto i te faaipoiporaa, e ìa papa `ihia hoi te reira i roto i te Tivira I te mahana faaipoiporaa.
Te hoê teie parau faufaa rabi o te ore-roa e tia ia outou ia haamoe i te mahana no to outou faaipoiporaa.
Iteraa i te hoe tamarii o lei fanauhia na mua are i te faaipoiporaa: Mai te peu e roaa-mai te hoê tama no roto mai i te hoê
na metua faaipoipo-ore-hia, te metua o tei haere e ite na mua
i te tama, hau a•e la to'na tura i nia iho i teie nei tama i to te
tahi i na muri atu.

�fib

TOREA

I mua i te aro o te Tavana Mataeinaa e ravehia'i'te ohipa no
te iteraa'tu i te Lama.
E'ore roa e tia i te hoe taata faaipoipohia e o tei ore i fáataahia i mua i te Ture, ia ite í to'na tamarii eere no ta'na vahine
haaipoipo.
Te hoê vahine faaipoipo, o tei ore i faataahia i mua i te Ture,
ta'na mau tamarii e roaa-mai, e papai-ana`e-hia fa i nia iho i té
i`oa o ta'na tane faaipoipo, noa'tu e mea roa to raua taaraa.

Te Ratio "PHILCO"
Te Ratio "PHILCO", te tapa`o Ia o tei hau a`e i te maitai i Oteania taatoa nei. E ere teie i te parau faaahaaha o
te oia mau râ. A ui na i te mau taata o tei hoo i te "PHILCO ", ua maÙrùllru maitai ratou.
E hoohia te Ratio "PHILCO" i Papeete nei i te Radio
Salin Océanien.
Té piha ®hlparaa a te " T®REA ".
Ua faatupu a`e nei te taata ra o F. Hervé i te hoê piha ohiparaa no te haapaoraa í te mau ohipa a te mau taata maohi o tel
faaea i te mau vahi atea I Papeete, oia hoi te mau taata e hãpono
fereti mai i ta ratou mau faufaa puha e te pârau ia'na nei, na
nia i te pahi auahi ra o " Tooya " e aore ra na nia i te tahi
nóa'tú mau pahi, na'na e hoo í Papeete nei i nia i te pene maitai
roa a`e, teie ana`e ra to'na taime iti tana e ani atu ia outou
maori ra ia è, e piti pene i nia i te tara hoê; i nia i te moni í
rõaa mai no nia i taua hooraa râ.
Te faaite atoa atu nei teie nei piha i te mau taata o tei hinaaro
e poroi mai i ta ratou mau taihaa i Papeete nei, a paroi mài
outou iana nei, na'na teireira e hoo atu i nia i te hoo Mama roa
a`e í Papeete nei, na nia i te taime iti ra e piti pene i nia i te
tara hoê, i nia i te moni hoo no te taihaa.
E haapao atoa teie nei piha ohipa i te imi atu na nia i ta oútou
aniraa i te mau parau faturaa fenua e te tahi atu mau htlrú
parait ta outou e hiilaaro, e papai atoa teie nei pihä ohiparaa
i te Thau huru parau atoa ta outou e hinaaro, dia hot mai te
parau hooraa fenua, aore ra te parau haamnrioraa faufaa ë te

�TORE A.

11

tahi noa'tu mau huru ta outou e ani mai, i nia i te moni mama
roa, tete nei piha ohiparaa, ei faaohieraa ia oe e to te Tuamotu no te imiraa i te mau parau faturaa fenua atoa, noa'tu te.
huru ta oê e ani mai.
A faatae mai ta outou mau faufaa e a poroi mai hoi ta
outou mau taihaa i Papeete nei, ia F. Hervé nei, i te piha
ohiparaa a te Torea.

A puhipuhi na i te aavava, oviri

NATIONALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.

Te mau fenua i Raro-Matai.
Ua tae mai nei te Taote ra o Perrin mai te fenua farani mai,
na nia i te pahi farani ra o Ville de Strasbourg, ei monoraa i te.
Taote ra ia Casteix, Tavana Hau no te mau fenua i Raro-Matai.
Teie nei Taote o Perrin, e taata matarôhia oia i o tatou nei, mea
roa to'na parahiraa i rotopu ia , tatou nei i mua a`enei.
Te pupu nei te "Torea" i te mau manuiaraa i nia ia'na no
te toro`a rabi i tuuhia'tu i nia iho ia'na.

Raafira pahi farani e fo'na pahi
I te pô Tapati 2 e poipoi a`e 3 no Me, ua tae mai i Papeete
nei te hoê Iati farani 10 tane, hoê taata i nia iho. Teie nei Iati;_
i te fenua ra o Carantec (fenua farani) i hamanihia'i, na Bernicot, Raatira tere na te mau area roroa (Capitaine au long
cours) i faatere mai. Ua faarue teienei Iati i Morlaix i te 11 no
Eperera 1936, i to'na taeraa mai i roto i te area no Magellan,
ua roohia oia e te hoê ati rahi matai. Ua tae oia i te fenua Maareva i te 5 no Eperera i mairi aenei. I to'na taeraa-mai ,i Papeete nei i te 3 no Me, ua farii-hanahana-roa-hia oia e te Tavana-Ralai.,

�12

TOREA

Te lati rahi Marife ra o Wicking.
I roto i na mahana i faaea poto mai ai oia i Papeete nei, ua
roohia oia e te hoê ati, oia hoi, ua polie roa te tutu o teie nei
pahi i te 6 no Me.

I fe 9 no Me ®roa tianahana no Jeanne d'Arc.
Ua faahanahanahia i Papeete nei, mai to farani atoa te huru,
e te faatereraa Hau o te fenua nei, e ua na reira atoa hia hoi
i roto I te mau fare pureraa Katoríka, 6 tei faariro i teie nei
vahine Aito ei Peata.
Ua rave atoa hia te hoê turamaraa na roto í te mau aroa poromu i Papeete nei i te hora 7 i te ahiahi, o tei apeehía e te
mau nuu faehau e te nuu moana,
I te hora 9 e te afa i te poipoi, ua ravehia te hoê hi`opo`araa
no te mau nuu faehau e te Tavana Rahi, i nia i te tahua o Pomare
V, muri ate ra, ua haere atu ra te Tavana Rahi i te menema o
te mau faehau o tei pohepohe i te tama`i rahi i oti a`enei, e ua
valho atura i te hoê ruru-tiare ei haamana'oraa ia ratou. Ua
pure atoa hía hoi te hoê pureraa hanahana i roto i te fare pureraa rahi i Papeete nei, ma te faahanahana-roa-hia e te upaupa
pû a te mau tarnarii a te Frères.

Te mau ohipa hooraa i te Piha-ohipa a fiorea

Te puha ta te Taiete Tahoê
no Pukapuka i hapono mailla
te Tooya, ua riro ïa i te hoo i
na moni ra: farane e 28 tenetima, i te II no Me nei.
Te mairi Bo te kilo 2,8 °Jo.
IMPRIbIERIE ELIE

F.. elÜŸFNTIN — RUE DU COMMANDANT DESTRE.KALT.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1143" order="2">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/ebec2e6b3e5cd783c0807f79d1094728.pdf</src>
      <authentication>e7cef13f7e689226d85dca51f108ac50</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29667">
                  <text>JUIN 1937

MATAHITI MATAMUA

HIHI

2.

0
HOO I

TE

MATAHITI HOE:

E

HAHA

TARA

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

~MIL~

S .E~3~,I
Auaha Paruru no te mau Fenua Aihuaraau no Oteania
Ua tae mai nei te hoê niuniu faaite e ua pohe oia i.
te 9 no Tiunu 1937.
Na roto i ta'na Ve`a matamua, ua faataa ia te " TOREA " i te huru no ta'na ohipa, ta matou e.tapiti faahou atu nei.
1. — te imiraa ia ï te mau rave `a no te tahoêraa i te mau taata Maori, ia roaa mai ia ratou te pene maitai roa no ta ratou ra mau faufaa,
e ia roaa atoa mai hoi ia ratou te hoo-mamaroa a`ê no te mau taihaa
e hinaarohia ra.
2. — Te haapiiraa atu ia i te mau taata Maori, i to ratou tiaraa mau,
e te mau ravea e au ia ratou ia rave no te haapapuraa i taira, mau tiaraa ra, ei maitai no ratou iho, e ei maitai hoi no to ratou ra mau mono,
oia hoi ia faaea peapea-ore-noa ratou i nia iho i taua mau tiaraa i vaihohia mai e to ratou ra mau tupuna.
3. — Te haapiiraá atu hoi ia ratou na roto i te faaanaanatae i te huru no teie nei ao, ma te haapapu atu hoi ia ratou e, tei roto ratou i
te hoê nunaa rahi, o tei naeahia 100.000.000 taata; te ora nei mai ia
outou atoa na te huru, e i roto i te mau taime no te hepohepo ra, e
tauturu atu ia te tahi i te tahi.
Te mau vahi ta tatou e titau nei, eita te refira e manuia mai te peu
e, eita tatou e turuhia mai e te mau mori, e aore ra na te mau taata
o tei tiaturi atu i nia ia ratou ra.
I roto ia outou paatoa na, o te tauturu ia a te mau orometua haapii ta te ` ` TOREA " mea nounouroa a `e. No te mea hoi e, te mau mero no roto i taua pupu ra, e taatiraa anae ia to ratou i te fenua nei,
rave rahi hoi to roto ia ratou ra e mau Maori tumu
mau no te fenua
nei, o tei pupu atu i to ratou ora no taua toroa ra, no te horoaraa-atu
i te maramarama no to ratou ra mau taeae,

�2

TORE A ,

Na roto i taua toroa haapii o tei matarohia e ratou ra, na te reira
i haapapu-mai iaratou i te mau ravea no te faatitiaifaroraa mai ia ratou.
Te faaite atu nei te " TOREA " e farii oia ma te poupou, no te haaparareraa na roto i tana Yea, i te mau area i faataahia no te reira, i
te mau parau maitatai e te faufaa, e faataehia mai ia'na nei.
François HERVE
Te aamu in o loane no Rakatapu (tuatiraa)
I mua a'enei, ohipa rahi na`u i te faaherehereraa i to`u tino, i te mau mea
rii atoa ra, eita vau e amu rahi i te maa, eita hoi e inu, eita hoi e puhipuhi i te avaava, eita'toa hoi e nehenehe ia rave i te ohipa mai ta oe e hinaaro, incha i teienei, te inu nei au, te tamaa maitai nei, te puhipuhi nei, te
rave nei i te ohipa, e te taoto maitai nei hoi i te pô mai outou atoa na te
huru. Aita roa vau e mana`o na i te mana`o haaipoipo i te vahine no to`u
nei tino ma`i, i teienei, ua maitai roa to`u tino, no reira, te mana`o nei au
e haaipoipo.
A vai mai noa hic ai hoi to`u tino ra, ua mana`o atoa ihoa vau
mai te
vetahi mau taata i te mana`o haaipoipo i te vahine, terá ra, te vai atoa
ra
te mana`o taiâ i roto i te aau, ia haere e ani i te rima o te hoê potii
api
ei vahine na te hoê taata tino ma`imai.
Area râ, ua here vau ia Maria, e tamahine maitai rahi teie nei tamahine,
e taata fenua rahi hoi to'na ra metua tane, e ua api pauroa ana`e hoi i te
haari. I to`u ihoa maitairaa mai i to`u ma`i Ahopau i te raau
«Raahopau",
haere atu ra to`u metua tane e ani ia Maria ei vahine na`u, aore roa râ teie
nei anima i tia noa a`e i na metua o Maria. Teie ta raua
i pahono mai, eita
roa ta Maria e nehenehe noa a`e ia haaipoipo i te tane,
no te mea e tino maimai roa'toa to'na. Ui atura vau fa raua, e aha hoi to Maria
mai, faaite mai nei raua
ia`u e, aita to'na ma`i vahine e haere maitai, te vetahi hoi mau mea raa,
haere roa e ono hopetoma te maoro, ua haere mai, e te vetahi hoi
mau mea
raa, e torn la hopetoma, haere roa hoi e va`u mahana
e aore ra hoê ahuru
mahana te maoro ua maitai, te vetahi mau mea raa, e piti noa iho Ia mahana,
eere hoi te toto i te mea uteute maitai roa, ei roto hoi i te
mau
ma`i ra, faatahe noa la te he`a, e autâ noa hoi oia i te mamaearea no to'na
i to'na opu,
te vetahi mau mea raa, e hopetoma taatoa na mua a`e a
pohehia mai ai oia.
Ua tamatahia hoi o Maria i te raau i ta tatou nei mau
huru rii raau atoa, e cita
roa a`e e raven o Maria e maitai ai.
Papaihia: IOANF no RAKATAPU
A tia`i mai ia i te Vea i mua nei.

Te mau parau api no te fenua nei.
Na roto i te hoê pô vero rahi, te matai e te poiri hoi, ua roohia te
pahi faauta yea ra o " Tooya " e te hoê peapea rahi, oia hoi ua iri oia
i nia i te eau i te motu ra i Tikahau, ta'na hoi i manao e, 10 maire oia
i te atea i rapae i te fenua, e ua hoi faahou mai ra oia i Papeete nei
no te faahamani faahouraa, ua riro teie nei ati, o tei iri mai i nia iana

�TORE A

1

ei faataupupuraa i ta'na ohipa. Na roto i te hoê tauiraa opape o tei
naeahia e maha maire i te hora, na te reira i faahurue i te tere o te
pahi. Ua faaue te Tavana Rahi ia ravehia te hoê parau haapapuraa
i te tumu no teie nei iriraa. I muri a `e i taua haapapuraa, ua iteahia
ihora e aore roa hoê a`e hape no te Tomana, mea tiamâroa oia i nia
i to'na toro`a, e mai te reira'toa te ihitai no te pahi. Ua faahoi mai
te paoti e te Taiete i te mau tao`a o tei feretihia na nia ia "Tooya"
i roto i te rima no te mau fatu ohipa, e ua hapono faahouhia'tu ra
te reira na nia i te tahi atu pahi taaê.

„
Te Pape " GAZOR

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oiá'toa i nia ia " Tooya ", e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Te Nuu Manu Reva i tatou nei
I roto i ta'na Vea matamua te faaite ra ia te " TOREA " i te huru no
te haamauraahia e te Nuu-Moana te Nuu-Manu-Reva i Papeete nei.
Ua oti maitai roa taua ohipa ra i teie nei, e ua tamatamatahia hoi i te
faateretere na manu reva e toru o teie nei Nuu iti, e mea tere maitai roa
hoi.
A tahi ia ohipa api o tei haamauhia-mai ì ô tatou nei, te hoê teie taoa
horoaraa maitai rahi. E riro paha, i haamau ai te Hau Metua i teie nei
Nuu-Manu na te reva i ô tatou nei, maori ra ia e, ei parururaa i to tatou
fenua iti, i roto i te tau tama`i. Area ra na roto ì te mau ohipa haamatautauraa ia ratou i nia i to ratou mau toroa, mea titauhia ia, ia ratou i
te marere na te mau motu rü no teie nei mau amuiraa fenua.
E riro teie nei mau tereraa i to ratou, ei mea faufaa rahi no tatou, no
te mea, i roto hoi i taua mau tereraa no ratou ra, e nenei haere ai ratou
i te mau hohoa, no te faahamaniraa i te mau puta fenua.
Te mau manu reva rarahi, o te nehenehe atoa e faauta i te horopatete,
e ravehia te reira e te Tavana Rahi ei e`a oioi no'na no to'na mau tere
i te tahi motu e te tahi motu, e nehenehe ia outou ia tiaturi e, te vai ra
te mahana e hiti ma`ue noa outou ia tia atu o Mr Chastenet de Gery, i mua

�4

TOREA

ia outou, o tei pou mai mai te rai mai, e taata itoito teie nei taata e te
vitiviti, o te tae ta`ue noa'tu i rotopu ia outou, i roto i ta outou ra mau
raveraa ohipa, na te reira ia e haapapu maitai mai ia'na i to tatou oraraa
mau, mai te oreroa tatou i faaineine nó te faariiraa atu ia'na, mai te mau
peu i matarohia ra. Na te reira 'fa e haapapu maitai atu ia'na i to tatou
hinaaro mau e maitai ai tatou, oia atoa i te huru no ta tatou imiraa faufaa,
riro atoa ïa teie nei mau tere i to'na ei mea faufaa no'na i nia i te mau
vahi rii atoa ta'na e hinaaro i te oia mau.

Te avaava o tei hau i te maitai i te mau
avaava atoa rio nia i te pae tino.
I mua a `enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi, marô-raa-huru-ê to `u arapoa e
te meumeu te repo i nia i tou arero. I teienei mai to `u â
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " elga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA" i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga" te avaava
o tei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa`o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana`ona`oraa no
to'na ra tai-navenave.
I te 1 no Tiunu i te poipoi, i tae mai ai te pahi tatuai farani
ra o " RIGAULT de GENOUILLY" i Papeete nei, mai Nouméa
mai i raro ace i te faatereraa a te Raatira Rahi ra o
MORON,
mai tei matarohia i te mau matahiti i mairi acenei, e
faaea rii
oia i ô tatou nei e ratere haere atoa hoi na roto i te mau
motu
rü o to tatou nei mau pae fenua.
Ua ravehia acenei te Oro`a rahi afairàa Euphari i te
mataeinaa
ra o Faaa. Rave rahi te taata o tei tae i taua Oro`a ra, ua rave
hia hoi te ohipa himeneraa e tae noa'tu i te
tu'iraa pò.

�TORE
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapa rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rH ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Ei roto i te avae Tiunu nei, e rave faahouhia te hoê Apooraa
Rabi (délégations Économique et Financières) ei roto hoi i taua
Apooraa râ e putuputu mai ai i Papeete nei, te mau mono no
te mau motu rti atoa, no te faatitiaifaroraa ì te puta moni o tel
faaotíhia e te faatereraa Hau o te fenua nei.
Mai mua mai e tae roa mai i teie nei, ua faatumuhia teie nei
Apooraa i nia I na mero 13, oia hoi e 6 mero mono no Papeete
nei, e hoê Tavana Mataeinaa no Tahiti nei, ei mono no te mau
mataeinaa taatoa o Tahiti nei, oia hot e 7 ia mero no Tahiti taatoa
nei. E te tahi mau motu ra, o tei horoa mai i te rahiraa no te
faufaa hotu, e 6 noa iho ia to ratou mono.
Rave rahi a`enei te tau to te Tuamotu patoiraa i taua hape
i ravehia ra, mai te haafifi-ore atu i te mau tereraa ohípa taa-ê
o te fenua nei. A tiaturi ana`e tatou e, e ríro paha na teie nei
Tavana Rahi api e faatitiaifaro í taua vahi ra. Na te faataaraa
'ta a teie nei Apooraa api e haapapu .maitai atu ia'na i te mau
hinaaro maitatai e hinaarohia no te fenua nei; e riro atoa'tu
ra ia te reira ei aratai papu maitai no'na i taua vali ra.
Ua faatupuhia a`enei te hoê pô arearearaa tauturu í te fare
haapiiraa a Vieno, i te pô 2 no Tiunu, i te fare teata Tiare Vareau
(Théâtre Moderne). Ua manuía roa teie nei ohipa ; te hoê teie
peu maitai roa, te tauturu na roto i te faaarearea i te mau haapiiraa ; noa'tu eaha te huru no te haapiiraa : haapiiraa Porotetani,
aore ra te haapiíraa Katorika, no te tautururaa'tu i te tahi mau
ohipa maitatai, mai te "Radio Club" hoi te huru o tei riro ei
maitai rahi no te man huiraatira no te mau fenua rü motu e
te mau mataeinaa rü.

i

�6

TOIL EA

No te Taviriraa Rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tei
faatia i te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa ( Loterie ) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata
Faaapu (Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa,
e a taui atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau taata
faaapu ( Caisse de Crédit Agricole), e mea roa a`enei hoi na matahiti te
tereraa teie nei Afata, tera râ, na roto i te rayai ore o ta'na moni afata,
i ore ai nehenehe ia'na i te horo`a tarahu atu i te moni i te mau taata
faaapu i nia i te taime mâmâ roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa,
ua faataahia 'fa 12.500 titeti no te moni ra 10 farane ì te titeti hoê. I
roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti e haru i te ré, oia hoi te mau tano
10.000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o noa
ïa oe e: penei a`e te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane, ia ore
hoi oe ia tano ra, haamana`o noa ïa oe e, ua horo`a oe i ta oe piti tara
na te feia faaapu, ia hinaaro noa'tu fa ratou i te haere e aitarahu mai i te
moni i te Afata tauturu a te mau taata faaapu ra, e roaa mai Ia te reira
ia ratou i nia i te moni taime mâmâ roa a`e, e aore ra, penei a`e hoi e, o
oe iho te haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
E no reira, e mea maitai rahi no te mau vahi atoa i te rave i te titeti no
teie nei taviriraa.
E hoohia te titeti no teie nei taviriraa i te fare moni rahi a te Hau i
Papeete nei, e i te fare moni a te Initia Taina, i te fare rata, i te fare Tomiteraa
fenua, ei roto i te mau fenua rií motu ra, i roto ïa i te rima no te mau
haapa`o faufaa a te Hau. Mai terâ ra a rave ta outou mau titeti, eiaha e
tiai i te taime hopea, a ere outou i te titeti.

Te Pia AORA1 "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau
Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ",
o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I te fenua Peretane:
I te ava `e i mairi a`e nei, to te arii ra o Tihoti VI,
te arii no
Peretane faatoroaraahia. E Oroa rahi hanahana roa teie, o tei

�TOREA

' fi

ore a i iteahia mai tahito mai â. Te mau haamau`ar,aa o tei haamauahia e te Hau Peretane i taua Oroa rahi ra, ua hau atu ia i te
50.000.000 farane, ua tapiti te rahi no te mau haamau`araa i to
te mau haamau'araa i ravehia ace nei i mutaa ihora.
Ua riro teie nei Oro`a rahi na te Hau Peretane ei mahana
haamanaoraa na ratou. Te paean rahi no taua nunaa ra, no
to'na ia pae aihuaraau, o tei tahoê ana`e mai i raro ace i te
faatereraa a to ratou ra Hau arii. I te hopea no te matahiti i mairi a`e nei, ua tupu te hoê â repurepuraa i rotopu t taua faatere
raa Hau arii ra, na roto i te hoê mau peapea rü o tei fatataroa
i te amahamaha. No te mea te arii ra o Etua VIII, e 42 matahiti,
ua here oia i te hoê vahine e ere to roto i te opu huiarii, e
a piti ace nei hoi to teie nei vahine faataaraa ia'na i mua i te
ture no te haaipoiporaa. Eita hot te Lure arii e faatia i teie nei
haaipoiporaa. I te hoê mahana ua faatae mai ra oia í te hoê parau
na te reva mai i to'na ra nunaa taata oia hoi, eita roa e nehenehe i te hoê taata, ia faatere au maitai i to'na toroa, mai te
peu e, e mea opanihia ia'na i te haaipoipo i te vahine o tei
herehia e ana ra. E no reira ua vaiho atura oia i to'na toro`a
arii, e ua tuu atura i te taraunu arii i nia i to'na taeae ra, ia
Tihoti VI, e ua faarue mai ra oïa i te fenua Peretane.
Na roto i taua tumu ra, i. faarue ai oia i to'na atoa ra mau
tiaraa e t.a'na ra mau faufaa taatoa, e ua toe noa mai ra í nia
ia'na te i`oa ra o David Windsor. Ua tuu mai ra te arii api i
nia ia'na i te i`oa huiarii ra o, Duc de Windsor, e ua faataa
atoa'tura te Apooraa Rahi no te Hau Peretane i te hoê tuhaa
moni na'na, oia hoi : e 5.000.000 farane, ei faahoonaraa i te mau
ohipa maitetai ta'na i faatupu í roto i to'na Patireia i roto i na
matahiti e 25, na nia i to'na tiaraa tamaiti arii no Galles e oia
atoa na nia i to'na toroa arii no Peretane. E nehenehe atura la
ia'na i teie nei, mai te fifi ore no to'na Patireia, ia haatpoipo i
te vahine ta'na i here. No oti noa ace nei te parau faaau no to raua
haaipoiporaa i te papaihia i te oire ra i Tours ( fenua Farani ) i
roto i to'na Aorai parahiraa, e i reira iho hoi e faaotihia'ai to
raua ra oroa haaipoiporaa.
Ahiri o Etua VIII, aita i vaiho i to'na toroa, a maro noa ai
oia í te haaipoipo i te vahine ra ia M me Stimpson, e riro ia te
faatereraa Hau Arii i te amahamaha, no te mea ua patoi u`ana
mai te mau taata rarahi faatere i te fenua Canada, to te fenua
Oteralia, to Rutirani e te Cap, e tae noa atu í te mau Epíkopo
e te mau Orometua, i taua haaipoiporaa ra,

�TOREA
E mea oaoa rahi no tatou, í te mea e, aita roa a`e i feaa-noa•a'e
te faatereraa Hau Arii, na roto i tete nei mau peapea rii, e o tel
tapea malte i te autahoêraa, te tumu ia no teie nei orna rahi
hanahana o tei ravehia a`enei, i te faatoroaraa ia Tihoti VI. A
poupou ana`e tatou e te mau huitaata Farani, e hoa rahi o Peretane no tatou, te mau íno atoa e iri mai i nia ia'na ra, e ere ia

i te mea hi`oraa maltai no tatou.

Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, niai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taiine. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mati fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
I

te fenua Tinito.

E fenua rahi te fenua Tinito, e nunaa rahi hoi to'na, rave
rahi te amahamaha i roto i taua fenua ra, mea iti a`e to
te fenua Paniora. Eifa te Tinito
no Apatoerau e au i to Apatoa. Eta
roa oia e hinaaro noa a`e e farii í
te pae Kuo Ming Tong, te tiaturi nei oia i nia i
te Tapone, o tel riro mai
hoi i raro a`e i ta ratou ra faatere, te tahi pae no
te fenua ra o Mand-Chourie,
e ua tuu atu ra i nia i te torono no taua fenua ra
i te taata ra o Pou-Y,
te Emepera tahito no tinito. Ua amahamaha atoa i
teienei te faatere Hau
Tinito i te pae i Apatoa no Nankin e no Canton.
Te hoê pae no taua
mau nuu ra, tel raro a`e 'fa i te faatereraa a te
Hau Rutia, aita roa'tu i itea
hia e aha ra te hopea no teie nei ferma.
Te imi nei te faatereraa hau no
Nankin i te mau ravea atoa e manuia ai te
mau vahi atoa i titauhia ra.

�TOREA

9

Te Ratio "PHILCO"
Te Ratio "PHILCO ", te tapa `o Ia o Lei hau a`e i te maitai i Oteania taatoa nei. E ere teie i te parau faaahaaha o
te oia mau râ. A ui na i te mau taata o tei hoo i te "PHILCO ", ua mauruuru maitai ratou.
E hoohia te Ratio " PHILCO " i Papeete nei i te Radio
Salön Océanien.
I te fenua Amerita.
Te heva nei o Amerita ï teie nei mau mahana, na roto i te hoê ati rahi
riaria, tei iri mai i nia ia'na, teie râ te vahi riaria roa'tu, i te mea e, e rave
rahi te tamarii o tei pohepohe i roto, i taua ati ra.
I te fenua ra o New-London Oire no Texas ua ura te hoê fare haapiiraa
tamarii, e tei roto i reíra te putuputuraa e 600 tamarii haapii, e 60 hoi
orometua haapii, o tei perehuhia e taua fare ra.
Tei ropu mau ì teie nei Oire no New-London, te vahi vairaa mori arahu,
e na te gaz o teie nei mori arahu, i haaparari i teie nei fare haapiiraa.
I te parareraa ea teie nei parau api, na roto ia Farani taatoa, i reira iho
ra, tauatini e tauatini te rahi o te mau tamarii rii farani, o tei papai haere
atu i te rata rii faaitoito i te mau metua, o tei roo haerehia e taua ati ra.

Te renua riorani

( Hollande )

Teie nei fenua o Horani, e Hau aril oia, e fenua iti nainai oia i roto
ia Europa, ua rahi ra oia na roto i to'na mau fenua aihuaraau, to'na mau
pahi e ta'na mau imiraa faufaa. Na te hoê arii vahine e faatere nei i te
Flau Horani, tel nia atoa iho hoi to'na metua vahine i te torono arii. Ta'na
tamahine hoê roa ra, oia hoi te tamahine arii ra o Juliana te mono atu
'fa ia'na, no haaipoipo noa iho nei o'na i te tamaiti aril no Lippe, eita râ
oia e riro amuri a`e ei arii no Harani, ei tane noa râ na te aril vahine.
Teie te hoê mea maere roa, oia hoi o te toruraa teie o to'na arii vahine,
tei mono atu te tahi i te tahi i nia i te torono arii. E mea oaoa rahi hoi
na teie nei fenua taata to ratou ra mau arii vahine, e mea here rahi hoi
na ratou. Ua pûpû teie nei fenua taata i te hoê mau taoa faahiahia roa,
ei taoa faatauaroha na ratou i te tamahine arii ra ia Juliana i te mahana no
to'na ra oro`a haaipoiporaa.

�10

TORIJA

A puhipuhi na i te aavava oviri

NA7.lI(l~ NALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
Te Fenua Paniora.
Tei roto teie fenua iti, i te ati rahi' no te tame'. Ua amahamaha teie nei
fenua i roto i na pupu e piti, o tel feil atu te tahi i te tahi, ua tupu te
orureraa hau, te tanarahiraa taata, te vavahiraa i te mau Oire e
te mau
fare rarahi tuiroo.
Ua nae`ahia i te 1.000.000 taata tei pohepohe i roto i teie nei tamai.
Ua faaotihia te hoê parau i roto i na Basileia rarahi, i te opani etaeta atu
ï te mau Hau êê i te hopoi mai i te tauturu i teie nei fenua. E
au atura
i te hoê patu rahi ofai o tei hatuahia na rapae i teie nei fenua, no te
parururaa'tu i te mau tautururaa atoa e hopoihia mai no te tahi pae
e aore
ra no te tahi, aua`e teie nei ravea, te manaohia nei, eita paha teie nei tamai
e haere í te rahiraa, eita atoa hoi e parare mai na
Europa.
E mea fifi no te haapao i teie nei mau ture, inaha
e mau parau peapea roa te mau parau api o tel tae mai nei i teie nei
mau mahana. Ua
tupita te tahi mau pahi reva Paniora i te hoê pahi rahi tama`i Purutia, ua
nae`ahia e 80 taata o. tel putaputa e tel pohe roa.
No te tahooraa i teie
nei ino, ua pupuhi ana`e ihora te tahi mau pahi tama`i Purutia i te hoê
Oire Paniora, e rave rahi te mau fare i paparari, e rave rahi
atoa hoi te taata
o tel pohepohe.

Tatauraa rahi no te Nuu Manua Tama6 i.
BREST (fenua farani) i te 28 no Me, ua ravehia te hoê hi`opoaraa rahi no te mau manua tamá`i, o tei hiopoahia
e te taata rahi faatere no te Nuu Moana raua o te Atimarara Rahi ra
o Darlan, raua apipiti atoa tel haere atu i nia i te pahi tama`i api ra
o " DUNKERQUE " te
pahi tama`i tuiroo i te ao tatoa nei.
E piti pupu manua i roto i taua hiopoaraa ra, oia hoi
ï roto i te pupu
hoê: e 6 pahi rarahi tama`i, 10 pahi tama`i faito nainai
o tel hau atu i te
tere; ua hau atu i te 40 pahi tama`i nainai tapapa toropi,
e mai te reira

�11
atoa te rahiraa no te mau pahi hopu na raro i te tai, e 60 hoi pahi reva,
o tei maurere na roto i te reva. Teie nei oro`a rahi hanahana i ravehia ei
tapao faaiteraa Ia i te huru, no te mau ravea api o tei ravehia e te Nuu
Moana Farani, mai te matahiti 1920 mai.

Te Ripene Minamu.

( Le Ruban bleu )

Ua roaa te rê no te pahi tere roa á`e, i te pahi rahi farani ra o "NORMANDIE" 73.000 tane, 160.000 puaahorofenua, o tei tere atu mai Write
i Europa, i nia i te tere ra e 31 m. 6, tei tupai i te tere o te pahi Peretane ra o "QUEEN MARY" e 70.000 tane, e 200.000 puaahorofenua te
puai, o tei tapea iho nei ì te rê no te pahi tere roa a`e, mai te haruhia
mai e ana i na tau i mairi a`enei i taua pahi farani nei ihoa o Normandie.
Teie nei rê, tei roaa mai i teie nei pahi farani, ei tapa`o faaiteraa Ia ia
outou paa'toa nei, i te ite rahi faahiahia o te mau tamuta farani e te aravihi
o tei tamuta i taua pahi ra, e oia'toa i to'na ra mau ihitai.
Ua horoahia teie nei Ripene Ninamu ia "NORMANDIE" e mea arohia
mai te reira e ana i te pahi ra o " QUEEN MARY ". Te manao nei oia e,
e haru faahou mai i to'na Ripene Ninamu.

Te Tura no te Rahui.
Te mana`o nei te " TOREA " e, mea maí.tai ia'na ï te haamaramarama atu i te mau Mataeinaa atoa no te Tuamotu, i te mau
tumu i haamauhia ai, te ture no te Rahui i nia i te piti ava`e I
roto i te na'na mau Motu.
Teie taua mau tumu ra
1 — te ture natura no te hoturaá haari oia hoi: i roto i te 5
e aore ra i te 6 no te ava`e i muri a`e i te tiareraahia ( orohe ) ua
riro mai ïa te haari ei omoto;
Mai te 7 e aore ra i te 8 no te ava`e ra ua riro fa te omoto
ei omoto paari ;
Mai te 9 e tae atu ì te 13 no te ava`e ra, ua riro Ia te omoto
paari ei opaa ;
I muri a`e hoi i te 13 ava`e ra, ua haamata Ta I te oteoteo mai,
o te uto ïa.
2 — 1.000 omoto, e roaa mai ïa e 50 kiro puha tno roa.
1.000 omoto paari, e roaa mai Ta. 180 kiro puha maitai rit.
1.000 opaa, e roaa mai Ia e 250 kiro puha maitai roa.
1.000 uto, e roaa mai ïa 185 kiro puha maltai roa.
E mea hau roa a`e ihoa ia i te rave i te opaa ana`e no te hamaniraa i te puha,

�12

TOREA

Mai te peu í roto i te mau fenua rii atoa e tuha tatou e toru
tuhaa no te rahui, e piti ava`e i te rahui hoê, ia faarue Ta tatou
I te tuhaa hoê no te rahui, i muri a `e i te obi pauroaraahia te
opaa no te puharaa, e piti hot ava`e i te tuhaa piti e mai te reira
hoi í te tuhaa torn oia hoi e maha fa ava`e te taatoaraa. Ia hoi
faahou mai tatou i te tuhaa hoê e ite tatou í te opaa ana`e i raro,
noa'tu te mau opaa o tei maruarua mai hou a`e tatou e faarue
atu ai i te reira tuhaa, aita ea fa i utohia. E faufaa rahi roa la
te roaa mai ia tatou, oia hoi e 250 liiro puha maltai
roa te roaa
mai no roto i te 1.000 opaa.
E te tahi mau turnu ra, maori ra e, eiaha roa ia moê ia outou
te mau tau no te ati miti. Te mau ui api o
tel ore â i ite i te
hum no te ati miti, mai te mau ati o tei tupu a`e nei
i te matahiti 1903-1906, te mana`o ra 'fa
ratou e, eíta te atí miti e tupu faahou
mai. E mana`o hape roa te reíra, no reira e mea
tia roa i te
"TOREA" ia haamana`o faahou atu ia outou i taua vahi ra.
E maitai rahi te roaa mai i roto i te rahui piti ava`e, inaha
e ono ava`e te maoro, ua oti te fenua i
te haatihia, e hot mai
ihoa í na ava`e Tenuare e Fepuare i
te vahi i haamauhia. Te
reira tau na ava`e ra, o na ava`e fa ta tatou
e ara maitai no te
tau ati. Mai te peu te vahi i maitihia ei
puhaparaa taata e vahi
maitai e ora ia te huiraatira.
Mai te peu tatou i tamau i te mana`o
no te rahut toru ava`e,
e riro ia te mau tumu i faaitehia ï nia
nei ei mea faufaa-ore, o
te ino ana`e Ia te roaa mai ia tatou.
Te mau taata atoa o tei tamau i
te mana`o no te rahui toru
ava`e, e riro ia te mau tumu í faaitehia i nia
nei ei mea faufaa-ore,
o te ino ana`e ia te roaa mai ia tatou.
Te mau taata atoa o tei tamau i
te mana`o no te rahui toru
ava`e, mea tia roa ia tatou i te faaore atu
i to ratou mau hape,
no to ratou mana`o poiri e to
ratou maramararna ore i te mau
tumu i faahitihía i nia nei. I
teíenei râ, ua ite paha la ratou e,
ia tamau ratou i te mana`o arato i
te huiraatira i te rahui toru
ava`e rä, te arato ra Ia ratou í to
ratou mataeinaa taatoa i roto i
te ino rahi e te veve, e ia roohía-noa-hia'tu hoi ratou e te ati
miti ra, o te poheraa Ia no
te huiraatira taa'toa. Eita roa te hoê
taata mana`o maramarama e farii noa a`e i te reira.

Mau parau, liaalYlaraYl'taramaraa.
Rave rahi te mau taata e parahi na i
te fenua Tuamotu, o tei ore i
ite i
te vahi e te mahana no to ratou ra fanauraa. E
mea fifi hoi no ratou i te iriti

�TOREA

13

mai i to ratou mau parau Tivira, e mea fifi atoa hoi no ratou ia tae i te mahana
no to ratou ra haaipoiporaa.
Teie te hoê ravea maitairoa, no te faaohieraa ia outou ì roto i taua mau
vahi ra, mai teie i faataahia atu i muri nei:
Tei te fenua ra i Hao to Mareta fenua faaearaa i pihai iho i to'na tau na
metua faaamu, 18 matahiti to'na i teie nei, aita ra oia i ite i te vahi no to'na
ra fanauraa. Ua pohe hoi to'na, tau na metua fanau i teie nei, no te fenua Takaroa hoi raua. Aita hoi i nehenehe i te Tavana Mataeinaa no Takaroa i te iriti
mai i to'na mau parau tivira, no te .mea aita te reira i roto i te puta no Takaroa. Te hinaaro nei hoi o Mareta i te haaipoipo i te hoê tamaiti no Hao, eita
ra hoi te Tavana no Hao e faatia i teie haaipoiporaa, inaha, aita i roaa mai
ia Mareta to'na mau parau tivira.
Eaha Ia ta Mareta ohipa e rave ?
Teie ia : e ani atu oia i te Tavana no Hao, ia papai i te hoê parau haapapuma, ma te faaite i roto i taua parau ra e, e tia mau ihoa o Mareta i to'na
Mataeinaa parahi ai i pihai iho i to'na tau na metua faamu, aita ea oia i haaipoipo i te tane, e aita hoi oia i ite i te vahi i fanauhia'ai oia, mai te huru
ra e 18 to'na matahiti i teie nei.
E apiti o Mareta i teie nei parau haapapuraa i te hoê rata ta'na iho e papai
atu i te Tavana Rahi, no te aniraa'tu ia'na, i to'na mau parau tivira, no to'na
haaipoiporaa.
E tuu te Tavana Rahi i teie nei parau i mua i te aro no te hoê Apooraa
taa'e, e mana hoi to'na i reira no te horoaraa'tu i te parau faatia no to'na
haaipoiporaa, e na teie nei mau ravea, inaha te oti ra o Mareta i te haaipoipo na roto i te tiama.

Te mau hooray i te Piha Ohipa a te Torea
I te 21 no Me 1937, te puha a Pioi a Tupana no Manihi e te puha
no Apataki, tel tae mai i Papeete nei na nia i te poti ra o "Tiare
Tahiti" ua riro Ia i te hoo i nia i te pene ra:
1.202 farane i te tane.
175 farane i te tane.
Fereti :
Te mairi no te kiro : 2, 14 V.
I te 28 no Me 1937, te puha a te Taiete no Tikehau, o tei tae mai
i Papeete nei, na nia i te poti ra o "Mahina i te ata" ua riro la i te
hoo i nia i te pene ra :
1.257 farane i te tane.
150 farane i te tane.
Fereti:
Teie te [Too no te mau fao`a
39.00
.
.
Faraoa otl, pute 50 paunu .
37.50
,
.
Raiti, i te pute .
.
.
,
52.50
,
.
.
.
Tihota uouo, pute 25 kilos .

�14

TOREA

Faraoa paapaa Arnott's, punu 11 paunu .
42.50
Tima, pute 45 kilos.
32.00
Uaina uteute (farani) paero 250 litera
975.00
Tia`a tueraa Popo .
20.00
Avaava (Belga ) ,50 puohu i roto i te afata hoê
70.00
Avaava (Nationales), 20 puohu i roto i te afata hoê
22.00
Tia`a uouo pero
.
10.00
Puaâtoro S. M. P., afata 12 oz.
140.00
Puâ Naturû, i te afata .
117.50
Miti popaa rarahi, i te pute
18.00
Hinu Aratita, i te tarani
30.00
Taofe paa-ore, i te kilo
6.00
Faira 10"
9.00
Peni uouo oti ore i te faarapuhia (White Zinc), i te kiro
6.00
Avaava Dargon, i te kilo.
70.00
Tuaina i te tatini
60.00
Hinere e te naero, i te pea
.
2.50
Parau oviri avaava, i te tatini.
4.00
Naero, i te kilo
3.00
Oniani, i te kilo
.
2.50
Oniani piropiro, i te kilo.
9.00
Parahiraa pereoo taataahi.
35.00
Uaua matai, no te pereoo taataahi
10.00
Uaua rapae
»
»
»
22.50
Titia mata, hopu pârau .
6.00
Pile no te ratio ( 41 volt 1.
.
.
275.00
Niunui no te magneto i te metera
.
8.00
Tapea veo no te Niuniu (hoe ) .
1.25
Taihaa pereoo uira N° 1051 ( hoe)
28.00
Raau-tari hahuhia, i te avae .
1.35

Te Vea Torea
Mai te peu e, te mauruuru nei outou i
teie nei Vea Torea a ani-mai
e a ta matahiti roa ana `e i te moni iti nei e
20 farane noa-iho ï te
matahiti hoê, ia F. Hervê nei, i Papeete.
Mai te peu hoi e, e e hinaaro-mau to
outou i te ite i te aho maoro
o teie nei Vea Torea, e eiaha roa oia ia
ore
iho Ia te mana 'o tauturu-mai, mai te ta -ma faahou, tei ia outou noa
tahiti ihoa i ta outou Vea.
E mahiti te "Torea" i te 15 no te mau
ava`e atoa, a faataio haere
atu i to outou mau hoa, e ia oti,
rave faahoi mai i ta outou
yea, e a

�TOREA

15

faaherehere maitai no te mau haamaramrarraraa e te mau haapiiraa i roto, ia tae i te hopea matahiti, e nehenehe atura îa ia outou i
te nira, no te tahoêraa ia ratou mai te hoê puta te huru, riro atura
ia ei puta faufaa mau na outou a muri a`e.

Te piha ohiparaa a te Torea
Ua faatupu a`enei te taata ra o F. Hervé i te hoê piha
ohiparaa no te haapa`oraa i te mau ohipa a te mau maohi
o tei faaea i te mau vahi atea i Papeete, oia hoi te mau
taata e hapono fereti mai i ta ratou mau faufaa puha e te
pârau ia'na nei, na nia i te pahi auahi ra o " Tooya " e aore
ra na nia i te tahi noa'tu mau pahi, na'na e hoo i Papeete
nei i nia i te pene maitai roa a `e, teie ana `e ra to'na taime
iti ta'na e ani atu ia outou, maori râ ia e, e piti pene
i nia i te tara hoê, i nia i te moni i roaa mai no nia i taua
hooraa ra.
Te faaite atoa'tu nei teie nei piha i te mau taata o tei
hinaaro e poroi mai i ta ratou mau taihaa i Papeete nei, a
poroi mai outou ia'na nei, na'na te reira e hoo atu i nia i te
hoo mâmâ roa a `e i Papeete nei, na nia i te taime iti ra, e
piti pene i nia i te tara hoê, i nia i te moni hoo no te taihaa.
E haapa`o atoa teie nei piha ohipa i te imi na nia i ta
outou aniraa i te mau parau faturaa fenua e te tahi atu mau
huru parau ta outou e hinaaro ; e papai atoa teie nei piha
ohiparaa i te mau huru parau atoa ta outou e hinaaro mai,
oia hoi : mai te parau hooraa fenua, aore ra te parau haamonoraa faufaa e te tahi noa'tu mau huru ta outou e ani
mai, i nia i te moni mâmâ roa, teie nei piha ohiparaa, ei
faaohieraa Ia ia oe e to te Tuamotu no te imiraa i te mau
parau faturaa fenua atoa, noa'tu te hum ta outou e ani mai.
A faatae mai ta outou mau faufaa e a poroi mai hoi ta
outou motu taihaa i Papeete ia F. Hervé nei, i te piha ohiparaa a te Torea.
Taviriraa a fe iplihu`araau
Ua faatia'toahia te piha ohiparaa a te Torea i te hoo haere atu i
te titeti no teie nei taviriraa.

�16

TOREA

E ohie noa'tura la i te mau taata atoa o te hinaaro i te titeti ia ani
noa mai i teie nei piha ohiparaa a te Torea.
Ei faaohieraa teie i te mau taata, eita ta ratou titeti e roaa i te
vahi e parahihia ra e ratou.
Teie râ : 10 farane ihoa Ia te moni titeti hoê, e hapono mai râ
1 farane e 50 tenetima hau atu, no te mau haamauaraa e pau i nia
i te haponoraa'tu. Noa'tu e hoê e aore ra e mea rahi te titeti i te aniraa mai i te taime hoê, hoê ea ia moni no te haamauaraa,

"LE FLA MBEAU"

(e i`oa teie no te hoê tima)
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo ;
te paero 200 kiro, 120 farane.
Ani noa mai i te piha o te "Agence Commerciale et de Tourisme" i Papeete nei, i te tanna i raro i te fare-hotera a Teve
(Hotel Stuart), i te arou i tahatai (Quai du Commerce).

TE TU MU /MARI

Te ora mau e te faufaa rahi mau o te aihuaraau ó Oteania nei o te puha Ia.
No reira e nehenehe ia parau, ei parau tumu : e piti tuhaa taaê maitai
i nia i te faufaa e roaa mai i te tuinu haari :
1. — Te rahiraa o te puha e roaa mai i te hotu o te tumu haari;
2. — Te moni e roaa mai i nia i te hoo o te puha.
Haamana`o maitai tatou na mua roa e, e nehenehe ia faaauhia te rahiraa
puha i o tatou nei, mai te hoê topata pape i nia i te rahiraa puha o te ao
nei, no reira : Noa'tu â e nehenehe ia tatou ia faarahi atu i nia i te 100.000
tane, e inaha e 20.000 tane ana`e iho hoi ta to tatou aihuaraau e hapono
nei i te matahiti hoê, eita roa'tura la e nehenehe ia tatou
tiaturi, na roto
i te faaiti e aore ra, na roto i te faarahi i te hapono i ta ia
tatou puha no te
tamataraa ia maitai ta tatou pene puha.
E tano râ ia tatou ia imi i te faarahi atu i te hoturaa, mai te haapa`o
maitai i te hamani i te puha maitai roa a`e.
Te mau ravea hoi no te faarahiraa'tu i te hotu o ta tatou nei mau tumu
haari, o te haapa`o maitai ïa i te hotu o te tumu haari, maóri
maitaihia te fenua i mua roa. ia faaturahia te ateatearaa o terâ, ia vaere
tumu
haari. I Tahiti nei mai te vahi papu, i roto i te faa e te mou'a, te mau
ateatearaa
tano: 10 metera Ia; i Moorea, i te mau fenua Raro-Matai, i Matuita
ma, e
i te mau Motu i Maareva ma, hoê ana`e â ia ihuru
I te Tuamotu
râ, no to'na repo ê atu no te haamaro oioihia e tetanuraa.
mahana, to'na repo e
tano 'fa, ia piri a'e te tumu haari, eiaha roa râ ia iti a`e
i te metera.
Te hape rahi nef te tahi mau taata fatu fenua, ia mana`o e,7 ia
faarahi atu
ratou i te tumu haari f nia i hoê fenua iti, e, e rahi atu ia, te puha.
Te vai
nei i te Tuamotu te hoê mau te
faaapu, aita te ateatearaa i hau atu i te 3 e te
4 metera, ealia tei tupu mai i nia i taua mau
No taua mau fenua ra, hoê noa iho mau faaapu ra, e raoere niaïi ana`e.
maitai roa, e eiaha roa e otohe
no te rave, maori rd.: o te opahi, na'na e haavaravara
i te mau haari piri
roa. mai te hiopoa râ i te vaiho i te ateatearaa tano, i faaitehia
i nia nei. Eiaha
atoa ra e haamoe i te haamâ i te fenua.
Te vai nei hoi te metua-auri, ia au ra hoi te tuuraa e roaa-mai ai te faufaa rahi roa no te tumu haari. I teie mau
yea i mua te Torea e haapapu atu ai.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT
DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1144" order="3">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/414340bef702d3ed6fc2c8589a166f21.pdf</src>
      <authentication>88d62f48d36e26d6b217214630ebe292</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29668">
                  <text>MATAHITI MATAMUA

TIURAI 1937

HIHI

g.

TOREA
ITOU

I

TE

MATAHITI HOE : E

MANA TARA

— E 2 FARANE I

TE

VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

mau parau api n® te fenua nei:
Ua faarue te pahi ra o "Tooya" i Papeete nei i te 24 no Tiunu i mairi anei, no te reva atu i San Francisco (Tarafonia) no te faaotiroaraa i te tatai i te mau vahi i ino roa, o tei ore i oti i ô tatou nei, teie
te maoro no to'na tere, oia hoi : 16 mahana no te haereraa'tu mai
Tahiti e i Tarafonia, mai te reira atoa hoi no te hoiraa-mai, ua mana 'ohia e riro paha e 30 mahana te maoro no te hamani faaoti-roa-raa i
te mau vahi i ino haere. I roto roa paha i te ava`e Atete teienei pahi e haamata faahou ai i
ta'na ohipa teretere haere na te Tuamotu.
Ua haamata te Hau Ohipa (Travaux publics) i te faanehenehe i te
mau poromu i Tahiti nei, e mea maitai roa te mau poromu i teie nei,
ua tataihia te hoê roàraa rahi o te poromu, ia oti-roa teie nei ohipa
i te ravehia, e vai paari-maitai Ia te mau poromu no te hoê taime roa.
Ua hoi mai te pahi ra o "Mouette" i te ava `e Tiunu nei, mai te
mau fenua Maareva mai, e o Senac atoa, te Tavana-Hau no te rnau
fenua Tuamotu. I roto roa paha i te ava`e Atete e tere ai oia i to'na
tere faaati na roto i te mau fenua Tuamotu, no te faaotiraa i te mau
ohipa haavaraa, te aufauraa hoi i te muni pirimu no te matahiti 1935
e no te faaneheneheraa hoi i te mau ohipa no te mau mataeinaa o
te Tuamotu na.
Ua ravehia i Papeete nei, e ua na reira atoahia hoi i roto ia Farani
taatoa e tae noa'tu i to'na mau fenua aihuaraau atoa, te hoê faahanahanaraa na roto i te hoê oreroraa parau maitata`i na nia i te taata
ra ia ARISTIDE BRIAND, taata rahi faatere no Farani i mutaa ihora (Ministre) o te taata teie o tei imi i te mau ravea atoa, no te tuuraa'tu i te hau i roto i te mau patireia atoa o te ao nei.

�2

T O R A

Ua parauhia oia j teie nei e "Te Apootetoro no té Hau".
I te 18 no Tiunu i mairi aenei j orero-mai ai o te haava ra o Senesse
i te parau i raro a'e i te peretiteniraa a
te Tavana Rahi.
NO te nainai e te pirihao o te piha paraparauraa, alta atura te
mau
taata j niai te parahiraa no te nanairaa i
muri roa i faaroo maitai
i te mau parau i orerohia-mai, mea maitai a'e
no te reira ia tamauhia te hãe faarahi reo na te reva ia faaroo maitai te taatoaraa
no te
taata, e no reina j parau atoahia ai na te
Radio Club, mai te auvahahia na roto j te reo Tahiti e te Peretiteni ra, o
Henri Juventin.

Te aamu tI o loane no Rarlatapu ( tuatiraa )

Fermi ihora vau e haamana'o ihora• hoi vau
e, ua here vau ia Maria e
imi Ia vau i te mau ravea atoa e maitai ai oia.
No Papeete hoi i ô Lher•
bier, i roan mai ai ia'u te mau
maitai roa e "Raahopau" i maitai roa mai
ai vau i to-`u nei
ahopau, no
Papeete, mea papu roa ia'u e, e i reira, feruri ihora vau e, e haere vau
reira atoa Ia e roca mai ai to raau maitai
roa a'e no te maci vahine. IJa t6 ihora
vau i to`u poti i raro i
te rniti, faatomo ihora vau i te puha, hoi ihora vau
atura vau na nia i te moana rabi no té i to'u tau na metric ra, e un reva
haereraa 1 Papeete.
No te au maitai hoi o te matai, i tac
oioi
mai ai o bane i Papeete nei,
I te riroraa ea ta'na puha i
te
hoo,
hoohoo
haere
atu ra oia i te mau
ru i poroi o tel poroihia mai
ia'na e to'na ra mau fetii, hoohoo haere atoa taihaa
ihora
hoi i ta'na iho, e no te pee
hopea
roa
o
ta'na
-ohipa
ra,
o
te
haereraa
Ia
e
rei ia Lherbier Taote-raau i Papeete, no te ui
fareatu ia'na e, aita anel ta'na e raau
e tano no te ma'i vahine, ua hoo ruai
ra o Lherbier ia'na i te hoê raau maitai
roa o tei parauhia e: "Raatahine", oia hoi : ( raau no
ra, e mea hamanibia 'fa i te mau
te vahine ) teienci raau
aihere tupu no te ferma nei e o
hic i te tahi mau aihere no
toi anoi
te fenua popaa e te rito no te hoê
roto i te moana. Rave rabi te
mau mea no
mau vahine o tei maitai i
te mau potii api e tao noa'tu i
te mau vahine paari, e teie nei raau, mai
mau vahine o te ore e afaro maitai
tae noa'tri hoi i te
te tau no te haereraa
o to
vahine, oia hoi te vetahi, e na mua
roa te haere mai i te mau ratou mai
matarohia, to vetahi hoi ra, na
roa, e ia haere mai te toto tnahana i
i te mea uteute maitai roa, e tanomuri
ra, e ere ia
atoa hoi i nia i
te mau vahine o te mauiui
tamau noa hou a'e a pohehia
mai ai. Rave ihora oia i
te tahi tau na
"Raatahine" e ua faaineine ihora no
te reva oioi atu i Rakatapu. mohina
( Te vai atura)

Parau aroha teie i te faarooraahia i Papeete, i te 12 no Tiunu i nia
i te tamaiti api nei o Maioa a Hiti.
E rave ohipa oia i te
Hau Ohipa
(Travaux Publics), e
te hoi mai Ira' mai te ohipa mai na nia i te hoê
pereoo-uira ( Camion ) i roohia ai i te hoê ati rahi. Ua tiahapa mai te
hoê pereoo-uira ê atu ia ratou e
tapéa ihora ì mua mai ; no te hinaaro hoi te taata faatere i te pereoo-uira i muri nei i te
tipuu atura
ape, eiaha ia û,
i roto i te apoo-purumu, topa'tura ra hoi
o Maioa i raro
taua taime ra e mai te pepe ino
roa,
mai, e toru mahana i muri-iho, pohe faahorohia atu ai oia i te fareroa atura,

�TOREA
Ua pohe aenei te Tavana Mataeinaa no Pirae o Taute a Tefaatau,
e 38 matahiti to'na mauraa i te toro`a tavana i to'na ra mataeinaa.
Ua horo`a te Hau Metua i te tapa `o o to'na mauruuru mai te tafetia
i te Fetia Rahi Hanahana i nia ia Taute tane. Ua tae roa atoa te Tavana Rahi, mai te afai atu i te aroha tumu o te Hau Farani. Ua rahi
maua te taata o tei tae j taua hunaraa ra, no te mea e tavana maitai
mau e te matau inaitaihia e te rahiraa taata atoa.
Te faatae nei o Torea i to'na aroha ia Taute vahíne e i to'na fetii.
Ua pohe a `e nei te taata ra o Williams oia hoi o Viriamu, taote iriti-niho, o tei rave i teie nei toroa i ô tatou nei, e ua naeahia e 35 matahiti te maoro, ua ite tatou paatoa i teie nei taata, o ona atoa hoi te
Tonitara Peretane i ô tatou nei. E ma mai atu to'na i pohe ai, e mea
pohe tauê nua. Tei to'na iho fenua i Tetiaroa te poheraa, e i reira
iho hoi to'na tino i te hunaraahia,
E hoa ana`e no'na te mau taata rii atoa i ô tatou nei, e taata maitai rahi hoi teie nei taata, o te ore roa e moê i te mau tanta rii atoa ra.
Te faatae nei te "TOREA" i to'na atoa ra mau aroha faatura i
nia i ta'na ra ivi vahine.
I te mahana man 19 no Tiunu i mairi aenei, i roto i te hoê fare faaearaa no te tinito, i pihai iho i te aua haapiiraa a te Frères ua paapaa roa te hoê vahine tinito, mai teie te huru : tei roto i te rima o teie
nei vahine te mohina gazoline, o tei ore i oroihia, o tei haafatata mai
i pihal iho i te hoê auri ahu o tei faaamahia, ua haru atura te ura o
teie nei auri i nia-iho i teie nei mohina gazoline, e ua paapaa roa ihora
oia, e no te mea hoi e, ua paapaa ino roa oia, ua pohe ihora i te poipoi raa a.`e.

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto maii te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tell anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai ínaa tahiti, cita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outoü i te mau mo:lina. e faahoi faahouhialu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te
Papepahi hootaoa atoa, oialoa i nia ia " Tooya ", e aita râ, poroi-roa-mai
ete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Arzg-woM
.27Lriwozasr..
--gazigairesueernaisismarailNeWW,W.PNwr,

sraF5g:rawsk,
_

�TORE A

Te avaava o tei hau i te maltai i te mau
avaava atoa no nia i te pae tino.
I mua a`enei, puhipuhi noa vau i te mau huru avaava atoa,
ia ara mai vau i te poipoi, marc-raa-huru-ê to`u arapoa e
te meumeu te repo i nia i to uarero. I teienei, mai to`u â
tamauraa i te puhipuhi i te avaava " Belga" aita'tura taua
mau huru ra e tupu faahou i nia ia`u. Mea au rahi hoi na
ta`u vahine te haua o teienei avaava, tei tahiriri to'na
noanoa na roto i to maua ra piha.
E hoo hia teienei avaava "BELGA " i roto i te mau faretoa atoa. A puhipuhi ana i te avaava " Belga " te avaava
o tei hau a`e i te maitai i te mau avaava atoa.
Radio Philips
A hoo ana i te RADIO PHILIPS, te tapa `o o tei hau i te
maitai i te ao atoa nei, e o tei riro ei mana `ona `oraa no
to'na ra tai-navenave.
Mau parau api no te ao nei:
Mai teie mau matahiti i mairi a`enei e tae roa mai i teie nei, te haere
noa'turâ te ite i te rahiraa, i te pae no te mau ohipa taoteraa. Ua hopoihia
mai hoi taua mau ite maere rahi ra i nia i te tahua no te hiopoaraa i
faatupuhia a`enei i te Oire rahi ra o Paris, ei mataitairaa na to te ao atoa
nei, oia hoi ua hamanihia te hoê tino taata hi`o, o te vaitahaa noa mai
te mau mero atoa o te taata i roto i te tino; e ohipa maere rahi teie, no
te mea e ite noa'tu oe i roto i taua tino taata ra ia hautiuti te mafatu e
ia rave hoi i ta'na tuhaa ohipa, te toto hoi ia tere haere na roto i te mau
uaua e hope roa a`e, tae noa'tu i te mahaha, te rnape, te huru hoi no
roto i te ouma e hope roa a`e, e tae noa'tu'toa i te aau.
I te tahi tuhaa ê ra, te vai ra 'fa te hoê mau vahi o tei ore â i naeâhia
e te iteraa o te taata nei, area ra aita atoa e otiaraa no te ite e te paari
o te taata nei, inaha ua hamanihia a`enei hoi te hoê ravea api, o tei faahohoahia mai, oia hoi na roto i taua ravea api ra e tae te taata ia haere
i roto I te ava`e, haere e hoi mai e toru noa iho hora e te afa te maoro.
Aita ea taua ravea api ra i rave papu maitaihia, oia hoi na te uira e te
paura, mai te tere maru noa i te haamataraa e tae noa'tu i te puai=roa-raa

�TOREA

5

e na te reira hoi e afai i te taata i roto i te ava`e e faahoi faahou mai, ia
rayai maltai atoa ra te puai no te uira e te paura no te haereraa e te
hoiraa mai.
Ua tuu atoahia mai teie ohipa maere i mua i te mata taata i nia i te
tahua hiopoaraa ei tnataitairaa, oia hoi: ua hamanihia te hoê vahi taaê
o tei faahohoahia i te ra`i e te mau fetia e tae noa'tu i te avace, e ua tamatahia hoi taua ravea ra i reira, e ite mata roá'tu hoi oe i te taata ia
tere i roto i te ava'e e tae noa'tu i te hoiraa mai, oia hot e, no te hoê noa
iho tau miniti rü, ua tae i te rai.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura äa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te harnaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " perageot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TORFA" i Papeete nei.
I te mau tau atoa, e manaonao noa ihoa te taata, no te maurere _na te
reva, e te vai ra te mahana e maurere ihoa Ia na te reva, mat te manu
atoa te huru. Teíe te hoê parau paari tahito o tei naeahia e pae hanere
tauatini matahiti te maoro i teie nei, oia hoi : te aamu no te hoê taata o
tei parauhia o Itara ( Icare ) i te hoê mahart'a tei roto oia i te hoê fare
auri te tapearaahia, e no to'na hinaaro ia tae oia i rapae i taua fare auri
ra, ua rave ihora oia
i te huruhuru o te manu e ua tapiripiri ihora i nia
ia'na, e ua hamani atoa ihora hoi i te pererau manu no'na, ia nehenehe
ia'na ia maurere i rapae i taua fare auri ra, ia tae ra i to'na maurereraa
e ia tae oia i te area,
e no te veavea o te mahana, ua tahe te uefa i paraihia
i nia ia'na no
te tapearaa i te huruhuru, e ua marua ihora i roto i te miti
e ua moe roa.
Mai te reira atoa te hoê ohipa o "tei tupu i te fenua Marite i te taata
ra o CLEM SOHN, teie nei taata ua hamani oia i te pereran ahu no'na,
e na to'na tau na
rima e to'na tau na avae e faahauti i to'na tau pererau,
na nia oia i te
manu reva te haere i nia, e ia tae i roto i te aore i reira
a oia e ou'a ai i
te area, faahamaa oia i to'na tau na rima e to'na tau

�G

TOR EA

na avae no te haamahoraraa i to'na tau na pererau, taviriviri noa'tu ai:
oia na roto i te area, e ia fatata oia i te tae mai i nia i te fenua e tarerel
mai oia na nia i to'na fare amarara ( parachute) mai to te mau taata faa.
tere manu reva, ia nehenehe ia'na ia tau mare noa mai i nia i te fenua.
Ua iti te toru hanere to'na tamatarnataraa i taua ravea na'na ra, ia tae ra
oia i Farani no te faaiteraa i taua ravea na'na ra, i te 25 no Eperera i
acenei, i to'na fatataraa mai i nia i te repo fenua, ia huhu oia i to'na fare
amarara alta roa i mahora, ua topa ta`ue noa ihora oia i nia i te repo fenua
e ua fatifati roa hoi teie nei manu iti taata. E nehenehe ia tatou ia tiaturi'
e, e riro paha teie nei u`i api te imi i te tahi atu mau ravea taaê no te
reira, e te vai nei te mahana e ite Tatou i te taata ia maurere haere na te.
reva mai te manu atoa ra te huru.

"Te Pia AORAI"
Té pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô Catou iho nei hoi te hamani•
raahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mama' hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Arai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
lia riro ei mea teoteo rahi na te Hau Purutia, i te mea e, ua oti acene¡
i te hamanihia e ratou te hoê mau pahi rarahi o te haere na roto i te
reva, o te faahopuehia i te gaz o te mau noa i roto i te aore. Na te hoë
mau matini puai hau ê e faatere ia ratou, o te naeahia e toru hanere
kirornetera te tere i te hora hoê. E piti noa iho mahana ia tere taua mau
opupu ra na roto i te area no Ateranetita no te haere atu i Marite. O
"Hindenbourg" te hoê o taua mau opupu rarahi ra, ua roohia ia e te
hoê peapea, oia hoi : ua ura oia i te taime a faatata mai ai oia i nia i te
fenua, ua pohe roa te taatoaraa o te mau horopatete e te mau taata faatere no taua opupu ra.
Na roto i te farii-ore-raa-hia e te Apooraa rahi Farani te mana o tel
ani-hia-mai e te Faatere Hau Bald ra o Léon Blum, ua faahoi atu ra oia
i to'na toro`a.
Ua faaue te Peretiteni Rahi no te Repupirita Farani i te taata ra ia
Camille Chautemps, ia maiti i te hoê Apooraa api, ua oti te reira i le
maitihia; o Camille Chautemps iho te Peretiteni, o Léon Blum te Pereti.

�TOREA
teni-tauturu, Marius Moutet te Peretiteni faatere no te mau pae fenua
aihuaraau, Gaston Monnerville te tauturu e te mono, Daladier te faatere i
te pae ohipa tama`i, Pierre Cot te faatere i te pae ohipa na te reva, Campinchi te faatere no te pae Nuu-Moana, o Georges Bonnet te mono no
te Hau Farani I Marite, o'na 'fa te faatere i te pae ohipa faufaa-moni. Hoe
â faatereraa ta teie nei Apooraa api e ta te Apooraa i mahiti a'enei.

Te fare moni a te Initia-Taina
E faarii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou boi e nehenehe ia th' mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a'e tairne. No te faaherehere noa raa j ta outou moni i te ho.,Ivabit maitai
o te ore roa outou e manaonao no te ha- a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou rnoni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Te Hau Purifia: — I te matahiti 1914, na teie nei hoi Patireia i faatupu i te peapea no te tarria`i rahi i oti a'enei, e o'na iho hoi tel vis, e
ua tuu ihora i to'na rima i raro a`e i te mau parau i faaotihia, oia hoi:
Cita roa oia e faatúpu faahou i te mau ohipa tama`i. Area râ, alta o Farani,
Peretane e o Marite i mana`o e, na roto i te riroraa te ré' ia ratou, e
haamou roa i taua Patfreia Purutia
Area râ, tuu noa'tu ai oia i to'na rima i raro a'e i te mau parau î faaotihia e ana, e te hau arnui, ua faaineine faahou ihora oia i ta'na mau
moihaa tama`i, na roto i te huna, mai te ore roa oia i faatura faahou i ta
to'na iho rima f - papai. No te mea ra o Farani, Peretane, Marite, e mau
Patireia rarahi ana`e ratou e te maramarama hoi, e o te ore roa ratou e
hinaaro faahou î te ohipa tama`i, ua faaineine atoa iho ra ia ratou iho, na
roto î te faaraltiraa i to ratou mau nuu, ta ratou mau moihaa tamaii, no

�8

TOREA

te faaite-noa-raa'tu i te Hau Purutia e, na ineine atoa ratou, e ere rä e no
te hinaaro ratou i te tama'i, no te mea aita roa ratou e hinaaro faahou e
tuu i te mirioni e te mirioniraa o te taata i roto i te pohe,
no te faa•
tiamâraa i te mau hinaaro o te Purutia. Tei raro ace teienei Hau Purutia
i te mana no te faatereraa a Hitler, mai ta matou i
faahiti acenei ia ratou.
Ua rave atoa hoi teie nei taata i
te hoê faaueraa mana, oia hoi e : o te
mau taata iri uouo ana'e te tia ia riro ei taata Purutia, area te mau atiuta
e te mau taata iri ravarava e te mau
afa, e tiavaruhïa'tu ratou i rapae mai
i te ferma Purutia, e mai te peu hoi e, e faariihia ratou
no te parahi noa
i roto i te fenua Purutia ra, e mea
opani-roa-hia Ia ia ratou i te tapea i te
vetahi mau toro`a tiaraa teitei i roto i te
Hau, e mea opani-atoa-hia hoi
ia ratou te rave i te mau
toro`a Taote, e te toro`a Avota, te papai puta
aamu e te papai vea. Rave rahi hoi te mau
atiuta Pururutia o tei mau i
taua mau toro`a teitei ra, ua iritihia hoi taua
mau toro`a no ratou ra, un
haruhia mai
ta ratou moni e ua veve roa ratou, e ua faarirohia hoi ratou
ei titi. I teienei, ua riro te mau
atiuta atoa no te ao nei ei enemi rabi
no te faatereraa hau no Hitler.
Te hinaaro nei o HITLER e faaora faahou
mai i te mau haapaoraa
tahito, oia hoi te mau haapaoraa etene, i
roto i te fenua Purutia, te aro
nei oia i teie nei i te mau
Katorika e te Porotetani atoa, o tei ore i farii
i to'na mana`o. Ua faautuahìa acenei te
Pope ràhi no nia i taua mau tumu
ra. Te na reira atoahia ra te Porotetani
i to ratou pae, o tei ore roa e
hinaaro noa a`e e farii i te haapaoraa etene
a HITLER.

Te Ratio "PHILCO "

Iflonl 1100: Ratio matahiti 1937, e 6 mori
(ravea api) hoé "accu" e "6 volts"
no te faatere:

no te taatoa .... 2.600 farane.
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e
2 piles no te faatere: no te taatoa
. 2.700 farane.
Piles no te mau ratio
"PHILCO" matahiti
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096: 1935 — 1936 — 1937.
1 ile . . . . 315 farane
Piles no te mau ratio
"PHILCO" matahiti 1935 — 1936Oe 1937.
. 325 farane
Mori no te mau ratio
"PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera
19: 47 frs. — Numera ICI :
I06: 68 frs. — Numera 32 e
40 frs. — Numera
te 34: 57 frs. 50.
Fare Hooraa ratio PHILCO
í Papeete nei:
RADIO-SALON OCEANIEN.

Baldwin BsAMBRIDGE

I te Vatican (Te
aorai parahiraa o te Pope Rahi ). E
mana rahi to te
Pope i roto i to'na aorai parahiraa
i te Vatican, tei mahora to'na nei
mana
faatere na nia i na taata ra : e
480.000.000 Katorika i roto i te
ao atoa
nei, e taata paari roa teie nei taata o tei
hau atu i te 80
to'na
matahiti.
Ua tupuhia acenei oia e te
hoê ma`i rahi roa o tei mana`ohia e, e pohe paha
oia: aita râ; inaha ua maitai faahou mai,
e ua haamata faahou hoi i te faatere i te hoê pae o ta'na ohipa.

�TOREA

9

Ua pohe a'enei I te fenua Marite te ona mirioni ra o John D. Rockfeler ( ona mori arahu ), te taata o tei hau a`e i te moni i te ao atoa nei,
ua pohe oia i te iva-ahuru-ma-maha-raa o te matahiti (94).

~
Ua pohe a'enei te taata ra o Gaston Doumergue, te Peretiteni tahito no
te Hau Repupirita Farani, i te oire o Aigues-Vives ( i Farani ) to'na oire
fanauraa, i roto i te 74 o to'na matahiti, e mea pohe ta`ue noa oia. Ua
maiti te Apooraa rahi no farani i te moni ra 200.000 farane, e haamaua
no to'na hunaraa hanahana, o tei ravehia i te 22 no Tiunu I mairi a'enei,
i te menema no Aigues-Vives.

A puhipuhi na i te avaava oti-noa i te oviri

NATIONALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
sarau t#aapapuraa
E rave rahi te taata maohi no te fenua nei o tei ani mai e ia
haapapuhia ratou i te mau tumu o te mau peapea e tupu nei i
teie mau tau, i roto i te mau Patireia o te ao nei, e o te auraa
mau o teie mau í`oa i topahia "Communisme" e te "Faciste",
no reira manao ihora matou e e au mau ia matou ia pahono
atu í ta ratou, mau aniraa.
E haapoto rü matou i te faatia atu í teie nei mau haamaramaramaraa no te mea e oti roa hoê buka no te haapapu maltai
atu ia outou; eita ïa e rayai te area i faataahi i roto i teie nei
yea. Teie la:
e faaTe oraraa í te pae tino i to tatou nei Aihuaraau, eita la
auhia i te huru o te oraraa i te mau fenua rarahi o tei faatupu
i te mau ohipa rarahi tumu mau; i roto i te reira mau fenua
rave
rarahi te putuputu ra la te hanere tauatini e tiahapa'tu taala
ohipa i roto i te fare rarahi raveraa ohipa hoê o te fatuhia ra
e te tahi atu mau pupu taata moni, e na teie nei pupu taata e
aufau atu i te moni na taua mau taata rave ohipa ra,

�10

TOREA

Te mau taata rave ohipa, o te rave nei i te ohipa na te
mau
fatu fare raveraa ohipa, na faatupu ïa ra Lou e ra a`enei,
mai te
mea ra
e ua main te hanere matahiti i teie nei, i te mau
amuiraa ta-hoê i rotopu ia ratou ratou iho rro te parururaa'tu
ia ratou e to ratou hoi oraraa pae tino i mua i teie
mau taata
fatu moni, te fatu fare raveraa ohipa e te fatu i Le mau
maitai
atoa e au no te faatupu i te ohípa rarahi.
E no te iteraahia hoi, e mea afaro mau te
mau aniraa a taumau amuiraa taata rave ohipa nei, oioi rabi atura
to ratou maa
nuia i te haere i mua, e no reira hoi i tete
tau te rahiraa o
te Basileia, o taua mau taata rave ohipa nei o tei paruru
i to
ratou -maitai, te tapea ra oia i to ratou rima, te mau
faatereraa
o te fenua.
Ì.
Teie ra hoi: i roto i, te mau âroraa atoa,
mai tete nei huru;
e faarahi roa te tahi pae e te tab! atu hoi pae i
to ratou mau
hinaaro. Mea rahi roa hoi te mau
taata o te tapea ra i te faufaa;
o tei ore roa i hinaaró i
te boroa hoê noa a`e maitai iti na te
feia rave ohipa. Taua mau taata .
rave ohipa nei; o tei faatura mai,te
i mua ra i ta ratou mau maitai rii
i roaa mai na roto i ta ratou
mau parururaa ia ratou iho, Lae
roa'tura to ratou hinaaro i te
faaore roa i te faturaa o te taata i
te faufaa fenua i na nia i teie
mau huru hinaaro o ratou nei, i
tupu ai te " cornmunisme" aore
ra, te parau tia roa te " bolchevisme".
O Rutia Le fenua no te
"communist-no" mau, e te mau taata
e faatere ra, ua riro fa ratou ei upoo
no te mau "communiste"
atoa no te ao nei.
I teie nei, o Farani, o Peretane e o Marite,
na nia i to ratou
hinaaro i te haamaitai i
te oraraa o te taata rave ohipa, ua titau
hoi 'fa ratou i
te hoê ohipa afaro maitai, e na tapea
i nia i te
parau no
te oreraa ia faaorehia te faturaa o te taata i
te faufaa
fenua, e te ravea maitai roa a`e ta ratou i
iteahia
o
té
boroa fa
mai te au i te hoê mau
oraraa maitai a`e no te taata
rave
ohipa,
ia ite te fenua i te maitai note
taa'toa
I te tapi atu hoi pae ra, ua tupu
mai fa te fahi pupu taata
êê atu o tei paraullia e te " faciste". Teie huru ra, o te hoê ia
pupu taata, aita i
e aore ra hoê noa iho, o tei hinaaro
no te haaupootia i rabi,
la
to'na mau
hinaaro ia faaterean te hoê Basileia
taa'toa ia'na, e ía faaroo ihoa.
Te huru fa no
a`e i te faatereraa a Hitler
Elernarii
e te huru atou fa no Italia i raro
a`e i te faatereraa
i raro
a Mussolini; e. "faciste" teie
raua e au i te faatereraa
na fenua, e cita
a te "communiste".
E nQ 'te oreraa

�TOREA

11

hoi raua e au ì te "communiste" te enemi rahi nei ïa raua ia
Rutia e no te hinaaro roa atoa hoi i te haamou roa'tu ia ratou.
I Italia te haamataraa te pupil o. te " faciste" nei, e un hinaaro oia e haaparare i te mau Basileia atoa.
E fenua faatupu ohipa rabi o Rutia, no to'na rahi, e te rabi
hoi o te taata no te Nuu Tama`i, e e mea papu roa e eita ia o
Elemani e ounu i te Aro atu ia ratou, ahiri e aita o Elemani e
matau nei 1 te faaô'toa mai o Farani e o Peretane no te turn ía
Rutia.
I teie matahiti í mairi a`enei, ua tupu atoa taua mau ohipa nei
â i roto i te mau nuu no Paniora, te pari ra hoi la te tahi pae
e te hinaaro ra o te Hau faatere mau i te haere i nia i te e`a o
te "communiste". Eita mau ra teie ohipa e haere roa i te rahi,
e o te nehenehe atoa hoi i te faatupu i te tamai i nia i te mau
Patireia atoa no Europa, ahiri alta o na pae e piti i Paniora i haerehía'tu e turu e te tahi nau Patireia ê atu.
Na Elemani e o Italia i turu i te Orurehau e na te Rutia hoi
i haere atu e tauturu i te pae o te Hau Faatere no Paniora, i riro
ai teia nei peapea ei ohipa fifí roa i teie nei.
Te tiaturi-noa-hia nei ra hoi, e e nehenehe atua paha ia faaafaro
arauaê tale mau peapea; i taupupu rü noa ai; te ataata nei te ha
Patireia, i te riro oia ei tumu no te hoê tama`i rahi faahou, na
nia i te rave i nia ia'na te mau ravea rarahí; e te ounu atoa nei
hoi, na nia i te mana`o e, e pohe â Ia te tahi tau mirioni taata.
E no reina hoi te haere non ra ea te tama`i e te vavahi e te veve
e te po`ia i nia i teie fenua aroha rahi o Paniora.
(e 'oa teie no te hoe tinia)
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
' Te vai nei te pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo ;
te paero 200 kiro, 120 farane.
TouAni noa mai i te piha o te "Agence Commerciale et de Teve
a
te
fare-hotera
risme " i Papeete nei, i te tahua i raro i
(Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai du Commerce).

"LE FLAMBEAU"

P arau Haamaramarama
to
I roto i te mau Mataeinaa (Tuamotu) na ratou iho e maiti
ratou Apooraa Mataeinaa, oia hoi e pitu mero i roto i taua
Apooraa ra, e pae mero tumu e piti mero tauturu,

�12

TOREA

Na taua Apooraa ihora e maiti i roto ia ratou iho to ratou
Tavana Mataeinaa e te Tavana piti.
Te Tavana ra o te Raatira ia no te pae ohipa Tivira, e te taata
titan moni na te Hau, e ona atoa hoi te mono i
te Tavana-Hau
i nia i te Mataeinaa, e tei ia'na atoa hoi te mana
no te pae ohipa
haavaraa.
E mana to te Apooraa Mataeinaa no
te faaneheneheraa i te mau
ohipa ta-otiaraa fenua, na roto i te maru, e te tahi atu
mau fenua.
Eita ra ta'na e nehenehe ia titau atu i te vetahi mau moni taaê
i ta te Hau.
E mea fifí roa teie no te Mataeinaa. oia hoi: o te
ore -roa e tia
ia'na i te haamauâ i te hoê a`e moni,
no te hoê mau ohipa maitetai e hinaarohia no te mataeinaa.
I te matahíti 3928, ua hinaaro te Tavana Rahí
i te horoa'tu
i te mana i te Apooraa mataeinaa
no taua ohipa moni ra, teie
ra te fifi no te mea aore roa e taata maramarama
maltai no te
faatereraa i te puta-rrmoni e haamauhia
no Lana mau ohipa ra.
I te matahiti 1934, ua imi te Tavana Rahi
i te hoê ravea taaê
no te haamatararaa i taua fifi ra,
na roto i te faatupuraa i te
hoê mau Taiete Haamaitai fenua
tel ia ratou hoi te rnana tivira
no te fariiraa mai i te mau
moni tauturu, e te fariiraa hoi i te mau tuhaa moni horoaraa
i faataahia, e no te hoo-raa-mai
hoi e te hooraa'tu i te fenua. Eiaha ra
no te rave i te ohipa hooraa taoâ. Eiaha outou e hape i teíe nei
mau Taiete, Amui tahoêraa no te hooraa-maa, o ta matou e faataa
atu i roto i
te Vea
1 muri nei.
Teie nei Taiete Haamaitai fenua, o tei haamauhia i
roto i te
Mataeinaa, tel ia ratou te mana
no te haapao i te faufaa moni
o te mataeinaa, eiaha roa rà te hoê mero no
te Apooraa mataeinaa e te Tavana mataeinaa ia faaôhia-mai i
roto i teie nei
Taiete, no te mea hoi tei raro a`e oia
i te hiôpoaraa a te Tavana
Mataeinaa e ia afaro hoi raua i nia i te
mau vahi rü atoa ra e tia ai.
Na roto i teienei mau
ravea i imihia, e nehenehe noa'tu ra ïa
i teienei i te mau
mataeinaa, ia faahámani i to ratou
mau farehau, te mau tura pape, uahu, te
mau poromu, e no
mai hoi i te ratio e te tahi atu
te hooraaâ mau ohipa o te riro
no te matainaa.
ei maitai
No te reira mau ohipa ra,
ei
mai ai te moni ra oia hoi; e moni e maltai ai, te ravea e roaa
rave te huiraatira i
maitiraa no te faataaraa i
te hoê ohipa
te hoê moni tute no
te ohipa e hinaa-

�13

T ORE A

rohia, ia oti i te maitihia, a tuu atu te reira i mua ï te Tavana
Rahi ia haamanahia, e ia oti te reira i te haamanahia, na te
haapao faufaa ia o taua Taiete Haamaitai fenua ra e titau i te
reira tute na nia i te mau huiraatira mai te au i tei faaotíhia.
Mai te mea hoi e, o te Tavana Mataeinaa iho te híopoa i te
mau puta-moni e te mau haamauaraa, e ore roa oia e tia ia faaohia ei mero no taua Taiete Haamaitai fenua ra.
Auae teie nei mau Taiete i faatupu haerehia na te Tuamotu,
inaha i teienei e ratio ana`e to te mau mataeinaa atoa, e rave
rahi hoi te vetahi mau o' ipa maitetai tel oti haere na te vetahi
mau motu e aore ra o tei haamatahia i te rave.
Te mau motu aore â teienei mau Taiete i tupu i reira, mea
maitai a`e no ratou te ani atu i to ratou Tavana-Hau ia faatupuatoa•hia te reira i ô ratou, e na'na hoi e faatae atu i ta ratou
râ aniraa í mua i te aro no te Tavana Rahi.

Ci ;ar°zt t :, cs 13 i;ack Horse"
Tee te hoê avaava o tei hau i te maitai e te hoo-mama,
tei au atoa i te avaava Marite.
nei e te mau taata
puhipuhi
Te avaava teie
puhipuhi avaava mau.
ihoa..
Ia tamata atoa ante out:3u i te pt.sh.ip uhi no te au
E ino, e peapea te roaa mai na roto i te inu ava.
peapea e tupu nei,
A hio noa'na tatou i te tumu rahi o te mau
i roto i te mau utua fare, i teienei mau tau, o te inu ava Ta.

Ia taero te taata e moê to'na hiro`a e tauí to'na ra huru, eita
rave i taua taime ra;
ta'na e nehenehe ia feruri í te ohipa ta'na e
í mua ia'na.
e no reira eita te taata taero e hi`o i te ohipa
mahana maa atoa, ia aufauhia te muni
Te ite nei tatou i te mau
mau vahine i ta
a te taata rave ohipa, te tii nei te rahiraa o te
te itera oia e, e mau`a
ratou tnau lane í te fare inuraa no te mea
mau tane e feruri
haapaôraa ore noa ra te moni i reira. Aita te te rahiraa o te
i
faahou i to te utuafare. Eaha te ohipa e tupu
e peapea te tupu, e taparahi te tane
taime ia hoi atu i te fare?
mau taata atoa,
i te vahine i mua i te aro o te mau tamarii e te

Ohipa haama roa teie.

--~—~~~

.

~

�14

TOREA

Mea rahi aenei te taata ta tatou i faaroo e ua maamaahi
ua pohe roa na roto i te inn ava.
Teie te mau ino rarahi ta te ava e faatt.tpu:
1. E horo`a mai oia i te mau mànaô iino i roto i te upoo.
2. E faa-nevaneva, e faa-maamaa oía í te taata.
3. E haaparuparu oia i te varua, e I te mau mero taatoa:
No reira e te mau taata Maori o te fenua nei, eita rota e au i te
inu faataero, a flu) to outou tino e a fanau mai hoi te huaai o
te haere roa i te paruparu. O te ino ia o te nunaa Maori i teie tau.
Te ore atura te mau taata puai mau i mutaa ihora.

Te AAetua-Auri

Rave rahi te mau tamatamataraa o tei ravehia a `enei, na
te mau fenua Tuamotu, i nia i te mau fenua repo-one i te
pae tahatai, e i te mau fenua mou `a, mai ia Tahiti, Moorea,
Raiatea ma te huru, e o tei roaa mai te maitai rahi na roto
i te farunaraa i te metua-auri i nia i te mau tumu haari no
te faahoturaa.
I te vetahi mau vahi, ua tai-toru te rahi no te hoturaa o
te haari, teie te raveraa e te faito o tei manuia roa, oia hoi
e 200 karamu metua-auri no te tumu haari hoê e i te matahiti hoê.
Teie mau ravea e ravehia nei na roto i te tarei i te tumu
haari a tuu atu ai i te metua-auri i roto, eere te reira
i te
ravea maitai, no te mea te reira ravea
ra,
e
amu
te
metuaauri i te tumu o te haari e te hopea ra, e apoohia te tumu,
aita'tura Ia to'na e puai faahou no te parururaa'tu ia'na iho
i mua i te mau maitai rarahi.
Teie te ravea o tei hau roa'tu i te maitai,
ra ia e,
e heru te hoê apoo i roto i te repo fenua,maori
hoê
a `e avae
te atearaa'tu i te tumu, ueue iho i roto i
taua
apoo ra
e 200 karamu metua-auri e haapoi iho ai
i te repo, ia
tapa`o atoa hia ra i te peni te mau
haari o tei oti
i te ta-metua-auri-hia, na te reira iatumu
e
faaite
ia oe i tei
oti e tei ore i oti.
Te faito e tano no te 200
karamu, o te punu-il-pau
Ia, eiaha râ ia î roa te punu, vaiho
e pi ti initi.
Ia ta-metua-auri-noa-hia râ i te
mau matahiti atoa e
tia ai.

�TOREA

13

Te piha ohiparaa a 'Pa Torez
A vai taaê atü ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Yea
matamua a te " TOREN " te faaite atu nei Ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i 'faaitehia i raro nei
Te vai ra î roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê. •
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua mau, mai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou i ite e, o vai te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra, paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai j taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,.
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te "TORE A" i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
i te taime mama roa.
Te mau taata atoao tel hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai ra, i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raati maa e te
moni i mana`ohia no té fenua. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te rave hoo-mai, e nehenehe ia, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TOREA" no te haapapuraa.
•—•Via.m,

••==sucnr.,,atu

Te mau fere o te Tavana Rahi
Ua tere a`enei te Tavana Rahi no te hoê tere haati, na nia
tae roa'tu
ia "Rigault de Genouilly" i te mau fenua apatoa e
Maareva.
Ua faarue oia i Papeete nei, no te haere atu i Moorea na nia
i te manu reva e tei reira hoi te pahi tamai farani ra i te tiairaa
Tubuai,
mai ia'na, ua tere atu oia na te mau fenua Rimatara, Rurutu,
Raivavae, Rapa e Maareva.

�16

TORÉA

Ua tae faahou mai oia i Papeete nei i te 7 no tiurai i te poipoi,
no te faariiraa atu i te pahi tama`i Peretane, o te tae mai i Papeete
nei no te arearearaa rahi no te 14 no Tiurai.
Teie nei arearearaa rahi o te faatupuhia i teie ne! matahiti,
e
haamata ia i te 13 tae atu i te 18 no Tiurai.
Ua tae mai i Papeete nei i te 3 no Tiurai, te hoê pahi tira maha
Tapone, e pahi haapiiraa teie nei paht, o "NIPPON MARU" to'na
ioa, e 2. 800 taue e 2 to'na matini e 600 puaahorofenua te puai hoê,
1. 200 puaahorofenua te puai no te râ e piti matini.
Te rahiraa no te mau ihita`i inia iho i taua pahi ra e 60 ia, e
e 51 te rahi no te mau taata haapii, o te riro mai a muri ae
ei raatira pahi e aore ra ei faatere matini.
Ua faarue oia i Papeete nei i te 10 no Tiurai.

No te Taviriraa rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tei faatia e
te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa (Loterie) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata Faaapu
(Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa, e a taui
atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau tanta faaapu (Caisse
de Crédit Agricole), e mea roa a`enei hoi na matahiti te tereraa teie nei Afata,
tera râ, na roto i te rayai ore o ta'na moni i te afata, i ore ai e
nehenehe ia'na
te horo`a tarahu atu i te moni i te mau tanta faaapu i nia i te taime mâmâ
roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa, ua faataahia fa 12. 500 titeti no te
moni ra 10 farani i te titeti hoê. I roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti
e
haru i te rê, oia hoi te mau tano 10.000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o
noa la
oe e: auanei te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane,
ia ore hoi
oe ia tano ra, haamana`o noa fa oe e,
ua horo`a oe i ta oe piti tara na te
feia faaapu, ia hinaaro noa'tu Ia ratou i te haere e
aitarahu mai i te moni
i te Afata tauturu a te mau tanta faaapu ra, e
roaa mai fa te reira ia ratou
i nia i te moni taime mâmâ roa ace, e aore ra, aita hoi i ite hia
o oe iho te
haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
E no reira, e mea maitai rahi no te mau vahi
atoa i te rave i te titeti no
teie nei taviriraa.
E hoohia te titeti no teie nei taviriraa i te fare
moni rahi a te Hau i Papeete nei, e i te fare moni a te Initia Taina, i te
fare rata, i te fare Tomiteraa
fenua, ei roto i te mau fenua rii motu ra, i roto fa i te rima no te
mau haapa`o faufaa a te Hau. Mai terâ ra a rave ta outou
mau titeti, eiaha e tiai i
te taime hopea, a ere outou i te titeti.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU,

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1145" order="4">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/bde3a92dae76baa12a46882af67066ac.pdf</src>
      <authentication>aac6d1ee4e2ec83ad70aa77edf6b5ece</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29669">
                  <text>MATAHITI MATAMUA

HIHI 4.

ATETE 1937

TOREA
HOo I TE MATAHITI HOE: E MAFIA TARA — E
FRANÇOIS

2 FARANE I

TE

VEA HOF.

HERVÉ, Directeur-Gérant

5. G. Monseigneur Amédée Nouaiiies
I te mahana maa 14 no Atete, i te hora 3 i te avatea, te faarooraahia e ua pohe-roa te Epikopo no Tahiti, o Amédée Nouailles,
e 62 to'na matahiti.
I te monire 16 no Atete, i te hora 8 i te poipoi, i ineine ai
te oroâ hunaraa no te haere atu i te tare-pureraa e afaihia'tu ai
oía i te menema i te "Mission".
E 25 matahiti to'na poro-haereraa I te faaroo i te Tuamotu i te
tahi motu e i te tahi motu, riro mai ai oia i Epikopo i Papeete.
Mea herehia oia no to'na mai Lai e to'no itoito, na to Oteania
taatoa.
Te faatae nei te Torea i to'na aroha mau i nia ia R. P. Henri
e te mau Perepitero e te taatoaraa o te faaroo hatorika.

parau no te ma'i lepera.
au
I te fenua Asia, i Canton (Tinito), e mau ravea rahi riaria e te
ratou.
ï
ô
lepera
`i
ma
ore i teie tau, ta ratou i rave no te faaoreraa i te
No te hi`oraahia e ratou e te haere noa'tu ra te rahiraa o taua mal
nei, tuu ihora te Tavana o taua fenua ra i te hoê ture : ia hi `opoahia
te mau taata atoa e te mau taote e ia tapeahia te mau taata tei iteahia e ua roohia i taua ma`i ra. E piti hanere e pae ahuru taata ma `i
lepera i iteahia e ratou.
Opuahia ihora e faauta i taua mau taata mal ra i nia i te hoê pahi
ta-ie no te hopoi atu i te hoê anavai e faatomo atu ai, no te haapohe
atu ia ratou. Te iteraa ra taua mau taata mal nei i taua opuaraa ino
ra, tal anae atura e mai te vaha rahi hoi ; no te riaria taua mau taata
aratai nei i te rahi roa te peapea, no te mea te itehia ra e te taata
taua ohipa ino ra ; afaihia'tu ra e ratou i te tahi pae mai o taua anavai ra, hurihia'tu ai i te fenua, mai te faaratai atu i te hoê vahi o tei

�-777-

2

TOREA

°
ineine noa te hoê apoo rahi i faaîhia i te pua, panaîhia'i ratou i te v
hiti o taua apoo nei, pupuhihia'tu ai. Te raau faahiahia teie ta ratou
i iteahia no teie mal lepera.
I te fenua, Farani, eita roa ia huru ohipa e iteahia, faaauhia teie
i te ohipa taparahi taata. Te manaônaôraa rahi a te Hau Farani i nia
i teie nei mau taata o tei roohia i teie nei mal lepera, o te imi ïa i te
matt ravea atoa ia iteahia mai te hoê raau no te faaora í taua mal
ra, e te haamaru hoi i to ratou ati na nia i te faatupu i te mau ohipa
maitatai atoa e oaoa ai e e fanao rii ai teie nei mau rna`i.
Mai ta tatou hoi e ite nei i to tatou mau pae fenna nei, i Orofara
e i Reao.
Ua imi noa te mau taote rarahi i Farani, mai te rohirohi-ore i te
mau ravea atoa e ora ai teie nei mal lepera, e inaha te faaite nei te
mau veano Farani mai, e ua upootia taua mau taote nei, ua iteahia
te raau api e ratou, no te faaora i taua mal lepera nei. Hou a`e to'na
tamataraahia i nia i te taata, ua tamatãhia i nia i te animala e ua iteahia te manuia rahi.
E parau oaoa teie, tia`i noa ia tatou. Te vai nei ia te mahana e tae
mai ai i ô tatou nei, mai te peu e te oia mau teienei parau api.
Te aames iti o Ioane no Rakatapu (tuatiraa)
I to'na ihoa taeraa'tu i Rakatapu, faainu atura oia ia Maria i teie nei raau,
e toru punu ti te faito i te mahana, i to'na inuraa i teie nei raau, a tahi ra
oia a ite ai no te mahana matamua, mai te 12 raa mai â o to'na matahiti
i te haere maitairaa to'na niai vahine mai te mauiui ore, e aita atoa hoi oia
i tarava i nia i te roi no te reira.
Ina faahou ihora oia e piti mohina, i te pauraa te reira, aita atura oia e
mauiui faahou.
E teie nei, ua ineine faahou te poti o Ioane, no te tere faahou i Papeete,
no te hooraa i te tapea e te mau ahu no te haaipoiporaa, e faaotihia teie nei
oro'a i te hopea no teie nei rahui.
E ere roa teie tore i to Ioane i te tere maitai, ua roohia oia e te hoê ati
matai rabi, o tei faataupupu i te tere o to'na poti, eita te auahi e ama eita
hoi e nehenehe' ia iriti i te bati o te poti a tomo atu ai i te vahi ruru ra, ua
faaû noa o Ioane i te to`eto‘e rabi. Ua tamau noa te matai e va`u mahana
te maoro, i muri a(e i tera e va`u mahana to'na faarueraa i Papeete, ua ite
oia i te hoê fenua, aita ra oia i ite o vai, e fenua ava ore, e mai te mea ra
hoi e, e fenua parahi orehia e te taata, e no te miti rahi i nia i te eaâu mana°o
ihora oia aita e faufaa ia‘u ia tutau i onei aita e vahi maitai, eita atoa hoi
vau e tae ia haere i uta.
E tere noa'tura to'na poti, i te marûraa te meia‘i a tahi nei o Ioane a tamaru ai i to'na rohirohi rahi, e ia poipoi faahou a`e, inaha te ite faahou nei
â oia i te hoê fenua api, o Rohoroho taua fenua ra, o to'na teie tae matamua
raa i teie nei fenua, aita hoi ona i matau i te mau taata no teie nei fenua,
tora râ te Tavana tahito no taua fenua ra e taata matau maitai oia i te metua
tane a`e o Ioane e na taua taata ra i farii mai ia'na i roto i to'na utuafare,
e faaea rii atura oia i reira i te tahi tau na mahana rii e ua tere faahou atura
i to'na fenua i Rakatapu no to'na hinaaro ia tao oioi oia no te hopoi atu i

�TOREA

3

te raau maitai roa ra e "Raatahine" na to'na ra hoa here rabi na Maria
no te fare hooraa raau a Lherbier, oia boi te taote raau no Papeete, o te raau
teie i maitai ai te rahiraa o te mau vahine, e te mana`o nei au e, e maitai
atoa o Maria i teie nei raau.

Te Taiete (Coopérative)
Eaha mau na te auraa no teie reei Taiete Coopérative (Taiete
hooraa amui) e aparau rii na tatou no nia í teie neí ohipa
Teie te auraa: o te hoê ia Taiete o tel faatupuhia i "roto i te
mau taata rii, o tei tahoê ana`e to ratou mau hinaaro, oia hoi
no te titauraa ia roaa atoa mai hoi ia ratou te hoo mama roa ae
no te mau taoa e hinaarohia.
E pahonohia atu paha ia outou e te vetahi pae e, e moemoea
Lena na outou, to te Taiete Coopérative hinaaro ra, o te haapohe
ia i te hoo taoâ.
Mai te peu i na reira to ratou mana`o ra, un pape rabi roa ia
ratou, te hoo taon o te hoê ia mea faufaa rahi roa ae, e men lifi
ia tupa`i ia ratou, o ratou boi te feia e poro`i nei i te mau fenua atoa i te mau huru taoa huru rau atoa o te ao nei, i te tahi
vahi, te mau taihaa o tel hau i te maitai e te boo mâmâ, o ratou
atoa hoi teie e rave hoo atu nei i te mau faufaa huru rau o te
fenua nei, a hapono atu ai na te ao atoa nei, no te hooraa atu
i nia i te pene maitai roa ae.
E mea faufaa rahi hoi no te fenua nei, tei reina mau hoo taoa.
Afita roa ae hoi i iteahia ae nei na te Taiete Coopérative iho
o te Tuamotu e poro`i roa atu i te mau fenua popaa i te váhi
hamaniraa taoa i te mau taihaa e hinaarohia na to ratou mau
mero.
A hí`o ana i rotopu i te mau hoo taoa ta tatou e faahiti nei e
te mau taata faaapu fenua, e mea au anel.
Na ratou hoi na roto i te mau api o tei roaa mai ia ratou, i
faarahi i te hoo no te mau taihaa, e faatopa hoi t raro i te hoo
no te faufaa o te fenua nei.
No reira e mea faufaa rahi roa ae no te mau taata maohi, i te
mau motu rii atoa i te faatupu i te Taiete Coopérative e a amui
tapi ai i ta ratou mau faufaa no te hapono mai i Papeete nei ia
roaa mai ia ratou te pene maitai roa ae no ta ratou faufaa, e a
poro`i atoa mai hoi ta ratou mau taihaa i Papeete nei ia roaa
atoa atu te reira ia ratou i nia i te hoo màmâ roa.
Moe

�4

TOREA

E mea faatiahia e te tare te faatupu i te Taiete Coopérative
mai te tauturu atoa hia mai hoí e te Hau, area ra te mau taata
ta tatou i faahiti a`e nei i nia nei, e mau taata ana`e ratou no
te mau Hau ê ê, o tai hinaaro eiaha roa ia tupu teie nei mau
Teiete Coopérative.
Mai te faaitoitoraa ea te Hau i te mau taata maohi no te rave
i te ratio, incha; te faaroo noa ra ia ratou i te mau mahana atoa
i te pene two no te mau faufaa o te fenua nei, aua`e atoa ra te
itoito o te Radio-Club no Papeete nei i te raveraa i te reira ohipa
teiaha rahi.
Mai te peu e, hinaaro outou lao ra te mau Taiete ia tauturu atoa
hia atu ia ratou na roto i te horoaraa atu i te tapi ravea na ratou,
ia nehenehe hoi ia hapono mai i ta ratou mau faufaa i Papeete
nei. A hio maitai ana ra outou fatata pauroa te rahiraa no te
mau pahi i Papeete nei, ua horoa tarahu ana`ehia atu ia i te mau
taata no te mau Hau ê ê, e o tel taviri a hoi ì te ture, o te ore
roa e farii i te rave fereti mai i te mau faufaa a te mau Taiete
Coopérative.
A hio ana outou i te tau a tere maitai noa ai o " TOOYA e
tautururaa rahi roa ta te Taiete farani ( Cie des Messageries
Maritimes) í taua mau Taiete ra.
No te rooraahia iho nei ra o " Tooya " e teie peapea, na te
reira atu ra i faataupupu i Lana ohipa. No reira mai te peu te
hinaaro ra te mau Taiete i te ora ra, ia faaitoito atoa ia ratou
i te tapea i ta ratou puha na te Tooya.
A hi`o ana outou í te tau a tere noa ai o " Tooya " ra, aita
roa te hoo no te faufaa e huru ê ana.
Ua papaihia mai nei te hoê rata faaite i te " TOREA " mai
Marokau mai, te na`o mai ra taua rata ra e, na tae mai nei te hoê
pahi hootaoa i unei e ua boo atu i ta matou puha, oia hoi te
puha ta matou i haaputuputu na " Tooya" teie te pene tana i
horoa mai oia hoi O fr. 80, afta o " Tooya" i tae mai i unei no
te rave atu i taua puha ra, no tona roaraahia e te ati. I te taeraa
mai taua puha ra i Papeete nei, ua hoohia ia i nia i te pene ra,
1 f. 40, a hi`o na ra outou i te api o tel roaa mai fana i taua tere
ra oia hoi O f. 60 i nia i te kiro hoê, api tei roaa mai lana, ia
feruri noa outou alta ia e taa ra ia outou te teiaha o te moni
fereti i taio hia e ana, na vai ia i aufau i tel reira ? na outou
íhoa hoi na te mau fatu fenua.
Na teie nei mau tumu e. faaitehia nei, e faaitoito i te mau taata
maohi i te tomo i roto i te Taiete Coopérative e i te faatupu hoi
i te Taiete i te vahi aore e Taiete.

�T O RE A

Te

5

Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taaroi anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oiá'toa i nia ia " Tooya ", e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te To; ea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Ei haapapuraa`tu ia outou i te mau ohipa maiteta`i e roaa mai i te mau
Taiete Coopérative, • mai ta matou i faahiti ace nei, te faaite atu nei Ia matou ia outou i te aámu no te Taiete no Maiao, e te mau maitai i roaa mai
i te mau huiraatira no taua fenua ra.
I te matahiti 1934, i roto i te matahiti e rave rahi, na roto i te hoê mau
ohipa tia ore o tei ravehia e te taata ra o Trower, ua riro mai ra oia ei
fatu no te -hoê mau fenua rarahi roa i taua fenua ra i Maiao, i muri niai
iteahia ihora e, ua aitarahu oia i le hoê moni rahi roa i roto i te rima no
te hoê taata tiaraa teitei oia hoi e taata Peretane raatira tapa`o pae, taata
faatuhaahia, e tia oia i Tahiti nei e parahi ai, e no ta'na ravea ore no te
faaho`iraa i te moni a teie nei taata o tei aitarahuhia mai e ana ra, ua parau atu ra oia i teie rid taata, mai te peu e, e tia ia oe e faahoi atu vau
i te tuhaa iti roa no te moni tact' i aitarahu atu ia oe, no te haapeeraa`tu
i ta`u nei tarahu.
I te faarooraa te Hau i taua ohipa no Maiao ra, na faaue atu ra te Hau
i te mau huiraatira no taua fenua ra ia faatupu i te hoê Taiete Coopérative. Ua horo`a tarahu atu te Afata faaapu i te moni ra e 40.000 farane
na taua Taiete ra no te tautururaa lana, ua rave te Taiete i teie nei moni
e ua aufau i te tarahu o tei aitarahuhia e Trower i roto i te rima no teie
i reira ia ratou te faturaa o taua tarahu nei.
neitaata tiaraa teitei, e ua riro
I teienei, ua huru-ê te ohipa, o Trower atura ïa tel aitarahu i te mau
huiraatira no Maiao, no te ore e pee te tarahu, ua hoopatehia te mau
faufaa a Trower, e ua riro mai te Taiete Coopérative no Maiao, ei fatu no
taua mau fenua faufaá rahi ra.
Na moni e 40.000 farane tel aitarahuhia mai e te Taiete i te Afata faaapu,
ua pee roa te reira i roto i na matahiti e pill te rnaoro, na te mau hotu
iho o te mau fenua i hoohia mai e ralou i haapee. I teienei, te manao
nei te Taiete e hoo hoê pahi no ratou ei faauta mai i ta ralou mau faufaa i Tahiti nei e hoo ai i nia i te pene maitai,

�6

TOREA

Te ra te huru tano maitai no te faatereraa i te Taiete, o ta outou e iteiho
i te lure i roto i te yea a te Hau no te 16 no Atopa 1933, api 386, te
mau Taiete o tei rave i te reira mau ture, e te mau Teiete ia ta te Afata
faaapu e tauturu.
Hou a`e ra te Afata faaapu a tauturu ai i taua mau Teiete ra, e mata
ana ia ona i te imi i te moni, e no reira te Tavana Rahi i imi ai i te hoê
ravea no te tautururaa atu i taua Mata faaapu ra, na roto i te faatiaraa ia
ravehia te hoê ohipa taviriraa i Tahiti nei. Oia hoi no te moni iti ra e
piti tara e roaa ta oe titeti, teie nei titeti ra e tano ia oe i te tano 10 farane
e tae atu i te 10.000 farane. Te toe o te moni oia hoi te api no taua
taviriraa ra, e horoa hia 'fa te reira ei faufaa na taua Afata faaapu ra, e
na roto hoi i taua moni ra e nehenehe ai i te Afata faaapu ia tauturu atu
i te mau Taiete na roto i te horoa tarahuraa atu i te moni.
E ohipa maitai te rave i te titeti no teie nei taviriraa, e mea tia roa
atoa i te mau taata faaapu fatu fenua no te mau amuiraa fenua farani i te
rave i taua mau titeti ra. Inaha ua naeahia e : 25.000 fatu fenua, ahiri
mai te peu Idle nei rahiraa taata i rave 1 e aore ra e 2 titeti no te taviriraa
e faufaa rahi roa ia te roaa niai i te Afata faaapu e moni hia te afata e
nehenehe atu ra iana ia tauturu i te mau huru taata atoa. E haere to'na
puai i te rahiraa i te mau matahiti atoa no te mau moni o tei aitarahuhia
e o tei faahoihia mai e o lei amuihia atu i te mau moni api o tei roaa mai
iana i te mau matahiti atoa no nia i te ohipa taviriraa.
No reira e homa a hoo haavitiviti i ta outou mau titeti, e a faatupu i ta
outou mau Taiete mai tei faaitehia i roto i te Vea a te Hau, mai tei faaite
hia'tu i nia nei.

Te pereoo taataahi e te pereoo uir4 "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo "
Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau

pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i
te hoê maa
tapú rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani ïa te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi
no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei
faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot
", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to
outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te
fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

�TOREA

Te parau no te mau poromu
I te tau tahito roa i mua a `e ia Iesu Kirito, tei raro a `e te mau
taata o te reira anotau i te faatereraa a te Roma. I roaahia mai ai
te reira ia ratou, maori râ ia e, na roto i te poromu o tei hamanihia
e ratou ra e atì roa a`e te menemeneraa o to ratou fenua oia hoi mai
te tahi hopea tuati atu i te tahi hopea, e na te reira hoi i faaôhie ia
ratou i te tono atu i to ratou ra mau nuu i tera vahi e tera vahi, e
na te reira atoa hoi i faaôhie i te.afai atu i reira i te mau taata toro`a
teitei, mai te mau Haava, te mau Hiopoa, no te tapea maite i te
mau faatereraa, e ia faatura atoahia hoi te mau ture o tei tuuhia mai
e te Apooraa Rahi faatere no te Hau Roma.
I teie nei mahana ra o Farani ia te mono mau no Roma, e ferma
rahi atoa oia, mai ta tatou ihoa e ite nei na roto i te mau yea e tae
mai nei ia tatou nei, o tei faaite mai e, e mau poromu maita.ta,i roa
e te nehenehe rahi to te fenua farani, o tei hau atu i te faahiahia i
to Europa taatoa, o tei au atoa hoi i te rahiraa no te fenua. Teie
nei mau poromu i to'na, ua faitohia ïa e 650.000 kirometera, te fenua
Peretane te numera pi ti oia hoi teie to'na faito e 286.000 kirometera,
Puratia i muri mai e 240.000 kilometera, Paniora e 80.000 kirometera e to Italia e 24.000 kirometera.
I roto i te mau fenua aihuaraau farani, mai te reira atoa te rave
itoito raa hia teie nei mau ohipa poromu, I onei i teie nei pae moana
Patitifa nei, i na tau i mairi a`e nei, eere i te tau maoro roa te mau
noa nei â paha te reira i te vetahi mau taata rii paarì, oia hoi e, e
8 a `e mahana te maoro ia haati ia Tahiti nei e aita hoi e poromu i te
mau vahi atoa, maori ra ia e, te tahi noa iho mau e`a rii.
I teie nei tau ra, no te hoê noa iho tau hora rii te maoro, ua ati o
Tahiti. I Moorea, Raiatea ma, Rimatara, Tubuai, RLRrutu e Raivavae ua oti ana`e'toa te mau poromu i reira e mai te reira atoa i te
mau fenua Matuita e te mau fenua Tuamotu.
Aita atoa râ outou i ite i te hoê mau ohipa rarahi o tei ravehia ï
te vetahi mau fenua rii motu. I Niau inaha ua oti roa atoa te poromu
haati, mai te reira atoa hoi i Fangatau, Fakahina e Puka-Puka.
I te mau vahi atoa te rave tamau noahia ra te ohipa poromu, aua`e
hoi te reira i ohie ai te mau ohipa a te mau pereoo uira, no te tietie
raa i ta ratou mau puha e te mau horopatete.

"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te "pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

�8

TOREA

iiaapiiraa :
Pinepine outou te ite i te hoê mau iri api ua'pipii aore ra ua
ôru.
Teie te hoê ravea no te faaafaroraa i taua mau iri fefe ra, ua
ite outou paatoa e na te haumi e faaôru i te raau e na te veavea
hoi e haamaro, mai te peu e, i fefe te raau ra, tapa`o faaite ia
ua maro roa te tahi pae e te vai haumi noa ra ea te tahi pae.
Teie ia te ravea no te faaafaroraa i tei reira, taua`i i te mahana
te pae i oru, te pae afaro ra tapoipoi i te pute aore ra i te niau,
e ia afaro te raau ra a tuu atu ai i te vahi marumaru.

Te fare moni a te Initia-raina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Parau api no fe fenua nei
Param no te Tooya. — Te faaite mai nei te "Compani Farani " (Messageries Maritimes), e ua oti nehenehe mau i te tata`i te pahi ra o Tooya i
te fenua Marite. Alta ra hoi i nehenehe i te faaruê oioi atu ì taua fenua nei,
mai te au i tei mana`ohia ; no te hoê ohipa faaafaroraa i te pae-moni i rotopu i te mau taata fatu mau ia Tooya i Marite, e te feia i hoo•mai i taua
pahi nei.

~

�TOREA

9

Elta atura la e nehenehe faahou ia tatou ia tiaturi i nia i te tere i mat~a`ohia no te ava`e Tetepa, na te Tuamotu.

«

I muri a`e i te mau arearearaa no te 14 no Tiurai, ua reva`tu te pahi
tama`i farani râ o " RIGAULT de GENOUILLV " i te mau fenua Raiatea,
i raro aie i te faatereraa a te taata râ o MORON, raatira rahi no taua pahi
ra, ua ravehia i reira te mau ohipa poroteraa, ua tae atoa hoi te mau manureva no te nuu moana o tei haamauhia i Tahiti nei i reira, i raro a`e i te
faatereraa a te Tomana ra o Jeanpierre, ua tae atoa hoi i reira te pahi iti
tama`i ra o Zélée i raro a`e i te faatereraa a Peaucellier, Tomana no :taua
pahi ra, e fariiraa hanahana roa tei ravehia i reira no te fariiraa mai i te
Nuu moana.
E ua tae faahou ana`e mai ratou i Papeete nei i te mau mahana matamua no Atete.

~

Te pahi Paniora ra o " ARATAPU " o tei tutau noa i Fare-Ute, mai
teie mai â tau na matahiti i mairi a`e nei, ua parauhia e, te fatu no teie nei
pahi te hoê tinito o tei haa Paniora iana, e tei te fenua Rutirani oia te pa-

~

a

rahiraa.
Ua tomo roa teie nei pahi i roto i te moana i te pô 28 no Tiurai ï
mairi a`e nei.
Ua faaue te raatira uahu i te mono no te fatu o te pahi, ia iriti oioihia te tino no taua pahi ra no te faaateatearaa i te rôto.
I te 10 no Atete nei, ua purehia te hoê pureraa hanahana roa
i te fare pureraa rahi no Papeete nei, no te piti ahuru ma paeraa o te matahíti to te Perepitero ra o P. Henri', inauraa i te
toro`a faaroo i Papeete nei.

Te Ratio cs PHILCO 99

Mona rloo: Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 volts"

no te taatoa .... 2.600 farane.
no te faatere :
.
faatere:
no te taatoa ... 2.700 farane.
te
1937;
e
2
piles
no
mori,
matahiti
Ratio 7
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Hoê pile .... 315 farane
.
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096: .
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.... 325 farane
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30 : 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40 frs. — Numera
I06: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
RADIO-SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:

Baidwin lMßRIDGE

�40

TOREA

Ho te Taviriraa rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tei faatia e
te Tavana Rahi i te faatupu i. te hoê Taviriraa (Loterie) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori rá ia e na te Afata Faaapu
(Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa, e a taui
atu ai ia'na i nia i te i‘oa ra " Afata Tauturu" no te mau taata faaapu ( Caisse
de Crédit Agricole), e mea roa a`enei hoi na matahitLte tereraa teie nei Afata,
tera râ, na roto i te rayai ore o ta'na moni i te afata, i ore ai e nehenehe ia'na i
te horo‘a tarahu atu i te moni i te mau taata faaapu ì nia i te taime mâma
roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa, ua faataahia ia 12. 500 titeti no te
moni ra 10 farani i te titeti hoê. I roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti e
haru i te ré, oia hoi te mau tano 10. 000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamanato noa la
oe e: auanei te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane, ia ore hoi
oe ia tano ra, haamana'o noa ïa oe e, ua horo`a oe i ta oe piti tara na te
feia faaapu, ia hinaaro noa'tu ia ratou i te haere e aitarahu mai i te moni
i te Afata tauturu a te mau tanta faaapu ra, e roaa mai fa te reira ia ratou
i nia i te moni taime mâmâ roa a`e, e aita hoi i ite-noa-hia'tu e o oe iho te
haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
A feruri noa na ra e hoa ma, e maitai rahi te tupu i na pae piti ia rave
i te titeti no teie nei taviriraa.
Te hoohia nei teie nei mau titeti i Papeeie nei i te Fare-moni a te Hau,
i te Fare-moni a te Initia-Taina, i te Fare-rata, i te Fare-tomiteraa-fenua, e
i roto i te mau fenua-rii Motu ra: ua tuuhia ia te hooraa i te roto i te rima
o te mau taata Haapa'o Faufaa a te Hau.
Eiaha e tia‘i faahou, a rave i te titeti na outou, a tatarahapa outou.

A puhipuhi na i te avaava oti-noa i te oviri

NA'l'IONALE
Avaava farani mau
E hoo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.

Mau parau api no te ao nei:
Te fenua Paniora:
Te tamau noa nei te tama`i i te fenua Paniora, rave rahi tei pohepohe
to te tahi pae e i to te tahi pae. E peapea rahi tei tupu i te ava`e i mairi
a`enei, ua mana`ohia e riro paha teie peapea i té haere i te rahí, a riro

�TOREA

9ß

atu ai ei tumu no te faarepurepuraa i to te ao atoa nei, mai ta matou â
i faahiti a`enei.
Ua manuia faahou â râ te matt Patireia rarahi i te tamaru faahou i
teie nei peapea.
Te parauhia nei i teienei, e te hinaaro nei te tahi pae Paniora i te
Hau arii, te mana`o nei to Italia e to Peretane e, e mea maitai te reira.
1 teienei, te hi`ohia nei, mai te mea'tura e, alta roa te mau Patireia
rarahi e haapa`o faahou atu i taua ohipa ra, e mea maltai te reira, eita 'fa
e tupu te mau arepurepuraa i roto i te mau Patireia rarahi.
&gt;&lt;
~

Te fenua Tinito:

Ua tupu a`enei te hoê peapea rahi faito ore i te fenua Tinito no te pae
i Apatoerau. Rave rahi a`enei na matahiti, mai ta te "Torea" iho â i faaite
a`enei, oia hoi, ua riro mai te fenua ra o Nand -Chorarie i te Tapone, e
oire Tinito hoi i mua ra. I tel nei, te nana`o atu nei ã te Tapone i te tahi
atu â mau tuhaa fenua Tinito no taua pae Apatoerau. Ua mana`ohia, e riro
paha ua tahoê te mana`o o te hau Tinito i teienei no te parururaa'tu ia
ratou i mua i te Tapone.
Ua tupu te hoê peapea rahi i te pae i Pékin, oia hoi e, e pau rahi to
te Tapone i reira, ua ham mai te Tinito i te rê, ua haru mai ratou e
500 afata farii pahi reva, tel roto i taua mau afala ra 175 pahi reva taatoa.
Teie râ te ino, na te hoê iho Tenerare Tinito tiai no te pae tivira i Pékin
i totoâ i to'na iho hau, o tel tapû i te purumu tereraa pereoo auahi i muri
i te nuu Tinito, e no te reira tapûraahia, eita'tura te mau pereoo faauta
faehau e tae faahou mai, e ua faarue ihora te matt faehau i taua vahi ra,
i teienei, ua tae roa mai te nuu Tapone i Pékin i muri a`e i te hoê mau
pupuhi tuutuu oreraahia e te mau pahi reva e na te pupuhi fenua.
Ua faaineine noa to Tinito taatoa i teienei i to'na mau huiraatira tel
naeaehia e 500 mirioni no te parururaa'tu i to ratou Hau i mua i te nuu
Tapone. Mai te peu râ, e tupu faahou â te tahi mau huru totoâraa mai
tel faahitihia a`enei, e ore roa ratou e manuiahia i mua i te nuu Tapone,
noa'tu te rahi o to'na nunaa taata.
I te paeau Tapone, alta roa oe e farerei i te huru mai te reira, e na
te reira i ta-hoê ia ratou i nia i te puai mau.

Italia e ta'na faatereraa Hau api i roto is Europa:
Mai te riroraa mai â o Italia i raro a`e i te faatereraa a Mussolini, mai
te mea atura Ia, te hinaaro nei oia e faahoi faahou i te faatereraa Hau i
nia i te faatereraa tahito, mai te faatereraa i te tau Roma i te anotau no lesu.

�42

TOREA

No te mea i te reira anotau ua mahora roa mai taua faatereraa na'na
ra i te pae no Apatoerau i Europa e haere roa na te miti metiterane, te
reira faatereraa ra, ua mou ena la, inaha ua naeahia paha 1.500 matahiti
i teie nei. I teie nei anotau ua riro mai te tahi pae o taua nunaa ra i te
faatereraa a te Hau Peretane e te talti pae ra, tei te Hau farani la, o tei
tuu atu i te mau parururaa pautuutu maitai i reira. Inaha eita'tura Ia e
nehenehe ia Italia ia rave taa'toa mai i te reira i raro a`e i ta'na faatereraa,
inaha o Farani hoi e o Peretane te tahi tau na fatu, mai ia'na atoa ra te huru.
1 te matahiti i mairi a`e nei, na roto i to'na hinaaro ia manuia ihoa te
mau vahi ta'na i opua, ua Aro atura oia i te Hau Abissinie, e ua riro mai
taua fenua ra ia'na, te hoê teie fenua rain roa, e maha a`e to'na rahiraa
i to te fenua Italia e mai te reira atoa ì te pae moana no te miti uteute,
e ua haapeapea atura i te mau poromu tereraa pahi, mai Europa mai i
te mau fenua Initia, te fenua Tinito e te fenua Tapone.
No te mea hoi, tei roto atoa te fenua Abissinie i te Société des Nations,
faaetaeta atura o Farani e o Peretane i te ture i nia ia Italia, inoino roa
a`e ra oia i taua vahi ra, e ua haere atura i te paeau no te Purutia, e ua
riro raua ei hoa i teie nei.
Eita paha teie nei hoaraa i to raua e riro ei hopea maitai no Italia,
niai te peu e, e tupu noa'tu â te hoê tama`i rain, mai teie i oti a`e nei,
niai te peu e, e upootia noa'tu o Purutia, te hoê teie vahi papu ore,
riro atura Ia o Italia i reira i raro a`e i ta'na faatereraa, ore roa'tura
fa to'na tiamâraa mai tei matauhia e ana ra.
Te vai nei paha te mahana, mai te mea e feruri maitai oia i taua
vahi ra, e riro oia i te hoi faahou mai i roto ia Farani e o Peretane oia
hoi to'na tau na hoa i roto i te âroraa rahi i oti a`e nei.

"LE FLAMBEAU"

(e i'oa tele no te hoê lima)
Te tima maitai roa a`e " te mau Lima farani atoa.

Te vai nei te pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo ;
te paero 200 kiro, 120 farane.
Ani noa mai i te piha o te "Agence Commerciale et de Tourisme" i Papeete nei, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve
(Hotel Stuart), i te arpa i tahatai (Quai du Commerce).

Te mau haapa`oraa e rave rahi i roto i teie nei ao:
Te haapaoraa boudistes e te tahi â mau huru
haapaoraa no Asia:
. . . 452 mirioni
Te haapaoraa confucianistes: Te tinito e te Tapone: 391 mirioni
Amuihia: 843 mirioni

i`l

�13

TOREA
Te mau Keretetiano:

Te haapaoraa Kat.orika
Te haapaoraa Porotetani

. 486 mirion1
»
. . . 217
»
Amuihia: 703

I roto i te mau porotetani na amui atoahia mai te mau taata o
te tiaturi ia Iesu, oia hoi: mai te Momoni, te Adevenite, e te K~nito.
290 mirioni
Te haapaoraa Mahometa
Te Etene oia hoi te mau feia haamuri itoro 136 »
16
»
Te Ati-uta
»
Amilihia : Mirioni 1.988
No reira ua manaoliia e teie te rahiraa no te taata i te ao
atoa nei oia hoi: 1.988 mirioni, teie e rave nei i te ohipa no to
ratou oraraa.
Te afa rahi no teie nei mau taata, aita roa e roaa na te ravea
e ravai maitai ai ratou i te pae no te maa e te pae no te ahu.
Te tahi mau taata rii te roaa mai ra Ia ia ratou te tahi mau
maitai, e te tahi pae ra te itiraa, te nae`ahia ra ia ratou te
faito no te maitai rahi roa.
Te mau taata Ia e parauhia nei e, mau taata tiaraa teitei, oia
hoi niai te mau taata toroa rarahi, o tei manaohia e, o ta ratou
a`e te moni tei hau a`e i te rahi, mai te au i to ratou mau toro`a.
Te faatere-hau rahi no farani, ta'na moni i te matahiti tei nia
te
i
180.000 aore ra e 200.000 tauatini farane, teie nef moni ra,
te pau noa ra Ia na nia i te mau haamau'araa e ravehia e ana
oia hoi mai te fariiraa i te mau taata toro`a e te mau taata
tiaraa teitei. Ia hi`o ra oe i te mau moni e roaa na i te mau feia
teata e tupu roa ïa to oe maere rahi oia hoi mai te mau taata ra:
Mae West . .
9.600.000
.
Marlène Dietrich
. 7.800.000
Bing Crosby
.
6.860.000
Ginger Rogers . .
5.499.000
Chaliapine
5.000.000
Kreisler (tamaiti fatai fira)
5.000.000
Ta te Peretiteni no te Repupirita F'arani
3.600.000
Ta te mau Peretiteni no te
Apooraa iriti ture .
276.000
Ta te mau Député e aore
ra Sénateur . .
.
. 60.000
Ta te Délégué Paruru no Tahiti 24.000
.

.

.

.

.

.

.

farane i te matahiti
»
»
»
»
»
~
»
»
»

»

»

A

v

~

~

�14

TOREA

Cigarette "Black Horse"
Teie te hoê avaava o tei hau i te maitai e te hoo-mama,
tei au atoa i te avaava Marite.
Te avaava teie e puhipuhi noahia nei e te mau taata
puhipuhi avaava mau.
Ia tamata atoa ana `e outou i te puhipuhi no te au ihoa.

Te piha ohiparaa a te Torea
A vai taaê atu ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Vea
matamua a te `rt TOREA" te faaite atu nei Ia oia e, e rave
atoa te mau ohipa i faaitehia i raro nei
Te vai ra i roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê.
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fato fenua mau, mai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou i ite e, o vai te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai i taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te " TOREA" i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
i te taime mama roa.
Te mau taata atoa o tei hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te "TOREA" mai te hapono atoa mai râ i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te va hi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raau maa e te
moni i mana`ohia no te fenua. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te rave hoo-mai, e nehenehe Ia, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TOREA" no te haapapuraa.

�TORÉA

15

TAIETE ATIMAONO
( FEamaniraa Tihota )

E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MERVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
"Mervels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

maitiraa i mua nei
No te poheraa te "Sénateur" Sari, to tatou auvaha paruru i
Paris, e tupu faahou â Ta te maitiraa apt no te hoê paruru, no
te mau Fenua Aihuaraau no Oteania nei;
Te mana`ohia nei e e 2 taata, tei boroa mai i to raua i`oa i ô
tatou nei, ia maitihia raua, ta te Torea e nehenehe i te faaite ra,
o te mau parau Ia e parauhia nef na te oire nei, maori ra Ta e,
o na taata ra Ta o :
Louis de Chappedelaine, Député e e Ministre i mua a`enei, e o:
André David, Député.
No te hinaaro te "Torea" i te faaea tura noa t nia i ta'na mau
ture i tuu i mua ra, eita oia e haapa`o i te ohipa politita e no
reira, eita oia e parau atu ia outou a maiti ia mea e aore ra ia
mea, tei te taata maiti ihoa ia i te feruri ta'na i mana'o.
Alta ea i papu maltai te mahana e tupu ai teienei maitiraa,
na te yea a te Hau e haapapuroa mai ia tatou te mahana mau e
tupu ai.

�TOREA

14 n® Tiurai 1937
Ua tupu 'fa taurua arearea rahi i taua mahana nei, mai tei matauhia i mua a`enei; ua rahi tei tae -mai no te faahanahanaraa
i taua mahana rahi ra, no te Hau Repupirita Farani.
E teie te mau rê í roaa haere
No te himene pehe tahiti ( himene tarava ).
Rê matamua: ua aifaito o Punaauia e o Mataiea. Ré torn:
Raiatea. Rê maha: Tautira.
Himene pehe popaa :
Rê matamua : Pirae. Rê piti: Papeari, Rê toru: Ua aifaito o
Mataiea e o Punaauia.
Otea Tane:
Rê matamua: Ua aifaito o Faaa e o Paea, Rê toru: Patutoa.
Ré maim: Mahina ( Haapape ).
Otea Vahine:
Rê -matamua: Papeete. Rê piti: Raiatea.
Ute.
Rê matamu: Paea. Rê piti: Raiatea.
Pao`a:
Pueu: rê matamua. Paea: rê piti. Maareva: ré torn. Tiarai Mahaena: rê maha.
Aparima :
Punaania e o Paea, ua aifaito no te rê matamua. Patutoa: rê
torn Ia.
Tei to Maareva te hoê rê taaê.
I roto i te mau taatitiauaraa no te mau vaa ta-ie, tei ia Terorotua Gustave te rê matamua; e vaa teie no Fakarava mai (Tuamotu).
Rê piti: tei ia Taaroarii no Tiarei, Rê torn: tei ia Alexi Alexandre no Papeete iho nei. Ré maha: tei ia Perera, no Papeete
iho atoa nei.
IMPRIMERIE EUE F. J JVENT1N — RUE DU COMMANDANT DESTREMAII.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1146" order="5">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/d77299c652def9ccff78a80ee00e7ec7.pdf</src>
      <authentication>af6c5bb8d797cc100c335ce0637c8508</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29670">
                  <text>HOO I TE MATAHITI

riot:

E MAHA TARA — E

2

FARANE I TE VEA HOE,

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Edouard Charlier
Ua tae mai te hoe parau faaite, e ua pohe roa te taata ra o
Edouard Charlier, e 73 to'na matahiti, rave-rahi te tau .to teienei
taata, mauraa i te toroa Auaha-Ture no Le ):tepupiríf-a Farani
Tahiti nei. Mai te matahiti 1906 e tae atu i te matahiti 1907, na
mau oia i te toroa Tavana Rahi i â tatou atoa nei. I muri roa mai
ua tapea atoa oia i te toroa Haapa`o Mata Faufaa a te Hau.
Mea roa aenei te tau i teienei i to'na faaearaa i te ohipa a te
Flau, e na faatuhaahia hoi.
E taata matauhia teie nei taata e to Papeete, e rave-rahi.
á te taata no rapae i te Oire nei o tei matau atoa ia'na
Ua tafetiahia hoi i te Fetia Hanahana o Charlier tane nei.
E~.ásLTMa~n~.~Mtlg;,r~~

Georges

Lagarde

Ua tae mai te hoê níuníu na te reva, na te Faatere `nó te man
Amuiraa pae fenua Farani o Otea&gt;•lia, o tei faaite mai i te hoê
parau mauururu no nia i te taata nei o M. Lagarde, Tavana-Hau
tahito no te mau fenua Matuita, Haatira faatere no te pae ohipa
Tuanie (Service des Douanes et Contribution) i mua aenei; u,
tafetiahia i te Fetia Hanahaua.
Ua mahà-ahuru matahitito AL La arde taveraa i te ohi a a
Hau.
I te tama`i rah iïiãt'ri ae'"f'j`e
n'ä na "ä'marl r "i po 'ë I nia
i te tahua aroraa.
Te mana`ohia nei, e ua tano mau te Hau Farani i te tuuraa
i to'na tapa`o mauruuru i nia ia M. Lagarde.

�TOß.EA

oaiaiisèi o Tani nei
~erchtená no te Repuptlrii`a Farani
Te tamahine Arii ra o Teriinui - O - Tahiti a Pomare, tamahine fanau
na te Arii ra o Pomare V e na te Arii vahine ra o Marautaaroa, ua faarue
oia i Papeete nei i te ava'e Fepuare i mairi a'e nei, no te haere atu
i te oire ra
o Paris e faaea rü ai no te tahi tau na ava`e rü.
Ua farii hanahana-roa-hia oia e te Peretiteni no te Repupirita Farani i
te Aora`i rahi no " ELiZEE ", ua tupu atoa i te reira taime te hoê haamana'oraa i to'na metua tane, o tei pupu atu ia Tahiti i roto i te rima o Farani
na faatura-rahi-roa•hia oia e te Peretiteni no te Repupirita, teie te tapa`o
no
to'na faatura, ua pupu alu oia i to'na mau parahiraa hanahana i roto i te mau
Fare Teataraa rarahi no Paris ei parahiraa no teie nei tamahine Arii no Teriinui - O - Tahiti ua faahanahana-roa-atoa-hia oia e te mau taata toroâ teitei
no
te Tataûraa rahi no Paris, o tei haere ana'e atoa mai e farerei ia`na.
Alta atoa o Teriinui - O - Tahiti f oaoa noa no to'na ana`e ra mau farii banahanaraahia e aore ra no te faafaahiahiaraa i te mataitairaa i te mau ohipa
maere rahi ta'na i ite, teie ra te hoê ohipa ta'na i rave maori ra, o te imiraai te maltai no Tahiti nei, na roto i te haapapuraa i te Peretiteni
no te Repupirita, e i te mau taata raral~ i faatere (Ministres) e í te mau
taata papa`i Vea,
o tei tae ana`e mai i mua ia'na, mai te uiui maere mai ia'na i te
mau hum
no to tatou nei ferma iti, ua faaite atu oia e, to matou nei fenua iti ia haa-mana`o a`e vau ra e au ia oia i te hoê mea o tel haapaehia e to
Farani nei
ua riro o Tahiti ei rani tuâtiraa no te rnau pahi o te tare mai, mai
Marite
no te haere atu i Oteralia (Australie) e i Rutirani
(Nouvelle Zélande), no
reira te ani nei au ia oe e te Hau Farani ia imi oe i te mau
ravea atoa
no te tauturu itoitoraa-mai i te afata a to Tahiti.
Ua haapapu maltai atoa oia i mua i taua mau taata ra, i
te tahi mau
tumu ino o Tahiti nei, maori ra Ia e, te mau
Tavana Rahi atoa e tae mai
na i Tahiti, ua haere-mai 'fa ratou na roto i te hoê
mau mana`o maitata`i, e ia tae mai i Tahiti e ite ratou i te mau fifi huru
rau, eita hoi tete nei
mau Tavana Rahi e maoro i ô matou, na reva 'fa, no
te aha, no te mea.
alta te Flau Farani i tiaturi papu maitai i nia ia ratou. Ia
ore te tahi mau
pupu taata no te fenua ia mauruuru ia raton, ua faatae
mai ratou i Paris
nei, i roto i te rima o te vetahi mau taata rarahi i
te hoê mau parau e
rave rahi, e mea rahi hoi te parau hape o ta ratou e faatiaturi
mai i taua
mau taata nei i roto i te rahiraa parau ta ratou e faátae
mai nei.
Ua faaite atoa atu hoi oia i te fifi e te teimaha no te
mau Tavana Mataeinaa, i te amoraa i te hopoiâ o to
ratou ra toroâ, e ua ani atu oia i
te Hau Farani no ralou, ia faárahihia to ratou toroâ e to
ratou mana, e ta
ratou hoi moni-ava`e.

�TOREA

3-

Ua faaite atoa hoi oia i te fifi rahi o te mau reni pahi e tere na roto
i te mau fenua rui motu o Oteania harani nei, mai te parau atu e, e tel
roto ana`e i te rima o te mau taata no te mau Hau êê te reira, na roto la
i te hooraa i te hoê mau i`oa haavare, ei paturu ia ratou ; na fatata te mau
pahi atoa o Tahiti i to ratou rima, na tiro 'fa te reira ei ohipa ino roa
no te taata o te fenua.
Te mau vahi atoa ta Teriinui -0- Tahiti e haerehaere ra, te arata i atoa
ra oia ia Tita, ta'na tamahine faaamu; no roto atoa oia i te opu huiarii,
tamahine na Poma, no roto mai hoi te reira ia Tamatoa, te teina a`e o
Pomare V, e na te hoê atoa tamahine mootua no Tati.
Ua imi o Teriinui - O - Tahiti na roto i ta'na mau parati i faaite haere, i
te ravea e maita`i ai to tatou fenua o Tahiti.

no te Taviriraa rahi (Loterie) i Papeete nei.
Mai te au i te hoê faaueraa mana, no te 7 no Tenuare 1937, o tel faatia e
te Tavana Rahi i te faatupu i te hoê Taviriraa (Loterie) i te fenua nei.
Te tumu i faatupuhia ai teie nei taviriraa, maori râ fa e na te Afata Faaapu
(Caisse Agricole) no te faaohieraa i te faaotiraa i ta'na mau ohipa, e a taui.
atu ai ia'na i nia i te i`oa ra "Afata Tauturu" no te mau tanta faaapu ( Caisse
de Crédit Agricole , e mea roa a`enei hoi na matahiti te tereraa teie nei Afata,
teta ra, na roto i te ravel ore o ta'na moni i te afata, i ore ai e nehenehe ia'na i
te horo`a tarahu atu i te moni i te mau taata faaapu i nia i te taime mama
roa. I roto i te tuhaa hoê no te taviriraa, ua faataahia la 12. 500 titeti no te
moni ra 10 farani i te titeti hoê. I roto i taua mau titeti ra, e 2.642 titeti e
haru i te rê, oia hoi te mau tan) 10. 000 farane haere atu i te tano 100 farane.
Ia haamaua oe i ta oe piti tara i teie nei taviriraa ra, haamana`o noa la
oe e: auanei te hahi noa'tu vau i nia i te tano 10.000 farane, ia ore hoi
oe ia tano ra, haamana`o noa la oe e, ua horo`a oe i ta oe piti tara na te
feia faaapu, ia hinaaro noa'tu la ratou i te haere e aitarahu mai i te moni
i te Afata Mutual a te mau tanta faaapu ra, e roan mai ia te reira ia ratou
i nia i te moni taime mâmâ roa a`e, e aita hoi i ite-noa-hia'tu e o oe iho te
haere atu e aitarahu mai i taua moni ra.
A feruri noa na ra e hoaino ma, e maitai rahi te tupu i na paepiti ia rave
i te titeti no teie nei taviriraa.
Te hoohia nei teie nei mau titeti i Papeete nei i te Fare-moni a te Hau,
i te Fare-moni a te Initia-Taina, i te Fare-rata, i te Fare-tomiteraa-fenua, e
i roto i te mau fenua-rii Motu ra: na tuuhia la te hooraa i te roto i te rima
o te mau tanta Haa.pa`o Faufaa a te Hau.
Eiaha e tia`i faahou, a rave i te titeti na outou, a tatarahapa outou.

TE MAU PARA U A P I NO TE FE N UA la,°EI
Te tere o te Tavana Rahí :
Ua haere aenei te Tavana Rahi o Chastenet de Géry no te hoê tere
na ta hoê mau tuhaa ferma i ô tatou nei. Ua faarue i Papeete nei

�TOR EA

4

i te 25 no Atete, na nia i te pahí manua-tama`i o " Rigaull de
Genouilly", ua tae i Fakarava, i te mau fenua 1lutuita e i to'na
hoiraa mai, na tapae oia i Rangiroa. Ua tae faahou mai i Papeete
nei i te 9 no Tetepa.
Ua ite mata roa atura oia i teie nei mau fenua, te hoê te reira
mea maitai roa no te hoê Tavana Rabi. Te mana`o nei oia e
tere faahou na te tahi mau motu ê atu.
*

Ua haamanahia o Charles Vernier i teie nei ei Peretiteni no
te mau farepureraa maohi. Ua faarue oia i to'na parahiraa i tahatai, ua haere atu oia i teie nei i te parahiraa o Moro tane o
tei polie a`enei; oia hoi i rotopu i te mau pipi haapii orometua.
Ua monohia'tu taua parahiraa no'na ra i tahatai e te taata ra
o Rey Lescure.
E taata maitai rabi teie nei taata o Charles Vernier e taata faaturahia hoi oia e to Tahiti nei, aita'tu e taata au maitai no te
haere i nia i teie nei parahiraa, no te amo i teie nei hopoi`a
rabi, maori o ona ana`e ra. E no reira te pupu nei te "Torea "
i te mau maitai i nia ia'na, e mai te tiaturi i nia i to'na maru,
te auraro e te faatereau maitai i nia i te vetahi mau haapaoraa,
ia ore ia tupu te amahamaharaa i rotopu ia'na e te tahi mau
faaroo i nia i te fenua nei.
Na te reira hoi e faatupu te hau i o tatou nei. -

Tapae noa'na e poma i te fare-toa a

BATA s. a.

PAPEETE — T iHITI.
Tei taua fare ra, te mau tiaâ
nehenehe mau e te hoo mama;
e tei reira atoâ hoi te uaua pereoo-uira e te uaua pe-

reoo taataahi.
Hinaaro mau to outou i te taihaa mailai e te paari, haere-mai
i te fare-toa a E A T A. — Teie te two o te tahi mau taihaa :
Tiaâ uaua (taue). . . 10 farane.
Tiaâ uaua (vahine). . . 9 farane
Tiaâ uaua no te ua (tane ) 25 farane Tiaâ uaua no te ua (vahine) 19 f.

�Te pahi faauta Vea. Ta faaite atu nei te Taiete farani ( Compagnie des Messageries
Maritimes), e ua poroi a`enei oia i te vahi hamaniraa pahi ra
i St Nazaire Bretagne (fenua. farani) i te hoê pahi no te monoraa
ia "TOOYA" e i roto roa paha i te hoê matahi te maoro e ineine ai teie nei pahi no te haamata i ta'na ohipa. Hoê â to'na
huru hamaniraa e to "TOOYA"; e mea huru poto mai râ teie,
e te aano a`e, te tumu i na reirahia'i ía ohie noa oia ia taviri
na roto i te mau ava no te Tuamotu.
Mea hau roa a`e teie i te maltai i te mea tahito, inaha e pahi
api roa teie; eita atoa paha Ta e tata`i pinepine-noa•-hia, mai teie
i mairi a`e nei, e i teie atoa paha ia pahi e afaro maitai ai te.
mau te.reraa.

Te Pape " GAzOR „
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai man tahiti, alta hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZCSR. E hoohia te GAz®R e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohiná. e faahoi faahouhia'tu te na monì e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOIt ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, oia'toa i nia ia " Tooya ", e afta râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Hi`opo`araa Tata`uraa i Papeete.
Ua haamana`o te Tavana Rahi e, no te faarahiraa e no te haamanuia roaraa i te hooraa'tu i te mau faufaa huru rau o te
fenua nei, mai te mau hotu no te faaapu, te mau ohipa huru
rau e hamanihia, e tae noa'tu i te mau ohipa ravaai, no reira
ravehia te hoê ohipa tata`uraa i Papeete nei i te tahua faahororaa
puaahorofenua i Fautaua, e haamatahia taua ohipa ra i te 11
e tee noa'tu i te 21 no Novema. Hoê ahuru ma-piti mahana te
maororaa o teie tata`uraa, e faaite-atoa-hia i taua tata`uraa ra te
hoê mau ohipa maohi faahiahía, e rave atoahia hoi i reira te hoê
mau ohipa faaarearearaa e te faaitoitoraa tino; faahororaa puaahorofenua, pereoo puaahorofenua,p ereoo taataahi, tairiraa Popo
e te patiaraa fâ.
Te mau huiraatira no te Tuamotu o tel hinaaro e faatae mai
i te mau ohipa no taua tata`uraa ra e nehenehe noa ia ratou ia

�TOREA
faatae mai i roto i te rima no te, papai-parau o taua ohipa ra,
oia hoi ia Mr Réneteaud ra, mai te faaite mai i te rnoni no taua
mau taihaa ra.
Te mau taihaa o tei ore i riro i te hoo ra, e faahoi faahouhia
atu te reira i to outou rima; te mau taihaa hoi tei riro ra e faataehia atu la te moni ia outou na.

Te pereoo taafaohi e te pereoo uire "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " PeuWot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, cita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira- haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
'Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Mataeinaa Punaauia:
Te faaite nei te "Torea", i te hoê ohipa maitai ra hi e te
maramarama tei tupu i te Mataeinaa no Punaauia, e mai te turuatoa-hia hoi e te mau taata no Tahiti nei, e o tei faahotu mai i
te maítai.
Teie nei mataeinaa o Punaauia e motu Ia te hoê pae i nia i
te mouâ, e te reira hoi te hoê vahi o tei parauhia e. " Tetamanu"
e vahi anani roa taua vahi nei, tei reira hot te tiâraa anani a to
Punaauia te anani e hopoihia net i te rnatete no Papeete e hoo ai,
Ia haere ratou i te anani, e puhapa atu ratou i uta i te mouâ,
la topa mai te ua rahi ra, aita roa'tura la to ratou e faaearaa.
No reira i te hoê mahana ua haaputuputu te Tavana mataeinaa
i to'na huiraatira e ua tuu-atu í te ma.na`o i roto ia ratou ia hamanihia te fare puhaparaa i uta, ua turuhia mai hoi taua nrana`o
ra e Taro Levy, te tamaiti auaû-puaa ovin e parauhia nei, na'na
hoi í faaitoito i taua opuaraa ra, na roto í te titau haereraa i te
moni na nia i te hoê mau taata no Papeete ra, e ua roaâ-mai ia'na
te na moni ra e 2.000 farane. tJa hoohia te punu e te raau no taua
fare ra. Na te huiraatira iho o Punaauia i he te mau ohipa no

�te hamaniraa i teie nei fare i nia i te mona, i te hora torn i te
ahiahi te taatoàraa no te taata i tae ai i te vahi i faaauhia e ta
ratou mau taihaa, i te hora hitu i te ahiahi ua oti roa te fare i
te faatiahia. Te toe a`e moni no tana fare ra, ua hoohia la i te ramepa e te mau ohipa e au no te tunuraa-maa, no roto i taua fare
ra. Inaha i teie nei e nehenehe noa atu ra Ia, ia haere i uta e
taoto atu ai, mai te peapea-ore.
I teie nei e apee atoa te vahine e te tamarii i te mau tane e
le metua i nia ì te mou no te haere e tii i te anani. 1 mua aenei
teie te rabi no te anani e roaa-nrai, oia hoi e 8.000 peeta, i teie
nei na haere-roa i nia i te 28.000 peeta.
Te mau taata atoa o te hinaaro noa'tu i te haere i nia i te mou'a
no te taoto atu i uta e ani ia i te parau faatiâ ia te Tavana
mataeinaa ia horoahia mai te taviri - fare ia ratou ra.
Mea tia roa ia haamauruuruhia o Taro Lév,y, no ta'na tauturu
rahi i horo`a, e te Tavana Mataeinaa ra o Teihotua e te mau
huiraatira no teie nei Mataeinaa no Punaauia no te ohipa maitai ta ratou ra, í faatupu i roto i to ratou ra mataeinaa, ia riro
te reira ei hi`oraa maitai na te tahi mau mataeinaa.
E oreroa e manuia te hoê ohipa, mai te peu e, alta te taata
taatoa i tahoê i te mana`o. Na roto hoi i te tahoêraa te taatoa e
roaai te hoê maitai rahi no te taatoâraa.
~
46

Te Ratio Club Oceanien.
Te ite nei tatou paatoa i te maitai raki ta leienei taiete e koroti
nei i to tatou nei mau fenua i Otearaia nei.
Te tuu nei te Taiete t'araparau na te Reva i to'na reo e piti
taíme i te hepetoma hoê, te upaupa hoi, te himene, te mau parau
api, te mau hoo no te fenua nei, te mau revaraa pahi, o te faaroohia na te mau motu atoa.
Te ora nei oia i' ta'na iho afata, mai te . ími haere atu i te man
faananea i nia i feia o tei hinaaro mau i te tauturu atu. E mea
iti roa hoi te faufaa a teie nei Taiete, o te ore roa hoi e nehenehe ia aufau i te tahi moni iti noa a`e na te mau pupu himene,
e aore ra hoi, no te hooraa'tu i te tahi a`e mea pape rü no te
- faahaumaruraa'tu ia ratou i muri a`e i ta ratou mau hirneneraa.
Aita aloe hoi e rayai maitai nei ia'na te mau haamauâraa no te
mau pereoo faauta i te mau pupu himene, no te tiiraa e te faahoíraa. Lia riro teie nei ohipa ei hopoià rahi na te mau feia faatere, No reira, e mea tiâroa ia haamauruuru maitai tatou pua_

�8

TOREA

toa ia Henri Juventin e to'na teina e te mau Mero faatere, no
to ratou itoito rahi i te amorna i te mau teimaha e rave rah! o
teie nei Taiete, mai te haamoê ore i te mau pupu taata e haere
ra e tauturu i te pae upaupa, mai te itoito e te moni ore.

"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia agi. mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua roa ia i te mau faaì.toito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na ora raa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

Paru api no te ao nei.
Te Fenua Paniora- Te haere noa ra te tamai Paniora i mua. Te
haere noa ra hoi te pae au orurehau i mua, ua riro mai hoi ia ratou te
hoê afa rahi no te fenua.
Noa'tu te mau itoito tuutuu ore i te paeau no te Han aita roa e manuiaraa. Teie te hape ia ratou, no ta ratou mau faatereraa ta'no ore. E mea fifi
ì teie nei ia feruri e afea ra teie nei tama`i e oti ai. Rave rahi te mau taata
o tei pohepohe i roto i teie nei tama`i, e rave rahi atoa hoi te vetahi mau
ohipa faufaa rahi tei ino roa e o te ore roa e oti faahou.
A tahi hanere matahiti i maid aenei, rave rabi te mau orureraa hau i tupu
i te fenua Paniora, eiaha ra mai teie te huru, te riaria.
I te reira tau ra, mai te peu te nuu faehau aita i mauruuru i te hoê
mau faatereraa, ua faatupu ia i reira ra i te orureraa hau. E ia tupu taua
mau orureraa hau ra e tupu ia na roto i te faaineineraa o te ravehia na roto i te huna e te hoê mau taata toroa rarahi, mai te mau Tenerare faatere
í te mau ohipa rarahi i nia i te fenua, niai te mau raatira no te mau fare
rata, to te mau taniuniuraa na te reva, to te mau taniuniuraa paraparau, to te
mau poromu tereraa pereoo auahi e te tahi atu â. I tei reira tau mea
manuia roa te mau orureraa hau. I muri mai i reira ua haamauhia te hoê
faatereraa hau e te nuu fenua e na te reira i faatupu i te huru api i nia i te
fenaa. E ua haamau faahou i te mau ohipa maitiraa, e ua hapono atu te
mau feia tiaraa ma.iti i te mau piha ohipa a te mau Tepute no
te pae aui
o tei tupai i te faatereraa hau nuu fenua, e na te reira hoi i faatupu faahou mai i teie nei ohipa orureraa hau.
I teie nei tau alta roa teie nei ohipa huna i manuia noa ae i te pae
no
te nuu fenua, no te mea ua haamoê-noa-hia teie nei ohipa i roto ia Bar-

�TOREA

9

celone, Madrid e Valence. Haamanaô iho ra te Hau e tiaturi oia i nia i te
mau taata rii mai te mau rave ohipa e te mau feia rii faaapu e tia faaineine iho ra ratou ia ratou i te vahi e au ra. Rave rahi hoi te mau feia
tiaraa teitei, mai te mau Tenerara e te mau ofitie tei pupuhi haapohe-roáhia, i te itearaahia e o ratou te tumu no taua mau ohipa uno ra, te vetahi pae ra ua horo tapuni atu ia. I te tahi pae no te fenua Paniora, mea manuia roa te pae no te Hau i reira, e mea itoito hoi te nuu, no te aravihi
e te itoito o te mau raatira faatere.
Te tumu maoro no teie nei tama`i, maori ra ia e, fatata pauroa te rahiraa no te Nuu moana, tei te paeau ana`e o te enemi.

Te fare Moni a te Initia-Taina
i te moni a
E farii teie nei fare moni
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere noa raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vali e aore ra i te mau fenua atea.

Te fenua Tenito - E mea puai roa te tama'iraa i te pae i Apatoa, ua
fatata te rahiraa no te reira pae i te riro mai ì te Tapone. Mea na te Oire
rahi ra o Chang-Hai, té Tapone te hure i to'na nuu i uta. E tiaraa atoa
to te mau Hau no Europa i roto i taua Oire ra, e o ratou iho te mau taata
faatere i refira, rave rabi atoa hoi te mau Tinito o tel haere mat i reira
puhapa ai.
E mau tiaraa faufaa rahi roa teie nei mau tiaraa i riro mai i roto i te
rima no te Hau Europa, te hinaaro nei ra te Tinito e faaore i teie nei mau
Bara, e parau mauruuru rahi te reira na te Tapone, no te mea e tif noa
ia

ratou ì te reira e popo`i mai,

�TORTA
Te ha'ati noa ra te tama`i na rapae i taua Oire ra, rave rabi te mau
topita e te mau ofa`i haaparari ta te mau pahi reva i taora mai, te vetahi
mau mearaa e topa niai i nia i taua mau tiaaraa ra. Te vai ra te mahana e
tae te parururaa a te Hau Marite, te Hau Farani, te hau Peretane e te Hau
Italia, i taus mau ohipa ra.
I te hopea no te ava`e Atete i mairi a`e nei, i te hoê mahana, ua haere
te Tonitara Rahi Peretane o te faaea i te fenua Tinito, na nia i to'na pereoo uira, mai Nankin atu i Chang - Hai, ua pupuhihia mai oia i te hoê
pahì reva Tapone, e ua puta oia, aita ra i polie.
~
Ua ani mai râ te Tapone i te tatarahapa no te hape i ravehia e ratou,
na parau ratou e, ua mana`o hape ratou e pereoo no te mau feia rarahi
n o te Hau Tinito.
Ua faatono atu te Hau Marite i teie nei i te hoê Nuu Moana rahi i te
pae no Alaska i mua noa iho i to te Tapone. Na roto i te rabi o te Nuu
Moana Tapone i reira, no reira ua opani roa atu ra oia i te mau pahi
Tinito i te haere mai na reira. Aita roa ra oia e ha`uti i nia i te mau pain no Europa e to Marite. Ua faatono te Flau Farani e te Hau Peretane
i te Nuu fenua i te Oire Chang • Hai, no te tiairaa i to raua mau tiaraa i
reira.

inoni Jjoo:

Te Ratio " PHILCO !!

Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 volts.»
no te faatere:
.
no te taatoa .... 2.600 farane.
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e 2 piles no te faatere: no te taatoa . ... 2.700 farane
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 -- 1936 — 1937.
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096:
.
Hoe pile .... 315 farane
Piles- no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.... 325 farane
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40 frs. — Numera
I06: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:
RADIO-SALON OCEANIEN.

Baldwin BAMBRIDGE

Teie te rahiraa no te Nuu Moana e te Nuu na te reva
o te ao atoa nei :
Peretane.
Pahi Manua:
.
15
Pahi faauta manu reva :
6
Pahi Tama`i:
. .
48
Pahl taora•Toropi : .
163
Pahi hope na raro:.
51
Te rahiraa tane
is amuihia:
.
. 1.264.990

Pahl Reva:

.

.

1.500

ratan!.
9
2
1'4
60
72

Eremani.
6
0
6
19
20 -

704.438

239.415

1.847

1.500

Italia.
4
1
23
103
62
519.127

2.000

�mar. ite. Tapone.
Rufia.
4
13
10
. . .
Pahi Manua:
4
4
0
Pahl faauta manu reva:
25
39
7
Pahi Tama •i : . .
106
35
215
Pahi taora Toropi :.
26
84
62
Pahi hopu na raro: .
Te rahiraa lane
198.148 1288855 892626
ia amuihia:
3.000
1.000
2.300
.
Pahi Reva : .
Na roto .i. te au ta-hoe aueue ore o Farani e o Peretane, nä' 'e
reina e faaite ia oe i te tapa`o no te puai rabi hau ê, o teie nei
tau na Basileia í te ao atoa nei.

A puhipuhi na i te avaava oti-noa i te oviri

NATIONALE

Avaava farani mau
E boo hia teie nei Avaava
i roto i te mau faretoa i Papeete.
I te Fenua Rutia:
Teie nei fenua o Rutia, ua naeâhia 'fa te rahiraa no to'na huiraatira 130.000.000 taata, mai te tau mai no te orureraahau i te
matahiti 1917, o tei tapai i te faatereraa tsariste, ua riro oía i
teie nei, ei haapaeraa na to te ao atoa nei.
E mea opani etaeta roahia te taata Rutia ía haere i rapa mai
i to raton fenua, ua riro atoa hoi ei mea fifi rain no te mau
taata êê o tei haere atu i Rutia, e mea etaeta roa te mau hi`opoaraa i nia ia ratou, e mea fifi hoi no teie nei mau feia tei ite
.
ï te parau mau no te mau ohipa e tupu nei.
Na te taata ra o Staline e faatere nei i te Hau Rutia i teie net,
tei roto hoi i to'na rima te puai atoa. I. te tahi tau na ava'e i
tnairi a`enei, na tapeahia te mau raatira rarahi no te ohipa orure
hau, ua haavahia ratou e te.hoê Tiripuna taaê, e na faautuAhi
hoi ratou i te utu'a polie, e ua haapohehia hoi ratou.
I teie nei ua riro to'na nun ei mea hi`oraa ino. Inaba e 200
raatira faehau tei tapeahia i roto I na hora e 48. Ua tapeahia o
Toukhastchewsky, te taata rahi faatere o te nun e te vetahi mau

�TOREA
renerare, ua faan n'ahia ratou i te utu`a pohe, e ua haapohe
ana`ehia hoi ratou. No te mea na parihia teie nei mau feia i te
hara tuu i to ratou Hau i roto i te pohe, i roto i te rima no te
tahi atu Hau, mai te ore roa e faahiti te i`oa o taua Hau ra, na
mana`o-noa-hia ra e, e riro paha o te Hau Purutia. Pa parauhia
e riro paha ua faaite ratou i te parau mau no te hara i parihia
ia ratou hou a'e to ratou poheraa.

Te piha ohiparaa a te Torea
A vai taaê atu ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Vea
matamua a te " TORE A" te faaite atu nei Ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i faaitehia i raro nei :
Te vai ra i roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê.
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua mau, mai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou I ite e, o vai te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai i taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te " TOREA " i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
I te taime mama roa.
Te mau taata atoa o tei hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai ra i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raau maa e te
moni i mana`ohia no te fenua. Te mau taata atoa o tei hinaaro i te rave hoo-mai, e nehenehe la, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TOREA" no te haapapuraa.

�Te oraraa maoro a`e o te taata nei - I te tau tahito roa ra, ua faamai te
auhia te oraraa maoro roa a`e o te taata nei i nia i te 18 matahiti,

amui atoahia niai te mau tamarii rif o tei pohe i te vai api-roa-raa.
I te fenua Farani i te matahiti 1700 tei nia ia i te 29 matahiti te oraraa maoro a`e, i te matahiti 1725, tai nia i te 32 matahiti, i te matahiti
1815, tei nia i te 38 matahiti, i te matahiti 1850, tei nia i te 42 matahiti,
ia i
i te matahiti 1911, tei nia i te 46 matahiti, ì teie nei tau ra tei nia

te 50 matahiti

I nae`ahia ai te reira oraraa, na roto ia i te mau ravea Api o tei roaa
te maramarama o te
mai i te mau Taote e te mau aupururaa otia ore e
metua vahineravehia i nia í te mau aiu rii fanau api, i roto i te mau fare
raa (oia hoi i roto i te mau fare faa fanauraa vahine.)
metua vahineraa, tei reira ho
Te vai nei i Papeete nei te hoê fare
te fana`o rahi, te ravehia
mau aupururaa e te mau utuuturaa hopea ore e
e hia
mai i nia i te mau metua vahine e te mau aiu rii. A hi`o na outou
to te Tuamotu,
rahiraa tamarii ta'na e faaora nei, mea maitai a`e no outou e
vahine hapu i roto i teie nei fare
i te hapono atoa mai i ta outou mau
metua vahineraa faafanau ai, mai to Papeete atoa nei te huru.
M,........MSOIMMOSIe~õ--.

(e i`oa teie no te hoê .tima
Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa. .
Te vai nei le pute e 50 kiro, e 30 farane te hoo
te paero 200 kiro, 120 farane.
Commerciale et de TouAni noa mai i te pilla o te "Agence i te fare-hotera a Teve
risme" i Papeete nei, i te tahua i raro
du Commerce):
( Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai

"LE FLAMBEAU"

taata ravaai no
Te ofi rahi: Ua roaa a`e nei i te hoê mau
"Terre Neuve" i te moana Atelanetita (Atlantique ) te hoê ofi
metera i te roa .no to'na
rahi no roto i te miti, tel faitohia
rabi
tino, e piti mahana to taua mau taata ra aroraa i taua ofi
ra i roaa mai ai.

ei e'2

roa''ite
tapao piti, faatere mann reva no te Nuu Peretane, te ré no
ia'na te hoê mea;
maite i te vain teitei roa a`e, na tamau oia i nia
na raro i te mitt, a
o tel faaauhia to'na horn i te opupu hopu
nehenehe noa'i ia'na ia huti noa i to'na oho, ua nae`ahia ia'na
ia `• Orofena".
16.000 metera I te teitei, oia hoi e 8 a`e teiteiraa mai
Te re no te marzureva i te vcthi

�TORE A

Cigarette "Black Horse"
Teie te hoe avaava o tei hau i te maitai e te hoo-mama,
tei au atoa i te avaava Nlarite.
Te avaava teie e puhipuhi noahia nei e te mau taata
puhipuhi avaava mau.
Ia tamata atoa ana `e outou i te puhipuhi no te au ihoa.
Normandie: Te pahi farani ra o "Normandie" te pahi rahi
roa a`e i te ao atoa nsí; tei roaa a`e nei ia'na te rê no
te Ripene
Ninamu, tei tapeâhia i muri iho e te pahi ra o "Queen Mary"
na riro faahou mai ia'na iho te re i te tereraa na te
area Ateranetita
( Atlantique) i nia i te tere ra e 31 maile i
te hora, tere aore â i
itéhia e i naa noa nei.
flohod teata :
Ua oti a`e nei i te tavirihia e te hoê taata teata, i te oire ra o
New York ( fenua Marite ) te hoê hohoa teata peni huru
rau.
No te taviri i teie nei hohoa ua peni oia 230.000 hohoa, e 600
taata ta'na i rave no te faatereraa i taua hohoa ra, e toru
matahiti te maoro i oti ai taua hohoa ra. Ua anihia mai oia e hoo i
taua hohoa ra no te moni ra e 28.000.000 farane, e alta oia
i boroa.
Te ani noa ra te mau taata i roto i te mau fare teataraa, ia teata
hia teie nei hohoa, ia roaa mai te moni api.

Te huru e ravehia'na e te vetahi mau hau i nia í te mau
taata o
tei faautuahia i te utuâ pohe.
I te fenua Farani, mea tapu taaê roa te arapoa o te
mau feia o tei
faautuâhia i te utuâ pohe, na te hoé tipi matini e tapu i to ratou arapoa, tel parauhia e K guillotine ~.
Hou a`e a tapuhia'ai te arapoa, ruuruu-roa-hia te tino
taata i te
taura, a faataravahia'tu ai i nia i te hoê iri i faaineinehia
no to reira
ohipa, te upoo ra, e oomohia ia i roto i te area no te hoê
tau na raau
e na te hoê tipi rahi teiaha o tel hivihia i nia e o
te faatopa-taue-noahia mai, hoê noa iho tetoni te maoro ua oti te ohipa, taaê atu ai te
upoo i roto i to'na vairaa i roto i te hoê ete.
Te mau utuâ pohe tei parihia i nia i te mau
faehau ra, mea pupuhi
haapoheroa ia.

i

�TOREA

I te fenua Peretane te mau utua pohe, e tarihia ia, arata `ihia ra
tou i te vahi i faanahonahohia no te tariraa ia ratou, taamuhia to
ratou arapoa i te taura e a faatarerehia'i ratou i te hoê vahi e piti
metera te teitei.
I te fenua marite ra i te tahi mau tuhaa, mea tari atoâ ia, mai
te Peretane, e i roto i te vetahi mau tuhaa ra, mea haaparahi ia
taata i nia i to hoê parahiraa uira, e a tuu ai te uira no te haapoheraa atu i te taata hara ra.

TAIETE ATI IIIAONO
( tiaºnaniraa ilhota)

E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu ma
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te taut
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te ra
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e uni ihoa i te tihot
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

•

Te 1V1ou'a rahi teitei: Te vai nei i rotopu i te fenua farani e te fenua
Italia, te hoê mou'a rahi teitei roa, o tei parauhia e "le Mont Blanc" teie
to'na teitei oia hoi e 4.800 metera, e mea fifi te e'a no te haereraa i taua
mou'a ra, i te tau mahanahana mea huru maitai la ia haere; í te tau toetoe
eita roa Ia te taata e tae ia haere, no te toetoe e te hiona o•tei haamoe i te_.
mau vahi tarere.
Te mau uri faaroo: E rave rahi te tau to te mau orometua perepitero, o
tei parauhia e chartreux, faanahonahoraa i to ratou parahiraa i nia i te hoê
tupuai mou'a o tei parauhiá, o St Bernard. Pin epine ratou e ta ratou mau
uri maitai rahi o tei parau atoahia e, e uri St Bernard, te farerei i te hoê
mau ratere, o tei ihu mai na reira e o tei ore i ite faahou i to ratou e`a. Ua
tautini te ratere o tei moe i taua mau vahi ra, na roto i te hoê mau vero
rarahi e te hiona o tei faaorahia e teie nei mau perepitero e ta ratou ma
uri maitai rahi e te faaroo.
I teie tau na hebetoma i mairi a'enei, a tahi ra a tupu ai te hoê ohipa
mai teie te huru i te puhaparaa o teie nei mau taata, ua faauru maamaahia
te hoê uri e ua apu atura i nia i te hoê tamahine iti na te hoê ratere o tei
ratere mai na reira, e ua pohe roa teie nei tamahine iti.

�TORE A
No te oto e te peapea rabi o teie nei metua i ta'na tamahine iti i pohe,
ua ani atura oia ia taparahi pohe-roa-hia teie nei uri, ia faaroo ra te taata
paatoa i teie nei parau, na horuhoru to ratou aau, e ua patoi atu i teie nei
aniraa. Ua hapono atu te vetahi mau hoa o teie nei mau uri i na moni ra e
70.000 farane, i roto i te rima o taua mau metua perepitero ra, no te haamaitairaa i te mau taotoraa o taua mau uri maitai rahi ra, no te mea ua parauhia e, te tumu i tupu ai teie nei peu i nia i teie nei uri, i faauru maaniaahia'i oia, no te toetoe te vahi ta'na e taoto ra.

Avaava ovirihia "MERVELS"
oa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
"Mervels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Purutia ra, mea tapu toi noa ia, te mau feia o tei faataahia na
ratou e rave taus ohipa ra, mea oomoroa ratou i Le ahu ereere e te rimarima
uouo.
Ahiri mai te peu e, mea faatiahia ia raton, ia maiti i te pohe ta ratou e
hinaaro, mea fifi te reina vahi ia ratou ia maiti.
E ohipa ciaria rahi teie nei ohipa taparahi i te taata, raverahi te vetahi mau
taata mafatu paruparu i roto i te mau fence atoa, o tei ani ia faaôrehia teie
ei ohipa taparahi taata. No reira hoi te hoê taata farani papai aamu i te tau
tahito, i pahono atu ai e « a haamata tia, o te taparahi tanta na mua i ta raohipa taparahi tanta »

Parau Haamaramarama
Parau luïuu :
E mea tiâroa i na tanta haaipoipo i te tutuu i ta raua faufaa i nia i te hoê
o raua iho, mai te mea ra la: e vaiiho atu te time i te faufaa i te vahine, e aore
ra hoi o te vahine te vaiiho atu na te tane.' Mea titauhia ra e te Lure ia
hamani taa-ê te tahi e tahi i ta raua parau tatuu.
E nehenehe noa ia oe iho i te hamani i ta oe parau tutuu, mai te peu, e
mea papu ia oe te papai, no te mea, e mea mana roa te hoê parau tutuu o
ta to oe iho rima i papai, e faaite atoa ra i te mahana, te ava'e e te matahiti
e a tuu atu ai i to oe iôa i raro roa.
Mai te peu, e ua oti ta oe parau tutuu, e i muri mai, un hinaaro oe i te
taui, e tia noa ia oe i te hamani faahou i te parau tutuu api, no te mea hoi
o te parau bopea te mea mana roa a`e.
Mea opani-roa-hia e te ture, i te hoê metua ia faaêre i te faufaa i nia i ta
ana tamarii, e faatiâ ra te ture i taua metua nei ia horoâ atu i te hoé faufaa
na te hoê taata ê atu, mai te au o tei faatiâhia e te ture.
.111110

IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUF. DU COMMANDANT
DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1147" order="6">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/f5cf72d049073825ce0bda0545f37beb.pdf</src>
      <authentication>27bc1a55005571d3d0717ffe190969b8</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29671">
                  <text>ÚA

ATOPA 1937

OREA
HOO I TE MATAHITI HOE: E MAI-IA TARA — E Z FARANE I TE VEA HOE.

FRANgOIS HERVÉ, Directeur-Gérant
Te Aaniu iti o fluruhuru faa Hinamlu.
Te vai ra i mutaa ihora te hoê taata moni ròa, o tei hau atu
i te moni í te mau taata atoa. Rave rahi hoi to'na mau fare nehenehe i roto i te Oire e i rape mai i te Oire ta'na mau mereti faariiraa maa e mau farii moni piru ana`e 'fa e te moni uouo, e t
mau taihaa i roto i to'na fare ra o te mau taihaa ana`e ia o tel
hau roa atu i te nehenehe e te faahiahia, te vetahí pae o taua~.
mau taihaa ra mea faaunauna ana`e hia Ia í te auro, te veta hi r
t? a faaauhía Ia i na tore o te anuanua ra. To'na hoi mau pereoo
ra e auro ana`e fa, raverahi hoi to'na mau tavini i raro a`e ia
na ra, no te rahi o ta'na ra faufaa, eita roa e taa ia tai`o.
Area ra moni noa hia atu ai oia e te faufaa hoi, e taata ria;
ria rahi roahia oia, no te mea e tanta huru ê roa oia i te mau taata atoa nei oia hoi e, e taata huruhuru taa ninamu roa oia, e
na teie nei huruhuru taa ninamu i faahairiiri ia'na e i riro ai oi
i mua i te mata o te mau vahine e te mau potii ei taata riaria rahi.
Ua riro atoa ra teie nei huruhuru taa ninamu i to'na ei haamauiui ia'na i te mau mahana rü atoa ra.
Te vai atoa ra ra i reira te hoê vahine tiaraa teitei, e e pii
ta teie nei vahine tamahine;' tau na tamahine o tei han atoa atu
i te nehenehe, te maitai, te maru e te au hoi ta raua ra mau peu
i mua i te inata taata.
I roto hoi i taua Oire ra, hoê roa ra Ia taata tuiroo rahi maori ra fa e, o te huruhuru taa ninamu ana`e ra, ia tae ra i t
hoê mahana ua haere atu ra oia e ani i te hoê o taua na tamahine ra ei vahine na'na.
I te taeraa mai â hoi teie nei aniraa i teie nei metua vahine,
faaite roa atura oia i te reira parati i ta'na tau na tamahine, hitimaue roa a`e ra teie nei tau tamahine i teie nei parau e to raua
M

�OREA
atoa Hula i te huru o teie nei taata, mai te parau raua ia raua
iho e, aue hoi taua e, o vai ra to taaa e riro ! vahine na teie
nei taata riarta rahi o te huruhuru tau ninamu, aue hoi teie taala i te hairiiri e.
Teie te ohipa a teie nei tau na tamahine i te mau mahana atoa, maori ra 'fa e, parau atu te tema i te tuaana a rave te t
ne na oe, pahono atu te tuaana í te tema eiaha, a rave atu na oe:
Teie atoa hoi te hoê vahi i riaria-roa-hia ai teie nei taata, no •
te mea tairau a`e nei ta'na vahine i haaipoipo e aita roa hoi i
iteahia e teihea atu ra râ taua mau vahine ra i teie nei.
Area ra i teie nei taata. o te huruhuru taa ninamu e taata ite
mau teie nei taata i te haavarevare e te taparuparu, no reira e
manaiahia ihoa oia ! te mau vahi atoa ta'na e opua'ra, i te hoê
mahana tae tino roa atura oia i te aora`i parahiraa o teie nei metua vahine, mai te ani haehaa atu ia'na e ta'na tau na tamahine,
ia haere hua mat ratou e mataitai i to'na aora`i parahiraa, tia
roa a`era hoi te reira parau i teie net metua vahine.
Ia tae i te hoê mahana i faaauhia, tü roa mai nei teie nei taata i teie net metua vahine, ta'na tau na tamahine e tootoru hoi
hoa na ratou, e e torn hoi hoa taurearea tamaroa, e ua haere ana`e
atura ratou i te hoê fare o teie nei taata, fare i rapae mai i te Oire,
e ua faaea ihora ratou i reira e va`u mahana te maoro.
I roto i te ra e va`u mahana te maoro to ratou parahiraa i
reina, teie ta ratou ohipa rah! i te mau mahana atoa, o te on
haere noa na roto i te mau peho, pupuhi haere i te manu, ta-i`a
haere hoi na roto i te mau anavai rarahi, e tamaaraa noa mai
ä hoi ta ratou, e i nia iho hoi i taua mau tamaaraa i faatupuhia
ra e amu ai oe i te mau burn rii maa maitatai atoa ra.
Ua riro hoi te reira mau mahana ei mau mahana oaoa rahi
no ratou.
Alta hoi to ratou taoto e topa i 0 po no taua mau ohipa hauti
na ratou ra.
E na roto hoi i taua mau peu hauti ra, no te mea hoi e, e tau
na tamahine peu hauti roa raua, e na roto i taua mau peu ra,
run! ê ihora te mana`o o te tema it!, mana`o ihora oia e, teie nei
taata huruhuru taa ninamu ra, o te taata fa o tei hau a`e i te
maltai i te mau taata atoa.
T to ratou ihoa hoiraa mai t te Otre, faaite atura te tema i to'na
i te mama, oia hoi te hinaaro nei oia i te haaipoipo i
huruhuru taa ninamu,

i_

�TOREA
Oia mau a, to te huruhuru taa ninamu ihoa la hinaaro, faaotihia ihora to raua oro`a haaipoiporaa.
I te mau mahana i muri mai i to raua otiraa i te haaipoipo,
mea oaoa maitai roa teie nei tamahine ï to'na oraraa i pihai iho
í ta'na tane, e aita roa oia i tatarahapa noa a`e i to'na haaipoiporaa
I teie nei taata.
Hoê ava`e i muri a`e i to raua itoraa i te haaipoipo, ia tae rä i
te hoê mahana, parau atura te taata huruhuru taa ninanau ï. ta'na
vahine e, te reva nei au note hoê ohipa o tei titauhia mai ia`u
ia tae oioi vau. Ui atura te vahine i te tane chia ia mahana oe
te maoro no to oe moeraa, pahono maira te tune, e riro paha e
ono hebetonia te maoro e hoi mai ai vau. Nõ reira e ta°u vahine
íti here rahi e, i roto i na mahana rii a taae ai tuna, ia parahi
noa ia oe i roto i te Aoraí nei ma te oaoa e te anaanatae; eiaha
roa a`e oe ia haumani noa a`e, a uni atu i to oe atoa ra mau boa
ia haere mai i te fare nei no te faaanaanataeraa e te faaoaoaraa
i to oe mana'o, afai atu hoi faaori haere ia raton, ia oaoa atoa
to oe mau boa rii mai ia oe atoa na te huru.
Riro acera te mau parau a teie nei tane ei mea oaoa rahi na
ta'na vahine.
( A taiô-mai, i te yea i mua nei, no te tu.atiraa, i teie nei .,aamu ).

„
Te Pape 6 i GAzOR •

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, alla hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR• E hoohia te GAZOtt e 22 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pall.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GA7OR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-rnai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Parau Haama.ramarama.
- Te tiaraa o te hoê ivi i to'na vai-ora-raa Too-piti tau na taata haaipoipohia, ia pohe te hoê o raua e tiaraa amufaufaa-noa ïa to teie e ora nei, i nia i te afaima o te mau faufaa a to'na
hoa i pohe, mai te peu e aita e tamarii. Mai te peu ra hoi e, e tamari-i
ta raua ra, e tuhaa amu-noa'toa ia ta'na i nia i te mau tuhaa a te mau
tamarii.

�4

TOREA

Te mau faaipoiporaa e ravehia nei i ô tatou nei, e mau faaipoiporaa
faufaa amui ana`e ïa, no reira te mau faufaa atoa i roa`a
i na taata
haaipoipo. i roto i te tau no te haaipoiporaa, e fatu ia te hoa e ora nei
i te afaraa o taua faufaa ra.

Te pereoo faafaahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ya ta outou, cita roa e maoro ua ino, e au atura ia i te hoê maa

tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Rend Solari, mono i te fare
"Peugeot " e aore ra i te Piha ohiparaa a te `F TOREA" i Papeete nei.
No te mau ohipa painu
Ia farerei noa'fu te hoê taata i te hoê ohipa painu i roto i te miti, e rave mai oia i te reira e a hopoi atu i roto i te rima o te Tavana mataeinaa, mai te faaite atoa atu i te mau parau haamaramaraina.
E ia tae atu te Tavana-Hau ra, na'na ia te reira e tuu atu i te hoopateraa, mai te peu e ua au.
E iritihia 1/3 i nia i te moni i roaa mai no taua hooraa ra na te taata
na'na i ite teie nei mau ohipa painu mai te peu e hoê maire te atea te
vahi ta'na i ite, e 1 / 4 mai te peu e, alta i roaa hoê maire te atea.
Te faaite nei te " Torea" i te mau taata atoa o tei farerei i te taihaa painu, mai te peu e huna ratou i te reira, aore i faaite i mua i te taata toro`a no te Hau, e faautuahia ia i te utua eia e aore ra i te utua vavahi
i te mau ohipa painu, e mau utua rarahi ana`e hoi te reira.

"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua I roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. LTa hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu. Aorai", o tei

�TOREA
- Parau no te hunaraa I

roto i te mau fenua rii taae, e i roto i te vetahi mau mataeinaa, no
te mea aore roa e taote i reira, no te haapapuraa e ua pohe mau te hoê
taata, e mea fifi atoa hoi no te mau feia aore i haapiihia i te ohipa taote i
te haapapu e ua pohe mau teie nei tanta.
Hoe noa iho ravea no te haapapuraa ia outon e ua pohe mau te hoê
tanta, maori rd ia, e na te haua e faaite. No reira mai te peu e pohe te hoê
taata eiaha roa outou e opani vave noa ia'na i roto i to'na piha, o vai ite
e alta teie nei tanta i pohe; a ara mai ai oia e tel roto o'na i to'na piha
ua oti i te tanuhia, e ohipa raki riaria atu ra ia.
No reira ia polie te hoê taata, eiaha e tanu oioi noa i to'na tino; ia
ite outou i te hauâ, i reira outou e tanu atu ai i fana tino ra, na te reira
hauâ e faaite mai ia outou te tapaô papu mau no te pohe.
Ua ite outou e, mea opanihia e te ture te tanu oioi noa i te tino pohe
na mua a`e i te 24 hora, alta ra opanihia i te valho maoro noa atu â.
mai te peu aita i papu.
I te tau no te ati ma`i (épidémie) mea tia-roa ia tanu oioi noa-hia te
tino pohe na mua a`e i te 24 hora, no te mea na te hauâ-ino o te ma`i,
no roto i te tino pohe e faaite-mai i te tapaô no te pohe.

Te face Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou mbni i te hoê vahi maltai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

�TOR. RA

Ravea—rii no te mau taime hepohepo
Te vai nei i te ferma farani te hoê i`a o tei parauhia e "VIVE" e í`a puta
mauiui roa teie, teie ta te mau feia rayai no te fenua farani raau no te
faaoreraa i te mauiui maori ra ia: e taputai, faarari i nia i te hoê vahi i
puta, i reira ihora ua ore te mauiui. No reira te mana`o nei te "Torea" e,
mea tia roa ia'na ia faaara atu ia outou e, ia puta noa atu outou i te
nohu e maru oioi noa atoa to'na mauiui i teie nei raau, oia hoi faahamama maltai te puta e a tito atu ai te taputai i roto i te apoo e faarari
hoi te hoê vahi ahu ê a tapiri atu ai i nia i te puta. Eiahara e rave i te
taputai tahito, tei roa te vairaa i roto i te mohina, ua pau ia to'na puai, e
rave ra i te taputai api mau, tei ore i ma`i te puai, 15 e aore e 20 minuti
te maoro ua pee te mauiui.

Te Ratio " PHILCO"

volts."
Mont Moo: Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 farane.
no te taatoa .... 2.600
.
no te faatere:
no te taatoa .... 2.700 faran
faatere:
te
2
piles
no
e
1937;
Ratio 7 mori, matahiti
1936 — 1937.
1935
—
"PIiILCO"
matahiti
Piles no te mau ratio
Hoê pile .... 315 faranê
.
.
pile
P9068,
P968,
P896,
P8096:
Numera o te
— 1937... . 325 farane
1935
—
1936
"PHILCO"
matahiti
ratio
mau
Piles no te
1936
— 1937.
—
1935
"PHILCO"
matahiti
ratio
Mori no te mau
ICI: 40 frs. — Numera
Numera
frs.
—
19:
47
Numera
50.
—
frs.
Numera 30: 32
50.
frs.
34:
67
32
te
e
Numera
I06: 68 frs. —
RADIO-SALON OCDANIDN,
Fare Iíooraa ratio PIIILCO i Papeete nei:

Baldwin IiMBRIDGE

Mau paraia api no te fenua nei:
TAVANA IZAHL — Ua reva faahou a`enei te Tavana Rahi ra o Chastenet de Géry i to'na tere hiopoa haere na te vetahi mau fenua rii i ô
tatou nei, na faarue oia i Papeete nei, i te 8 no Atopa no te haere atu i
te mau fenua i Raro Maltai, na nia i te pahi ra o "Zélée" tel raatirahia e
te Tomana ra o Paueellier.
Mai te au atoa i te vetahi mau motu o tel raterehia a`enei e ana,
to'na iho mata e hit) i te mau mea rii e au ei maltai no te fenua, taaê
noa'tu ai te mau fifi e rave rabi no nia i te paeau moni, e imi â ra
te mau ravea atoa no te haamauruuru haereraa-atu ia outou.
I na mahana matamua no Atopa i maid a`enei, ua ratere atu te Tavana
Rahi i Moorea, a tahi ra oia a tae ai i reira, ua oti ia ohipa.
~
Rave rahi na tau to te pahi tama`i farani ra o "RIGAULT de
LV" faaearaa i ô tatou nei, inaha i teienei ua reva oia.

�ORIJA
Eita roa o Tahiti nei e moe noa ace i te mau raatira farani e i te mau
íhitai no lana pahi ra, e vai te reira ei haarnanaôraa na ratou, e mai te
reira atoa hoi te mau fenua-rii motu atoâ i ô tatou nei tei ratere haerehia
e ratou ra.

Te Avaava farani mau

"NATIONALE"

( avaava oti-noa i te ovi.ri )
Teie te avaava faahiahia roa a`e, no te mea o te avaava tumu
mau, o tei ore roa i hinaarohia e amui i rot:o, i te hoê noa a`e
ohipa ê Mu. — O te avaava ttino mau teie i te mau tanta atoll
ia puhipuhi, e te mama hoi te hoo.
Ia hoo outou hoê puohu rahi ( 20 puohu i roto ) e roaa ia outou te hoê mau taihaa haamauruuru, mai te tipi ofati, te tahere
a`i poepoe e te tahi atu huru taíhaa.
Te pahi ra o "Tooya" pahi faauta yea i ô tatou nei i mua a`enei, na
reva oia i te fenua Marite no te tatairaa atu; eita oia e hoi faahou-mai,
no te mau fifi huru rau tel tupu i nia i taua pathi nei.
A tiai atu ai i te taeraa mai o to'na mono i ô tatou nei, inaha ua ati
faahou â tatou i te pahi yea ore.
Ua riro teie nei ohipa, ei fifi rahi no te mau fenua-rii atoa, o to te
Tuamotu râ, te mea-ati-roa a`e, no te mea i roto i te veiahi mau fenua
Tuamotu râ, na tupu te Taiete-amui-tahi ì reira, e na tere maltai roa hoi
taua mau Taiete-amui-tahi ra, e na te pahi ra hoi o "Tooya" e fereti-mai
i te puha a taua mau Taiete ra i Papeete nei. 1 teie nei mahana eita atu
ra te puha a taua mau Taiete ra e tae faahou mai i Papeete nei, no te mea
eita te vetahi mau pahi-hootaoâ e farii i te fereti e te vetahi hoi mau pahi
ra e titau ia ratou e 250 farane i te tane, area ia "Tooya" ra 140 farane noa
iho ta'na e titau i te tane.
Te imi nei ra te Tavana Bahl i te mau ravea atoa no te faatitiaifaroraa
i teie nei ohipa no te tauturaa atu i te mau huiraatira Tuamotu, no te mea
ua ite a`enei ratou i te maltai rahi e roaa mai no nia i te tahoêraa.
Eíaha roa ia moe ia outou e, te Tavana Rahi ra o te mono ia o Farani
i ô tatou nei, o ona hoi te tiai e te paruru i te mau faufaa a to'na ra mau
tamarii e noho mai ra i te atea ê.
Eiaha atoa ia moê ia tatou e, te hoê taote maltai roa, noa'tu to'na aravihi e te itoito faito-ore i nia i to'na toroa Taote, e nehenehe ia faaora noa
a`e i te hoê mal, mai te peu aore te taata pohe rna`i i faaite i to'na mai,
e te vahi ta'na e mauiui ra.

�r-

8

TOREA

No reira niai te peu e, ua riro te faaearaa o "TOOVA" ei ma`i mauiui
no outou, a amui -tahi ia outou no te faataeraa i te hoê aniraa i mua i
to outou Tavana-Hau na roto i te hoê rata, e na'na ia te reira e faatae
atu i mua i te Tavana Rahi.
Ia tae taua aniraa na outou ra i mua i te Tavana Rahi, i reira ua ite
oia i to outou ma`i e to outou vahi mauiui, i reira ia o'na e imi ai i te
mau ravea . atoa no te faaoraraa i taua ma`i no outou ra.
Tirara atu at ravea maitai roa a`e te tia ia outou ia rave.
Teie atoa hoi te tahi, eiaha atoa ia moê ia outou e, e mau feia maiti
ana`e outou, i roto i te mau maim matahiti atoa e maiti outou i te hoê Auaha paruru no outou, o o'na hoi to outou mono i le fenua Farani i pihai
iho i te Ministre (faatereraa Hau.) No reira ahiri outou te mau huiraatira
no te Tuamotu i tahoê no te aniraa ia'na ia turu atu oia i ta outou mau
aniraa i pihai iho i te Ministre, e riro atoa ia te reira ei patururaa puai
maitai i te mau aniraa a te Tavana Rahi, e e manuiahia ihoa Ia te mau
vahi i titauhia.

No te ma`i ahopau (m&amp;i huti)
Teie nei ma`i AHOPAU ra oia hoi e ma`i huti, te hoê ia ma`i
ino roa, e teie nei hoi ma`i ra, ia tupu oia e mea tupu taue noa,
e mea pinepine oia i te tupu i te pô, mea huru varavara i te
ao. Teie te hoê ravea maitai roa no te tamaruraa i teie nei ma`i,
o te horomii ia i te auauahi no te hoê raau o tei parauhia e
"Zomique" teie nei raau e au oia i te neue, rave mai oe i te
tahi maa vali iti no teie nei raau, tutui ia ama horomii atu ai,
te vai atoa ra hoi te avaava puhipuhi no teie nei ma`i. E hoohia teie nei avaava i te fare raau a LHERBIER i Papeete nei.
Te vai nei ra te hoê raau o tei hau a`e i te maitai no te faaora
roa-raa ì teie nei ma`i AHOPAU, maori ra ia te raau RAAHOPAU
(Raau no te ahopau). Teie to'na faito no te inuraa, hoê punu ti
i te poipoi e te ahiahi, anoi i roto i te hoê vahi iti pape tatihota na mua a`e i te tamaaraa. E hoohia teie nei raau i 6 -LHERBIER, te Taote Raau i Papeete nei.
Tata`uraa i Fautaua.

te opuaraa te Tavana Rahi e faatupu i Tahiti nei i te mau matahiti
atoa i te hoê ohipa tata`uraa hiôpoaraa, rave rahi te mau taata o tei parau
e, te hoê teie ohipa faufaaore no te fenua nei, ohipa haamaua moni noa,
I

�TORE A

9

I te mau fenua atoâ te vai ra te mau taata manaô tahitohito, manaô pa•
toitoi, i reira ihora ua paruparu te manaô o te mau feia manaô itoito.
Teie te vahi e hínaarohia nei, maori ra ia e, o te manuiaraa ia; o teie
nei ohipa. Teie te tumu i faatupuhia ai teie nei ohipa tata'uraa hiopoâraa
i ô tatou nei, maori ra ia e, no te faaiteraa i te mau huru hotu atoa, to
te tahi motu e to te tahi, to te tahi hoi mataeinaa e to te tahi, e no te faafarereiraa hoi i te mau feia faaapu i te mau hoo tao`a.
E e riro atoa hoi teie nei ohipa ei tapa`o faaiteraa ia tatou i te itoito
e te api o te Yoaa-mai i te mau matahiti atoa i to tatou nei pae fenua, no
nia i te pae ohipa faaapu e te mau ohipa huru rau.
I roto i teie nei mau ohipa taatoa hoê roa ra ohipa e tia ia rave itoito
maitaihia maori ra ia e, o te ohipa ravaai ia.
1 te vetahi mau mahana i te matete i Papeete nei, aita e huru i te iâ, te
oura miti, te paapaa e te tahi atu â, o te hoohia i nia i te moni mama roa,
i te tahi hoi mau mahana ra, e te mau mahana veto, aita rea ia e iâ i te
matete, i te reira hoi mau mahana ra mea hoo-rahi-roa hoi la te iâ i te
matete.
No reira un mana°o te Hau, ma te turu atoahia-mai hoi taua mana'o no'na
ra e M" Aumont, Raatira taatere i te mau ohipa a to Hau i Tahiti nei, taata
aravihi mau no te faanahonahoraa i teie nei ohipa, e tauturu i te mau feia
ta- it, na roto i te faatupuraa i te hoê Taiete ta-iâ.
Mai teie te huru: i roto i te mau mataeinaa atca i nia i te area 1 e aore ra
e 2 kirometera; i reira e faanahonaho ai te hoê pupu ta-ia: mai te an i te
boê amuiraa iti 12 tanta, i reira ratou e tuu ai i ta ratou faa i te mau vahi
hohonu 10 e tae atu i te 30 etaeta, i te mau vahi nohoraa no te oura miti.
I te mau ahiahi atoâ e haere mai e piti taata no roto i taua pupu ra na
nia i to raua vaa i pihai iho i te vahi i tutauhia i ta ratou faa, tutau ai i to
raua vaa, no te tiairaa i ta ratou faa ia ore ia eiahia.
1 te poípoi roa haere pauroa mai te mau tanta no tuna pupu ra no te hutiraa-mai i ta ratou faa.
Mai te peu hoi, e rahi roa te it ì te matete i taua mau mahana ra, e o te
faatopa i te hoo i raro, e nehenehe noa ia, ia faaoraora i taua mau oura ra i
roto i te faa, i raro i te miti, ia paru atoahia ra ratou i te maa i te mau mahalm atoa e tia ai.
No reira te mana'o nei te "TOREA" e faaite atu i teie nei parau i te mau
feia rayai no Tahiti e Moorea, ia faaineine noa ratou i teie nei, mai teie e
faahitihia atu nei i nia nei; a tiai atu ai i te papu-roa-raa o teie nei ohipa,
e i te taeraa-mai hoi i ô tatou nei te hoê hamaniraa no te oura miti ta punu,
mai te ravehia ra i te vetahi mau fenua; inaha hoi i Tahiti nei, ua manuia
maitai-roa te hamaniraa no te maa ta punu i te reira atoa ia mahana e tae
atoa mai ai i Tahiti nei, to te Tuamotu ma oura.
Te mau mea atoa e au i imiraa faufaa na outou, eiaha roa te reira ia haapae-ê-hia. A faaroo na i te barabore iti i parauhia ra e «Tauturu oe, ia oe
iho, na mua roa a'e hou a'e te rag a tauturu mai ai».

�TOR~;A
Te faalauaroha i vaiihohia mai e te hoê Tavana Raid i to Mekemo
I te matahiti 1934 i te tere haatiraa te Tavana Rabi ra o Montague na te Tuamotu, - ua tupu atoa mai te hoê mana`o faahiahia roa i roto i to'na mafatu, oia hoi e, o te hopoiraa Ia e opere
haere i te repo tahiti na roto i te mau farina rü motu atoa ta'na
i tipae haere, teie nei repo tahiti ta'na i opere haere, no te
faaitoitoraa 'fa i te 'mau taata maohi i te faaapu i te maa tahiti.
I te mau tere atoa o " TOOYA " i te ,Tuamotu, e haapue mai te
Hau i le repo tahiti i te pae uahu, faatomo oia i te reira e o
ta'na e opere haere atu na te mau Fenua rii atoa ta'na i tipae
haere.
I te mataeinaa ra i Makemo, ua faaherehere malte to reira mau
huiraatira, no te haamana`oraa i te Tavana Hall ra ia Montagne,
i te hoê tumu uru ta to'na iho rima i tanu i raro i te repo, na
tupu ruperupe maitai roa taua uru ra i teie neí, ua haere hoi
te hotu i te rahiraa, ua riro boi teie nei tumu uru ei teoteoraa
na to Nlakemo, o tei horoa mai i te maa maltai roa.
Te ani nei to te Tuamotu i te Tavana Rabi ia Chastenet de
Géry, ia tamau noa hia teie nei ohipa maltai rabi.

"LE FLAMBEAU"

(ei'oa teie notehoêtima)

Te tima maitai roa a`e i te mau Lima farani atoa.
Te vai nei te pule parau e 40 kiro, e 32 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 110 farane.
Ani noa mai i te pipa o te "Agence Commerciale et de Tourisme" i Papeete nei, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve
( Hotel Stuart), i te aroa i tahatai (Quai du Commerce).
Aarau no te

mau

pahi-vea Aeretane e haere mai i mua aenei :
Te faarooroohia nei e, te haamau faahouhia mai nei â te reni tereraa
pahi auahi no te "UNION STEAM SHIP" i ô tatou nei o tel faaorehia i
na ava`e i mairi aenei, mai Ruterani, Panipe e o Marite e na Tahiti nei,
no te haereraa e te hoi-raa-mai.
I te faaoreraahia teie nei reni tereraa pahi i ô tatou nei, aita'tura te

mau ratere e tae faahou mai i ô tatou nei, niai tel matarohia i mua aenei,
e tae mai te reira mau ratere i ô tatou nei, e faaea-rii hoi ratou no te tahi
tau na ava`e rii, e haamaua hoi i ta ratou moni i ô tatou nei na nia i te

1

�TOREN

11

mau haamauaraa e rave rabi oia hoi : na roto i te mau hotera, te mau fare
tamaaraa, te mau pereoo uira, ratere haere na nia i te mau pahi, na roto
hoi i te hoo haereraa i te mau ohipa huru rau o te fenua nei: mai te poê,
te parau, te pupu, te taupoo, te ha`une. Tae noa'tu hoi i te mau vahine
ríi hoo hei i tahatai i te mihimihiraa, i te faaoreraahia teie nei reni
tereraa pa hi.
Ua riro ei mea oaoa rahi na to te fenua nei i te faarooraa e, te haamau faahouhia-mai nei â teie nei reni tereraa pahi i ô tatou nei, i reira
ia tatou e ite faahou ai i te mau ratere i ô tatou, e e riro atoa hoi tei
reira ei ruperupe no te fenua nei.
Ua parauhia ra e, i roto roa i te ava`e fepuare 1938, e haamata ai
oia i te tere.
A oaoa ar.ã`e tatou e ia tupu ihoa e tia ai.
Te faaite nei te huiraatira no Makemo e, te vai nei i to ratou
motu te hoê vahine o tei naeâhia hoê hanere matahiti, oia hoi
te vahine ra o Mere Davie, ua fanauhia oia i te rnatahiti 1837.
Te faatae nei te Torea i to'na faatura í teie nei vahine, ma te
pûpû atoa'tu i te tahi oraraa maoro no te tabi atu â tau na matahiti.

TA.IETE ATIIVIA®N®
( iiamaniraz Tih®ta )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
ï te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels "; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�42

TOREA
Te aueueraa Fenua i Kaukura :

Ua papai mai te taata ra o G. Perault ia matou, mai Kaukura mai e:
Teie te hoê ohipa maere rahi tei tupu i Kaukura nei i te 24 no Atete i
mairi a'e nei, mai roto i te area o te hora ahuru ma piti e te hora hoê i te
avatea: Ua tupu te hoê aueueraa fence puai roa o tei ore roa a, i iteahia e
tae-roa-mai i teienei, e piti taime-taa-ê, te tahi i te tahi. Te aueueraa matt-anus.,
na te pae mai la no Nord-Sud (Apatoerau Apatoa) te piti o te taime ra, te
tahi noa iho la tau na tetoni rü i mtri iho, na te reira mai pae te puairaa.
Aita roa ra hoê a'e ati, maori re, e, o te tahi noa iho tau na hapaina e te
tahi nau au'a o tei marta mai, mai nia mai i te hooraa e o tei parari roa i
roto i na faretoa tinito e toru i Kaukura nei.
Acre teie nei aueueraa i tee i Apataki, Arutua e Niau. A tahi nei au a
ite i te aueueraa fenua mai teie te puai.
Te tumu i ore ai teie nei aueueraa i nia i te mau motu rü tapiri mai, e
tapao fa no te heeraa e core ra no te toparaa te tahi mau ofa'i rarahi i raro
i te miti o tei tepee ia Kaukura.
Te tahi tau na mahana rii i muri mai, te haereraa te mau huiraatira i
taua motu ra i te pee no te ava, ua ite ratou i reira te hoê mau afafaraa
rarahi roa i nia i te eaau e te toparaa hoi te hoê pae o te eaau, e ua macre
roa ratou i taua peu ra.
A 100.000 matahiti i mairi a'enei te poheraa o te auahi (volcan) o tei
faaarepurepu i te fence oteania uei, e riro paha e, e tapa'o teie no te tupu
faahouraa mai o taua auahi ra. I nia i te mau mou'a atoa te vai ra i reira
te toparaa no te mou'a, mai te reira atoa hoi te huru no te mau mou'a i raro
i te moana.
Te huru la no te aueueraa fenua no Kaukura.
~

*

Rave rahi to rotopu ia outou na tei faaroo i te parau no te
hoê taoa faufaa rahi o tei parauhia e "Ambre gris" teie ta te
maohi i'oa "Tutae Tohora", tei hau a`e to'na faufaa i to te piru.
Ua ite tatou pauroa e, tei roto teie nei taoâ i te tino no te
hoê mau animara rarahi no raro i te tat te vairaa, te hopea noa
iho ia o te iteraa o te taata maohi no te Tuamotu.
Te hinaaro nei ra te "Torea" ía faaite haapapu atu ia outou
i te hurt mau no teie nei taoa e :Vla'i Tohora e te vali tei reira
oia te vairaa, e iteahia teie nei taoa i roto ana `e i te ouma no
te hoê animara o tei parauhia e "Cachalot" o tei parauhia i b
tatou nei e, e Tohora.
Teie nei mau animara e tae ratou i te mau vahi hohonu roa,
haere e 2.000 metera ( te teiteiraa ïa o Orohena ) e i te reira mau
hohonu ratou e farerei ai i te hoê mau fee rarahi roa, o te riariahia e te vetahi mau pahi ia farerei ratou i taua mau huru fee ra.

�TOREA

C

13.

Ia farerei te Tohora i taua fee ra, e apu atu oia I nia iho ia
roaâ-mai ia'na, e taparahi pohe roa oia, amu atu ai, area te pute aufee ra, e vai noa tei reira i roto i te ouma o te Tohora a
amui atu ai i te mau pute aufee tahito e vai i roto i to'na ouma,
e ia anoi maltai taua mau aufee ra i roto i to'na ouma, i reira
ua roaa mai te Ma`i Tohora, o tei parauhia : "Ambre gris".
E ravehia te Mel Tohora, no te anoiraa i roto i te monoi•pipi,
no te tapearaa i to'na noanoa ia ore ia ma`i, no reira teie nei
mea e Ma`i Tohora i riro ai ei taoâ faufaa rabi roa.

Te piha ohiparaa a te Torea
A vai taaê atu ai te mau ohipa i faaitehia i roto i na Vea
matamua a te " TORE A" te faaite atu nei ia oia e, e rave
atoa i te mau ohipa i faaitehia i raro nei :
Te vai ra i roto i te vetahi mau mataeinaa te tahi mau
taata e fenua to ratou i roto i te tahi atu mataeinaa taaê.
Teie nei mau fenua tei te atea i te vairaa, aore roa ratou
e amu nei i te hotu no taua mau fenua ra, o te pau noa hoi
te reira i te mau taata tiai. E mea mauruuru rahi hoi na
te mau fatu fenua maú, Ai te peu e, e riro taua mau fenua
ra i te hoo, no te hoo faahouraa mai i te tahi fenua fatata
mai i to'na vahi parahiraa tumu. Teie ra te fifi no te mea
aore roa ratou i ite e, o vái te hinaaro i te hoo mai.
Te vai atoa ra paha ia te vetahi mau taata o tei hinaaro
i te rave hoo mai i taua mau fenua ra, teie atoa ra te fifi,
aita atoa ratou i ite o vai mau na ra te fatu mau no te fenua.
E farii te piha ohiparaa a te " TOREA" i te rave i teie
nei mau ohipa, no te faaohieraa i taua mau taata ra, i nia
te taime mama roa.
Te mau taata atoa o tei hinaaro e hoo atu i to ratou fenua,
e nehenehe ia ratou ia faatae mai i te reira i te piha ohipa
raa a te " TOREA " mai te hapono atoa mai râ i te mau
parau faturaa fenua atoa e te mau parau faaiteraa, te vahi
tei reira te vairaa no te fenua, e to'na rahiraa, te rahiraa
hoi no te tumu haari e te tahi atu mau huru raau maa e te
moni i mana`ohia no te fenua. Te mau taata atoa o tei hi-

�14

TOREA

naaro i te rave hoo-mai, e nehenehe ïa, ia ratou ia haere
roa mai i te piha ohipa a te "TORÉA" no te haapapuraa.
Te mauruuru nei hoi te piha ohiparaa a te Torea i te
faaite atu i te mau taata atoa o tei hinaaro ia taniuniuhia to ratou ra mau fenua ; e oti ia ohipa i reira i teie nei,
no te mea te rave atoa ra o M. Gilbert, taata taniuniu fenua, i te ohipa i reira. Ua ohie roa Ia pae ohipa i teienei.

No te Taviriraa rahi ( Loterie D ï Papeete nei.
Ua roaa anei ta outou paatoa mau titeti no te taviriraa ?
Mai te peu e, aita ra, a haavitiviti te rave i ta outou mau titeti, eiaha e faataupupu, a ere hoi outou i te tano faufaa rahi o teie nei taviriraa.
Hapono oioi mai ta outou piti tara hoo no ta outou titeti, mai te peu e,
hinaaro outou i te tano 10.000 farane.
Na te "Toren" ia e hapono atu ta outou titeti mai te taime ore. Hoê noa
iho taime ta te "Toren" e titrüí atu ia outou, maori ra ia e O fr 65 no te titiro iti e titirohia atu i nia i ta outou rata no te haponoraa atu i ta outou titeti.

TE MAU PARAU API NO TE AO Z EI
I te pô 12 no Tetepa, e piti tau na ohipa lino i tupu i taux pô ra i te
Oire ra o Paris, eia hoi e, ua tupitahia te hoe' fare Apooraa na te mau Paoti
ohipa, e ua polie roa too piti tau na mutoi, e ua pepe roa hoi te hoê vahine
tini opani no te hoê fare taaê atu.
Na te hoê taata o tei ore i iteahia e o vai ra, i vaiho atu te topita i roto
i te rima no te vahine tini opani no tuna fare ra, o tel faanahonaho maitaihia i roto i te hoê afata iti raau.
Te parau nei te Paoti ohipa e, te mana'o nei oia e, na te hoê mau tanta
no te Han ee i faatupu i teie opuaraa fino, no to ratou hinaaro e faatupu i
te amahamaha i roto i te farani, no te oomoraa atu i te mßna`o feu i roto
ia ratou.
Te faaite atoa nei te apooraa a te mau rave ohipa e, acre roa ratou i ite
noa a`e i teie nei ohipa, e tauturu ratou i teie nei ohipa no te imiraa i te
taata mana i rave i taua ohipa ra.
Ua faaite atoa te Hau e, e horoa oia 100. 000 farane, na te taata e iteahia e ana te tanta i rave i taua ohipa ino ra.
Na te puai o te haruru o te topita i faaite e, e ere teie nei topita to roto
i te mau faretoa te roaaraa mai, no roto mai ra i te mau fare rarahi hamaniraa moihaa tama'i.
Te imi itoito non ra te Ture i te feia o tei rave i taua ohipa ra; e i teie
mau taime, tel nia ratou i te purumu no te upootiaraa'tu i nia i taua mau
pupu tanta uno ra.
Teie râ, alta ea ratou e faaite papu nei i te tanta i rapae, no to ratou hinaaro i te perehahu maitai roa, ia roaa papu-roa te taatoaraa o taua mau tanta
ino nei,

�TOREA

15

Ei parururaa i te mau Pahi hoo tao`a.
I na hepedoma i mairi aenei i te moana Méditerranée, e rave rahi

te mau pahi hoo-tao`a i topitahia e te mau pahi hopu na raro o tei
ore roa i iteahia e o vai ma ra taua mau pahi ra, ua tomo roa hoi te
vetahi pae o taua mau pahi hoo-tao`a ra, e ua tupu te inoino rahi i
nia i te mau fatu pahi atoa no taua mau ohipa iino ra.
No te parururaa i taua mau ohipa taehae ra, ua titau atu ia o Farani e o Peretane i te mau Hau tapiri i te miti Méditerranée ia haaputu ratou no te feruriraa e te imiraa i te ravea no te opaniraa'tu
i taua mau ohipa iino ra.
Aita o Purutia i titauhia no taua apooraa ra, no te mea aore roa
to'na e tiaraa i reira. Aita atoa o Italia i tae mai.
Ua rave itoito maitai roa teie nei apooraa i ta'na ohipa. E ua tuu
oioi noahia'tura i reira te mau pahi tiai i taua vahi ra oia hoi :
E 35 pahi taora toropi Peretane, e 25 pahi Farani taora toropi, o
tei tuuhia ia ei tiai no taua poromu tereraa pahi ra, teie te parau i
tuuhia'tu ia ratou ra, e pupuhi ratou i te mau pahi hopu atoa o tei
topita i te mau pahi hoo-tao`a, noa'tu no tei hea pae oia, e ia pupuhiatoa-hia te pahi hopu o te farereihia e ratou i roto i te mau area i
pupuhihia ai taua mau pahi hootaoa ra, mai te pea e ua iteahia e
na ratou i pupuhi i taua mau pahi ra. Te mau Hau tapiri mai i teie
nei miti, ua tuuhia ia ratou e tiai i to ratou iho mau otia, ua tuuhia
atu hoi te parau i roto ia ratou oia hoi e, e rima puai-mai ratou no
te tautururaa-mai i te mau pahi tamai Farani e to Peretane ia roohia-noa-hia atu e te peapea, e ia farii mai hoi ratou i taua mau pahi
Farani ra e te Peretane i ô ratou no te mau mea atoa e hinaarohia ra.
No te hi`oraa o Italia e, aore roa oia i haapa`o-noa-hia atu, ua haere mai oia e farerei ia Farani e o Peretane, ua farii atura raua ia
tuu atoa mai oia i to'na mau pahi ei tiai atoa no taua moana ra.
I na mahana rü i mairi a`enei, ua topitahia te hoê pahi tama`i Peretane na te hoê pahi hopu, aita râ oia i pepe, ua pupuhi atu teie nei
pahi tama`i Peretane i te pahi hopu, e ua taora hoi i te ofai haaparari mai te ite orehia'tu e ana. I taua taime ihora tae atoa mai nei
e hitu pahi tama`i, e ua imi ana`e ihora i taua pahi hopu nei e aita
roa i itehia. Ua mana `ohia e ua tomo, ua tano paha oia i te ofai taora
haaparari.
Aore roa i itehia e o vai mau na ra te tumu mau no teie nei ohipa,
te pari nei te mau Hau enemi ia ratou iho, pari atu te tahi i te tahi,
e na reina mai hoi te tahi i te tahi.
Te pari nei te Italia e, o Rutia te tumu mau no teie nei ohipa, te
parau nei hoi te Rutia e, o te mau pahi Italia te tumu mau.
Area te tama`i i te fenua Paniora ra te tamau noa a`e ra ia, te mau
nuu Purutia e te mau nuu Italia, tei parauhia e haere i rapae i teie
nei fenua, te faaea noa nei â, ua rau te huru ta raton mau otohetoheraa no te haamaororaa i reira. E ore roa e tia ia vaiiho-noa-hia
te mau ohipa mai te reira te huru. No reira te mana`o nei o Farani
e o Peretane e tuu i te hoê ture no taua vahi ra. Aita ra o Purutia

�16

TOREA

e o Italia e tiaturi nei i nia i teie mau huru haaviraa. Teie ra te hoê
vahi ta raua i taiâ o tei riro ei feruriraa na raua, maori ra ia e, o te
parau i parauhia mai e ROOSWELT, te Peretiteni no Marite i roto i
ta'na oreroraa parau i orero mai i te 4 no Atopa nei i te fenua ra i
Chicago, e au te reina i te hoê patete rahi pape toetoe o tei maniihia
mai i nia iho i to raua nini upoo no te faatoparaa i to raua mana`o
hinaaro tamai.
Te Hau Marite i roto i na matahiti i mairi a`enei, te haamata ra
oia i te haapae ê atu ia'na i te mau ohipa no Europa e no Asia, i teie
•nei te manao faahou maira oia. Ua faaite papu maitai te Peretiteni
i roto i taua oreroraa na'na ra e, te vai ra i te ao atoa nei e 90 V. te
taata o te hinaaro nei i te hau, e 10V. teie e faatupu nei i te turoriraa i teie nei ao.
Ua ite ra oia na te pae rahi a`e, oia hoi te pae puai a`e e faatitiaifaro i to ratou mau manao. Ua arnui tahi mai oia i to'na nunaa i te
paeau no na Hau rarahi no Europa oia hoi o Farani e o Peretane. A
ite la ratou e a feruri i taua vahi ra. A faaau na i te rahiraa nuu o
Farani, to Peretane e to Marite, mai to roto i te reva e tae noa'tu i to
te moana e mai te amui atoa mai hoi i te te mau Hau rii e au mai,
i nia ia Purutia raua o Italia, i reira ïa outou e ite ai e, teihea ra te
paean puai mau (A hi`o na i te TOREA no Tetepa tei reira te faaiteraahia ).

Te tama`i i Tinito
Te uâna noa ra ïa tuna tama`i nei. Mea paari roa i te Tinito
i te farii i te mau faaùraa tuutuu-ore a te Tapone, e mea rayai
hoi raton i te pae no te moihaa tama`i, rahi noa'tu ai te nun o
te Tinito, na iti ra te moihaa tama`i e aitâ hoi i riro i faehau tumu
i te pae tama`i, e te tahi hoi : te amahamaha noa ra â teie nei
nunaa taata Tinito i te pie Apatoerau ; tei raro a`e ia i te faatereraa
a te Tapone, e mai te faatereau maitai hoi i tuna faatereraa ra.
Te aro itoito nei te mau u`i api o te fenua Tinito, ma te puai
tuütuu-ore, no te hinaaro e tapea i to ratou Patireia, alta ra hoi
e upootia maitai nei, no te papu-ore i te faatereraa i te ohipa tamai.
Te mana`ohia nei ra e, e tano 1 te mau Patireia Rarahi no Europa e to Marite i te imi í te faahau i tale nei tama`i, ia ore o
Tinito ia riro i raro a`e i te faatereraa a te Had -Capone, a riro
peapea raht no te Ao nei, ua iteahia e teie nei nunaa Tapone,
e mau taata hinaaro pinepine noa ia i te tama`i, hoê â ia huru e
te Purutia e te Italia i tale tau. E tano Ia i tale mau patireia i
nia nei ia imi i teienei iho â i te ravea e vai a oa'i teie tau na
Hau, ei Hau taaê, no te mea ia riro teie fenua Tinito i te rima o
te Tapone, riro atura la i tuna taime ra, ei Patireia rahi roa.
E a riro alai ai hoi ei hau-amui i teie mau tau i mua nei e te
Purutia e te Italia, na ore roa ia te hau e imìhía nei i teie tau
e amuri a`e, no te Ao nei.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN- RUF DU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1148" order="7">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/7ca01b71e472e7d08497936697b7824f.pdf</src>
      <authentication>e0c98784e8e8f752d2ed73ee4964f59b</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29672">
                  <text>,,i~ ,•,~„- ,
MATAHITP,

;JA

NOVEMA 1937

ORES
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E

2 FARANE I TE VEA HOE,

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Tatauraa Iti`opoaraa i Fautaua,

Tahiti.

Ua faaavarihia te tahua tatauraa hi'opoaraa, i te mahana toru 10 no Novema,
i te hora 3 i te taperaa mahana.
Na te Tavana Ilahi i faaavari i teie nei tahua hi'opoaraa, ma te apee
atoahia mai oia e M1T1Q Chastenet de Géry, e te mau peretiteni no te mau
tuhaa tataitahi no te mau ohipa hi°opoaraa. Mea nehenehe te mahora o
Fautaua i te reira mahana. Ua hamani faaapi roa hia te mau vahi atoa. E
piti ohuraa faaati i hamanihia, hod no te hororaa puaahorofenua, e hoê no
te hororaa pereoo taataahi.
Te vai atoa ra te hod vahi i nia i taua tahua ra, o tei faataahia no te
tairiraa Popo.
Ua hamani faaapi roa atoa hia te mau fare faaearaa, e te vai ra hoi i roto
i taua mau fare te hoê piha o tei faataahia ei vairaa ahu no te mau feia
e haere mai e hauti i nia i te tahua.
I te tahi atu pae no taua tahua ra, ua faahamani haerehia la te tahi mau
fare rii maohi, èi vairaa taihaa na te mau taata o tei hopoi mai i ta ratou
taihaa no te hi'opoaraa, e au mau hoi taua vahi ra i te hoê oire iti maohi
i taua mahana ra.
Te vai atoa ra hoi i nia i taua tahua ra e piti fare oriraa, hoê fare tamaaraa. Na te Mataeinaa Papenoo i hamani te hoê fare maohi, fare iti raki roa,
-ei fare vairaa no te mau huru maa hotu atoa o tei tae mai, mai te mau
mataeinaa mai no taua hi'opoaraa ra. I roto hoi i te vetahi atu mau fare,
te vai ra i reira te mau tumu vanira faatupuhia i roto i te faarii e to'na
atoa maa i nia iho, te vai ra te mereni, te mereni popaa, te haari, e tae noa'tu
i te mau hum rii maa atoa.
I roto hoi i te vetahi mau fare ra, tei reira ia te mau hei pupu tui faaroroa, te pupu, te mau ohipa a te vahine, te ete rii, te pute rima na te vahine,
e tae noa'tu i te taupoo.
Ça hopoi atoa te tahi mau faretoa tenito no Papeete nei i taua hi'opoaraa ra
i te tahi mau ohipa no to ratou fenua, e mau ohipa uiehenehe mau, te mau
tahei tirita tenito e te tahi mau farii maa tenito e te tahi atu â mau taihaa,

�2

TOItLA

Te vai atoa ra hoi te hoê fare faaiteraa no te mau huru animara atoa. Ua
faataahia e te mau tomite te hoê mahana tataitahi no te hi'opoaraa i taua ma
animara ra, oia hoi hoê mahana no te puatoro pa'e e te ufa,. hoê mahana no
te puaahorofenua, hoê mahana no te mamoe e te puaaniho, hoê mahana no tel
uri, hoê mahana no te piifare, hoê mahana no te rapiti, hoê mahana no te moa,
te moora fio, te moora e te uuvairao. Ua horoahia te hoê mau re rarahi no tau
mau animara ra, mai te au i to ratou huru.
Rave rabi te taata e haere mai i te mau mahana atoa e mataitai i te hi'opoaraa tatauraa. Afita e motiauraa no te taata e haere mai e mataitai i te mau
ohipa , jzru rau atoa i roto i te fare rahi o tei faahamanihia ei vairaa no te
mau ohipa huru rau atoa, oia hoi: te mau hohoa penihia, te mau ohipa taraihia e te rima, ohipa maohi huru rau atoa, te mau ohipa taiaraa, te mau ohipa
tahito e tae noa'tu i te tuhaa ohipa a te tourisme.
I te tahi mau mahana ra, e mau ohipa faaarearearaa taaê ia te ravehia,
mai te ori, te himene e te hareraa-umu. Te vai atoa ra hoi te hoe ohipa api,
oia hoi te faaheeraa mai na nia mai i te hoê vahi teitei, mea arearea rahi teie
nei ohipa na te tamarii e te mau taata paari atoa, na te fare rave-raa ohipa
a Bambridge i hamani teie nei faaheeraa. Ua maiti-atoa-hia te hoê aril vahine
no teie nei hiopoaraa o tei rave-hia mai i roto i te mau potii tahiti mau.
Te potii ra o Denise Pomare tei maitihia ei arii vahine.
Ua horoa-atoa-hia te hoê re na te hoê ein maohi roa o tel hau ae i te nehenehe, tei te vahine ra o Tuahau Teihoarii, no Haapape, te re matamua.
Rave rahi atoa te mau tamarii haapiiraa tei hopoi mai i te mau ohipa nil o
tel hamanihia e ratou no Ceie hi'opoaraa, ua horoahia te tahi mau re na ratou,
e ua horoa-atoa-hia te tahi mau re haamauruuru.
E rosa roa paha e 20 api, mai te peu te Toren e faaíte atu i te tapura taatoa
no te mau ohipa i hopoihia mai i te hi'opoaraa e te i'oa no te piau taata o tei
haru i te re.
Ua manuia maltai roa teie nei hi'opoaraa, te manaohia nei e, i teie paha
matahiti i mua ra, mea hau roa ce ia i to teie, no te mea i roto i teie nei hi'opoaraa, o to Tahiti anae nei e Moorea tei faatae mai i te mau taihaa hum rau
atoa no teie nei ohipa, no Raiatea mai te tahi tau na taihaa rii e ere ra te
mea raki roa.
To Nuuhiva ma, Tuamotu, Maareva, afta ta ratou e taihaa i faatae mai, no`
te poto o te teime no te faaiteraa'tu, no reira aita ratou i meine.

Te auraa o te taata í te Ao ne"
~
Ia feruri-noa-hia, e ahiri e, e nehenehe i te tahi e i te tahi ia
titoro, mai te imi i te tahi u`i e i te tahi u`i i muri, i te tupuna
raro roa o te hoê fetii, mai te au e ia raeäyia e piti-ahuru u`i o taua

�iimmit TOI:tE A
fetii nei, ia raeâhia í te matahiti 1200 i muri, e ere ea la i te mea
atea roa ia tatou nei, ia tae ra i taua tau nei, e roaáhia i taua fetii
nei, hoê milioni taata, e au ei fetii mau.
A h-lamana`o na ra ia tatou, e i Oteania nei, aita tatou i milioni te taata e faaea nei, na nia a`e, ia feruri noa, e mai te taeraa-mai te papaa i ô tatou nei, iti faahou atura ïa te rahiraa o
te maohi, te ite nei Ta tatou i teie taime e ua pinepine te tupuna
hoê i te riro eí fetii no te hoê rahiraa fetii êê, no reira e nehenehe ia parau papu e, e fetii ana'e te maohi taatoa i Oteania net,
E nehenehe atoa atura ia mana`o e ua iteahia te tumu mau,
na nia i teie faataaraa, i te here e iteahia nei i rotopu i te taata
e noho ra i te tahi motu ê roa e te au mai i te tahi ratere e
haere atu na to'na ra fenua.
Te vai atoa ra, taua tatauraa fetii nei i Europa e i te Ao taatoa
nei. No te mea ia haamanaohia e ua 100.000 matahiti aenei te
iteraahia te mau taata matamua i nia i te fenua o te Ao nei, e
nehenehe roa'tu ra fa, ia manao, e mai te peu e, aita te taata e
fetii f te tahi e i te tahi, e nehenehe va, ia faaauhia te rahi o te
taata í te haamataraa-mai o te Ao nei, mai teie te huru: « Ia faataravahia te taata i nia i te repo o te fenua o te Ao nei, mai te
tuA ti-mai i te tahí e i te tahi, e raeâ-roa-hia la e piti tauatini pana`iraa taata i nia i te tahi e i te tahi na nia i te taitairaa p. A
hi`o na ra ia tatou, e hia atura la milioni taata, i te haamataraa-mai o teie nei Ao. Eita roa e nehenehe ia tiaturi e, e mai te
reira te huru te tupuraa-mai.
No reira, e tano roa ihoa, i parau tano mau, e taeae anae tatou.

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ta o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru man tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai man tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hoo_taoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Faatitiaifaro i te hod hape
I roto ï te Torea N° 3, arra`e Tiurai, t
raa reo í hape i te api 12.

�4

TORP.A

Teie te tiaraa mau, e talo outou e: Eita te Tavana mataeinaa
e te mau mero no le Apooroa Mataeinaa, e fariihia i roto i te Taiete
Haamaitai fenua ei mero faatere, no te mea hoi lei raro ae taua
Taiete Haamaitai fenua ra i ta ratou hi`opoecraa..
Eiaha ra e parau e: cita roa ratou e fariihia ei mero no teie nei
Taiete Haamaitai fenua, inaha ua faailehia hoi e, o te mau huiraatira taaloa o te mero no teie nei Taiete.

Raau no te rna`i vahine.
Rave rabi te mau vahine, aita e afaro maitai to ratou mau tau poheraa i
te ma`i, afta hoi te tahi mau tupuraa e rayai maitai te mau mahana poheraa,
aita hoi te toto e uteute maitai. I mua a`e hoi e aore ra i muri a`e i to ratou
poheraa-mai, e mauiui noa Ia. Na reira hoi te tahi mau potii api afta ea ratou
i pohehia. Oia'toa te mau vahine paari, ia fatata te tau no te oreraa o to
ratou ra mau tau poheraa-mag.
No reira te mau vahine atoa e mauiui ana e aita e afaro maitai ana to
ratou mai, mea maitai a`e no ratou te haere a`e e hoo i te raau maitai rahi ra
e "RA aTAHINE" (Raau no te vahine) raau o tei hau roa i te maitai,
ia inu outou i teie nei raau, e ore roa outou e mauiui faahou mai ta outou
e mauiui noa i te mau tau atoa, e afaro hoi te haereraa o to outou ma`i,
e e maitai roa hoi to outou tino.
Teie te faito no te inuraa i teie nei raau: afa punu ti i te poipoi e te abiahi
anoi i roto i te maa vahi iti pape tatihotahia.

Tei te Fare-Raau a LHERBIER,
Taote Raau i Papeete
e hoohia ai teienei raau maitai rahi.

Parau Haamaramarama
fio te faturaa fenua
Rave rahi te huru no te faturaa fenua
Na roto i te faturaa i te faufaa a na metua, oia hoi ta te metua
tane e ta te metua vahine, na roto i te parau tutuu e aore ra na roto
ite parau horoâraa, te faturaa na roto í te hoo e aore ra na roto i te
parau tauiraa. E aore hoi na roto i te parahi maororaa i nia ite hoê
fenua i roto i na matahiti e toru ahuru e hau.
Eita ra teie nei parahiraa maoro e riro ei faufaa no te mau feia o
tel faatiãauhia e aore ra no te mau feia o tei haapao i te hoê fenua
no vetahi ê.

�TOREA

5

Ua ara e ana te mata o te ture i nia i taua mau vahi ra, e ua faataa te ture i te mau tiribuna no te faatitiaifaroraa i taua mau huru
peapea ra. E piti tiribuna huruê te tahi i te tahi o tei faataahia no
te haavaraa i taua mau huru peapea ra.
I to tatou nei mau paeau fenua, te poromu matamua ta tatou e
haere maori ra ia e o te mau Apooraa mataeinaa, na ratou e faaafaro
na mua roa a`e i taua mau peapea rii fenua ra.
E i nia a`e i te mau Apooraa mataeinaa ra, o te mau Haava faahau
parau ia, i roto i te mau fenua rü motu.
Teie nei tau na taata toroa ra, ta raua haavaraa e rave maori ra
ia e, e hiô raua na nia i te parahiraa maoro a`e i nia i te fenua oia
hoi, mai te peu e, i tupu noa'tu te hoê peapea fenua i rotopu i te tahi
tau na taata, te taata o tei parahi maoro a`e i nia i te fenua ra o o'na
ia te tiama i mua i te aro no teie nei tau na haava, mai te hi`o ore
atu i te tahi, noa'tu e parau faturaa ta'na no taua fenua e peapeahia
ra. Te tiribuna ana`e no Papeete tei mana no te faaotiraa i te mau
haavaraa atoa na nia i te parau faturaa fenua.
Rave rahi i te tahi mau-mea-raa, te mau Tavana mataeinaa, na
roto i to ratou ite ore e te papu ore i te ture, ua faatiama atu Ia ratou
i te taata o tei faaite-mai i mua ia ratou i te parau faturaa no te fenua,
e taua fenua ra hoi tei roto ia i te rima no te tahi atu taata ê roa, i
roto i na tau e rave rahi mai te haapeapea-ore-hia-mai, no reira ua
hape rahi roa ratou i taua vahi ra i te horoâ atu i te fenua i roto i te
rima no te taata e parau faturaa ta'na. Tei te tiribuna ana `e no Papeete te mana no te hiôpoàraa e te faatitiaifaroraa i taua mau parau faturaa ra. No reira mai te peu i tupu noa atu te hoê ohipa mai
te reira te huru i mua ia outou e te mau Tavana Mataeinaa no te
Tuamotu, a parau atu outou ia ratou, haere í te tiribuna haavaraa
no Pepeete imi-atu-ai i to outou tiâraa, mai te vaiho-noa-atu outou i
te fenua i roto i te rima no te taata o tei parahi maoro mai te peapea
ore i nia i taua fenua ra, noa'tu hoê matahiti te maororaa no to'na
parahiraa. E riro atoa te hoê taata ei fatu mau no te hoê fenua o tei
hoohia-mai e ana, na roto i te mana `o maitai, mai te peu e, ua hau
atu i te 30 matahiti te maororaa o taua fenua ra i roto i to'na rima
mai te haapeapea-ore-hia-mai.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

�TOREA

Te Aamu iti o ruruhuru taa

Ninamu~

(Te tutbtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 6)

Ia tae ra i te mahana revaraa no te huruhuru taa ninamu,
aroha ihora oia i tana vahine e ua parau iho ra ia'na i te mau
poroiraa hopea oia hoi e: tera mai te mau taviri no te mau piha
atoa no te fare nei, tara mai te taviri no te afata vairaa no te
mau taoa faahiahia mai te auro e te movi, tera atoa mai te taviri
no te piha vairaa no te mau ofai maitetai, e teie hoi te taviri no
te tomoraa na roto i te mau piha rii atoa, area ra teie nef taviri
nainai roa ra, e taviri ia no te ra piha iti nainai i te poro roa ra.
E torno oe na roto i te mau piha riï atoa o teie nei fare e hope
roa ae, area te piha iti nainai i te poro o teie nei fare ra, eiaha
roa ia oe e torno noa ae i roto i te reira piha, oia. hoi e mai te
peu e, e iriti oe i teie nei piha, e tupu ia te hoê riri rabi rfaria i
roto ia`u, e no reira te ani atu nei au ia oe, ia haapao maitai
oe i teie nei mau poroi tau ia oe, pahono mai nei te vahine ia'na
i te hoê reo iti haehaa roa i te naoraa mai, ê.
Apa iho ra te huruhuru taa ninamu i Lana vahine, tauma iho
ra i roto i to'na pereoo e ua reva atu ra to'na tece.
I te iteraa ihoa te mau hoa e, ua reva te huruhuru tia ninamu
aita ratou i tiai ia titau hia atu ratou, ua haere anae mai ra i
te fare o te huruhuru taa ninamu, no to ratou hinaaro raki e
mataitai i te aorai e te mau ohipa faahiahia i roto. No te mea hoi
e, e taata mata`u rahi-hia teie nei taata o te huruhuru taa ninamu, no reira eita roa ratou e tae mai i roto i to'na fare i te
mau mahana tai reira ona.
No reira i to ratou ihoa ite-raa e, ua reva oia, haere paatoa mai
nei ratou e ua tomo haere anae iho ra ratou na roto i te mau
piha atoa o teie nei fare no te mataitai haere e faa-faahiahia hoi
ratou i te mau huru taihaa maitetai atoa i roto i teie nei fare.
E ia oti i te mataitaihia e ratou te mau piha atoa i te tahua i
raro, ua taúma anae atu ra i te tahua i nia e ua faa-faahiahia i
te nehenehe e te unauna no te mau roi taotoraa, te mau vauvau
terevete i roto i te mau piha, te mau airaa-maa, te mau hi`o hipahiparaa. E ite oe ia oe mai raro i te avae tae roa atu i nia i
te upoo, taua mau hi`o ra, mea faaunauna anae-hia ia i te hoê
mau unauna o tei ore â i itea-hia i teie nei ao.
Ua faafaahiahia-roa-hia teie nei vahine e to'na atoa ra mau hoa
ia hi`o atu ia'na i to'na ra oraraa faahiahia e te fanao rabi, a.

1

�TOR EA

7

mataitai haere noa ai hoi to'na ra mau hoa na roto i to raua ra
aorai, i te reira iho taime a mataitai noa ai to'na mau hoa na
roto i te mau piha, tupu mai ra ia'na te manao e, e haere oia e
iriti 1 te piha i opanihia mai ia'na e ta'na tane, faarue atu ra
oia i to'na mau hoa, hare tapuni atu ra oia na roto i te hoê ea
moemoe, e iriti I te piha iti o tei opanihia ia'na no to'na hinaaro
rahi ia, ia ite eaha ra te ohipa i roto.
Ia tae oia i raro i te taupee rahi, haere atu ra oia i mua i te
opani rio te piha nainai o tei opanihia ia'na, mapu iho ra oia i
to'na aho, haamanao iho ra oia"i te poroi a ta'na tane o tei parau
mai ia'na e, ia iriti noa'tu oe i te opani o teie nei piha iti nainai, e topa mai te hoê ati rani i nia ia oe.
Area ua hau ae i te puai te manao faahema i roto ia'na i to te
manao maltai, i reira ra rave iho ra oia i te taviri e iriti iho ra
i te opani. I te mahitiraa te opani, aita roa oia i ite hoê ae ohipa
i roto no te pouri te piha. Ia macro ra to'na faaea-noa-raa í roto
i te pouri, maramarama mai nei to'na mata. I reira ite atu ra
oia i te toto i nia i te tahua o teie nei piha e te man tino vahine
te.tarava-noa-raa i roto i teie toto rahi. Teie nei mau tino vahine
ra, o te mau vahine ia i haaipoipohia i teie nei taata e o tei taparahihia i muri ae.
Riaria roa ae ra teie vahine i te ite-raa i teie nei mau ohipa,
e te taime oia i iriti mai ai te taviri o te opani, mairi ae nei i
raro.
Rave iho oia i te taviri, e opani atu ra i te opani, mai te taviri
maitai atu. Haere atu oia i roto i to'na piha no te haamoeraa i
te mau peu riaria ta to'na mata i ite.
Ia tae oia i roto ï to'na piha, ite iho ra oia e ua viivii roa te
taviri i te toto. Manao iho ra oia e: e horoi ia mâ teie toto i nia
i te taviri, eiaha ta'na tane ia ite e aita oia i haapao i ta'na mau
faaueraa taatoa.
Ia haamanao ae ra oia i teie taviri viivii i te toto, e tupu mai
ia to'na riaria rabi. E ua faaitoito iho ra oia i te horohoroi e aita
roa'tu e ravea e mâ ai. Ua imi oia I te mau ravea atoa e vai noa
mai â te toto.
Ua rahi roa to teie potit hepohepo no teie nei taviri, ua haere
atu ra oia e farerei i to'na mau fetii, no te aniraa'tu i te tahi mau
ravea e mâ ai te toto í nia ï teie taviri, inaha te tae toa mai nei
o huruhuru taa ninamu mai to'na tere mai.
(

taiö-mai, i te yea i mua nei, no te tuätiraa ï-a, i teie nei aamu ).

�8

TOREA

111

Te pereoo faafaahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo rá outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa

tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hob' teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai boi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Rene Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

No te Taviriraa rahi (Loterie) i papeete nei.
Teie te hum i muri nei, i te mahitiraa-mai o taua taviriraa nei :
Te taata tei ia'na te titeti Série : 1, e te numera 1374, tei ia'na te ré no
te moni ra: 10.000 farane.
Te taata tei ia'na te série 3, e te numera 2090, tei ia'na te ré 5000 farane.
Te mau numera i muri nei; tei ratou te ré, 1000 farane taitahi:
série 2, numera 2079 — série 3, numera 1579 — série 2, numera 2030 —
série 3, numera 1572 — série 3, numera 177
Te mau numera i muri nei; tei ia ratou te ré, e 500 farane taitahi:
série 3, numera 1215 — série 2, numera 1246 — série 1, numera 275 —
série 4, numera 1391 — série 1, numera 810 — série 2, numera 1275 -série 3, numera 2210 — série 2, numera 1289 — série 5, numera 1951 —
série 3, numera 1911.
Te mau titeti atoa e 16 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré: 100 farane.
Te mau titeti atoa e 2 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré: 30 farane.
E haamatahia i te aufau i te mau taata e ré ta ratou, i te Afata-Moni a te
Hau, mai te Monire 29 no Novema 1937 atu.

Te Vea Torea
A tamatahiti ana i te Vea "TOREA" na outou, o te Vea mau
teie e au ia outou ia taio no te faa-anaanataeraa ia outou, o te
riro atoa hoi ei aveia e ei haapiiraa ia outou, na roto i te mau
haamaramaramaraa e rave rahi o tei faaitehia i roto. I te mau
ava`e atoa e mau haapiiraa apt ana`e te faaitelhia'tu ia outou, o
te au la outou ia tamau ei faufaa na outou.

�TOREA
E 20 farane ana`e iho te hoo no teie nei Vea i te matahiti.
Hapono mai ta outou 20 farane i te piha ohiparaa a te "TOftEA"
i Papeete nei, e na'na Ia e faatae atu i ta outou Vea ia outou
na, i te mau ava`e atoa e tae noa'tu i te hoperaa tera hoê matahiti.

Te fare Moni a te Initia-Taina

11

E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faa
herehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Te piha ohiparaa a te Tor
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA ", o tei faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa faufaä.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.

�TOREA

OM*

E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee atoa hia e te puha, eita oia e ti tau i te taime no te
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia i te
hooraa puha o to'na iho â Ia taime. Area te mau poroiraa
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te mòni,
e iriti ihoa Ia oia e piti tenetima i nia i te toata hoê mai to
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te " TORE A" i
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou fenua,
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie
nei piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.

"Te Pia AORAI "
ë' ' a Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te
Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

pia

mau parau api no te fenua nei.
I te mahana matamua no Atopa i mairi aenei, i faanuuhia ai te moni-hoo o te titiro-rata í nia, oia hoi e O frs 65

i te rata hoê.

~

Ua tae mai nei i na mahana i mairi aenei, te hoê lati Purutia
i Tahiti nei, te i`oa o taua Iati ra, o "Tiaporo no nia i te miti"
na te taata ra o Von Luckner t raatira mai í taua pahi ra. O a na
hoi te tomana rabi i nia i te pahi ra o "Sea Atler" tei íri i Maupihaa i te tamai rahi i mairi aenei 1914-1918.
I te taeraa mai teie nei Iati i Tahiti nei, ua haere roa oia i nia
i te taviriraa no te tatairaa i te mau vahi í. ino haere, hou ae a

�TOßEA

11

pahi iti naireva faahou atu ai i to'na tere faati na teie nei ao. E
O Von Luckner e ta'na
nai teie nei lati, e matini atoa ra to'na.
e mataitai i teie
vahine i te tereraa-mai. Ua hahaere atoa raua
nei hi`opoaraa i Fautaua, te Musée, ua ite hoi raua i reira i te
o " Sea Atler".
tahi mau ohipa no nia i te pahi ra,

mont 1100:

hee
Te Ratio "PHILCO"
"accu" e "G volts."

no
Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea

t i) hoë accu 2.600 farane.
no te faatere
2.700 farane
te faatere : no te tas toa ....
Ratio 7 mori, matahiti 1937 ; e 2 piles no
1935 — 1936
Piles no te mau ratio "PIIILCO" matahiti
pile
1037..... 315 farane
Numera o te pile P9068, P968, P896, P8096: .
farane
1935 — 1936 — 1937.... 326
Piles no te mau ratio "PIIILCO" matahiti
1937.
1935 — 1936 —
Numera
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti
frs.
— Numera ICI: 40 frs. —
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47
50.
IC6: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs.
RADIO SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:

a~ d~irl

Mahana Haapoiriraa

Brison, te raatira tahito no te pahi
Ua papai mai te taata ra o
tupu te hoê

e, e
ra o Mouette, ï te hoê rata faaite i te Torea
e itea papu
haapoiriraa mahana i te 3 no Titema i mua nei, e tere ia te
maitai-roa-hia na te Tuamotu, i te reira mahana ra e haapoiri
na te ava`e hoi
ava'e na ropu i te fenua e te mahana, e
i te mahana.
te mahana, te pae no te
o
tapoi
te
ava`e
i
te
hoê
pae
rahi
E
te hi'o.
tooa-o-te-rà, mea papu maltai na te Tuamotu
tupu te haapoiriraa mahana i te
Ua ite hia, mai tahito mai ia, e
mau 18 matahiti atoa.
uno, oia hoi te mau tau
Te ati miti ra e tupu oia i te mau tau te haapoiriraa mahana,
no te matai rarahi, e mea taaê te reira i to tupu na i te tailne hoê
ahirt te ati miti e te haapoiriraa fenua, e
mea maere rahi na tatou. Tera ra
e te vahi hoê, e riro ia ei
eita te reira e tupu noa ae.
~.

Parau api no te Tuamotu
no TikaTe faaite mai nei o Punuarii a Haoa, Tavana Mataeinaa
to'na mataeinaa,
hau — Mataiva i te hoê ohipa maitai i tupu i roto i te
hamaniraa i te
no
te
Mataeinaa
no
oia hoi ua tahoê te huiraatira
i te hoê eaturu rahi mai te
hoê ohipa rahi, oia hoi ua hamani ratou
tahi pae no te Hoa tuati-atu i te tahi pae.

�12

TOREA

Ua tahu atoa ratou 12 umu pua, e ua patu i te tura pape, e ua oti
e 9 tura pape, e ua oti atoa hoi te tahi mau tiaraa fare i te petohia.
Ia tamau noa to Tikahau i teie nei ohipa e riro ia ratou ei hi`oraa
maitai na te vetahi mau mataeinaa no te Tuamotu. Te ra ia te hoê
ohipa maitai o tei oti na roto i te manao tahoê, o tei au atoa mai ta
to Punaauia.
Te faaite atoa mai nei to Tikahau e, ua oti atoa i te hamanihia te
hoê fare-pureraa nehenehe roa i Tikahau o tel faaterehia e te metua
perepitero Matereno, ua riro atoa teie nei ohipa i hi 'oraa maitai no
te mau Katorika i reira, no te mea aita hoi i rahi na Katorika i Tikahau, e ua rave itoito maitai ratou i te ohipa no ta ratou fare-pureraa
e tae noa'tu i te oti-roa-raa.

"LE FLAMBEAU"

(e i'oa teie no te hoê tima)

Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute parau e 40 kiro, e 32 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 110 farane.
A ani noa mai i te piha o te " comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).
TE MAU PARA U API NO TE AO .NEI
Te tatauraa hi`opoaraa i Paris:
LTa riro ei ohipa faahiahia rabi te ohipa tatauraa rahi hi`opoaraa o tei ravehia eerie' í Paris, e ua manuia rabi roa hoi
taua ohipa ra.
Ua naeahia i te vetahi mau mahana e 400.000 taata te tae mai
i nia í taua tahua tatauraa ra, no te mataitai i te mau ohipa
huru-rau e te maere.
Rave rahi te mau taata ratere to
tahi vahi mai e to te tahi,
tei tae mai t Paris. E i te mau tau mabanahana, e hia ïa rahiraa taata ta te mau pahi rarahi faauta horopatete e afai mai nei
í nia i te fenua farani.
Te parauhia nei e, e vaiho haamaoro•noa-hia'tu â te tatauraa
rahi hí`opo`araa i Paris, tae noa'tu i teie matahiti apt i mua nei,

~

�T
Fare-HP()

O ßE A

13

rahi a`e i te Ao nei:

Tei te Oire anae ra o Paris, te fare faaoraoraraa i'a tei hau ae i te rahi
fare ra oia hoi e
i te ao taatoa nei, e 700.000 ritera miti to roto i taua
rau atoa o
700 tane. Tei roto hoi i taua fare ra, te mau huru i'a huru
te ao nei.
E haere te nau feia ite rarahi hau ê, i roto i taua fare ra, e hope ta
to ratou mau
opupu i raro no te hi'opoaraa i to ratou mau huru, tel nia i
taupoo auri te haamauraahia te niuniu paraparau, ia tae ratou i raro, ia
paraparau ratou e faaroo-atoa-hia-mai to ratou reo e te mau taata matai tai o tel haati i taua fare ra.
tel
Tei roto atoa hoi i taua fare ra, te mau hum i'a huru rau atoa, o
Bouclier
i
hopoihia-mai, mai te mau fenua Initia mai. Na te taata ra o
faatere te hamâniraa o teie nei fare faaoraoraraa i`a, ua afai mai of ai Paris e
ra, ei ora
300.000 kilos orai farero e te renia no te tuu í roto i taua fare
no taua mau i'a nei.
Te pâpâ`i no fana fare faaoraoraraa i'a ra, e papai hi'o anae ia, ia haere
te i'a i roto, te
mai ia te piau ratere no te mataitai e ite noa'tu ratou i
te nehenehe,
mau i'a no roto i te miti mahanahana, te mau a`e o tei hau ae i
ua faaauhia te anaana no to ratou poa i te anaana no te taiamani e te
anaana no te mau ofai maitetai huru rau.

TAIETE ATIMAONO
( riamaniraa

Tihota )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"

tNoa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�TORE A.
Te vahine api roa ace, e o tei mootuahia:
Ua horoahia ae nei te re e te hoê fare neneiraa Vea Marite, na te metua vahine iri uouo api roa ae e o tei mootuahia. Teie nei re ua roaa ia
i te hoê vahine marite o tel mootuahia i te 31 raa o to'na matahiti. Ua
parauhia ra e, te vai ra te hoê vahine Hongroise o Mme Jean Nilinaritz
to`na i`oa, ua mootuahia oia i te 29 raa o to'na matahiti. Ua faaipoipo oia
i tana tane i te 29 raa o to'na matahiti. Ua faaipoipo oia i tana tane i
te 14 raa o to'na matahiti. Hoê matahiti i muri mai, fanau mai nei ta'na hoê
tamahine iti. Ua faaipoipo i te 14 raa o to'na matahiti, mai to'na atoa metua
vahine, alta i maoro i te otiraa i te haaipoipo fanau mai nei.
ffi

3ie

RA matamua no te ohipa Au :
Teie te taata au ra o Werner, taata purutia, te ré no te faaearaa maoro
a`e i roto i te miti, o tei naeahia e 26 hora te maoro i tua, ua haere
mai oia mai Farani mai e Dunkerque. E mea parai meumeu roahia to'na
tino i te hinu paari ia ore oia ia toetoe.
~

Te tamai i te fenua Tinito :
Te mau parau api tei tae mai i teie nei mau mahana, no teienei tamai i
Tinito, te haapapu mai nei Ia i te mau parau i faaitehia atu i roto i ta matou nei vea no te ava`e Atopa i mairi aenei. Oia hoi e, noa'tu te itoito rahi
o te nuu Tinito i te parururaa i to ratou fenua, te haere noa'tu ra te nuu Tapone i mua, te riro noa atura faahou i te Tapone te vetahi mau tuhaa fenua
o te Tinito. Ua riro hoi o Tapone i upoo faatere no te moana i mua i te Hau
Tinito. E itoito rahi te Hau Tapone i te paruru i to'na Hau, te manaohia
nei, cita paha teienei tamai e hau oioi noa. Te mana`o-atoa-hia nei ra hoi, e
mai te peu e tamau noa te tere o te nuu Tapone mai teie e ite-hia-nei, cita
paha la e maoro roa ua riro te fenua tinito taatoa i te Hau Tapone.
Ua ani te Torea i te mau tinito maramarama no Papeete nei, i to ratou
manao no nia i teie nei tamai. Teie ta ratou pahonoraa:
K Te tiaturi nei ratou i teie nei, i nia i te tahoéraa o te mau tinito atoa
no te parururaa atu i te Patireia i teie nei enemi Tapone.
Ua tahoê-mai hoi te niau tinito taatoa no ropu i te fenua e tae noa'tu i to
te pae no Apatoa, i raro a'e i te faatereraa a Chankai Seek, te taata rahi faatere Hau i Taina. Te mau ui api, o tei haere i te mau haapiiraa teitei i Europa
o ratou atoa teie e faaitoito nei, ua ara te manao o te ui -api i teie nei e te here
inaite ra ratou i to ratou Patireia. Rave rahi i teie nei te mau taata tei faaô
mai i roto i te nuu.
Mea fifi atoa paha ia manao e, e oti oioi noa teie nei tamai, e tamai maoro
tele ia hi`o noa. No te mea hoi, ua ineine te mau ui api, no te tuu atu i to
ratou ra tino i te parururaa puai mau i to ratou fenua, ia ore roa ia riro ei

�Hau Tapone. Mea rahi a`e te nunaa tinito i te nunaa tapone, ua roaahia e pae
e aore ra e ono rahiraa a`e i te Lapone, no reira, ia manao noa e, ia pohe hoê
tinito e pohe atoa hoê Lapone e ré rahi ea ia te roaa mai i te tinito. Ahiri hoi
e, ia pohe hoê tinito, e pohe e piti tapone, cita la e roa te taime. ua mou roa
te tapone e aro ra i te fenua tinito r'.
nei.
Tei nia i. taua mau vahi ra, te tiaturiraa a te mau tinito o Papeete
Te manao nei te Torea, eita paha la o Tapone e vaiho-noa ia'na mai teie
ava'e,
te huru, i roto i te hoê Lamai maoro roa. E riro, e i roto i te tahi tau
ia roaa-mai ia'na te mau tuhaa fenua faufaa rahi no Tinito Apatoerau, te
reira te mau vahi mori-arahu, te arahu, te hinu e te auri, i reira ia ratou e
faaea rii ai i te tamai, e ia nahonaho maitai to ratou faaearaa i nia i taus
mau fenua i roaa-mai nei na roto i teie tatuai, i reira ia ratou e opua faahou
ai no te faatupu i te tahi tatuai api, e i te reira taime ra, papu maitai la, ia
ratou, e manuia roa taua mau opuaraa ra, no te rayai ratou i taua taime ra i te
mau ohipa atoa no te tamai.
Te mana'o nei o Tapone e, mea tia mau ia'na i teie nei ia rave mai i ta'na
e hinaaro, no te mea ua amahamaha i teie nei na Hau rarahi no Europa,
na roto i te hoaraa o Purutia raun o Italia e amui mai ai hoi ia Tapone. No
reira mana'o ihora o Tapone mea au ia'na i teie nei ia faatoro atu i to'na
rima i nia ia tinito mai te ore roa oia e haapeapea-noa-hia-mai e te tahi atu
mau Hau rarahi no Europa.

Te tamai Paniora.

Mai teie mai ia ava`e i mairi a`enei, na huru ê te tereraa no te mau peapea tamai no te fenua Paniora.
Oia hoi na roto i te mau faatereraa maramarama e te aravihi a te Tenerare
ra o Franco, i roaâ-mai-ai i to'na nuu te taatoaraa no te tuhaa fenua Paniora
i te pae no Apatoa.
Ua riro mai i teie nei i roto i te rima no te Tenerare Franco te pitiraa no
te tuhaa o te fenua Paniora.
Aita roa te pacau Repupirita e afaro faahou nei i teie nei, te taumâro nei
te "anarchistes", te "communistes" e te "républicains" i te faatereraa Hau.
No te mea hoi e, uá riro atoa te Tenerare Franco, i upoo faatere no raro
i te moana, no reira ua tuu atu ra oia i to'na mau pahi tamai i tia`i na tua,
ia ore te mau tautururaa ia tae mai i te pae repupirita.
E tapao faaite teie ia tatou i te toparaa no te faatereraa a te paeau no
repupirita.
I te reira la mahana tatou e ite ai i te Tenerare Franco ia riro i upoo
faatere no te Hau Paniora, mai ia Mussolini te huru, i te fenua Italia, e o
Hitler i te fenua Eremani. Te mau ravea atoa o Lei imihia e te vetahi mau
Hau no te faahauraa i teie nei tamai Paniora aita roa ia í manuia.
No reira te mana'ohia nei e, mai te peu e riro mau ihoa te Tenerare Franco
i upoo faatere no te Hatt Paniora taatoa, e riro atoa ihoa ia oia, i te faahoa
atoa atu ia Mussolini raua o :Hitler,

~.r

�TOREA

16

Te tere o te Nuu-pahi-reva Farani
na te mau fenua aihuaraau Farani.
Ua faarue te hoê nuu rahi pahi-reva i te fenua farani, i te hopetoma matamua
no Novema nei, ua hau atu i te hanere pahi reva ( mau pahi hamaniraa api)
ua tau ratou i nia i te fenua Tunisie i reira to ratou taaeraa te tahi e te tahi.
Ua haere te tahi pae i te fenua Indo-chine, te tahi pae i te fenua Madagascar,
te tahi pae i te fenua Afirita occidentale, te tahi pae i te fenua Afirita
Equatoriale, e te tahi pae ra i te fenua Maroc Ia.
I te mau vahi atoa o tei raterehia e teie nei mau pahi reva, ua riro ratou
í mua i teie nei mau huiraatira no teie nei mau fenua aihuaraau, eí tiaturiraa
i nia i to ratou puai taaê, ei paruru paari mau no ratou.
*

~

*

tio te maifiraa Paruru (Délégué)
Tae roa mai i teie nei mahana, 26 no Novema, teie te huru no te mau
parau maitiraa i tae mai i Papeete nei :

Chappedelaine : 1160
Chappedelaine : 199
Chappedelaine : 52

TAHITI
MOOREA
MAKATEA

David : 1045
David : 152
David : 72

TE MAU FENUA 1 RARO
David : 101

Chappedelaine : 178
Chappedelaine : 45

MATUITA

David : 26

FENUA APATOERAU

Hod fenua: o Tubuai
Chappedelaine : 33
Chappedelaine : 5`?

MAAREVA

David : 80
David : 2

PAUI°31OTU
18 fenua

David : 351
Chappedelaine : 527
Ia amuihia : e 417 reo hau no Louis de Chappedelaine.
Teie mau tapura no te rahiraa reo i faaitehia'tu i nia nei, eíta
matou e parau haapapu roa'tu e ua tano mau. E riro paha e,
te vai ra te tahi tau reo í. hau e aore ra o tei iti i te tahi i`oa,
na reira hoi i te tahi atu i`oa. Aita ra paha i atea roa te afaroraa mau. Tiai mai ia.
IMPRIMERIE ELIE P. JUVENTIN — RUB DU COMMANDANT DESTREMAU,

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1149" order="8">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/3e90c91146aabcccca72e70bf9b5fff6.pdf</src>
      <authentication>bfd8d84dd669edc0fdabb238eac7896d</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29673">
                  <text>MATAHITI MATAMUA

HIHI S.

TITEMA 1937

TOREA
HOO I

TE

MATAHITI HOE: E MAHA

TARA

— E 2 FARANE I

TE

VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

BOIS DE J. BOULLAIRE

IAORANA I TE MATAHITI

Pi

Te pupu atu nei te "Torea" i te mau taata atoa e tai`o
niai nei ia'na, i te mau maitai atoa no outou i te pae
tino, te oaoa e te manuia no te matahiti api e haere
mai nei. Ia horoa-mai te matahiti 1938 i te Hau i nia
te mau taata atoa no te ferma nei, e te moni maitai
no te mau hoo o te faufaa o te Aia.
Teie nei hohoa i nia nei, te ite nei ia outou e piti tau
a vahine e Taáea noa ra e te auhere maitai.
Ua tano roa Ia i te mau pûpûraa a te Torea i nia nei.

�2

TORE

Mau parau api no te fenua nei
Te pahi faaati na te Tuamotu:
Ua faaitehia mai na roto i te hod radio o tei toe mai i te mau mahana
matamua no Titema. nei, no te faaiteraa mai e, ua fariihia e te Apooraa rahi
no te Sénat te anima ia tuuhia mai i õ tatou nei te hoes pahi, no te monoraa
ia TOOYA, e te hamanihia nei toua pahi ra"i teie nei. No reira e nehenehe
atura Ia, ia tatou ia tiaturi e te vai nei .te mahana i mua nei, e toe mai ia te mono
no te pahi vea, o te teretere faahou na roto i to tatou nei mau fenua rii motu.
Area ra e nehenehe atoa ia tatou ia parou e, te hoe pahi guri e 400 e core ra
e 500 tone, i mono mai ia Tooya,, cita te reira e rayai no to tatou nei pee fenua.
No te-mea te ha.ere ra te faufaa puha i teie nei i te rahiraa, dita paha fa e
rayai hod are pahi, te hod hoi pahi mai te reira te huru, noa'tu îr
te maitai
o te raatira, e iri ilion i to'na a`e ra mahana. Te manao nei matou
e, te mea
hau roa a`e i te maitai maori ra la e, e rave e piti pahi ragu
ta matini, ei
matini puai maitai, tei faaauhia to'na tere i nia i te 10 malle i te hora, ei mau
pahi hoi e tac ia tece haere na roto i te mau roto, no te til
haererea i te puha,
mai te mau pahi hootaoa te huru.

No te Met Faatumou:
Te ma`i faatumou, te hoê la ma `i o te nehenehe ia haapa `o maitairoahia, no te mea te mau maa tahito e vaira i roto i to tatou opu, na
te reira e faatupu mai i te mau huru mal atoa. E no reira mai hoi
te tumu mau e naeahia mai ai tatou e te tna`i mahaha (foie)
te ravea
maitai no te faaoreraa i taua tumou ra, o te amu faarahi ïa
i te maa
ota. E eere atoa ra hoi teie nei mau maa ota i te mea roaa ohie noa
mai, no reira te mea o tei hau roa a`e i te maitai ra, o te raau ra
la e
"Monahee" (monamona faahee) raau maitai roa ia amu, raau ohie
no to'na monamona. E raau au maitai atoa teie i
te tamarii mea au
Tahi na ratou ia oteote no te monamona.
Tel te Fare-Raau a LtIERBIER, .
note Raau i Papeete
e hoohia ai teienei raau maitai rahi.

Teie te faito r,o teie nei raau I huero i tv ahiahi no te tolice maru
roa, e 2 aore ra .e 3 huero i te poipoi roa no te faahee
puai. Mea au
maitai roa teie nei raau i te meu taa.ta, ma `i mahaha (foie).
Haavaraa Rahi:
Ua oti acenei te haavaraa rahi o te taata ra o Fage, te taata tei tapu i te
arapoa o te vahine i parauhia ra o Teriitua. A tahi 18 ava°e i
teienei te maoro

�TOREA
no taua ohipa ra, e atahi nei a oti ai i te haavahia, ua titau-atoa-hia te taote
Rollin na nia i to'na toro`a taote, e te tiripuna ei ite, ua faaite oia i mua i
te tiripuna e, ua hum ino te roro o teie taata e au i te huru maamaa.
Auaa noa iho te reira, e anua atoa hoi te itoito o to'na paruru oia hoi te
tamaiti ra o Wecker, te papai parau a te Avaota ra o Capron, aita atura o
Fage i faautuahia i te utua pohe, ua faautua-noa-hia mai ra oia, i te utua
rahi puai hopea ore.
I te mahana no te haavaraa, ua î roa te piha haavaraa i te taata, e na panai
noa te taata i te pae haamaramarama e na te opani, i rapae atu nei o te piha
haavaraa, cita oe e ite atu i roto, cita hoi oe e faaroo atu ì te parau, nainai
roa ihoa ra te piha haavaraa, mea maitai a`e ia faarahihia.
~

~

x

Te haavaraa no te utua pohe:
I

te mau matahiti atoa mai te peu te vai ra te hoê harn no te utua pohe,
e haaputuputu fa te mau haava no taua haavaraa ra, no te haava i taua hara ra.
Tei teie nei haavaraa te mana rahi no te haavaraa i taua mau hara ra, mai
ta'na i faaoti, mai te reira ihoa la, ua faauhia to'na mana i nia i te mana no
te faatereraa Hau Aril.
Tei raro ace taua haavaraa ra i te peretiteniraa a te Peretiteni no te Tiribuna
Rahi, e piti haava e maha haava tauturu, o te tuhatarerohia i rotopu i te tapura
lcoa no te mau feia rarahi no te fenua nei, o te tapurahia i te mau matahiti atoa.
I teie nei matahiti ra, te ohipa ia no te tapuraahia te arapoa o te vahine ra
o Teriitua, tei taparahihia i Papeete nei. -- E e maha atu haavaraa rarahi no te tahi mau taata o tei taparahi poheroa i te taata.

I te fenua Tahiti:

*

Te haere noa atura ea te mau poromu no Tahiti nei i te maitai roaraa, te
mau vahi tei oti i te ta torotahia. Te mau vahi tei ore i ta torotahia, a oti
noa'tu ai i te tataihia, eita e maoro ua ino faahou. Mea hau roa ace i te maitai
ahiri e oti pauroa i te ta torotahia.
~

Te moni no te Puha.
Mai teie mai mau mahana i mairi acenei te topa-noa-raa te moni puha i
raro, inaha i mua acenei te moni no te puha Tuamotu ua haere roa Ia i nia
i te 1,86, e i teienei ra tei nia Ia i te 1,36, oia hoi e 50 tenetima te mairi i
te kiro hoê. I teienei ra mau mahana, te haamata ra i te haere faahou i nia.
*

Parau Maitiraa.
Ua mana roa paha i teie nei te maitiraa o Louis de Chappedelaine i roto
i te Apooraa Rahi, i paruru no Tahiti nei.
Inaha i roto i te hoê parau niuniu na te reva ta'na i faatae mai e o tei faataehia mai ia matou nei, te faaitehia ra e, na roto i ta'na mau titauraa i mua

�4

TóREA

ia Ml Marius Moutet, taata faatere no te mau pae aihuaraau farani, ua faariihia ta'na aniraa ia faito-atoa-hia te moni "taxe" no te ohipa taniuniu mai
Tahiti nei e i Farani, maitto Saigon atoa te huru.

Te Pahi manua ra o ZELÉE:
Ua reva a`enei te pahi manna ra o "ZELÉE" no te hoê tere maoro, ua

haere oia e haati i te fenua Matuita., ia hoi mai oia e tapae haere ia
na te
tahi mau fenua rü i te Tuamotu, e tae mai oia i Papeete
nei i te hopea no
Titema nei.

Mouette:
Ua reva o Mouette e te Tavana Hau o Sénac no to'na tere haati na te
mau fenua Tuamotu no te pae hitia-o-te-ra, e na te Tuamotu
amui i te pae
Maareva; e tae mai paha oia i .Papeete nei i te hopea matahiti.

~

Te poti ra o Haupeaiterai:
Ua iri te pahi ra o Haupeaiterai i nia i te eaau i te Tuamotu, no te taata ra
o H. Grand teie nei poti, ua tono atu o Mr Grand i
te hoê pupu tanta no te
tamataraa i te faaora i te poti. Aita roa ra hoê a`e tanta i pope
noa a`e i roto
i teie nei iriraa.

TAIETE ATINIA®N®

( ttamaniraa T'ihota )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS "

Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa tu i te" mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto ï to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�TOREA

5

Te Aarpu iti o Nuruhuru taa Ninamu.
( Te tuätiraa teie

•

•.

o te aamu, i haamatahia i te Hihi 6 )

Ia tae mai ona i te fare, faaite atu ra ona i ta'na vahine e, alta
oía i tae i te hopea no to'na tere, inaha i nia i te ropuraa no te
ea i haerehia e au, i tae mai ai iaû nei, te hoê rata faaite e, no
te ohipa o tei anihia atu ia oe ia tae hua mai oe i onei, ua oti
roa f teie nei, no reira vau i mana`o ai e hoi mai, aita 'fa e faufaa
faahou nou ia haere.
Noa atu ai te matau e te riaria rahi o te vahine i ta'na tane,
ua haamoe afa i te reira, e ua farii poupou atu ona i ta'na tane
ma te mata maitai e te oaoa, mai te parau atu e, ua tupu tou oaoa
rahi i te mea e, ua hoi oioi noa mai oe i te utuafare nei.
E ia poipoi a`e, ia mâha maitai te taoto e te rohirohi o te tane,
i ani atu ai i te vahine ia faahoi mai i te mau taviri ta'na i horoa
atu i te vahine ra, faahoi atura te vahine i te mau taviri, i te
taime râ oia i tuu atu ai i roto i te rima o ta'na tane ua ruruhia
oia i te riãria, e na maheaheahia to'na tau na mata rii, taa oioi
noa ihora i te huruhuru taa ninamu te ohipa i ravehfa.
Ui atura te tane f te vahine e, tei hea hoi te taviri o te piha
nainai, inaha te moe nei oia i roto i teie nei pueraa taviri.
Pahóno atura te vahine e, mai te peu e, aita to roto í te na
mau taviri ra, ua moehia ato ia iaû i nia, i roto i toû piha taotoraa, i nia i te airaamaa iti nainai.
Parau atura te huruhuru taa ninamu e, eiaha roa ía moe ia
oe i te faahoi mai i te reira taviri i teie nei iho taime.
Parau atura te vahine e, e ia ava tea vau e faahoi atu ai, ia tae
i te avatea ra, ua parau atu Ta ona e ananahi, e na reira noa ona
f te haavarevare i ta'na Lane.
Ia tae ra i te mahana i faahoi atu ai oia i te taviri.
Ut atura te huruhuru taa ninamu i ta'na vahine e, eaha hoi
teie taviri i viívii ai i te toto?
No te matau e te riaria rahi o te vahine, pahono poto noa atura oie e, aita vau i ite.
Parau mai nei te tane e, aita oe i lie, area iaû nei, ua ite
papu roa fa vau i te tumu, no reira te faaite atu nei au ia oe,
no te mea -e ua tomo oe i roto i te piha taû i opani etaeta roa ia oe,
i teie nei ra e haere atoa ia oe i reira f pihai iho i te mau vahine ta
oe i ite i te taravarava haereraa na raro, e parahi atoa atu ai.
Ua oto ihora teie nei vahine, aita roa oia i ite faahou e nahea
,ra ona, ua tehopu atura i raro i na avae o ta'na tane, mai te tag
rahi, e mai te ani atu i te tatarahapa i mua i ta'na tane.

�TOR EA
E aita roa a`e ta'na tane i farii noa a`e, ua hau a'e te paari
o te mafatu o huruhurn taa ninamu i to te ofai. Parau mai ra
te tane ia'na e, ia pohe atoa oe a raua`e, e tia ai.
Pahono atura te vahine i te tane, inaha te tuu nei oe iaû no
te pohe, a farii noa mai na oe i tau nei aniraa iti haehaa ia
oe, oia hoi e, ia vaiho rii noa mai na oe iaû no te hoe maa taime
iti poto e pure rii ana vau i te Atua, a polie atu ai vau.
Te farii nei au i ta oe aniraa no te hoe noa iho taime iti
poto eiaha ra ia maoro roa atu.
E ua faâatea e atura te huruhuru taa ninamu ia'na, vaiho noa
mai nei i te vahine o ona ana`e iho, i te reira iho taime, ua pü
atura teie nei vahine i to'na tuaana, e ua parau atura e:
Tau tuaana e, tau tuaana e, a tauma mai na oe i te tahua i
nia roa o teie nei fare, a hiô na oe, aita anei oe e ite atura i to
taua tau na tuaane, ua faaite mai hoi raua iau e, e i teie mahana
raua e haere mai ai e hiô iaû, mai te peu ia ite atu oe ra, a tapare atu oe ia raua, ia horo faaoioi noa mai.
Tauma atura te tuaana o Anne i te tahua t nia, ua hiô atura
e aita roa, ua pü faahou atura te teina e:
Tau tuaana e, aita anei oe e ite atura ia raun?
Ua pahono mai ra te tuaana e, aita roa a`e a, te mea tau e
ite nei, maori ra ia e, o te hill ana`e ra o te mahana e te toouri
o te mau raau rii tupu ra.
Area te huruhuru taa ninamu ra te tia noa ra ia e te tipi
rahi i nia i ta'na rima, mai te pit mai e, a pou niai i raro net,
mai te peu eita oe e pou mai, e tauma atu Ia vau i nia na.
Pahono maira te vahine e, í heeru, maa taime iti â, a pii â
hoi ona e:
Tau tuaana e, aita anei oe e ite atura?
Alta roa a`e â, maori ra ia e, o te anaana ana`e o te hihi o te
mahana e te toouri o te mau raau rii tupu ra, tau ia e ite nei.
Te pii faahou atu nei ihoa ia o huruhuru taa ninamu e, a pou
mai, baavitiviti noa, a tauma atu vau i nia na.
Pahono mai ra te vahine e, e te pou atu nei vau.
A pit faahou â hoi te vahine e, tau tuaana e, alta anei oe e ite atura. Oia te ite nei au i te puehu rahi o te repo i te puehuraa mai j
teie pae.
A, o to`u ihoa i:a ta`A na tuaane te reira.
Aue hoi e, ta`u tema e, eere i to taua tau na tuaane, e nânâ
mamoe ta`u e ite nei.
( A laic) mai ia, i te' Vea i mua nei, i te hopearaa o teienei aamu )

�Ì`Oit Et1

Te pereoo faafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro na ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rabi auri faufaa-oré.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
7~ taataahi e to outou mau
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo
pereoo uira (camionnettes ) i Papeete nei ia MI René Solari, mono i te fare
"peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Parau Haamaramarama
Raau no te ma`i mata.
Pinepíne i roto i te vetahi mau motu rü taaê, a ita e taote i reira,
te taata te roo-hia i te ma`i mata, e te raau ore no terapaauraa
i taua ma`i ra.
E mal mauiui rahi teie,
te mau taata o tei roohia i teie
nei ma`i, e te mau taata rii hoi o tei ore i ite i te mau ravea
no te tamaruraa i te mauiui, e rahi roa ía tei reira. Meá maitai
a'e no te reira huru mal i te haere roa atu e farereii te Taote,
mai te peu e nehenehe. Mai te peu hoi e tel te vain Taote ore
ra, teie ia te raau maitai roa e te ohie ia rave, teie nei raau na
te Taote ra 'fa na Dubruel, Taote rahi no te fare-ma`i i te matahi
1906, i haapii mai ia matou, te mau taata atoa ta matou i haapü atu i teie nei ravea, ua maru la to ratou mauiui.
Teie taua raau ra, oia hoi: te ti tinito ta oe e inn nei, tî veavea
roa ra oia hoi te veavea ta to oe mata e nehenehe ia faaîi, e manii teie nei ti i roto i te hoê punt] mâ maitai, o Lei horohoroihia
i te pape pihaa, e a araara aí oe te mata i roto, ia oti orooro te
mata e araara faahou ai i roto i te tî, e toetoe noa'tu te pape tî,
ia rabi noa'tu to oe faahopuraa i te mata e te araararaa í roto i
teie nei pape tî ra, o te mea hau roa'tu ia i te maitai.
*

Te faaite atu nei matou ia outou i te tapi mau parau paari tei
iritihia mai no roto mai i te mau pue parau a te taata Marite
tuiroo ra o Jeffersen, o te au atou ia outou ia tamau, oia hoi:
1- Eiaha e haamaua oíoi noa i ta outou moni hou ae a roaa mai ai;

�8

TOREA

2- Eiaha e hoo faufaa ore noa i te hoê taoa ma te tumu ore,
no te parau boo-mama noa ra i rave mai aí.
3- Eiaha e valho no ananahi te ohipa i manaohia e rave no teie
nei mahana.
4- Eiaha e parau e tatarahapahia atu ra vau i te mea aita vau

ï tamaa maitai.
3- E ore roa e Re I te rohirohi i te ohipa o tei ravehia na roto
i te aau tae.
6- Eiaha e tiaturi i nia ia vetahi ê, no te rave i te hoê ohipa
o te oti noa ia oe iho ia rave.
7- E mea hoo rahi a`e te teoteo e te aau teitei i to te maa e
te ahu.

8- la rave i te hoê ohipa e haamata iho â na te omuaraa mai
e tae noa'tu i te hopea.
9- Taio hoê ahuru, hou a`e oe a paraparau ai mai te peu e ua
Y oe i te oaoa, e hoê hanere mai te peu e na î roa oe i te riri.
40- A tiahi ê atu i te mau manao pea pea ta oe e manaonao
noa ana na roto i ta oe mau ferízriraa huru rau, o te ore roa e tupu.

Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

�TOREA

TE MAU PARAU API NO TE AO NEZ
wld

Ohipa maere rahi:
Rave rahi na matahiti to te feia maramarama imiraa i te ravea no te
monoraa atu i te mau ohipa e ravehia ana e te rima taata i te mau matini
uira. Inaha i te mau matahiti i mairi a`enei, ua iteahia te ravea no te monoraa atu i te taata na roto i te hoê mau matini uira i roto i te vetahi
mau vahi raveraa ohipa rarahi. Te i`oa no taua mau matini uira ra, ua
parauhia e Robot, e te haere ra hoi taua ohipa ra i te rahiraa i teie nei
i roto i te vetahi mau fare rarahi rayera ohipa.
Ua ravehia te veo e te auri e ua faahamanihia, e ua faaauhia hoi to'na
hamaniraahia i te hohoa taata nei, to'na rahi mai te hoê 'la tino tamarii, ua
tuuhia te roro, te maramarama e te feruriraa i roto ia'na na te uira ra e
faatere, e tuuhia'tu ai i roto i te hoê opupu e ua tuu-atoa-hia i roto i
taua opupu ra te hoê fare amarara ( parachute) e ua haapeehia taua opupu
rä na te reva, ua haere roa teie nei opupu na te vahi teitei roa o tei ore
â i neaahia e te taata, ua hau atu i te 20.000 metera te teiteiraa no te vahi
i haerehia e taua opupu ra, teie nei robot tei tuuhia i roto i teie nei opupu,
ua ite oia i te taio e ua ite hoi i te ohipa taniuniu, no reira a tae ai te
opupu i roto i te reva, ua faaite mai teie nei robot i te fare-hi`opoaraa no
te reva (Observatoire) i te faito no te barometera e te teremometera na
roto i te niuniu na te reva e te huru no te mau vahi ta'na i haere. E i te
parariraa teie nei opupu i roto i te reva, ua mahora te fare amarara ( parachute) e ua ou'a teie nei robot i roto i te aore, e ua pou marû noa mai i
raro i te fenua, mai te peapea ore.
I te fenua Farani i te oire ra i Paris, ua hopoi mai te hoê taata farani,
taata maramarama hau ê, i mua i te hoê pupu taata aravitii e te paari,
i te hoê robot, na te uira atoa e faatere i to'na roro e to'na atoa ra mau
feruriraa, e ua tuuhia i nia i te hoê pereoo uira, ua faatere teie nei robot
i te pereoo uira mai te faahope i te puai na roto i te hoê aua rahi, ua
ape oia i te mau huru mea'toa o tei na mua mai ia'na, ua faatipuupuu haere
i te pereoo, ua faatere i mua, faahoi i muri. lia tuu atoa teie nei taata i ta'na

•

robot i nia i te hoê poti uira, i te roto no Genève, ua faatere teie robot
i teie nei poti, e a fatata atu ai i pihaiiho i te tahi atu poti taaê, ua haamarû atura oia í te tere o te poti, e ua faaounu mai ra i te poti i muri,
ua tupu te maere rahi o te taata i teie nei ohipa maere rahi, niai te mea
atura e na te taata ora iho e faatere nei i teie nei poti.
Teie atoa hoi te tahi mea maere rahi i teie nei mau robot, e faatere
atoa ratou i te pahi reva, mai Paris atu e te oire ra o Londre ( Peretane),
e mai Paris hoi e Roma, tere maitai noa aita hoê a`e peapea e tae noa'ttt
i te laoiraa mai,

�TOR L Á
Te vai atoa nei hoi te vetahi mau robot, e ite ratou i te taata i te vahi
poiri, e nehenehe hoi ta ratou ia tapapa i t., taata e ia taparahi atu, e aore
ra, pupuhi atu i te pupuhi taviri (mitrailleuse), te hoê â *fa teie mau
ravea api no te tama`i ia tupu noa'tu i te mau tau i mua nei. I teienei
mahana, no te moni ra: e torn tauatini farane, e roaa te hoê pahi reva
nainai na te robot e faatere, e tae hoi i te mau vahi atea roa, no te tupita
haere atu i taua mau vahi ra. Eita e pau te mirioni, e roaa e 300 pahi
reva rii nainai, no te haere e haapohe i te hoê nunaa Iruiraatira taatoa, no
te hoê oire. Te mau matini uira i roto i taua mau robot ra, e mea haere
tia noa i mua, mai te ite ore i te mata'u, eita hoi e ite i te rohirohi, eita atoa
hoi e ite i te aroha.
Aita ea te ite o te taata nei i pau i te imiraa i te mau ravea api atoa no
te haamouraa ï te taata.

"Te Pia AORAi"
Te pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

Te tama`i Tinito :
Mai teie mai ea ava'e i mairi aenei to te nun Tapone tamau puai-noa-raa
i te haere i mua, noa atu te mau parnruraa a te Tinto, ua riro
mai i teie
nei i roto i te rima no te Tapone te taatoaraa no te fenua ra o Chang-Hai,
alta. ra o Tapone i hauti noa'tu i nia i te mau tuhaa, fenua o te mau Hau
Europa i roto ia Chang-Hai, o te mau tuhaa fenua ana'e ra o te Tinito ta
raton i haro mai. Ua riro atoa ratou i upoo faatere na roto i te mau
anavai
rarahi tereraa pahi i te fenua Tinito. Te faaite atoa mai ra te mau parau api
i tae mai i teie nei iho mau mahana e, ua tae roa te nuu Tapone i
teie nei
i mua i te uputa no Nankin.
O Nankin ra, o te oire pu ia no te fenua Tinito. Ua faarue ra te faate_
reraa Hau Tinito i te reira Oire i teie nei, ua horo atu ratou i te vahi ê
roa,
te haamauraa i to ratou Oire. Te parau-atoa-hia ra e, te opua ra o Tinito
e tanina i to ratou Oire i te auvahi, no te mea, e mea au a'e na
ratou te
hi'o atu i to ratou Oire ia ama i te auvahi i te riro atu i roto i te rima o te
Tapone.
Ua tiaturi te Tinito e, e riro paha te mau Hau rarahi no Europa te paruru
atu ia ratou i mua i te Tapone, ua hape rahi roa ra ratou i taua manao ra

�TOR gA
•

no te mea ua amahamaha te mau Han rarahi no Europa i roto i na pae e
piti, e tei nia hoi to raua mata i teie nei peapea, te paean matamua e faao
ia'na i roto i teie nei peapea, mea papu roa ihoa ia e, e tupu te hoê tatuai
rahi i roto i te mau Hau rarahi no Europa.
No te mea te vai amui ra o Farani e o Peretane i te hoê pae, o Purutia
hoi e o Italia i te tahi atu pae.
No reira ua manaohia eita roa paha te hoê o teie nei tau na Hau e faao noa
ace i roto i te peapea a te Tapone.
A hi'o na ia Rutia tei tapin mai i to'na otia i nia i te fenua Tenito afta
roa oia i haapao noa mai i teie nei ohipa, ma te turn ra oia i te mau titauran tauturù atoa a te Marechal Chang Kai Seek te tanta faatere no te Hau
Tinito.
Eita atoa paha o Tapone e inata noa i te haere noa i mua ma te faanahonaho ore i to'na faaearaa i nia i te mau vali e roca mai ia'na, no te mea
aita i iteahia e eaha te taime e faatupu mai ai te Tinito i te hoê aroraa riaria
rahi e pau atu ai te Tapone, no te mea alta roa ace oia i nahonaho.
Te faaite atoa-hia mai ra e, i te pae Apatoerau no te fenua Tinito, ua ineine e 36 nuu rarahi Tinito o tei nahonaho noa i nia te mau vahi aroma
no te tiairaa atu i te tae-raa maio te Tapone, mea fifi te reira no te Tapone.
Te tamau noa ra te mau pahi reva Tapone, te ao e te pô, i te tupita i te
mau nun Tinito i te mau Oire, te pupuhi noa ra hoi te mau Tapone i te mau
Oire Tinito mai te taime ore, e pau rahi to te Tinito, ua taravarava noa te mau
tanta pohepohe e te mau tanta putaputa na raro i te repo fenua, mai te faehau atu, te vahiné e tae noa'tu i te tamarii ru.
I raro iho i te miti ra, na ana'i noa ia te mau nuu pahi tapone no te tiairaa
ì te mau pahi tauturu i te Tinito ia tomo mai i roto i te ava.

Te Pape " GAZOR "

Te "Gazon" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru man tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoe topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei gape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR. ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita rã, poroi-roa-mai i Papeete uei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fin faahou.

Te tama`i Paniora:
Te tamau noa ra te tama'i i roto i na pae enemi no Paniora ma te tuutuu
ore, area ra te imihia ra te hoê ravea i roto i te mau apooraa rarahi no
te tuuraa i te hoê ture no te faaatea ê raa atu i te mau taata e ere ratou j

�42

TOREA

to te fenua Paniora, i rapae, eiaha ratou ia faao atoa ia ratou i roto i te
tama`i, ia vaiho noa ra i te Paniora ana`e i roto i ta ratou ohipa.
Ua tamata te nuu o te Tenerare Franco i te faau na roto i te hoê aroraa
rahi no te haruraa mai i te oire rahi ra o Madrid, aita roa ra oia i manuia noa ate.
Te haere noa ra te mau pahi reva o te Tenerare Franco e tupita i te
oire Barcelone e i te oire Valence, i te faaearaa o te faatereraa Hau repupirita.
Na roto i te toetoe rahi i roto i te mau mona no te fenua Paniora, na te
reira e faataupupurii ra i te tama`i i teie nei mau mahana.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava ovtri o tei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) lei roto te hoê mau taoa rii haamauruurti: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
.T te fenua

Europa:

I teie ava`e i mairi a`enei, rave rahi te mau taata rarahi no roto i te
faatereraa Hau, to te tahi Hau e to te tali, tei haere e farerei i te tahi e
te tahi. Oia hoi o Musolini, ua farii hanahana roa hia oia e Hitler, ua
faatupuhia te hoê mau oroa rarahi taaê no te fariiraa ia'na, te hinaaro
ra raua ia tupu te maereraa rahi o te ao atoa nei i te reira, ua orero hoi
raua i te hoê mau parau i roto i taua farereiraa na raua ra.
Ua faaite raua na roto i taua oreroraa na raua ra e, eita roa raua e hinaaro
faahou i te tama`i, o te hau ra ta raua e hinaaro. Ia hiô noa'tura hoi ia
Purutia e o Italia ra, te tamau noa ra raua i te hamani faa rahi i ta raua
moihaa tama`i, mai te mea atura e, te faaineine faahou ra raua no te hoê
tamai api.
To tatou taata rahi faatere o Mr Chautemps, ua haere oia i te fenua
Per etane, e ua aparau oia e te Hau Peretane no nia i te hoê mau vahi
faufaa rahi.
Ua haere o Mr Delbos, taata faatere no te mau pae ohipa taaê, i te fenua
Polone e ua farii hanahana roahia oia e taua Hau ra, ua faatupuhia te
hoê mau oroa rarahi hanahana no to'na taeraa i reira, ua riro o Farani i
teie nei ei hoa autahoê no taua Flau ra.
No to Peretane e to Farani iteraa i tera rahiraa moihaa tama`i e hamanihia ra e tg Italia raua o purutia, ua faarahi atoa ihora raua i ta raua, mai

�IMO

TOREA
reva, ei faaiteraa
te nuu fenua, te nuu moana e tae noa'tu i te nuu na te
atu ia, raua e, aita atoa raua e faaea matapo noa ra, ua ineine atoa raua no
te taime itea orehia ra.

Te Ratio "PHILCO"

e "6 volts."
Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu"
te taatoa .... 2.600 farane.
.no
no te faatere :
taatoa .... 2.700 farane
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e 2 piles no te faatere: no te
1937.
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 — 1936 —
.... 315 farane
pile
IIoê
.
.
pile
P9068,
P968,
P896,
P8096:
Numera o te
1937....
325 farane
1936
—
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 —
1937.
1936
—
Mori no te mau ratio "PHILCO" matahiti 1935 —
frs. — Numera
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40
ICG: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
RADIO-SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO i Papeete nei:

monl Poo:

Baldwin B19MBRIDGE

I te fenua Marite:
i rapae
Mai te otiraa ea te tamai rahi i oti a`enei, to'na faaatea-ê-raa ia'na
i te
i te mau ohipa atoa o te ao nei, i teie nei ra, ua mana`o oia e eere
ra
oia
mai
mea maitai i te faaea-hoê-noa, no reira ua amui taili faahou
i teie nei ia Farani raua o Peretane.

"LE FLAMBEAU "

(e i`oa teie no te hoê tima)

Te Uma maitai roa ace i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pule parau e 40 kiro, e 32 farane le hoo ;

i
i

E le paero 180 kiro, 110 farane.
et Colonial"
A ani noa mai l te piha o te " Comptoirs Maritime
Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).

Aarau no Napoleo 1.

•

ler),
E taata roo rahi e te faahiahia te taata ra o Napoleo (Napoléon
ua riro oia ei taata faahiahia rahi na to'na ra mau enemi, o tei ore roa
ratou i huna i te reira e tae roa mai â i teie 'lei mahana. Ua iti te 50.000
puta aamu o tei papaihia no nia ia'na e o tei parare na te ao atoa nei.

Teie te hoê parau iti faaarearea ta te " TOREA" i mana`o i te
faatia'tu ia outou.
Oia hoi : i te hoê ahiahi i Auteteria ( Austerlizt ), i muri ace i te hoê
aroraa rahi a titi ai te mau nuu faehau o te Ernepera Rutia e to Auteteria

�TOREA
ia'na e a roaa mai ai te ré ia'na, ua haere mai ra te hoê o to'na faaehau e farerei ia'na, e, parau atura mai te faaite e: ua polie roa to oe tutu i roto i
teie nei aroraa rahi, e mea maitai a'e te imi i te hoê tutu api no oe. I
reira ihora, haaputuputu atura o Napoleo i to'na mau faehau e ua faaite
atura ia ratou e, te hinaaro nei oia i te hoê tutu api.
Ua itì te tauatini tel hinaaro e haere ei tutu no'na. Alta a`era oia i ite
e, e o vai râ ta'na e rave i roto i tete nei rahiraa taata. Ua feruri ihora
oia e horo`a o'na e toru huero pipi i te taata hoê, e tunu ratou e ia ama,
afai mai ai e faaite ia'na. I te amaraa, afai mai nei ratou e faaite ia Napoleo.
I roto i taua mau rahiraa taata ra, hoê roa ra taata tei hopoi mai i mua
ia'na e piti noa iho huero pipi i roto i ta'na mereti. A ite ai oia i te reira,
ua tupu to'na maere, ua tia a`era i nia e ua parau atu ra i teie nei tanta
alriri, faanuu mai na oe i pihaiiho ia`u, e ua parau atura: e aha, e piti
noa iho ta oe huera pipi, tel hea hoi te toru o te huero ?
Pahono atura taua taata nei e: ta`u aria e, na amu vau hoê huero no
te tamataraa e, ua ama maltai anel te maa ta`u e hopoi mai nei na oe, no
te mea, eita vau e hinaaro e horoa i te maa alta i ama maltai na to'u aril.
Parau atura o Napoleo ia'na, mea maltai roa, o oe ana`e ra te taata
o tei hau a'e i te maramarama i roto i teie nei rahiraa taata taatoa, no
reira, o oe ta`u e rave ei tutu no`u.

Te piha ohiparaa a te Torea
ave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
iha a te "TOREA ", o tei faaite mai ì to ratou mauruuru
ahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fénua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haarnonoraa faufacc.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai ï
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou anima i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee atoa hia e te puha, eita oia e titau i te taime no te

~~~

�a

TOREA

reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia 1 e
poroiraa
hooraa puha o to'na iho â: Ia taime. Area te mau
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te moni,
to
e iriti ihoa ia oia e piti tenetima i nia i te toata hoê mai
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" i
fenua,
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie
nei piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
Te mau ohipa iino ate Tapone:
Te faaite hia mai ra na roto i te radio e, ua tomo roa te manua ra
Yang Tse
o "Panay" manua tama`i Marite, i roto i te anavai ra o
54
Kuaing (fenua tinito) mea tupitahia e te mau pahi reva Tapone e
taata no nia i taua manua ra, tei huri i uta i te vahi tapaeraa pahi ra
o "Auhouoi" i roto i taua mau taata ra, 15 tgi putaputa : mataro e
te tivira.
i te
Mea na Nankin mai teie nei manua, i tii na oia e faahoi-mai
mau taata rarahi faatere no te Hau Marite.
Hoê ahuru-ma-iva taata tei pohe roa.
I te putaraa ea taua manua ra, aita rea i maoro i muri iho tomo roa
ua faaatura. I te faarooraa ea te Atimarara Tapone ra o Hasegawa,
i mua
tae oioi atura oia i te hoê parau tapa`o no to'na tatarahapa rahi
i te Hau Marite no te ohipa hape i ravehia e to'na pupu taata e te
farii nei oia i taua mau utua taatoa ra i nia ia'na.
te Hau
I te fenua Tapone râ, ua haere atu ia te taata rahi faatere no
te
oire
ra I
i
Tapone o Hirota e farerei i te mono o te Flau Marite
no te Flau
Tokio (fenua Tapone) ma te ani haehaa atu na nia i te i`oa
Tapone ia farii-mai i to ratou tatarahapa rahi no te ohipa hape rahi i ravehia e ratou. Area i te fenua Marite ra te tupu ra ia te aehuehuraa rahi i roto i te taata taatoa.
Nankin i
I te 13 no Titema i maid a`enei, te riroraa te oire ra o
te Tapone. Te faaite ra te Tapone e, ua naeahia i te 12.000 faehau
na
tinito i pohe na roto i te taeroraa i te haua no te paura faataero,
ratou iho teie nei paura faataero i faaineine no te pupuhi atu i nia
i te nuu Tapone, ia taera i to ratou pupuhiraa atu i nia i te nuu o te
i_:nia ia ratou
Tapone, ua faahoi faahouhia-mai te reira e te
iho, aita roa atura ta ratou opuaraa i manuia,

�TOREA
Na roto i te hioraa te Hau Peretane i te mau ohipa iino ta te Tapone e rave nei na roto i te haaviraa e te arairaa i to'na mau pahi,
no reira te manao nei oia e, e tono atoa i to'na mau manua rarahi
tama`i i nia i te mau otia no te moana i te fenua tinito.
Ua ineine noa o Peretane raua o Marite no nia i taua vahi ra, mea
maitai a`e o Tapone i te feruri rii i te mau ohipa ta'na e rave ra, ia
amui tahi ana`e o Peretane e o Marite i to raua mau manua tama`i
e nehènehe ta Tapone ia parau e eita, e rurua ia'na, ua naeahia paha
e 4 a`e rahiraa to raua manua tama`i i to'na.
Te vai ra to te Hau Marite i te fenua Manila, hoê roto rahi haamauraa no te mau manua tama`i e te vai atoa ra hoi to te Peretane
i te fenua Singapoure, hoê roto haamauraa no te mau manua tama`i,
roto o tei hau a`e i te rahi e te nahonaho maitai i to te ao atoa nei.
E na roto hoi i ta ratou au tahoêraa e o Farani ra, e haere ihoa Ia o
Farani i te pae no Marite e no Peretane, no reira te mea maitai a`e
no Tapone, maori ra ia e, o te haere maru noa.
Ei teie Ia ava`e i mua nei tatou e He ai e, ua taui anei o Tapone i
ta'na mau peu i te fenua tinito, e mai te peu hoi o Marite, Peretane
e o Farani i tamau aoa i nia i te vahi i manaohia e riro atoa ihoa ia
o Tapone i te taui atoa.
Mai te tama`i rahi mai a i oti a`e nei, te ereraa o Purutia i to'na
mau fenua rii aihuaraau, tei riro mai ia Farani e ia Peretane, te titau
pinepine noa ra hoi o Purutia ia faahoi faahouhia'tu taua mau fenua
ra i roto i to'na rima.
Te faahapa rahi nei te Hau Purutia i te Hau Farani no to'na here
i to'na mau taata iri ravarava o tei tahoê mai i raro a`e i to'na reva.
Teie ta Purutia e hinaaro, ia faarirohia te taata iri ravarava
mai te hoê titi e i raro a`e hoi oia i te faatereraa a te iri uouo,
eiaha ra ia aifaito te tiaraa o te iri ravarava mai to te iri uouo,
mai ta Farani e rave nei, oia hoi e taata farani oe ra hoê ihca
'fa huru to oe tiaraa e te farani papaa mau, ma te hi`o ore i te
huru o to o'e iri.
Eita o Farani e o Peretane e farii ì te reira mana`o no reira
raua i tapea noa mai ai i taua mau huiraatira ra i raro a`e i ta
raua faatereraa maru, o tei riro to ratou oraraa i teie nei ei oraraa
fanao rahi, a tiai atu ai pai la i te mahana e riro faahou atu ai
tauá fenua ra i te Hau Purutia.
PARAU NO MOUETTE: — Ua tae mai nei te hoê niuniu na te reva,
na te Tavana Hau no te Tuamotu, mai te faite mai, i te Tavana Rahi, no
Papeete, i teie parau hitimahuta no te pahi ra o " Mouette ", inaha i te haereraa i roto i te ava no te Motu ra o Amanu, pohe atura te teres te matini,
e no te opape rabi hoi i roto i taua ava ra, hurihia'tura taua pahi nei i nia
i te eaau. Aita roa ra hoê taata i pepe noa a`e.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENT1N — RUE PU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1150" order="9">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/e841cfe2a6cd12fd0a89bbb84fc4791f.pdf</src>
      <authentication>484c658649798300aec0cbb5b93cc380</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29674">
                  <text>ATAHITI ~ ITI

~

Aili.E 1938

H1HI

9.

TOREA
1100 1 TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E

2

FARANE I TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur- Gérant

la outou e te mau taata e taio i te " Torea"
E te mau taata o tei tato i te Torea e, e tae noa'tu i te mau
hoa rii o te Torea, ua amui tahi outou no te taioraa i teie Vea,
mai te au i te rata a te Tavana no Orofara, o tei ant niai ia matou
ia pia-hia te parau no ta'na rata na roto i ta matou nei Vea.
Ua riro te mau parau no roto i teie nei rata ei mau parau oaoa
rahi na matou, o tei faaite mai e, ua riro te ohipa rahi ta outou
e rave na ei mea faufaa rabi e te faahiahia.
Area ra e ora ai te hoê Vea e e ruperupe ai oia, ei moni ia
no te haapeeraa i te mau haamauaraa atoa. Teie net moni e roaa
mai ia ia'na na roto i te mau taata o tei rave tamatahiti i te Vea.
No reira te faaitehia atu nei ia outou paatoa e, mai te peu e
hinaaro outou i te ora maoro no te Torea, e ia tamau hoi oia i te
rave i ta'na ohipa, a tauturu paatoa niai ia outou ia'na, na roto
i te parauraa atu i to outou mau hoa e ia rave paatoa i te Vea
tamatahiti na ratou.
Mea papu roa e, e roaa mat a paha e piti e aore ra e toru ta ata
api no rotopu i to outou mau hoa no te rave atu i te Vea ta-matahiti.
Na te anavai rii nainai e hamani i te anavai rarahi, oia hoi
na roto i te haaputuputuraa na 20 farane ta outou e horoa mai
nei no ta outou Yea tamatahiti e nehenehe ai i te Torea ia haapee i ta'na mau haamauaraa.
No reira mai te peu e, aita roa te taata e tamatahiti i te Vea,
mea papu roa ia, e te vai ra te mahana e faaea ai te Torea i ta'na
ohipa.
No reira mai te peu e, te manao ra outou e, e ohipa maitai
ta te Torea e rave nei, a haamanao mai ia ia'na, e a parau atu
i to mau hoa e tamatahiti i te Yea, mai te hapono atoa mai ta

�2

TOREA

ratou moni e 20 farane. E outou hoi tei tamatahiti mat i te Torea
a haapee atoa mai ta outou Vea no Ceie matahiti.
E ere i te ohipa rahi roa, a rave noa e mapa tara e hapono
mai i te piha ohipa-raa a te Torea, ma te faaite atoa mai i to outou
ioa e te vahi ei reira faatae atu aí ta outou Vea, mea poco roa
te ra mai te Vea.
Rata na te Tavana no Orofara

tia te Vea "Torea"
Iaorana oe ì roto i teie matahiti api.
No te poupou o to`u nei aau i tae mai ai au i mua ia oe, ei
ite faaite i te rahi o to matou mauruuru i te taioraa i te mau
parau rii ta oe i nenei mai i te ava`e atoa i mairi a`enei.
Ua riro hoi oe e teie nei Vea Torea ei reo poro haere i te
parau rii api, ei orometua haapii i te mau.Ture rii fenua, ei hoa
maitai hoi, ei faaarearea i te mau mana`o rii rohirohi na roto
i ta oe mau aamu rii.
E toroa hau ê to oe na, incha, te hínaaro nei oe e tomo haere
na roto i te mau utuafare rii atoa ra, no te afai mai te ite, te maramarama, e te anaanatae atoa hoi, oia hoi : ia amuihia te maa
varua, te tia i te taata atoa ia amu e o tei ore roa i rayai i te
taata maohi i o tatou nei.
No reira, na roto i .teie nei matahiti api, te faatae atu nei au
í te parau oaoa ia oe e te Vea Torea, mai te faaite atu e, ua
manuia maite i o matou nei te vahi ta oe i titau ei maitai no
teie nei u`i taata maohi. Inatia, ia tae mai te Vea Torea i o matou
nei, ua puai roa te anaanatae te taata atoa no te taio ia'na, e,
e riro hoi no amuri a`e ei tumu tavere parauraa no te mau
huru i taiohia ra.
Teie maoti tau poroi, e to`u hinaaro rahi ia oe e te Vea Torea
no teie matahiti api, ia ite e ia taio te taatoaraa o te maohi ia
oe na, ia riro hoi oe ei hoa maitai afai i te parau ríi api na te
mau motu rii atoa ra, ia arai hoi oc i te feia mauâ, i te hope atu i
te Ture ra, e ia horoa hoi oe i te parau rii oaoa i te taaioraa.
rarii mai te tapa`o haehaa o to`u nei mauruuru, e oia atoa te
tapa`o no to matou aau mehara ia oe na.
Orefara, i te 6 no Tenuare 1938.
Te Tavana no Orofara,
Robert Teal.

�TOREA

Te Aamu iti o huruhuru-faa-Ninamu.
( Te tudtiraa teie

o

te aaºnu, i haamatahia i te Hihi G)

Te pii noa mai ra ea hoi o huruhuru-taa-ninamu na raro e, a
pou mai i raro nei faáoioi noa, a tauma atu vau i nia na.
Pahono atu â hoi te vahine e, e maa taime iti â te toe, mai te
pii â hoi o'na e, e tau tuaana e, aita anei oe e ite atura ia raua?
Oia te ite nei au e piti tau na puaahorofenua na te ra paeau
mai te haere, e mea atea roa ra, ia haamaitaihia te Atua teitei,
o tau ihoa tau na tuane te reira, a tarape atu na oe ía raua ia
faaoioi noa mai.
Ua pii-tuo ihora te huruhuru-taa-ninamu ma te reo rahi puai,
e ua aueue ihora te fare no te puai rahi o to'na reo, í reira ihora
pou mai nei te vahine e ua tahopu mai ra i raro i na avae. Aita
roa teie nei taata taehae rahi e te riaria ï aroha noa a`e i teie
nei vahine.
Parau atura oia i nia i teie nei vahine e, aita e faufaa ia oe
ia rave mai i te na mau peu i mua ia`u cita roa oe e manuia e
pohe ihoa oe.
Ua haru ihora i te rouru o teie nei vahine na te tahi rima e
te tipi rahi i nia i te tahi rima, e ua afai ihora i nia no te tapuraa i te arapoa.
Hi`o a`e nei te vahine i nia i te tane, mai te parau mai e, vaiho
rü mai na ea oe ia`u no te hoê maa taime iti poto roa.
Eita, cita roa e tia ia`u, mai tera ra a pupu maitai atu ia oe
i te Atua.
i to'na rima i nia no te tapuraa i te arapoa o
Te afai nei
te vahine.
Inaha, i te reira taime, iríti taue noa-hia-mai nei te opani,
mau ta`ue noa iho ra te rima o Le huruhuru-taa-ninarnu, te tomo
atoa mai nei na faehau horo-puaahorofenua e te o`e i te rima
mai te horo afaro noa'tu i nia i te huruhuru-taa-ninamu no te
mea te ite atu ra raua i te ohipa ino e ravehia ra.
Atahi ra te huruhuru-taa-ninamu a ite mai ai e, o te na tuaane mau teie o ta'na vahine, e tau na faehau ti`a-o`e horo-puaahorofenua, no to'na riaria te hinaaro nei oia e horo, roaa oioi
noa ihora oia, patiahia ihora i te o`e e na pohe roa.
No te riaria hoi o teie nei vahine, ua topa hihipohia oia i raro,
e aita roa to'na hoê a`e puai faahou, no te tia mai i nia e apa i
to',na na tuaane.

�4

TOREA

I teienei, no te mea hoi e, aita roa to te huruhuru-taa-ninamu
e fetii au maltai, no te monoraa'tu i ta'na faufaa, inaha, riro
mai nei te mau faufaa ta-atoa i ta'na vahine faaipoipo.
Horoa atu ra teie nei vahine i te tahi pae o ta'na faufaa na
to'na teina, e taoa boroa na'na no to'na mahana faaipoiporaa.
Te tahi pae râ, ua horoahia e ana na to'na tau na tuaane, e te
toe ra, tei ia'na ihoa ia, e ua haaipoipo ihora oia i ta'na tane api.
Haamou-roa-hia ihora e ana to raua fare parahiraa o ta'na
tane tahito, e ua boo faahou ihora oia i te hoê aorai api no'na.
E taata hau roa i te maitai e te marû te tane api a teie nei vahine,
o tel imi í te mau ravea atoa no te faaoaoaraa i ta'na vahine i
roto i te mau peapea e rave rahi í tupu i nia ia'na a faae ai oia
ia huruhuru-taa-ninamu.
Te hopea teie o te taua aamu nei.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau ace i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani la te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e sore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia M' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Pita ohiparaa a té "TOREA" i Papeete nei.

AAMU API

Te aamu iti o Rehu Auahi.

Te vai ra i mutaa ihora te hoê tamahine iti o tei parauhia e o Rehu
Auahi, no te mea, ei te pae auahi noa mai â oia e parahi noa ai i te
mau mahana, atoa, e tamahine maitai rahi teie nei tamahine o Rehu
Auahi, aau marû, haehaa e te mafatu maitai, area râ, aita roa teie
nei potii e oaoaraa i to'na oraraa i teie nei ao, no te mea, e rave ino
noa hia oia, faarave noa hia hoi o'na i te mau huru ohipa rarahi atoa,
faa-oomohia hoi o'na i te mau ahu rii haapa`oraa ore, are`a râ, rave
ino noa hia'tu â oia, e tamahine mata purotu e te nehenehe rahi teie
nei tamahine, ahiri oia e, e mea rave maitaihia, e faaahu hoi ia'na i
te mau ahu nehenehe, eaha ia te huru.

�TOREA

5

Ua pohe te metua vahine o teie nei potii o Rehu Auahi; i te poheraa
taua metua vahine no'na ra, faaipoipo faahou atura to'na metua tane
i te hoê vahine api, teie nei vahine api ta'na i faaipoipo, o te vahine
ia o tei hau i te ino, too-piti hoi ta teie nei vahine tamahine, e tau
na tamahine atoa o tei hau atu i te ino e te pohehae i nia ia Rehu
Auahi no to'aa mata purotu e te nehenehe rahi, teie ta raua ohipa j
te mau mahana atoa, maori râ, o te faatina noa ia Rehu Auahi i te
mau huru ohipa atoa, mai te hoê titi te huru, te mau huru ohipa
rarahi atoa o te utuafare. Aita to teie nei potii iti e taime no te faaeaearaa.
Ia tae râ i te hoê mahana, faatupu ihora te arii i te hoê oriraa rabi
i to'na aorai, titau atoahia'tu nei teie nei tau na tamahine a te vahine
apt a te papa o Rehu Auahi, ia haere atoa raua i taua oriraa ra, riro
atura ei mea teoteo rahi na teie nei tau na tamahine, to raua aniraahia-mai no taua oriraa ra, ua faaineine ihora na tamahine nei ia raua
no taua oriraa ra, na Rehu Auahi raua i faanehenehe. Ua pô hoê
mahana taatoa no te faaneheneheraa ia raua, aita to Rehu Auahi iti
e mapuhiraa aho i te reira mahana; mea a`e, te pii mai nei e, Rehu
Auahi, haere mai na ; Rehu Auahi, haere na a tii tera mea ; Rehu
Auahi, afai mai na tera mea, e na reira noa e pô noa'tu te reira
mahana. I te otiraa ihoa raua i te faanehenehe, reva'tura, mai te
haamauruuru-ore-mai ia Rehu Auahi, ahiri noa'tu â i parau noa'tu,
parahi oe; aua `e noa iho râ, e potii aau marû e te haehaa o Rehu Auahi,
e aita hoi hoê a`e manao tahoo i to'na aau. I te revaraa'tu raua,
haere mai nei o Rehu Auahi i te pae haamaramarama hi`ohi`o noa'tu
ai i te haereraa o to'na tau na taea`e mai te parau e, aue hoi raua rii i te nehenehe e.
Are`a ra, noa'tu â te aahu nehenehe hau ê o teie nei tau na potii
ra, aita roa raua e neheneheraa, ua faahairiirihia raua no to raua
mafatu ino e te teoteo. Are`a râ o Rehu Auahi iti, noa'tu to'na hi`oraa hupehupe, repo, mea hau roa a`e â oia i te nehenehe i to'na
tau na taea`e.
Aita roa râ hoê mana 'o to Rehu Auahi i roto i to'na mafatu e, o'na
te hoê potii mata purotu rahi, e e hau a`e hoi to'na nehenehe i to
teie nei tau na tamahine. I to raua revaraa'tu i te oriraa, hoi faahou
mai nei â o Rehu Auahi i te pae auahi parahi noa ai, mai ta'na ihoa
i matau, tal noa ai oia.
I reira ihoa, tia mai nei i pihai iho ia'na te hoê vahine tahutahu,
te reira vahine tahutahu ra, o to'na la marna-topa-i `oa, e ua parau
mai ra ia'na e : Rehu Auahi e, eaha hoi ta oe e tal na ?
.7 Pahono atu nei o Rehu Auahi e, te tai nei au no te mea o vau ana 'e
iho teie e toe nei, ua reva hoi to`u tau na taea`e ì te oriraa, te hinaaro atoa nei hoi au i te haere i taua oriraa ra, eaha nei ra hoi
te ravea.
A taio mai i te Ve `a"_í7:muri nei.

�TOREA

Rafa na te Tavana no ffikueru.
Na te Vea Torea,
Te ani haehaa atu nei vau ia oe, ia faaite oe na roto i ta oe
Vea i te hoê parau no te hoê ohipa o tei ravehia í Hikueru :
Oia hoi, ua hopuhia e te mau mataeinaa o tei puhapa mai i
Hikueru no te avariraa pârau no te matahiti 1937, hoê mahana
i roto i na mahana hopea o te hopuraa pârau, teie te tapura no
te mau kiro pârau i roaa mai:
856 kiro
Hikueru e o Marokau
646 »
Amanu e o Hao
315 »
Nihiru, Taenga, Makemo e o Takume.
139 »
Tahiti, Niau e o Anaa
Ia amuihia : . . . 1.956 kiro
Ua hoohia teie nei pârau i te pene e 2 farane e 75 tenetima,
e ua roaa mai te moni ra e 5.378 farane o tei faataahia no te
tataî.raa i te fare-hau e te tura pape.
Tirara parau.
Papaihia : Nohorai Sue.

TA.IETE ATIMA®N®
( liamaniraa Tihota)

E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei; mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.

�TOR EA

Raatira Faatere tae api mai
ManuI te taime mau a tauihia ai te mau Raatira faatere no te Nuu
na-te-reva e te Nuu-Moana, ua faatae ia te Torea i to'na aroha i te mau
Raatira Farani e reva ra, oia hoi: i te Raatira Rahi faatere no te Nuu-Moana
e te Nuu-reva ra o Jeanpierre, o Paucellier, Raatira Tomana faatere no te
pahi manua ra o "ZELEE" e ia Samarcelli, Raatira tapa`o piti no te
Nuu-reva.
Ua riro teie nei mau Raatira farani ei hiôraa maltai na to te fenua nei
i roto i na matahiti e piti i to ratou parahiraa i ô tatou nei.
Te pupu nei matou i nia i to ratou mau mono oia hoi: o M. M. Brachet,
Kerangal des Essarts, ei faaearaa oaoa noa atoa to ratou i ô tatou nei e ia
manuia hoi ta ratou mau ohipa,'mai ta to ratou atoa mau hoa i rave aenei.
Rave rahi te mau huiraatira no te tahi mau motu taaê, o tei ratere atoahia atu e teie nei mau nuu-moana, o tei hinaaro ia ite i te huru no te
ohipa ta ratou e rave ia tae atu taua mau manua ra i ô ratou. Na te mau
faataaraa ia i raro nei te reira e haapapu atu ia outou.
Te Nuu-Moana ra: e faatereraa taaê-roa ia ta'na i te faatereraa a te taata
Rahi faatere no te pae fenua aihuaraau farani, area i roto i te mau fenua
aihuaraau farani, tel reira te haamau-raa-hia te faaearaa o te Nuu-Moana,
mea titauhia ia te mau Raatira faatere no taua Nuu-Moana ra, ia au tahoêmai oia i te faatereraa hau no te fenua nei, e tei raro a`e hoi ratou i te
faatereraa a te Tavana Rahi. E ia faatitiaifarohia, o te Raatira faatere NuuMoana ia o nia roa a`e; hou a`e te mau manua e te mau pahi reva a
faaruê ai i Tahiti nei, no te haere atu na te tahi mau fenua taaê, mea titauatoa-hia hoi ratou ia turuitoito maitai mai ratou i te faatereraa hau o te
fenua nei, e no te mauvahi atoa e hinaarohia ra, no te haamaitairaa ia Farani.
Ua riro atoa teie nei mau manua tamai ei mutoi tia`i no raro i te moana,
e ei hiôpoa hoi i te mau huru ohipa atoa e tupu, e hiô atoa hoi e te
haapa`o ra anei te mau pahi i te mau ture no te moana, tei ia ratou hoi
te mana no te faatitiaifaroraa i te reira.
Te mau pahi hootaoa, te mau lati e te niau poti, e faatura ratou i te
manna na roto i te aroha, mai te huti e te tuuraa i to ratou reva i raro
e toru a`e taime i te na reiraraa. Te hoê teie vahi eiaha-roa ia moê ia
outou.
E mea farii poupou maitai-roa-hia to tatou mau Nuu-Moana e te mau
huiraatira no te mau motu rü atoa e raterehia e ratou ra, no te mea ua
papu hoi ia ratou e, o to ratou ia faaora i te tau no te tamai. O ratou te
tuu i to ratou tino i mua i te enemi e o ratou hoi #e matamehairaa te
tuuhia no te polie, ei parururaa i te mau maohi ; no reira, mea tia mau â ia
ratou ia farii poupou atu .i taua mau Nuu-Moana ra

�8

TOR EA

Area ra e mea titau-atoa-hia, ia outou ia ite e: i te taime mau â, outou
e ite ai i te manna farani e aore ra i te hoê pahi reva farani, ta outou e
ite ohie noa i na toreraa e toru i raro a'e i na pererau, i te taeraa atu ihoa
i ô outou na, e haere oioi atu ia te Tavana Mataeinaa, e farerei i te tomana
no nia i te mau vahi e hinaarohia e ana ra, e no te haapapuraa atu hoi
ia'na i te taime e tia ai i to te fenua ia farii hanahana atu ia ratou. Ia haere
fa te Tomana i uta e te mau taata no raro a'e ia'na ra, e ite ia ratou i te
mau tapa'o no to ratou farii-raa-hia ma te aau tae.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NAZ'I()NALE"
Te avaava ovin o Lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e

aore ra e tahere arapoa poepoe.
Te parau no MOUETTE.
Mai ta te TOREA i faaite atu ia outou, na roto i ta'na yea i te ava'e
Titema i main acenei e, ua tomo o "Mouette" i te fenua ra í Amanu.
Mea na roto mai i te ava i te pae Nord oia i te faaôraa mai, mai te
fait atu i te hoê opape puai roa, mea tahe i tua, tapin ihora oia na te pae
fenua i te pae Nord, i te vahi huru maru te opape.
E no te puai o te opape, tavirihia ihora te pahi na te pae atau e mau
atura i roto i te opape, i roto i te parau haapapuraa a te raatira, te faaite
ra fa oia e aita te tere o te matini i faahope-roa-hia te puai, e alta hoi i
nehenehe ia taviri oioi i te pahi, inaha iri mai nei i te pae Sud no te ava.
Eere te û-raa i te mea puai, noa'tu â te reira, aita roa i maoro, î mai
nei te pahi i te miti e painu noa mai nei te tahi mau iri papai o te pahi
o tei mahutihuti noa mai.
Ua imihia te mau ravea atoa no te faaoraraa i te mau ohipa. Aita roa
te hoê taata i pepe noa a'e.
I te faahoiraa te opape i roto, puto atoahia atura te pahi i roto, e aita
hoi i maoro roa to'na painuraa tomo roa atura, e 35 metera i te hohonu.
Ua parauhia ra, te hinaaro nei te Hau e iriti mai i te machine o
Mouette, e hapono oia í te hoê pupu taata i Amanu e te mau taata hopu
opupu no taua ohipa ra. Te hinaaro nei ra te mau huiraatira no te mau
mataeinaa ra o: Amanu, Hao, I-Iikueru e o Marokau, na nia i te aniraa a
to ratou mono i Papeete nei, o tei faatae atu i mua i te aro o te Tavana

�TOREA

9

Rahi, o tei ani atu e, ia vaihohia te tino pahi na ratou, mai teie te hum,
na ratou e rave i te ohipa no te iritiraa i te machine ma te taime ore,
e ia oti, e faanehenehe atu ai ratou i te pahi, ei pahi taiete no ratou no te
tieraa mai i Tahiti nei, i te mau faufaa a te mau Taiete haamaitai fenua
no na motu e maha i faaitehia i nia nei.
E manao maitai teie, e oil mau i teie nei mau huiraatira te ohipa no
te faaneheneheraa i teie nei pahi, teie ra te vahi i tapitapi ai te Tavana
Rahi i mua i taua aniraa ra, maori ra ia e, eita roa te Tavana Rahi e hinaaro noa a`e, i te horoa i te hoê pahi pe, i roto i te rima no taua mau huiraatira ra, no te mea : e nehenehe te reira ia riro ei haaveveraa ia ratou.
Teie ra te ohipa e ravehia, ia mahiti mai te pahi ra e hiopoa maitaihia'i,
mai te peu e aita i pe ra e faatiahia la ta ratou aniraa.
E hamanihia Ia o Mouette ei pahi taiete, e roaa i'a ia'na e 8 tere i te
matahiti hoê i Papeete nei e mai Papeete nei hoi e i roto i te ra mau
motu e maha na roto i taua ravea ra, eita paha 'la te mau pahi êê e haere
faahou i reira o tei riro ei tumu faaino i te mau maohi i taua mau motu
ra; na roto i ta ratou mau ohipa taaê. Ua hi`o hoi te Hau i te reira e
mea maltai, e e riro hoi te reira ei tauturu rahi no te mau maohi, e e
riro atoa hoi te reira ei haamanaoraa na ratou i te Hau o tei tauturu ia
ratou i taua vahi ra.

Te fare 1Vloni a te Initia-Tafna
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

�10

TORfsA

Te Raau no te faataêroraa i te lore.
Te haere noa ra te hamani inoraa a te iore i te mau faaapu haari i te
rahiraa i te mau motu ra o Katiu, Ahe e o Mataiva.
E rave rahi te tau te imi-noa-raahia te mau ravea atoa no te haamouraa
i taua mau iore ra. I te tahi mau tau a`e nei, ua imi te Hau i te tahi mau
ravea na roto i te horoaraa i te punu no te patiti i nia i te mau tumu
haari e alta roa hoi teie nei mau ravea i manuia noa a`e i te Tuamotu,
no te mau aihere rarahi tel tupu noa na roto i taua mau faaapu haari ra,
te tahi hoi no te mau haari api o tei tupu a`e na raro i teie nei mau tumu
haari tahito, riro atura te reira ei poromu no te lore, no te haereraa mai
i nia i taua mau tumu o tel tapunuhia ra.
E ua imi atoahia hoi te tahi mau ravea na roto i te faataêroraa i te
lore. Hoê noa iho ravea tei manuia maitai roa maori ra ia e, o te ravea
ta te taote niho ra o Wiriamu i tamata i nia i to'na fenua i Tetiaroa.
Ua manuia maitai roa taua ravea na'na ra; e i teie nei te ore roa'tura
te lore i Tetiaroa. E ua ta-taipiti hoi te rahiraa no te mau hotu o te haari
i taua fenua nei, na roto i taua ravea ra.
A piti a`e nei matahiti te, maoro i teie nei ua horoahia taua raau ra i
manuiahia i Tetiaroa ra, i roto i te rima no te Taote raau no te fare mai,
no te hi`opoaraa, e ua faaite oia na roto i ta'na parau faataaraa e ravea
maitai mau â teie nei ravea. No reira e ore roa e tia i te Hau ia ore ía
haapao i teie nei ohipa teiaha rahi o tel riro ei tumu faaino i te mau faaapu haari a te mau huiraatira o tel faainohia e taua mau manu ra, e ei
maitai atoa hoi no'na iho na roto i te faarahiraa mai i te hotu no te haari
ia rahi te puha, e riro atoa hoi te reira ei faaîraa mai i ta'na afata, ia neenehe ia'na ia tauturu i te mau huiraatira o tel faainohia ta ratou mau
faaapu e te iore, na roto i te horoaraa'tu i taua raau taero ra. Teie taua
raau ra oia hoi e "ARSENIC". E tano roa teie nei raau no te mau Tuamotu, na roto i te faatureraahia to ratou motu i te ture rahui, no te mea
taua ture ra, e mea opani etaeta roa la i te taata i te parahi i roto i te
fenua rahui, i te tau no te opaniraa rahui, ei te reira mau mahana e tuuhia'i
te mau taata tel faataahia no te faataêroraa i te lore, e o ratou ana`e hoi
te faatiahia ia haere i te mau fenua tel rahuihia.

'`Te Pia AORPi "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ó tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu,

�TOREN

11

Teriinui o Tahiti Pomare.
Ua ite matou na roto i te hoê mau rata taaê e na roto hoi i
te hoê mau yea no farani mai e, te rave noa ra te tamahine arii
ra o Teriinui o Tahiti Pomare i ta'na ohipa, no te imiraa i te
maitai no Tahiti nei. Mea pinepine oia te farerei i te taata Rahi
faatere no te pae fenua aihuaraau farani o M Marius Moutet e
i te papai parau rahi ra o Mr Monnerville.
Te faaite atoa mai ra oia e, i te hoê po ua haere oia i nia i te
menema o te mau faehau itea-ore-hia te i`oa e na'na i tuâma te
mori turama o taua menema ra, na te hoê Raatira rahi faehau
e to'na mau tapao f nia ia'na i apee, na nia i te faaueraa a te taata
faatere i te pae fenua aihuaraau farani.
Te imi nei oia t te mau ravea atoa e maitai ai to'na fenua iti
na roto i to'na haereraa e farerei i teie nei taata rarahi, te ani
nei oia i teie nei i te Hau ia faataa mai i te hoê tuhaa moni no
te utuuturaa i te mau taata maohi i o tatou nei e no te mau feia
rü veve, e ia na reira-atoa-hia i te mau motu rü atea roa, na
roto i te rapaauraa ia ratou ma te moni ore.
Te hoê teie ohipa maltai rahi no tatou paatoa, ahiri pauroa te
mau taata atoa, tei fariau i te fenua nei, aore ra tei parahi tnmu,
te imi i te mau ravea atoa e maitai ai te fenua, eita roa Ia e maro
ua ite tatou t te maitai no te vain e hinaarohia.
No reira te tamau noa atu nei â te Torea te parau ia outou e,
ia amui tahi outou t to outou mau puai atoa no te tururati t te
Tavana Rabi i roto i te hopoi`a rahi teiaha ta'na e amo nei.
Mai te peu e, e amahamaha te hoê i roto ia outou na, na roto
i te faatae atu i te hoê rata taaê i farani, no te aroraa i te Tavana Rahi, mai tei ravehia a`e nei i na matahiti i mairi a`e nei,
eita roa ia tatou e manilla noa a`e i te mau vahi atoa i manaohia ra.
No reira a- tiaturi anae tatou i te tamahine arii ra o Tertinut
o Tahiti a Pomare. Te faatae nei te Torea i to'na tiaturi e to'na
faatura i nia i teie nei tamahine arii.

"LE FLAMBEAU"

(e roa teie no te hoe tima)

Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute parau e 40 kiro, e 32 farane,.
.
E te paero 980 kiro, 110 farane.
A ani noa mai i te pipa o te " Comptoirs maritime et Colonial"
í Papeete, i te Latina i raro i te fare-hotera a Teve (Hotet Stuart
i te aroa purumu i ta atai . ,_;4ai du Commerce

�12

TOREA
Te moni faataime no te mau tarahu.

Rave rahi te mau hoo-taoa i roto i te mau fenua Tuamotu e
tarahu ta te taata ia ratou, e taua mau tarahu ra, ua faataimehia e ratou, e ore roa ta te mau hoo-taoa e nehenehe ia tun i te
taime i nia í taua mau tarahu ra, maori râ, ia faaitehia na mua
roa e, e tuuhia te taime i nia i te mau aitarahuraa atoa, e aore ra,
ia faaotihia te hoê parau faaau na mua roa a`e. Te taime e fariihia na i to tatou nei pae fenua, oia hoi, e 8 0/0 i te matahiti
hoê, eiaha râ ia na nia a`e, e teieuei hoi mau taime ra, eita ia
e faataime faahouhia na nia iho, maori ra ïa e, mai te peu e, ua
faaotihia te hoê faaauraa taaê i rotopu i te fatu tarahu e te taata
i aitarahu.
Te faaite mai ra te irava 1154 no te Puta Ture Tivira e: E
nehenehe ia amui mai te moni taime i nia i te moni tumu ia
hope te hoê matahiti e a faataime faahou atu ai i te reira mai
te peu te vai ra te hoê faaotiraa na te Haavaraa na roto i te hoê
aniraa, aore ra hoi te hoê faaauraa taaê o tei faaotihia e raua.
Na roto atoa hoi i teie nei irava, te faaite-atoa-hia mai ra hoi
e, e 'mea tia ore roa te faataime faahou i te moni taime, maori
ra fa e, mai te peu e, ua faaotihia te hoê faaauraa taaê i roto
i na pae e piti e aore ra, mai te peu e, ua faaite papu maitaihia i nia i te mau parau tarahu o tei faataehia mai i tei aitarahu atu e, e tuuhia te moni taime i nia i teie nei tarahu, mai
te faaite atoa i te taime i tuuhia i nia i te tarahu e te mahana
e haamata ai te tafo, e mai te faaite atoa hoi e, ia hope hoê
matahiti, e faarirohia te moni taime ei moni tumu e a faataime
faahou atu ai, te reira huru ra, e mea tia roa la.
Te mau raveraa o tei faaotihia na rapae a`e i te mau faataaraa
o tei faaitehia i: nia nei, e mea tia ore ana `e la, oia hoi, mai
te peu te hoê tarahu o tei faataimehia, e ia hope hoê matahiti
faataime faahou i te moni taime, mea tia ore te reira, nehenehe
'fa ia titau atu i te fatu tarahu fa faahoi mai, i te mau moni Laime no te mau moni taime i faataime faahouhia.
Area ra hoi, mai te peu te hoê tarahu o tei ta-taimehia, e ua
faataime faahouhia taua taime ra, e ua faataehia mai te reira
parau tarahu f roto i to oe rima, e ua farii oe i te reira, mai te
haapeapea ore, e, hoê a`e matahiti te maoro, hoê ihoa Ia huru
e, ua farii oe i te reira, hoê huru te reira e, e parau faaau na
orua, no te mea, aore roa oe i patoi noa a`e.

�TOREA

13

Te pahi Manua ra o Jeanne d'Arc.
E pahi haapiiraa teienei pahi, ua faarue oia i Brest ( fenua farani ) i te
no
10 no Atopa 1937, i raro a'e i te faatereraa a te raatira ra o Auphan,
te hoê tere faaati na teie nei ao.
Teie te mau otia no te mau vahi e raterehia e ana, oia hoi; na te moana
( IniMéditerranée, na te roto i Suez, na te fenua Djibouti, na Indo-Chine
Tahiti.
tia-Taina), na te fenua Taratoni, Nouvelles-Hébrides, Fiti, Hamoa e o
Ua faataahia e ia tae faahou i te fenua farani no te 2 no Tiurai; ia amuihia:
130 mahana. O te rahiraa mahana ïa i terehia e ratou na te moana.
Teie nei tere mäoro i to ratou, maori ra Ia, no te haapiiraa i te mau tamarii
ratou
api. O tei naeahia 113 i te toro'a raatira. Ia oti ana'e teie nei tere i to
ra, ua papu atoa'tura la ia ratou te huru no te amoraa i to ratou ra mau
toro'a, mai te rayai maitai to ratou ite.
Teie nei taata o Auphan o te matira mai nei i teie manua, o te raatira
api ma a'e ia i roto i te mau raatira farani atoa, e 42 noa iho to'na matahiti.
manila
Na roto ia i teie nei tere e farerei ai o Jeanne d'Arc i te mau
farani atoa o tei haamauhia to ratou parahiraa i roto i te mau fenua atoa
ta'na e tipae haere.
Na roto i te tae matamuaraa mai o teie nei pahi i o tatou nei, te faainetaeine nei to Tahiti nei i te hoê oro'a rahi no te farii hanahanaraa'tu i te
raa mai o teie manna. Area ra to tatou nei fenua iti, o te fenua fa o tei
herehia e te mau ihitai e o ta ratou hoi i mana'ona'o noa e o ta ratou e
hinaaro noa i te ite, e riro atoa paha ia o Tahiti nei ei mana'ona'oraa na
tera ra mau tamarii api, ia hope teie nei tere i to ratou.
Ua faaotihia e te Tomite no te mau arearearaa, e te mau arearea e faatupuhia mai tei matauhia i te mau ava'e Tiurai atoa ; te opuahia nei la no
te faatupu i te ava'e e tae mai ai o te pahi-haapiiraa farani ra o Jeanne d'Arc,
no reira, e tano maitai i te mau mataeinaa i mâtau i te afai-mai i ta ratou
himene e te Otea, i te faa;ineine i ta ratou ra mau peu arearea no te taeraa
mai o taua pahi farani nei i roto i te ava'e no Eperera.

Te Pape

« GAzpR„

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane ì te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mati~
pahi hootaoa atoa, e aita ra, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

�14

TOREA

Te piha ohiparaa a te Torea
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te " TOREA ", o tei faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te " TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa faufaã.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee-atoa-hia e te puha, eita oia e titau i te taime no te
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia i te
hooraa puha, o to'na iho â fa taime. Area te mau poroiraa
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te moni,
e iriti ihoa fa oia e piti tenetima i nia i te toata hoê mai to
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" i
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou fenua,
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro`a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie
nei piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
Te tamai Paniora:
Te haere- noa atu ra te tamai Paniora i te rahiraa i teie nei. E toêtoê rahi
riaria to te fenua Paniora i teie mau mahana, te aroma rabi o tei ravehia tee
nei no te haru-raa-mai i te offre ra o Teruel mea faaû noa na roto i te toêtoê, ua paari te pape no te toêtoê rabi. Te hoê teie aroraa rahi riaria, ua riro
mai i te pae piri-Han taua oire ra e te mau nuu tiai i roto i taua oire ra ua
faaruê Ia i ta ratou mau moihaa, e ua horo mai i nia ia raton ma te ani mai
i te hau, ua fatata 15 ava'e te maoro to ratou tapea-noa-raa í taua oire ra.
I te haru-raa-hia te nuu o te Tenerare Franco, Inca aua-noa-hia ratou i to
ratou vahi parahiraa, ua naeahia 100,000 taata tei haaputuputuhia i taux mau
vahi ra na Franco.

�TORE A

15

Ua tamata te mau nuu maitatai roa a`e o Franco i te faa$ aita roa ra i
manuia, e pau rahi to'na i reira. Te mau parau api tei tae mai i teie nei
mau mahana, te faaite mai ra la e, ua naeahia 15 tauatini taata o tei
pohe i taua faa araa ra e te mau tanta o tei putaputa noa ra, e mea hauroa
atu ïa i te rahi.
Noa'tu â ïa teie nei mau rê e roaa mai nei i te pae no te piri-Hau te
mana`ohia nei e, eita ihon paha e roan ia ratou te re rahi, no te mea te paeau
rahi no te fenua Paniora, tei raro ana`e la i te faatereraa a te Tenerare Franco,
e ua riro-atoa-hoi oia ei aito no raro i te moana, ta'na e hinaaro nei maori
ra ia e o te haamou roa i te pae no te piri-Hau, o tei haamau i to ratou mau
parahiraa i Catalogne e i Madrid te oire rahi.

Te Ratio "PI-IILCO"

Ratio matahiti 1937, e 6 mori (ravea api) hoê "accu" e "6 volts.
no te taatoa .... 2.600 farane.
no te faatere:
.
no te taatoa .... 2.700 'farane
faatere:
te
Ratio 7 mori, matahiti 1937; e 2 piles no
1936 — 1937.
1935
—
Piles no te mau ratio "PHILCO" matahiti
Hoê pile ... . 315 faran
.
.
pile
P9068,
P968,
P896,
P8096:
Numera o te
— 1937.... 325 farane
1936
1935
—
"PHILCO"
matahiti
ratio
Piles no te mau
Mori no te mau ratio "PIIILCO" matahiti 1935 — 1936 — 1937.
Numera 30: 32 frs. 50. — Numera 19: 47 frs. — Numera ICI: 40 frs. — Numera
I06: 68 frs. — Numera 32 e te 34: 57 frs. 50.
RADIO-SALON OCEANIEN.
Fare Hooraa ratio PHILCO í Papeete nei:

moni %100:

Baldwin t3AMBR!DGE

Tamai Tinito
I roto i na ava`e i mairi a`e nei, mea haere puai roa te tapone i mua, te tamau noa ra to'na nuu i te haere i ropu i te fenua tinito. I te avace Titema i
mairi a'e nei, ua riro roa mai o Nankin ia ratou, e ia hi‘ohia ra, mea papu
ihoa ia e na te Tapone te re i teie tamai.
Area ra te mau feia o tei ite papu maitai i te huru no te pae Asia, te ite ra
la ratou i te hoê vahi, o te riro ei tumu no te haaparuparu ia Tapone. Oia
hoi teie nei fenua o Tapone, e fenua iti veve roa, te faufaa moni faataahia e
ana no te haruraa mai i te fenua tinito, ua hau a`e i ta'na e nehenehe ia horoa.
Aita roa ta'na moni e rayai na, no te haamaitairaa e te haafaufaaraa ia MandChourie o tei riro mai ia'na, i na matahiti e pae i mairi a`e nei. E riro tei
nei tamai ei haapauraa i ta'na faufaa, e e riro hoi teie nei tamai api ta'na
e faatupu nei ei haaveve-roa-raa'tu ia'na.
I nia noa ra i te haamaitairaa i to'na nuu fenua e to'na mau manua tamai, ua pau ta'na mau ravea, e te ani ra te Tapone i to'na nunaa taata i te
mau tautururaa e taua mau tautururaa ra, un hau roa a`e la, i ta te puai
tanta e nehenehe ia horoa.
Te mau feia nianao maitai no te fenua tapone ra, aita ia ratou e hinaaro
ra i te tamai, no te mea te tan noa ra ia ratou te mau ati e tupu mai amuri
a`e i via i to ratou fenua. Aita ra o_ Ta one i feruri i taua vahi ra, teie ta'n0.

�16

TÒRËA

i haamanao o te haere atu e aro ia Taina. I teie nei te mauiui nei e te tup
nei te inoino i nia i te mau huiraatira, e te vai ra paha te mahana e ite aí'
tatou e, ua tupu te hoê orureraa hau i rotopu i te mau huiraatira e te pae
no te hau nuu.
Teie hoi te tahi, na roto i te mau ohipa ti'a ore ta'na i rave, ua inoino roa

o Marite e o Peretane, ahiri aita ra, e roaa noa paha ia ta'na moni ia raua ra.
I te tahi tau ava'e aenei, ua ferurihia e, eita ta te Tapone haamauâraa e nehenehe ia hau atu i te 2. 000. 000. 000 yen (moni tapone) e i teie nei taime ra,
ua tiahapa roa fa ta ratou moni i haamauâ i teie nei moni i ferurihia.
Te haaputuputu nei te Peretane e te Marite i to'na mau nuu i te pae fenua tinito. I te fenua Tinito Manila, ua haapue te nuu fenua i reira e te nuu
moana, o tei ineine noa no te tamai, e i roto i te mau nuu Marite, ua faaoreroa-hia te mau mahana faaeaearaa.
Te hohonu atu ra te vahi e haerehia nei e te nuu Tapone i roto i te fenua
Tinito, te rahi atoa atu ra ia ta ratou mau haamauâraa. O te tahi â ia tumu e
manaôhia nei, o te ore o Tapone i te manuia. Ia manao faahou â hoi, e hoê
noa iho ta te Tapone tiaturiraa : o te itoito faito ore o to'na faehau. Eita ra hoi te
Lamai e oti i nia i te puai taata anae. Te nuu fenua, e faaea noa ra i to'na iho
fenua ra, e mea iti roa ia ta te Hau mau haamauâraa no ratou. la tonohia
ra taua mau nuu ra i te fenua ê ra, e rahi atoa ia ta te Hau mau haamauâraa no ratou, na nia a'e â hoi: teie mau fenua e tamaihia nei, ua marari roa
ia, aita hoi ia ta te nuu Tapone e tiaturiraa no te oraraa no te pae tino. Na nia
i te taatoâraa o teie nei mau feruriraa, i manaôhia'i e mea fifi o Tapone i te
upootia mau i roto i teie nei aroraa, noa'tu â ia to ratou manuia rahi i nia i te rê.

MONATO'E
RAAU MONAMONA NO TE TO'E
RAAU TUPOHE I TE MAU HUBU TO'E ATOA I ROTO I TE OPU
Te to'e, te hoê ia manu hauroa i te ino, no te mea o te tumu la te rahiraa o te ma'i e rave rahi i nia i te tino o te tamarii tae noa'tu i te tino o te
taata paari : te ma'i maero, mauiui te opu, ma'i hi, paruparu te tino, ma'i iriti,
mâineine te ohure. Mau tapa'o te reira o te mau tamarii i to'e-hia.
Te MONATO'E te raau hau roa ia i te maitai no te tupohe i te ra mau
manumanu iino, raau huero monamona ohie ia faainu, e nehenehe atoa e faarapu i teie nei raau i roto i te û a faainu atu ai.
Ia faainu i te MONATO'E i te poipoi roa ia, eiha hoê maa i roto i te opu,
E TORD MAHANA i te faainuraa i teie nei raau.
TEIE TE FALTO :
Tamarii hoê matahiti e tae noa'tu i te piti matahiti : hoê huero.
Tamarii e toru matahiti e tae noa'tu i te ono matahiti : e piti huero.
Tamarii e hitu matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti : e toru huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa'tu i te taata paari : e maha huero.
Hoe" ahuru ma piti huero: hoê tara e maha toata.
E iva huero: hoê tara e te afa.
-E ono huero: hoê tara.

E hoohia teie nei raau maitai mau:
i te Fare-Itaau a te Taote Raau o L ti E R ß 1 E R, i Papeete.
IMPRIMERIE ELIE

F. JUVENTLN — AVENUE BRUAT ET RUE DU Caanc DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1151" order="10">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/3eb733bfbdd309b07af9beef3780e2a2.pdf</src>
      <authentication>1f22d9f46bc919194245be32f143f379</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29675">
                  <text>MATAHITI pITI

FEPUARE '1938

If l

HIHI 111.

~ E~ E~

E

HOO I TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E

2

K

~i~ y~ ~..~.,
.r

FARANE I TE VEA HOE'.

FRANgOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te mau Parau Api no te Ao nei
Te mau Patireia rarahi
Na roto i te hiôraa a te tahi mau Hau rarahi e te tamau noa ra o Purutia i te faarahi i ta'na mau mauihaa•tama`i, te na reira atoa ra hoi o
Italia e o Tapone. Feruri iho ra te mau Hau rarahi nei, no te pae i te Tooâ
o te Ra, e faarahi atoa fa ratou i te hamani i te mau pahi rarahi hau e.
No reira o Marite e o Peretane i hamani ai i teienei i te tahi mau manua-tama`i rarahi mau, o te naeâhia e 45.000 tane i te pahi hoê, aita ea
te reira hnru falto í raeâhia e tae roa mai i teie tau.
O te Hau Farani ra, tel nia la ta'na faarahiraa i te mau manua falto
nainai e te mau pahi-hopu na raro i te miti.
Te maere-rahi-hia nei ra hoi i teienei, no te mea te parau nei te mau
Patireia atoa e te hinaaro nei te taatoa ï te hau, e ia hiôhia hoi, te tamau
noa nei ea 'la te mau Flau i te faarahi e i te haapaari i ta ratou mau

mauihaa-tama`i.

~

Te tamai Paniora:
Te haere noa ra te tama`i i te rahi i te fenua Paniora, te rahi-noa-atoa
ra te taata i te pohepohe e te mou noa'tura te taata i teie nei fenua.
alita e hopea te mau pahi-reva o te Tenerare Franco i te haere e tupita
i te mau oire o te tapeahia ra e te mau nuu piri Hau, e hanere hoi te taata
e pohe i te tupitaraa hoê, taa atu ai fa te mau taata putaputa, o tei hau
roa a`e â la i te rahi.
Te aro puai noa ra o na nuu pae piti i roto i te mau oire, ua ahuru e
ua ahuru tauatini te taata i te tahi pae e i te tahi pae, i taua mau faaûraa
ra, riro atu ra ia taua mau faaûraa rarahi ra, ei haamou faahouraa i te
nunaa trota o Paniora, e te haere noa atu ra hoi i te rabi o te feil i rotopu i na pae piti.

�TOR E A
Ua hau roa a`e ra te nuu o te pae o te Tenerare Franco i te rahi e i
te puai i teie taime i to te nuu pin Hau.
Ua haamau haerehia e te mau manua-tama`i o te pae o te Tenerare Franco,
te hoê mau tupita haaparari na raro i te moana, o tei haati roa i te fenua
Paniora e i te mau pae ava tapaeraa na te mau pahi piri Hau, riro atu
ra te reiraa i haapeapearaa i te tereraa a te mau pahi faauta maa o te pae
piri Hau, e ua riro atoa hoi ei haapeapearaa i te mau pahi o te tere haere
na roto i teie moana e piri i te pae fenua Paniora.
No reira i te ava`e i maid a`e nei, mea rahi to te Hau Peretane pahi
i parari no te iriraa i nia i taua mau topita haaparari nei. Te parau-atoahia râ ra e, e mea tupitahia e te mau pahi hopu e aore ra na te mau
pahi-reva i tupita mai na nia mai.
Rave rahi atoa hoi te vetahi mau pahi o lei tapeahia e te mau manua
tama`ï a te Tenerare Franco, i tan taime iho ra, ua ani mai taua mau pahi
nei i te tauturu no ratou, na roto i te niuniu na te reva, eita noa iho e
maoro, te tae mai nei te mau manua tama`ì Farani e aore ra te Peretane,
o te tere haere noa ra i te mau pae fenua Paniora, no te faaora i taua
mau pahi i tapeahia ra.
No teie mau ohipa e tupu nei, te tuu faarahi ra o Farani e o Peretane
i teie net i to raua mau manna i te miti e piri i te fenua Paniora.
Ua tae atoa i taua miti ra, e ono pahi hopu na raro, no te Hau Rutia, o tei haere atu i te mau tipaeraa pahi o te pae pin Hau.
Te tauâ parauhia ra e, e riro paha o ratou teie e tupita noa nei i teie
mau pahi hoo-taoâ i parari noa a`e nei, i imiraa ï te hoê tumu peapea, ia
tupu ihoa te tama`i i rotopu i teie mau patireia rarahi o te ao nei.
Ua tuu te Hau Peretane ì te hoê faaueraa etaeta i to'na mau manua tama`i : « ia tupita ratou ma te faaara-ore i te mau pahi hopu atoa ta ratou
e farerei e o tei ore i hinaaro i te faaite i to ratou reva, i nia i to ratou
mau poromu i tua, e i te pae fenua Paniora ». Ua na reira atoa te mau
faaueraa etaeta á te Farani i to'na Nuu Moana. Ua pee atoa o Italia í teie
nei mau faatereraa, e ua tuu atoa i ta'na faaueraa i nia i to'na Nuu Moana,
e ua haere atoa atu ra, e tia`i na roto i te moana e piri i te fenua Paniora,
mai ia Peretane e o Farani.
~

Tamai Tinito
I te fenua Tinito alta o Tapone e haere faahou nei i mua, na faaea rü
i teie nei. Te haamata nei ra o Tapone i te faatumu i to'na parahiraa i
roto i te mau oire o tel roaa mai ia'na i roto i teie tama`i. Te opua ra
oïa e haamau i te hoê faatereraa Hau i rotopu i te mau tinito no taua mau
oire ra, i faatereraa au maltai ia nehenehe ia ratou i te patoi atu i te mau
faatereraa Hau a Chang Kai Seek.

�te rahiraa o te mau
I te oire ra o Canton, oia hoi te oire no reira mai
i te mau oire
tinito i õ tatou nei, te hoê ia oire taata roa e te faufaa rahi
Hau no
atoa no te fenua tinito, ua amui tahi mai i teie nei, te faatere
Canton i te faatereraa Hau a Chang Kai Seck. Te faaineine ra o Tapone
i teie nei i te
i teie nei no te haru mai i taua oire ra. Ua haamata ratou
te mau huipupuhi atu i nia i te oire ra o Canton, no te faahuehueraa i
raatira tivira no taua oire ra.
i roto
Te haamata ra te mau taata no te mau Hau êê, o tei parahi tumu
te
Tapone.
faahuehueraa a
i taua oire ra i te haere, na roto i te mau
raveAita roa o Peretane raua o Marite i mauruuru i te reira mau huru
i roto i taua oire
raa i ta te Tapone, e mau tuhaa faufaa rahi roa ta raua
nia iho ia
ra. Te pâ rahi no Hong Kong tei riro mai i te Peretane tei
motu ra i taua
i te hoê motu Ri te haamauraa, e tei pihai iho hoi taua
oire ra o Canton.
i feruri a`e
Tae roa mai â i teie nei aita ea o Peretane raua o Marite
taua mau ohipa lino
i te hoê a`e feruriraa no te opaniraa ia Tapone i
na'na ra, eita ra o Peretane raua o Marite e vaiho i taua ohipa ra mai te
te peu raua
reira te huru, no te mea hoi e faufaa rahi ta raua i reira, mai
reira noa ra, te vai ra ia te mahana raua e
i vaiiho noa ia Tapone ia na
mai te peu
ite ai e ua ere raua i to raua mau tiaraa i roto i taua oire ra
mai i taua fenua ra.
e i manilla noa ata o Tapone i ta'na opuaraa no te haru
Initia-Taina.
Mai te reira atoa ia no Farani no to'na pae fenua i

Te mau parau api no Europa:

te reva i teie
I roto i te mau parau api o tei tae mai na te niuniu na
i roto i te
nei mau mahana, te faaite mai ra ia : e ua huruê te faatereraa
Nuu Purutia i Elemani i teie nei.
Te taata rahi ra o Hitler, tel mau i te mau toroa e rave rahi, ua rave
te nuu, e alta oia i
atoa oia i nia ia'na i te mana rahi no te faatereraa i
no
faaherehere i te huriraa atu hoê ahuru-ma-hitu raatira rarahi faatere
taua mau nuu ra, i rapae i to ratou toroâ, mai te faatuhaahia eana o ratou.
te tali mau
Rave rahi i rotopu i taua mau taata ra, o tel ore i farii i
manao to Hitler. Ua hinaaro te tahi pae i te piri Rutia, te hinaaro ra hoi
te tahi pae i te piri Italia.
la o te
Te mau taata i raro a`e ia Hitler i teie nei, o te mau taata ana`e
faatereraa
farii noa e o te faatla noa i to'na ra mau hinaaro e ta'na ra mau
fino anei. E ere atu ra
mai te feruri ore e mea maitai anel e aore ra e mea
ia te reira i te mau turu faahiahia no raro a`e i te hoê taata rahi faatere.
Ua iteahia hoi, e te hoê hoa maltai, eita oia e farii noa i te hoê parau, ma
te feruri ore e mea maitai e aore e mea fino anei. No reira, ia manao-noahia, eita paha teie ohipa faatere fenua e afaro maltai faahou ia'na.

�4

TORÉA

Noa'tu â to Hitler lie i te mau parau paari no to'na fenua, aita ra oia
i mana`o e, i te tau i upootia ai oia I mutaa ihora, no te mea ia e te autahoê ra oia ia Peretane i reira. E riro paha ia i te feruri, e eiaha no te
hinaaro-noa-raa i te haamauruuru ia Mussolini ra, e opua ia i te faatupu
i te hoê tama`i rahi ia Farani e ia Peretane. No te mea o Mussolini ra, hoê
noa iho ia ta'na feruriraa, maori ra e, e aro oia no te haruraa mai i te
moana Mediterrane taatoa ia'na e ia riro mau oia i upoo faatere no nia
teie miti e fatuhia nei e
i taua moana taatoa ra, ta'na ia feruriraa i nia i
te tahi atoa'tu mau Patireia, mai ia Farani e o Peretane e te tahi atu â.
Na roto i ta'na mau Vea e na roto hoi i ta'na mau niuniu na te reva,
te faaitehia ra e, te oomo nei o Mussolini i te mau manaô orure Hau i
roto i te Arabia, i te fenua Peretane e to te Farani.
I teie nei hoi, te haeraa mai ra to Abyssinie (pae fenua Aiphiti), no te
pae Hau Peretane, inaha, ua orure ana`e atura i nia i te Italia. I teie nei
ra, te vai nei ia i rotopu i te Peretane e te Italia, te hoê tama`i itea-orehia, e ohipa mata-huna noa, te haere noa ra te mau taata tarahuhia e te
mau mâta-huna, no te tahi pae e te tahi pae i te faaitoito i taua ohipa
orure Hau nei, no te haaparuparuraa'tu i te faatereraa a te tahi. Ua tuu
atoa o Italia i te mau mata-huna i roto i te fenua Palestine (lerusalema)
no te tautururaa atu i te Arabia i ta ratou orureraa Hau, e ua riro hoi te
taata rahi perof eta Mahometa ra o Mufti, i upoo no taua ohipa orure Hau
nei, i Ierusalema. I teie nei ra hoi, ua horo tapuni oia i nia i te tuhaa
fenua farani e parahi ai, e ua ferurihia e mea maitai a`e i te tapea ia'na
i ô tatou, i te tuu atu ia haere i te fenua Italia.

Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taimé. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaon ao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

�TOREA

Fare tapunuraa maa, tei faatupuhia i Tahiti nei.

maa hotu atoa e o tei
Tei te fenua Tahiti ana`e nei e iteahia ai te mau
Tae roa mai â i teie
hau a`e hoi i te maitai i to te mau fenua veavea atoa.
te
hooraa atu i taua
no
nei mahana aita roa a`e â i iteahia te hoê a`e ravea
ia ratou, mirioni te mau
mau maa ra. Area i te fenua Matinita ra te roaatera,haponoraa
atu i ta ratou
no
faatomoraa e faatomohia i te matahiti hoê,
nei i te fenua
Tahiti
te
atea
hoi
o
mau meia i te fenua farani boo ai. No
mau maa
tatou
i
ta
te
hapono
atoa
atu
farani i ore ai i nehenehe ia tatou i
hotu no
mau
reira
hoi
te
no
reira
hoo
ai,
no roto i ta tatou mau faaapu i
te amuhia,,i perehi faufaa ore noa ai
ta tatou mau faaapu o tei ore i pau i
i nia i te repo fenua.
te itoito rahi te hoê ohipa
Ua ravehia acenei i Tahiti nei i teie matahiti ma
nei
pae
fenua.
tatou
no te faarahiraa i te faufaa i to
te hoê Taiete faaapu no Tahiti,
E no reira ua ravehia a`enei i Tahiti nei, na
te tanuraa painapo, e ua faaapuhia hoi, teie
te hoê mau faaapu rarahi no
mataeinaa i faaitehia i muri nei, oia hoi:
mau
te
i
nei mau painapo, i roto
tumu, e te tanu faahouhia
Papeari 120.000 tumu painapo, i Papara e. 61.000
i Faaa e 25.000 tumu, i Arue
nei â i teie nei mau mahana 100.000 tumu,
tumu,
oia boi ia amuihia te taatoaraa
e 80.000 tumu, e i Haapape e 96.000
ua roaahia e 484.000 tumu o te faahotu mai:
E 968.000 painapo i
E 484.000 painapo i te hopea no te matahiti 1938. no te matahiti 1940.
te
hopea
i
te hopea no te matahiti 1939 e 1.386.000 painapo
te ta punu
Ua faatupu atoa hoi taua Taiete ra i Tahiti nei i te hoê fare no
taviriraa
hinu a
fare
te
i
raa •i te painapo no tuna mau faaapu ra, tei roto
matini
mau
ra,
tei
reira
hoi
te
fare
te Taiete P. C. P. C. te haamauraahia taua
no te tapupuraa i te painapo, te tapunuraa e te tunuraa hoi.
te hamaniraa punu a
Te vai ra te mahana i reira atoa te mau moihaa no
i te punu
taua Taiete ra e tae atoa mai ai, eita atura ia ratou e poroi faahou
ratou iho atura ia e hamani ta
no ta ratou painapo i te fenua Marite," na
ratou punu.
eere ia i te mea maoro
Area ra te tau no te auhuneraa painapo i ô tatou nei
te
matahiti hoê.
i
roa, mai te huru e, e maha ava`e te maoro i roto
i te vi e
E no reira ua manao ihora taua Taiete nei e, e tapunu atoa oia
te iita mai te painapo atoa te huru.
na to te Tuamotu e
Te vi o Tahiti nei ra, o te hoê ia maa mihimihi rahi
ia
amu,
teie
ra
te
ino
o
teie
nei maa e vi ia
maa maitai mau â hoi e te au
te
tahi
vahi
huru
atea,
eita
e
maoro i roto i
ta afatahia oia no te hapono i
vahi atea roa.
mau
i
te
te
hapono
te afata ua ino, no reira cita e tano no
i te vi tapunuia
amu
Tuamotu
te
i
to
Area i teie nei ra, e nehenehe noa ia
i
te tau no te
ore
te
tia`i
mai
hia i te mau taime atoa ta ratou e "hinaaro,
te
moni,mama
roa.
i
nia
i
tei
matarohia
ra,
te
hoohia
atu
auhuneraa vi, mai
Teie te hoê ohipa o tei ere i to tatou fenua iti i mua a`enei, i teie nei ra
o te hoê ia ohipa api tei tupu i ô tatou.
Teie atoa hoi te hoê faufaa rahi e vai noa nei i ô tatou nei o tei ore â i
i roto
tamatahia i te rave maori ra e, o te raera oura rahi e vai noa a‘e ra
etaeta
te
hohonu,
i te miti i te mau vahi o tei naeahia e 25 e aore ra e 30
o te roaa ohie noa mai na roto i te faa.
E faufaa rahi te roaa mai, no reira a tiaturi ana'e tatou e, te vai ra paha
te mahana e toro atoa atu ai te rima o to tatou nei mau boa i nia i taua
imiraa faufaa ra,

�TORËA

Te aamu iti o Rehu ~luahi.
( Te tuätiraa teie

o

te aamu, i haamatahia i te Hihi 9 )

Parau atu nei te vahine tahutahu ia'na, eiaha e tal faahou, a tiâ i
nia e a haere.
E aha hoi te na, te faaoo mai nei ia oe ia`u.
Parau atu nei hoi taua vahine tahutahu nei e, aita vau e faaoo atu
nei ia oe, a tia i nia, a haere a rave mai i te mautini ta`u e ite noa'tu
nei i roto i ta oe faaapu.
Pahono faahou atu nei hoi o Rehu Auahi e, eiaha hoi na oe te
reira mautini ?
Eaha hoi to oe mana`o e ta'u tamahine e Rehu Auahi, te mana`o
nei oe, e aita ta te mautini e ohipa maitai e oti, e ta te iore e te poromu fare, e ohipa maitetai roa te oti ia ratou ; a rauae ia vau e faaite
atu ai ia oe, eaha ra to ratou huru mau.
Pahono atu nei o Rehu Auahi e, ua tia roa ia`u, te haere nei ia vau
e tü i te mautini, mai ta oe e faaue mai nei, no te mea, ua ite vau
e vahine tahutahu hamani maitai oe, ia mana`o vau ra, e mea tano
ia matou i te parau e : eaha hoi to te iore e to te mautini e to Rehu
Auahi tere i te oriraa i ô te arii ; i ô a`e noa ihoa te vahi maitai no
matou, maori ra ia e, o te faaea noa i roto i te ra a`e ra repo rahi i
roto i te ra a`era fare-tutu. A tiâ la parau, e faaroo nua iho â la vau
i ta oe faaueraa.
I reira ihora to Rehu-Auahi haereraa i roto i te faaapu no te rave
mai i te mautini i faaûehia ia'na e tii, e ua afai mai nei i te vahine
tahutahu ra, rave ihora taua vahine tahutahu nei i ta'na turutootoo
mana e ua faatoro ihora i nia i taua mautini nei, inaha, riro atu ra
taua mautini nei, ei pereoo nehenehe roa.
Ua hitimaûe-roa a`e ra o Rehu-Auahi i te iteraa i teie nei ohipa i
te tupuraa i taua taime nei iho â, e ua parau atu ra e : aue hoi teie
nei pereoo i te nehenehe e.
Na ô iho ra teie nei vahine tahutahu ia Rehu-Auahi e, o to oe teie
pereoo no te haereraa oe i taua oriraa nei.
Parau ihora o Rehu Auahi e, ei puaahorofenua atoa ihoa la e maitai ai, no te putoraa i teienei pereoo ?
I te reira ra taime, te ite atu nei teie nei vahine tahutahu i te iore
ï te horohoro haereraa na roto i te fare-tutu, faatoro ihora oia i ta'na
turutootoo i nia iho i teie nei mau iore ; inaha, riro mai nei teie nei
mau iore ei puaahorofenua rarahi roa e te nehenehe e te mau haneti
atoa i nia iho i taua mau puahorofenua ra. I muri iho, ite faahou atu
nei te vahine tahutahu i te moo i te nee haereraa-mai na nia i te opa-

�TOR EA
ni o te fare-tutu, faatoro atura i nia iho i ta'na turutootoo-mana, inaha, riro atura taua mau moo nei i taata faahoro pereoo no te pereoo
o taua potii nei o Rehu-Auahi, e i mau taata raverave hoi no'na e i
apee atoa hoi ná muri ia'na.
Ua hitimahuta e ua faahiahia roa o Rehu Auahi i teie nei mau ohipa maere rahi ta'na e ite nei, e ua haapoupou atu ra hoi oia i teie nei
vahine tahutahu. Parau haehaa atu ra oia i teie nei vahine : a e ita roa
teie pereoo nehenehe roa e au ia `u no toû hairiiri e te repo, e ia haere hoi au mai teie noa ra e riro paha ia vau i te tiahihia mai i rapae.
Inaha toro atu ra te vahine tahutahu i ta'na turutootoo i nia ia
Rehu Auahi, riro a`e ra oia ei vahine nehenehe falto ore, e to'na hoi
ahu ra o te ahu ia o tei hau a`e i te nehenehe i to te mau vahine atoa.
Haapoupou atu ra o Rehu Auahi i teie nei vahine mai te parau atu
e : « aue te mauruuru e te oaoa rahi i to oe na maitai, e ua au atoa hoi
tou nehenehe i tou na taeae.
Eita roa e manao faahouhia e o Rehu Auahi, ua taui roa oia na roto i
te nehenehe o to'na ahu e ua hau a`e to'na nehenehe i to te na taeae.
Ua parau atu ra te vahine tahutahu ia'na : a haere i to oe tere.
Teie ra tau parau ia oe, e ta oe e faatura maitai, teie la : eiaha ia
ta `i te ahuru-ma-piti i te po, ua tae faahou mai ia oe i te fare nei. Ia
mairi ana`e te reira hora ia oe, te ho `i faahouraa ia o mautini, o iore,
e o moo ma i to ratou iho huru mau.
Pahono atu ra hoi o Rehu-Auahi e, ua tia roa ia ia`u te reira, eita
e hope te ta`iraa o te hora ahuru-ma-piti o te po, ua tae faahou mai
vau i te fare nei, e ua haamauruuru maitai faahou atu ra o RehuAuahi i taua vahine tahutahu maitai rahi nef, e ua t,izma ihoro i roto i to'na pereoo e reva atu ra.
I nia i te mau aroa poromu atoa e tia te mau taata atoa o te hahaere ra na nia i te mau poromu e mai te faahaehaa hoi e te haapoupou i te haerea o Rehu- Auahi, e parau ai hoi ratou ratou iho : o
vai ra hoi teie arii vahine nehenehe rahi e haere nei ?
Aita roa hoi teie nei pereoo rahi e maumauraa a`e, mai te puahiohio ra to'na tere ia haere iho, e puehu hoi te repo i to'na ra tere.
E no te mea hoi, aita ea o Rehu-Auahi i tae a`enei i te mau vahi
mai teie te huru, te hope roa nei ia to'na oaoa rahi, aita roa oia e
faaearaa te parau e
Aue hoi teie nei vahine tahutahu i te maitai rahi e, aue hoi ia vau
te arearea ia tae atu i reira e.
Inaha, ua mau taüe noa ihora te pereoo i mua i te aorai o te arii.
Ua haere oioi noa mai ra to'na mau taata raverave, ua iriti ihora i
te opani o te pereoo, e ua pou mai ra o Rehu Auahi.
( Taiô mai ia i te yea í mua nei, te tuâtiraa o teie nef aamu.

�4411111111
TOREA
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Haamaramaramaraa i nia í te pae o te Ture :
I roto i ta matou yea Torea no te ava`e i mairi a`e nei, te faaite
atura ia matou e, eita te tune e farii ia faataime faahouhia te
moni taime, maori ra ia e, mai te peu te vai ra te hoê parau
faaau papu maitai i faaotihia i rotopu i te fatu tarahu e tei aitarahu mai.
Te nao ra hoi ta matou faaiteraa e: « e tia noa ia faaotihia teie
nei faaauraa na roto i te hoê faaiteraa i nia ì te mau parau tarahu
o tel faataehia atu i roto i te rima no tei aitarahu mai ra ».
E no reira te faaite atu nei matou e, e ua faaite mai nei te
mau feia toroa teitei no te fenua nei e, noa atu â te reira mau
huru faaiteraa, eita ihoa e
te faataimeraa i te moni taime.
No reira matou i faaite oioi atu ai ia outou e, e fariihia te
faataimeraa i te moni taime, mai te peu te vai ra te hoê parau
faaau papaihia i rotopu i te fatu tarahu e, tei aitarahu atu, ta
raua i papai i to raua i`oa i raro a`e i taua parau faaau ra, no te
mea e ore roa e tia noa a`e i te fatu tarahu i te faataime faahou
i te moni taime, te hoê teie arairaa rahi ta te ture ia outou i
mua ì taua mau vahi ra.
E ohipa matarohia i ô tatou nei, oia hoi: te mau taata maohi,
i te vai oraraa o na metua ua opere raua i ta raua mau faufaa
i rotopu i ta raua mau tamarii.
Ua ara e ana te mata o te ture i taua vahi ra. Te faaite mai ra
te irava 1075 no te pue Ture Tivira e : « E nehenehe noa i te
metua tane, aore ra i te metua vahine e aore ra hoi i te tahi noa
atu mau fetii i te opere i ta ratou mau pue faufaa i rotopu i ta
ratou mau tamarii ».
E no reira te faaara atu nei matou ia outou no te mau fifi e
rave rahi o te tupu mai no nia i taua mau opereraa ra, mai te
peu e, aore i au maitai i nia i te mau hinaaro o te ture. Te faa-

�TOIAEA

9

te
hamani i taua mau parau opereraa faufaa na outou ra, i mua i
te Notera no te Tuamotu o te apee`atu i te Tavana-Hau i to'na
ta outou mau
atoa ra mau tere na te Tuamotu na, e hamanihia ia
ore, i
parau mai te au i te ture o te ore e riro ei mea faufaa
muri a`e i te poheraa o te taata o tei opere i ta'na faufaa.
roa i ravehia
No te mea rave rahi a`e nei te mau parau, aore
E riro
mai te au i te ture o tel haapararihla e te mau tiribuna.
huaai, no
hoi taua mau haavaraa ra, ei haaveveraa i te mau au ihoa
reira mea maitai a`e te rave faaoti i te hoê ohipa mai te
i te ture.
a`e no outou i
ara atu nei matou ia outou e, mea maltai roa

A puhipuhi ana i te Avaava

"NA7.'IONALE"

te hoohia
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te hoo-mama, o
20 puohu
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata (
tipi ofati e
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru :
aore ra e tahere arapoa poepoe.

Parau no te pape
aore roa e anavai pape e a'ore ra te .paI roto i te mau fenua Tuamotu
mai
pe pihaa, teie ia ta ratou pape maori ra te pape ûa o ta ratou e faatahe
i roto i te mau tura tima.
e, aita atu e pape
Tera ra ua fatata i roto i te Tuamotu taatoa, mai te peu
i te mea maira, e inu ia ratou i te pape apoo. E ere roa hoi te reira pape
ûa, e hopuna te
tai e ere hoi i te mea mâ, e taa noa ia outou ia feruri, ia
ino
atoa
o te taata e
pape na roto i te fenua, e horomii hoi oia i te mau
te animara o tel vaiho-hia mai i nia i te fenua, e hia ia rahi-raa manumanu
mau apoo pape ra.
fino i roto, e haere taua mau ino taatoa ra i roto í taua
te hopuraa pâraû raNo reira outou e ite ai i mutaa iho ra i te mau tau no
no reira
rahi i te Tuamotu, na roto i te raki e te pirihao o te faaearaa taata,
e te ma'i hi toto.
ua roohia ratou e te tahi mau ma'i taaê, mai te ma'i mane
E ara maitai ia outou eiaha roa e inu i te pape o taua mau apoo ra mai
na mua a'e a inu
te peu e, e inu outou i taua pape apoo ra, e tunu roa ia
atu ai.
reira, e tae noa'tu
Area ra i teie nei, fatata paatoa te motu e tura pape to
i te maltai i te pape
í te mau vahi rave-raa puha tei reira te pape hau a'e
apoo, ia haapao maitai outou i taua mau pape ra e maitai ai.
manuOia hoi: ia tapei maitai outou i ta outou mau tura pape, eiaha te
i roto.
manu, mai te i'ore pe, te pehu e te tahi ata â mau ohipa ia topa

�so
Te rahi no te pape e haere ra i roto i ta outou mau tura, o te rahi-raa ia
o te pape ta te ûa e horoa mai, mai te au i te rahi-raa o te fare.
Teie te faaauraa: te hoê fare e 8 metera i te roa e 7 metera i te aano te
rahi-raa tuea no te punu i nia i taua fare ra, ua naeahia ïa e 56 metera tuea.
Mai te peu i te matahiti hoê e roaahia hoê metera pape ta te ûa e faatopa
mai i nia i taua fare ra, e roaa ia e 56 tane pape i te matahiti hoê, mai te mea
hoi e te rave noa-hia ra te pape i te mau mahana atoa, mea maitai roa a'e
ia i te faahamani i te hoê farii raki, ia raval maitai te utuafare taatoa i te
pape.
Teie te hoê ravea hau ace i te maitai maori ra, e haapiha te farii pape na
ropu, e aore ra hamani e piti tura pape, ia fatata te tahi tura i te pau, horohoroi roa ia ma, tapoi atu ai. Haamata atu ai i te rave mai i te pape i roto i
ta piti o te tura. Ia ûa faahou mai ra ia, e î mai ia te tura i pau e te pau
atu ra ia te piti o te tura, horohoroi faahou atu ia te reira.
Mai te peu hoi e, hinaaro oe i ta oe pape ia ma maitai noa, a horohoroi
noa ia e aore ra poromu maitai te aihere i nia i te punu fare e to roto i te
mau faataheraa pape.
Eiaha roa atoa e rave i te patete o tei taamuhia i te taura no te taipuraa
mai i te pape i roto i te tura, e ere te reira i te mea ma, no te mea, te taura
e taamuhia ra i nia i te patete e te patete'toa iho, ua ha'uri noa ia i te mea maa
e te repo atoa. No reira e homa, mea maitai a'e te faarue i te reira mau ohipa
e ta ropine roa te tura pape, te reira ra, mea hau roa ia i te ma.
Ia ta ropinehia te tuna pape ra, ia haamau atoa-hia te hoê titia pape e tano
ai, haamau te titia i te auvaha o te tura, mea hau roa ia i te maitai e te ma.
Te pape apoo, te hoê ia pape taitai roa, eita te pu'a e hu'a maitai, e ere te
pape maitai no te puã i te ahu, eita te ahu e maoro ua pe.
E ere atoa hoi i te pape maitai no te hopu. Ia hopu oe i roto i teie pape,
e tupuhia ia oe i te hoê mau ma'i, tera ra eita te reira mau ma'ima'i e vai
tamau i nia ia oe, ia hopu oe i te pape ûa, e pee teie mau ma'ima'i.

Te Pape " GAZOR"

Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te man mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita rã, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Ohipa maro.raa
E nehenehe ia parie: a e oti ia faataahuri i te hoê hapaina
o
tei 4 maitai i te pape, mai te haamaníi ore i te pape i rapae ~.
A rave i te hoê hapaina e ä faaî-maitai-roa i te pape, i reira ra,
a tuu atu I nia iho i te auvaha hapaina i te hoê parau, mai te

�TOREk

11

tapoi atu i taua auvaha hapaina nei. Faataahuri vitiviti noa ai
hau
i taua hapaina pape nei, i nia i te hoê amuraa-maa, e o tei
te poreni,
roa'tu ra, o te hoê ía amuraa-maa o tei vauvauhia í
i te hiti
I reira faahee rü maru noa mai ai, i taua hapaina nei,
te parau e
rü o te amuraa-maa e a huti rü maru noa mai ai i
mai,
vai ra i teie nei i raro a`e i te hapaina, e na te mahiti roa
te hapaina,
e ite ia outou i taua taime ra ia vai noa te pape i roto i
mai te manii-ore. Ua manuia atura Ia taua parie nei.
i te
Ua ite hoi tatou, e cita roa e nehenehe ia faataahuri noa
hoê hapaina pape, ma te haamanii-ore i te pape, inaha e auvaha
rahi to te hapaina, na roto ra i teie nei ravea e manuia ai.
Te anihia'tu nei ra outou e, eiaha roa teie nei ohipa ia ravehia i roto i te piha fariiraa, no te mea, ia hape ta outou raveraa
ra, e rari roa 'fa taua piha nei i te pape.

TA.IETE ATIMA0N0
( ttarnaniraa Tihota)

E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"

Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuara• maitatai i roto i_ to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
Te taata tahutahu

Te Arii ra o Louis XI, e Arii oia no farani o tel mau i te fa
tereraa mai te matahiti 1461 tae atu i te matahitt 1483. E taata
rahi teie Arii o tei imi i te maitai no farani. No to'na hinaaro

�12

TOREA

rahi i te faatupu i te maitai e ia afaro te mau faatereraa, ua faaetaeta oia i nia i te mau vahi atoa. Rave rabi tei faaino ia'na, na
roto i te parauraa e, e Arii hamani ino taata.
Teie ra te ino ia'na e taata manao paruparu e te tiaturi noa
i te mau parau tohu.
I taua anotau ra, rave rahi i rotopu i to'na mau hui-taata te
mau feia tahuâ hiôhiô e te tahutahu o tei riro hoi ta ratou mau
peu ei tiaturiraa na te vetahi pae taata.
Ia tae ra i te ha mahana, na roto i te faaâhaâha a te hoê o taua
mau taata tahutahu ra, mai te parau e, e mana haúê-roa to'na,
e ite oia i te mau ohipa atoa e tupu, e te hopea o te tahi e te
tahi. Tapeahia iho ra taua taata nei i te fare auri, e faautuahia
iho ra i te utua pohe. Te parahi ra hoi taua arii nei i roto i taua
oire e tapeahia nei taua taata tahutahu nei; ani atu ra taua taata
nei i te aril ia faaora mai ia'na i taua utua pohe, i faautuahia i nia
ia'na ra.
Titau atu ra te arii i teie nei taata ia arataihia mai i mua ia'na.
Afaihia atu ra taua taata tahutahu nei í mua i te arii. Ani atu
ra te arii e: x inaha e taata mana rabi oe, e ite hoi oe i te mau
mea atoa, te ani atu nei au ia oe, e nehenehe anei ta oe ia faaite
mai iaû i te mahana e te hora no to oe poheraa H.
Pahono atu ra taua taata tahutahu nei : « e tau arii e, eita roa
taû e nehenehe ia faaite atu í te mau ohipa e tupu i nia iaûiho
teie noa ra râ te hoê vahi tau e nehenehe ia faaite polo noa atu
ia oe, mai te au i ta toû mau manamana i faaite mai; e pohe
vau na mua noa a`e ia oe N.
Hiti mauê-roa a`e ra te arii i teie net pahonoraa, e ua faaora
atu ra i teie nei taata tahutahu. Auaê teie nei pahonoraa maramarama i ta'na i ora ai oia i teie nei utuâ pohe.

"Te Pia AORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mãmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi ì te inu i te " pia Aorai ",
o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

�TOREA

13

TE MAT) PARA U API NO TE FEN U« NEI
Te pahi farani ra o "Eridan", no te Compagnie des Messageries Maritimes
(Taiete farani) o tei faaitehia e, e faaruê oia i te uahu no Papeete nei i te
mahana pae 4 no fepuare i te hora 5 i te ahiahi, aita atura oia i reva i taua
mahana ra, ua taupupu rü mai â, no te tahi tau na mahana rü, no te hoê
mau peapea rü o tei tupu i nia i te mau tanta no tuna pahi ra, ua oti rá
taua peapea ra i te faatitiaifarohia i Papeete nei. Ua faaruê taua pahi ra i
te uahu no Papeete nei i te mahana piti 8 no fepuare i te hora vau i te poipoi no te reva atu i te fenua farani.
Te mau haamauâraa e pau i taua pahi ra i te mahana hoê e 50.000 farane,
e no na mahana rü i taupupu rü mai ai oia i Papeete nei, ua pau ia te Taiete
175.000 farane.
*
*
Ua reva atoa na nia - i taua pahi ra o "Eridan" te Taote ra o Massai, no
Taravao, mea roa to'na parahiraa i reira. Mea pinepine hoi Ceie nei Taote
Massai te tere haere na nia i te pahi ra o Mouette na te mau fenua Tuamotu,
no te horoâraa atu i te tahi mau utuuturaa e rave rabi i nia i te mau huiraatira
no te pae i Maareva ma.
Ua na nia atoa hoi i taua pahi ra o Mr Senac, te Tavana-Hau no te pae
fenua Tuamotu e Maareva ma, te reva i Farani, na roto i te roo-raa-hia to'na
tino e te mai.

Tei roto i te faretoa a te Taiete WING MANG LUNG, tei
parau atoahia e o Afou, e hoohia ai te mau huru taihaa atoa e
tano no te Tuamotu, oia hoi: mai te maa punu, te uaina,

te mau taihaa no te tamaaraa e tae noa atui te mau
huru ahu e rave raiz te huru.
E i roto hoi i teíe nei faretoa o outou e ite ai i te mau huru taihaa
maitatai atoa e te hoo mamai Papeete nei. No te mau huru taihaa
atoa e hinaarohia e outou a ani noa mai i te faretoa WING
MANG LUNG, i Papeete, i pihai iho i te faretoa a Herault (Ero).
Ua haamanao te Hau e, e ere i te mea tia i te tapea noa mai â i te taata
ra ia Fages i Tahiti nei, o tei faautuahia i te matahiti i mairi a`e nei, i te
utua auri e tae noa'tu i to'na poheraa no te hara taparahi i te-vahine.
Ua tuu-hia atu oia i raro a`e i te tia`iraa a na muto`i farani o te hoi atoa
ra i Farani na nia i taua pahi ra. E ua opanihia hoi oia i roto i te fare auri
no te pahi. Ia tae atu oia i te fenua farani ra, i reira oia e opanihia atu ai
i te fare auri rahi. Tei reira te opaniraahia te mau taata utua rarahi, mai te
faaoreraahia mai â te fare auri i Guyanne.
Un tuu-atoa-hia atu i nia i te taata ra o Mr M. Aumont, raatira rahi faatere ohipa a te Hau e no te pae moni, te toroa faatere no te pae fenua Tuamotu e no te pae fenua Maareva. E taata toroa teitei o Mr Aumont, e te faa-

�TOREA
tereraa maramarama, e na nia hoi i taua mau toron teitei no'na ra, ua tapea
noa-hia mai ia i te oire pu nei. E tonohia atu paha te hoê Haava e aore ra
te hoê Taote, no te haereraa atu na te Tuamotu na, i mono ia'na. Na roto hoi
i te parariraa o Mouette, fifi roa atu ra i teie nei te mau faatereraa ohipa o
te Tuamotu.
Te imi nei ra te Tavana-Rahi i te mau ravea atoa ia roaa mai te hoê pahi
i mono ia Mouette, ia nehenehe ia haere atu na te Tuamotu na, no te faatitiaifaroraa e te faaotiraa i te mau ohipa a te flau.

EI.ESCA

E i`oa no te hoê Cocoa, o te Cocoa ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau Cocoa atoa, ua oti noa i te ta-tibotat.ia e i te ta-ûhia.
45 alla e roaa mai i roto i te punu hoê. Te hoo no te punu hoê
15 farane, e au ia 1 farane i te aua hoê. Tunuraa ohie roa, e tunu
noa maa pape veavea e tarapu noa'tu ai, aita e ta-tihotaraa e aita
e ta-ûraa.
A ani atu i to outou mau hoo taoâ ia hoo mai i te E9esca na
outou.

Te piha ohiparaa a te Torea
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA ", o tei faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
aturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa fau,faã.
E haapao oia ~ te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na na e hoo, teie to na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
i ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee-atoa-hia e te puha, eita oia e titau i te taime no te
reim, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia i te
hooraa puha, o to'na iho â Ia taime. Area te mau poroiraa
ia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te moni,
taihaa e poroih

�TOREA

15

toato hoê mai to
e iriti ihoa ïa oia e piti tenetima i nia i te

te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOR EE" i
fenua,
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILBERT,
faaea ra oia
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, uaoia
i teie nei
atoa
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto
piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
Te mau ohipa maere i roto i te taiö ava`e:
Rave rain te taata aore roa ratou e haapa`o nei i te tahi mau
ohipa maere no roto í te taiô ava`e. I te mau piti-ahuru-ma-vau
matahiti atoa e titiaifaro maltai ai te mau taiâraa ava`e. No reira
e tano ia tapea matte ta outou mau taiô ava`e, e ia naeàhia e
píti-ahuru-ma-vau matahítí e ite ia outou e afta i huruê te taiô
ava'e.
`
matahiti
te
hanereraa
o
te
Alta atoa paha outou i ite e, aita
e haamata na i te mahana toru, aore ra i te mahana pae e te tapati.
Te ava`e atopa ra : hoê to'na mahana haamataraa i roto ì te hopete
toma, e to te ava`e Tenuare, to te ava`e Eperera: hoê ea ia e
ava`e Tetepa, te ava`e Fepuare, Mati e te Novema: hoê ana`e c; ia
mahana. Area na ava`e ra : o Me, Tiunu e Atete, e mahana taaê
ana`e ia to te tahi i to te tahi,

TEE WHITE OZ
Teie te hoê avaava maitai roa na te mau feia puhipuhi avaava, na ratou iho e oviri, e aore ra na te feia puhipuhi paipu,
e tel au atoa i te avaava Tamatana o tel parauhia e Tee White
,Oz teie ia te au-raa: Puaaforo Uouo.
A tamau maitai te i'oa o teie avaava, ia nehenehe ia outou i
te ani atu i to outou mau hoo taoâ. Ia hinaaro outou i te tamaia
ta, a ani noa mai i te piha ohiparaa a te Torea. Mea papu
te
tahi
i
tamata outou, eita outou e hinaaro faahou e puhipuhi
atu mau avaava.
Te parau no te mati:
Te faaitehía atu nei ia outou i te parau no te mati: te taata
matamua i íteahía te mati, na tetaata ra o Charles Sauria to'na
i'oa (e parau ra o *harle* Soria), no roto i te fare-haapiiraa
rahi no Dole, te itea-raa-hia ia'na tele nei ravea no te mati.
E ua pohe taua taata nei o Charles Sauria i te fenua ra o SaintLothain ( Jura ) i te matahiti IS$0,

�TOREA

"Te 1Vletlla Allri "
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha
a te Torea; te paero 100 kiro: 125 farane i
ro hoê.
Te haere nei te tupuraa o te Tapone i te rarahiraa:
Mea roa te tau te híô-raa-hìa e te haere noa'tu ra te tino rü
nainai o te tapone i te rarahiraa. Ua haamanaohia e i nainai noa
ai to ratou tino maori ra ïa, no nia i ta ratou mau peu i te haaparahi. I roto í te mau haapiiraa atoa mea opani-roa-hia i teie
nei i te mau tamarii i nia i te peûe e te faatifene i te avae. Te
haere noa ra hoi i teie nei i te rahiraa te mau ohipa no te faaetaetaraa tino, e rave rahi te mau taata o tei faaô mai i roto i taua
ohipa ra.
I te matahiti 1900 te rahiraa no te taata o tei hau atu te rahi
i te 1 m. 62 ua faauhìa ia i nia i te 10, aore ra i te 11
teie matahiti i mairi aenei, tei nia ia i te 20 °/°, te mau taata tei
nia to ratou faito i te 1 m. 58 haere atu i nia i te 1 m. 62, ua
hau atu ia i te 32 aore ra 42 °'°.
Ua hiôhia e te mau feia hiôpoa o tei haapapu mai e, mea rahi
a`e te maa ta te hoê tino rahi e amu i ta te hoê tino nainai.
No reira te hiôhia nei, te rarahi ae ra, te tino o te tapone, te
haere atoa ra ta ratou amu-maa i te rahiraa.
I roto

i te fare hooraa raau a Lt1ERß1ER,

e ite ai oe i te mau huru raau rü atoa. O te hoê teie fare tahito
roa ï ô tatou nei e o tei tiaturíhia hoi e te taatoaraa. Hinaaro
oe i te raau maitai mau a ani noa mai t te fare hooraa raau a
Lherbier.
E i reira hoi e roaa mai aí ia oe:
Te lï1®nahee mau ( raau monamona faahee ), e ta no teie nei
raau faahee no te tamarii e no te taata paari hoi, na teie nei hoi
raau e horoí ì te mau repo rü atoa no roto í to tatou nei aau
e n"a'na hoi e faataaê atu í te mau ma`i mahaha.
Te Raahopau (raau no te aho pau), o te faaora i te ma`i no
te aho-pau.
Te Raatahine (raau no te m ` #bahinet raau maitai roa no
te faaora i te ma`i o te mau vahíne api, e tae noa'tu i to te mau
vahine p~ari.
).MPRIbIERJE ELLE F. .TUVENTLY — AVENUE $RUAT ET RUE DU Caa' LESTREIKAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1152" order="11">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/ce08c83c34f516813c38379ef1e1701c.pdf</src>
      <authentication>bf5f2669846db15637ce280aa78cda61</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29676">
                  <text>MATAHITI PIT.

MATI 1038

tHI 11.

TOREA
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E

2 FARANE I

TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

I te Fenua (Amite.
Te manaôhia nei ia e te mau haereraa o te politita i te fenua marite ra,
te haere ra ia i te aanoraa, no te iteraahia te mau manuia-ore e te peapea
e vai ra i nia i te mau manao faahiahia o te Peretiteni Roosevelt, i teie
mau tau i mairi aenei.
Ua iteahia e ua hinaaro o Roosevelt i te hoê politita, ia au te maitai o
te mau taatá toa, e ua roaa hoi ia'na te reira puai, i nia i taua faatereraa ra,
na nia i te tururaahia oia e te rahiraa o te huiraatira taata marite, no te tahoêraa mai i te feia moni e te feia rave ohipa: e mau manaô hinaaro-roahia hoi teie nei mau manaô, ia roaa-mau te oraraa oaoa i te ao nei.
Te ino ra hoi, ua rahi roa te mau hinaaro, e no reira ua taâtaâ roa te
mau taata e mau ra i te mau tumu paari o te fenua, o te moni; e na reira hoi, te
vahi i roaa mai ra: ua rahi roa te moni e horoahia na te taata rave ohipa,
e o tei horoa mai i te hoo rahi o te mau maa atoa e te fifi i te hooraa'tu
i te mau taihaa o te fenua i te tahi atu mau fenua e, na reira mai hoi,
iti roa a`e ra te fare hamaniraa i te mau taihaa no te hoo, no te rahi roa te taihaa
riro ore; tupu ihora te ati no te pae ohipa ore, alta atu ra ta te taata rave ohipa
e ohipa faahou, vai ihora ratou i roto i te veve rahi e te poia, na nia a`e hoi, aita
atu ra te mau tumu moni e roaa faahou te moni faananea, faaruê atu ra te
taata moni i te faatereraa o ta ratou mau ohipa; mai te opani i ta ratou fare
ohipa. Te manaô tumu ra, o te maltai ia o te mau taata atoa, no hea mai
hoi, te iteahia ra i mua, te veve e te ati.
Te faaite ra te mau taata manaô paari e, e teie nei tamataraa ta Roosevelt, e nehenehe ia parau, e ua roaahia 80 miria tara marite i pau
ia'na, oia hoi : 2.400 miria farane.
E no reira, i teie iho nei, ua faaruê o Roosevelt i taua mau huru faatereraa ra, e ua hoi mai to'na manaô, mai te faatia e mea maitai a°e e na
te mau fare ohipa rarahi e horoa mai i te maitai.
Teie nei Peretiteni o Roosevelt, e taata tura roa oia e te maitai, e to
manaôhia nei, e ua mauiui roa oia, i te mea e, alta ta'na polititaraa I ma.

�TOREA
nuia; e o tei manaô maitaihia e ana, e manuia; e na'na ia e horoa mai i te oaoa i
nia i teie nei ao, na nia i te ra manao api to'na, alta ra hoi i manuia.
Area ra hoi, na nia ihoa ia i te mau tamataraa i te mau ravea api, e
iteahia'i e teilla te mea afaro mau, e no reira te manaô nei oia e i teie nei
e roaa mai ai te maltai afaro mau. No te mea, te manaô ra oia e te ohipa i ore i manuia i mua ra e manuia atu â ia i mua nei.
I to tatou nei fenua, ua iteahia aena e, ia paari te haari e tano ai i te
hamani i te puha ; e au ia, ia parau : « to'na tau, ta'na ohipa ».

I roto i te fare hooraa raau a L 11 E R ß 1 E R ,
I PAPEETE NEI,

e roaa ai ia oe te mau huru raau atoa ta oe e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi e roaa mai ai ia oe te mau raau maltai rahi ra, oia hoi : te
"RAARUMAl'I ", raau faahiahia mau no te rumati, o te tamaru e o te faaore oioi noa i te mauiui rahi riaria o taua ma`i nei, te mau hoi teie tel hau
i te maltai i te mau raau rumati atoa.
" MONATOE ", raau monamona no te toe, te hoo teie raau e tano no te
tamarii e no te taata paari atoa, no te haapoheraa e no te faaheeraa i te ra
mau manu faufau e te ino i rapae i te taata.
" RAAHOTA RAHI ", raau no te hota taata paari, e tano maltai teie nei
raau no te mau huru hota atoa.

" RAAHOTA AFA ", raau hota no te tamarii, e tano no te tamarii e 6 matahiti e tae atu i te 12 matahiti.

Te huru o te ao nei.
Te huru o te ao nei i teie tau, ua rahi roa ia te mau manaô au ore
i te tahi e i te tahi, e ua rahi te mau manaô lino. O Elemani e o Italia
o te hiôhia nei, mai te au rarahi mau, e te manaö hoé i nia i ta raua faatereraa, ua amui -au raua ia Tapone no te patoiraa'tu í te faatereraa "communiste" no Russia. O Elemani e o Italia nei, te faarahi ra ia raua i ta
raua mau moihaa tamai, mai te rave i te moni taatoa o to raua fenua e
mai te hiô ore i to raua nunaa taata.
E no te mea hoi o raua ana`e te upoo no to raua fenua, te ohie noa
ra taua mau ohipa ra,

�TOREA
mai ra ea
noa
I teie taime te aro ra o Tapone ia Taina e te roaa rii
Patireia e tia ia ratou i te haere e tauturu
ia'na taua fenua ra. E te mau
i te haere i reira,
e e faahau i teie nei tamai, eita roa ratou e nehenehe
no nia i te mau hinaaro o Purutia e o
no te mea te faaineine atoa ra ratou,
mai ai i taua mau fenua nei.
Italia, ia taa atu ratou i reira, e aro
i mairi aenei, ua tiaturi-roa-hia e, e
I muri a`e i teie nei tamai rahi
te ao nei. Faatupuhia atu ra te hoê Totaiete no te
ua roaa mau te hau no
mau
i roto í taua Amuiraa nei o te
mau Patireia, mai te manaôhia hoi e,
mau tama`i atoa e faatupuhia. Teie
Patireia Rarahi, e ore Ia ia ratou, te
i haapaarihia, ia nehenehe i
ra hoi, taua Taiete no te mau Patireia, aita
te faaiti i te mau moihaa tama`i.
aenei matahiti, te tama`iraa o Tapone no
a
ono
te
tupuraa
matamua,
I
patoi etaeta taua Taiete nei i te Tapone
te haru mai ia Mand-Chourie, na
i nia i te fenua Mand-Chourie te hoê
eiaha ia na reira, e ua faatae-roa-hia
te hiôpoa i taua ohipa ra; Ua faahoi
pupu taata no te mau Hau atoa, no
i rotopu i taua Taiete nei, eaha tei iteamai taua mau taata nei i te mau parau
mai te iriti ia'na i rapae i
hia i te hopearaa, o te faaruêraa ia o Tapone,
to'na hinaaro.
taua Taiete nei, ia nehenehe ia'na ia haapao i
i ta'na tama`i i Abyssinie, haere
Na reira atoa hoi o Italia, i te manuiaraa
te Ao nei. E i teie nei taime, mea
atoa atu ra oia i rapae i taua Taiete no
roa e tiaturi faahou, i nia i taua
rahi roa te mau Patireia neinei o tei ore
paraparauraa i roto i taua
Taiete nei. Te ite ra ratou, eere ia, e na te mau
to ratou fenua.
Taiete nei, e faaore i te ennemi ï te aro mai, i nia i
te hoê Patireia i te ao nei, o te hinaaro
I te mau tau atoa, e iteahia iho â,
ê, mai ia Tapone, Italia e o Elemani,
maha-ore i te haru i te fenua o vetahi
hau, maori
e nehenehe iho â ia, ia tiaturi, e hoê noa iho ravea e roaa ai te
Farani, Peretane e o Marite
ra, ia iteahia e te vai ra te puai. E ta te Hau
a ite ai.
e ite nei i teienei; ua huru maoro rii ra ratou
rahi noa nei o Farani, no te mea, ua
Parau mau ra hoi e, te vai puai
ta'na moihaa tama`i, mai ,te otiraa mai â
tamau-rii-noa oia i te haapaari i
mairi aenei. O Peretane teie e ite nei, e ua tano te Farani
te tama`i rahi i
no te imiraa i te hau, maori ra
i te na reiraraa, aita'tu ihoa e tiaturiraa
no te tama`i. Teie ra hoi,
o te vai ineine noa i nia i te paari o te ohipa
hau te mau
ua vai varea taoto noa o Farani, na nia ï te tiaturi-noa-raa e, e
Patireia nei.
peapea atoa i taua Taiete no te mau
na piha Tepute e te Senat i te hoê
I na mahana i mairi aenei, ua maiti
te hoê afata moni, faataa-roa-hia no te haapaariture api, no te faatupuraa i
Hau Metua ia ati i roto i te
papu-roa-raa i te moihaa tama`i, ia ore-roa te
mau tau i maid aenei no Farani taatau tamai. Te moni haamauaraa i teie
rayai maitai no te iti
toa e tiahapa roa ia 80 mina farane, o te ore roa ia e
te ohipa tama`i, te manu-reva
te tuhaa e ravehia i roto i taua moni nei, no

�4

TOREA

e te nuu pahí iho â, o te hinaarohia nei i te faarahi faahou; e no te faa`iraa
i teienei afata ra, na te hoê ia vahi o teie nei" mau haamauâraa i nia nei, e
na nia i te ani haereraa i nia i te tanta farani, ia vaiiho i ta ratou moni i
taua afata nei, mai horoahia te hoê moni faananea, e te anihia nei, te mau
tanta farani atoa ia haamana`o i te tauturu i taua afata ra. Te faataa nei
te Hau Metua no teie matahiti 1938, i te moni ra 13 miria, no te hamani
i te mau moihaa tama`i api.
Te ite nei hoi o Peretane i te ati i mua nei, i nia i te mau hinaaro
te Tapone o, Elemani e o Italia, e ua faaitoito atoa, mai te tiahapa roa, i
ta ratou mau ravairaa i te moni ra 300 miria, o tei tiaturihia, e ia afaro
te afata i roto i na matahiti e maha. E i teie taime ihoa te rave ra te mau
fare ohipa rarahi o Peretäne e o Farani i te ohipa no te parururaa i to raua
na Hau.
O Marite hoi, te pee atoa ra i teie mau faataaraa a teie na Hau, e te mana
nei e e faatupu faahou i te hoê Nuu Moana no te pae o Atelanetita no
te mea o te Nuu Moana o ta'na e vai ra i teie taime, e vaiiho roa ia i
roto i te miti Patitifa no te apeeraa atu i te mau hinaaro aro o Tapone.
Ua tiaturi maitai o Marite i nia i te ohieraa o te purumu no Panama, no
te haereraa mai i roto i te miti Patitifa, i teie nei ra hoi, no te haereraa
te mau ohipa tamai i te vitiviti, na nia i te mau manu reva, manao ihora
ratou e, e ohie noa'tu ra ia, ia vavahi i taua purumu nei e e ore roa'tu
ratou e tae faahou mai ï roto i teie pae Patitifa, no te hoê tau ava`e, no
te hamani faahouraa i taua purumu nei ; e te tahi hoi o te mau pahi rarahi
46.000 lane e opuahia nei no te hamani, eita oia e tae faahou na teie purumu.
No reira o Farani, Peretane e o Marite e faaitoito ai i te tuu i to ratou
puai taatoa i nia i te haapaari etaeta maitai, i ta ratou mau moihaa tamai,
no te imiraa ia ore roa te mau Patireia enemi ia nehenehe ia ore i te
faaroo ia ratou, no te roaaraa mai te hau i nia i te ao nei, te haere noa
ra râ hoi te mau paraparau faaafaroraa no te hau e hinaarohia nei, i na
Patïreira e piti pae enemi.
Te rahiraa o te mau aniraa a Elemani, eita roa'tu e au no te faatia, te
ani nei oia ia Farani e o Peretane ia hinaaro raua i te hau, ia vaiiho raua ia
Elemani ia haapao i to'na hinaaro, mai te rave i te mau fenua i ropu ia
Europa. Ia faatiahia teie nei hinaaro o Purutia, papu roa la e, e rave oia i
teie mau fenua rii nainai atoa e pin ra i to'na Hau, mai ia Oterita e o
Tchéco; o teau ia, i te pae o te Farani e o Peretane, i te hoê ohipa faarue-inoroa i teie nei mau -fenua rii eita roa e tano.
Na nia a`e, te ani atoa ra o Elemani, ia faahoihia to'na mau aihuaraau
atoa o tei tiro i roto i teie tamai i mairi aenei. Mea fifi roa atoa ia, no te faatia.
Teie nei, no te riri rahi o Italia, i te ore roa i te fariihia i te ite, e e fenua
Italia o Abyssinie, opua ihora, e e haapeapea ia Farani e o Peretane i roto

�TOREA

5

i to raua na Patireia aihuaraau i Arabia, na roto i te niuniu na te reva te
mau parau faahaehae te haere i taua fenua nei, e te taata atoa.
Ua mana‘o oia, e na te reira mau ravea i te haapeapea noa ia tatou, e horoahia'tu ai ia ta'na e hinaaro. Te ite ra râ oia i teienei, e i roto i te haapeapea noa i te tahi, e tupu ihoa ia te peapea rahi roa. Eaha tei tupu, ua haapeapea atoa o Farani e o Peretane i te Italia i nia i to'na mau aihuaraau. I
teie taime, tei roto roa te hoê vahi rahi o Abyssinie i te auahi, e tei roto roa
on It.A.lia i te peapea rahi i taua fenua ra.
Te mau parau api hopea o tei faaitehia i teie iho nei, te hinaaro nei o Italia
i te arii Negus no Abyssinie, ia hoi mai e rave faahou i te faatereraa o taua
fenua nei, mai te ani râ ia'na ia faaitihia to'na fenua, e ia vaiiho i te rahiraa
no te Italia; e mai te aufau atu ratou na te Arii Négus i te moni ra 10.000
paunu, mai te au ia 1.500.000 farane. Aita ea i iteahia te pahonoraa a te Négus.
I teie nei hoi, te faaite atoa ra te niuniu na te reva, e te tia atoa mai ra
te nunaa o Mand-Ohourie no te patoi etaeta atu i te faatereraa a te Tapone
i taua fenua i riro atu ia ratou ra. Te iteahia ra ia e, ua mohimohi roa te ao
nei, e te teiha noa'tu ra te parau no te tamai i roto i te ao taatoa nei, e
aita roa paha ia e ravea faahou no te faaore. Teie ra hoi, te tiaturi rii noa-hia
ra râ, no te mea te faatia noa ra te na hau enemi i te mau paraparauraa
i roto i na pae piti o na enemi nei, e riro paha la i te afaro atu â i mua
nei. Mai te mea atoa hoi e, teie mau Basileia e hinaaro nei i te hau, e te
ite mai ra te enemi e mea paari mau ratou, i reira paha la te manuia e
roaa mai ai, no te hau.
E mea iteahia, e mea taiâ ia hauti i te mea puai. Ia haamana‘ohia te parau a
te Peretiteni Roosevelt, te papa ruau o teie Peretiteni e faatere nei i Marite
i teie tau, oia hoi, ma i te parau i to'na tau : « I te rahiraa o te taime, ia tapea
noa oe i te hoê raau pautuutu maitai i te rima, mai te tairi ore, i te ite noaraa-hia e te tapea ra oe i taua raau ra, ua ore te peapea ».
Te mau taata Roma, i te tau o Iesu, te parau atoa ra, te faaite ra: « Ia hinaaro
oe i te hau, a faaineine ia oe no te tama`i ».
Ia hicohia hoi, i teie mau taime, mai te reira ihoa la te huru, tei te Basileia
puai te parau-tia. No reira eiaha roa e faaea paruparu noa.

"Te Metua Anil"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 125 farane i te paero hoê.

�OR EA

e aamu in o Rehu Auahi.
(Te tuätiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 9)

Inaha i taua taime ra te tae ana `e atoa maira te vetahi mau
taata tiaraa teitei e ta ratou mau vahine, aita roa râ to ratou nehenehe e te nehenehe o to ratou ra mau ahu i huru fatata noa a `e
i te nehenehe o te ahu o Rehu Auahi.
Ia'na ihoa i taahi atu i nia i te e`a o taua aorai ra, e no te maramarama hoi o te mau mori turama, ua hi `o tutonu atu te taata i nia
ia'na no to'na nehenehe faito ore.
Ia tae ra i to'na tomoraa atu i roto i te piha oriraa, inaha ua hitimaûe e roa oia i te ite-raa i te nehenehe o teie nei piha.
Aita ra oia e ite ra e, te hi`o tutonu mai ra te mata o te taata i
nia ia'na no to'na nehenehe, to'na maru e to'na haehaa, ia tae mai
ra te mau taata on i mua ia'na, ua tahopu anae atu ra ia'na.
Teie ta ratou ohipa rahi maori ra, o te ui atu te tahi i te tahi e, o vai
na hoi teie nei vahine nehenehe rahi, e to'na ra hoi ahu, ua hau atu
ia i te nehenehe i to te mau vahine atoa ?.
Aita roa te hoê a `e o ratou e nehenehe ia parau e, o vai na ra teie
nei potii®
Tae noa'tu hoi i te mau feia faatai upaupa, ua vaiiho anae ratou
i te mau upaupa no te hi `o tutonuraa atu i nia iho ia Rehu Auahi e
note haapoupouraa ia'na.
Mai te parau atoa hoi ratou e, o vai na hoi teie nei potii nehenehe
rahi e o tei hau atu hoi to'na faaneheneheraa i to te tahi pae ? Aita
roa te hoê o ratou e nehenehe ia parau e, o vai ra.
Teie anae ta ratou parau e, te pereoo ï faauta mai i teie tamahine
ra, e pereoo ia no te arii o tei hau atu i te faahiahia i to te mau arii
toa, o tei ore â i iteahia e tae noa mai i teie mahana.
T te iteraa atu te tamaiti arii o teie Aorai i teie tamahine, horo
atu ra e tahopu ia'na. Ua aratai atu i roto i te piha i faanahohia no
te tamaaraa e ua haaparahi mai ra i pihai iho ia'na. Te nehenehe u te
mata o teie nei potii ra e te unauna o to'na ahu, e ore roa ia te mata
e fiu ia hi`o, e te oto o to'na ra reo ia paraparau mai, ua riro ei faaoaoaraa i te mau taata atoa o tei faaati i te airaamaa.
I te hoê ra taime iti, ua hitimaûe a`e ra oia i to'na iteraa atu i to
ana tau na taeae i rotopu i teie mau manihini, i nia i teie nei tamaaraa e o tei hi `o tutonu atoa mai hoi i nia ia'na e te faafaahiahia i to'na
huru, mai te tahi atoa ra pae.
Aita i maora roa, ua tia a`e ra te tamaiti arii, e ua ani atu ia Rehu
Auahi e haere raua e ori. Farii atu ra o Rehu Auahi ia on raua. Ua
haapinepine noa atu ra te tamaiti arii i te faaori i teie tamahine, ma

�TOREA

te faaea ore. Ia hi 'o atu ra o Rehu Auahi i te hora ra, te haere atu ra
ia i te tui-raa pô, oia hoi, hora 11 e te afa i te reira taime. Haamanao
ia'na.
iho ra oia i te mau parau a te vahine tahutahu i tuu mai i nia
e aita hoi e ravea te tamai arii e faarue faahou ai ia'na, e ua tamau
noa hoi raua i te ori.
Te tamau noa ra raua i te ori, te haere noa'toa ra te hora i to'na
haereraa, e te fatata noa'tu ra ea te nira rahi i te tae atu i nia
i te ahuru-ma-piti, e aita roa o Rehu Auahi e haapao faahou ra.
E inaha ua ta `i iho ra te hora. I reira iho ra, no te ite ore o Rehu
Auahi e nahea ra, horo atu ra i rapae, mai te faarue atu i te tamaiti
arii nei.
Tapapa atu ra te tamaiti arii na muri iho, mai te taa-ore eaha teie.
Ia tae ra o Rehu Auahi i nia i te e`a o taua fare nei, e no te oioi
hoi o to'na tuu-raa avae, ua mahiti atu ra to'na hoê avae tiaa, aita
ra oia i ohi, no to'na rû rahi.
I to'na hoi taeraa atu i nia i te taahiraa hopea o taua e`a ra, te
hope atoa ra te ta `i o te hora ahuru-ma-piti. I reira ihoa, moê taûe
noa atu ra taua nehenehe no'na ra, moê atu ra to'na pereoo, to'na
mau puaamau taata raverave tei apee mai ia'na e tae noa'tu i te
Auae noa iho ra, aita roa hoê taata i haapao noa a`e ia'na i taua
taime ra. O vai te manao e, o o'na taua potii nehenehe i mua iho ra,
taua aorai ra
i roto i taua oriraa ra. Haere noa mai nei oia i rapae i
to'na
haereraa
e tae
ma te ore roa te taata e haapao noa atu ia'na i
noa atu ra oia i te utua-fare. Alta ra oia i manao e te tamaiti arii tei
tapapa mai ia'na, e o tei ohi atu i te avae tiaa i marua atu i nia i te e 'a.
I' to'na taeraa atu i te fare, te otiraa te faanahonaho to'na faaeraa
tae mai
i te vahi i matauhia e ana, i pihai iho i te tahuraa auahi, te
ta
nei to'na tau na taeae e ua faatia mai ra ia'na te huru no ratou
oriraa i taua pô ra.
A taio mai i te Ve`a i muri nei, te tuâtiraa.
"
Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT
i te maitai

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e e tia te
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", mama,
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Rene Solari, mono i te fare
" Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

�8

?AREA
Haapiiraa Nuu Moana.

Ei maitai no to'na nuu moana, e faahamani o Farani i te hoê
pahi tamai faito api, e ravehia teie nei pahi ei tapao no te pupuhi tapaoraa, o te nehenehe ia faaruru i te mau ofai no te mau
pupuhi fenua rarahi faito api, e ere teie nei pahi i te hoê mea
pohe e aore ra i te hoê mea o tei poitohia, o te vai noa
i te vahi
hoê, mai Le hoê pahi ora ihoa to'na huru, te teretere na tua.
e
ta,ui to'na tere no te aperaa i te mau ofai pupuhihia atu i nia ia'na,
e faarahi oia i te auauahi o te pahi ia moe oia i roto, ia
ore oia
ia iteahia mai a horo tapuni atu ai.
Aita e taata ora i nia i teie pahi, na te mau Robots (taata auri
uira) ana`e e faatere te mau ohipa atoa i nia i teie nei pahi, e na
ratou hoi e faatere te mau matini o te pahi.
Teie nei mau Robots ra, na_te hoê ia ofitie no nia i te hoê pahi
Atimarara e faatere, na roto i te hoê mau uira e faataehia'tu e
ana í roto i teie nei mau Robots, na roto i te niuniu n'a te reva.

Te fare Moni a te Initia-raina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
Te hoê Hunaaraa o to tatou ite paari i teie tau.
1 roto i te hoê fare ra hi haapiiraa no Mante, ua parauhia i reira
e, mea maitai ia ite te mau taata o te ora i roto i te 6.000 ma-

�TOREA
tahiti i muri a`e ia tatou nei, í te huru mau no to tatou oraraa i
teie nei tau e te huru no to tatou ite e te maramarama.
E no nia i. taua vahi ra, ua opuahia iho ra e hamani i te hoê
pyramide rahi paetaeta maitai (te hoê faxe raid). Tei Arkansas
(fenua Marite Apatoerau) te vahi i maitihia no te haamauraa i
taua pyramide ra, i nia iho i te hoê pâpâ rahi orai, o tei para..
hia e te mau feia ite paari e, eita roa teie nei pâpâ e aueue n'
a`e i mua i te mau aueueraa fenua atoa.
E ore roa te pape e te mataf e haere noa a`e i roto i teie pyramide, ua faai-roa-hia ia i te gaz ana`e ra, e i roto i reira e vaihohia ai te mau huru taihaa atoa, mai te taihaa auri e te taihaa auri
ore, o te ore roa e ino noa a`e. Teie te moni i pau no te ha maniraa i teie nei pyramide 10.000.000 tara marite oia hoi 300.000
000 tarane.
E opani atoahia i roto i teie nei pyramide, te mau pereoo uira,
te mau pahi reva, te mau ripene hohoa teata, te mau pehe upaupa taria, tei roto i reira te tamauraahia te reo o te taata ite
hau e, e te reo o te mau taata rarahi faatere no te ao atoa nei, te
mau puta, te mau moihaa tamai e tae noa'tu i te mau huru ohipa atoa no to tatou nei tau.
E opanihia teie nei pyramide no te 6.000 matahiti te maoro, e
na te mau taata hoi no te reira tau e iriti i teie nei pyramide, e
na te reira hoi e faaite ia ratou i to tatou huru mau, to tatou oraraa e te guru no to tatou maramarama.
Na teie nei hoi mau pyramide, e te mau menema rarahi tanuraa no te mau arii Aiphiti, i faaite mai ia tatou i te huru mau
' na 5
{,
no te oraraa e te. mau peu a to tatou mau tu p una i roto, ~
e aore ra i na 6.000 matahiti i mairi a`e neï.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o Lei hau i te maitai e te hoo-mäma, o te hoohia
i Papeete- nei T fr. 10 i te puohu hoê, la rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
No te faaitoitoraa ia farani i te tereraa o ta ratou ohip
Ua tai8 ae nei matou i roto I te hoê Vea farani o te parau
hia e: Paris-Soir, i te hoê parau Q tei papaihia e te taata ra o

�iÓ

TORE A

Maurice Petsche, Tepute, Ministre tahíto, rio te faaitoitoraa i te
mau hui taata farani e ia tiaturi hoi ratou i nia i ta ratou iho
ohipa. Te tahoê nei matou i raro nei no te faaiteraa i te mau
ohipa atoa:
1. I te anotau tamai ra ua roaahia hoê toata te fenua farani.'
o tei faaino titi-roa-hia e te tamai rahi i otí a`enei, e ua oti roa
te reira i teienei i te faahamani-hia e ua faa-api-roa-hia hoi,
teie te mori i pau no te reira, oia hoi ua hau atu Ia i te 3.000.
000.000 farane ( toru miria ).
Te rahiraa o te pereoo uira i te fenua Farani.
I te matahiti. 1920 . . . . . . . . 150.000.
«
«
1936 . . . . . . . . 1.650. 000.
Te rahiraa no te pereoo ohipa (Camion)
I te matahiti 1920. .
. . 80.000.
«
«
1935
500 000
Te mau tereraa ohipa taoa na te moana.
I te matahiti 1913
.
. . 43.801.000 tane.
Te rahiraapahi i afai í taua mau taihaa nei. 134.000 pahi.
I te matahiti 1936. . . . . . . . 48.000.103 tane.
Te rahiraa pahi i afai i taua mau taihaa nei. 172.000 pahi.
Te He neí ia tatou e, i te matahiti 1936, te rahiraa taatoa no
te pereoo uira i te fenua farani .
. . . 1.650.000.
Te rahiraa no te mau pereoo rarahi. . . 500.000.
1 te fenua purutia ra teie ia te rahiraa. . 961.000.
Te mau pereoo rarahi ( Camions) .. . . 27 t.000.

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
Stoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, afta hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohipa, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni'e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Te mau paraparauraa 1 roto .1 te mau Patireia.
Ua huruê rii te faatereraa Hau i te fenua Paniora i te ava`e
mairi aenei. E te tamau noa ra hoi te parau no te opaniraa I

�TOREA
te mau taata no te mau Hau éê
a te Paniora.
,.,
Ua huru rii maru atoa mai o Italia i to'na manao etaeta i nia
i taua vahi ra.
Te tumu, aita ea te tamai i tupu i roto t te mau Patireia e
inaha noa ae nei, e ere ra ia i le oia mau, e manao faaitoito noa iho
ia i te taata, e eita mau â te tamai e tupu. No te mea te mau
ravea atoa e imihia nei no te tamaruraa i te mau peapea huru
rau e tupu nei e o tei manuia, hoê â ía huru te reira e, o te hoê
ia re rahi tei roaa mai.
I te fenua Rutia ra, te tamau noa ra ia te taata rahi faatere
ra o Staline i te faautua i te utua pohe i to'na mau boa rima
tauturu i mutaa ihora, e te taparahi haapohehia ra hoi ratou.
Te faatupu nei ra o Staline i teie nei i te fenua Rutia i te hoe
Apooraa faatere. E ua ravehia ae nei hoi te hoê maitiraa no te
-haamanaraa 1 te hoê taata faatere no taua Apooraa faatere ra.
Tele ra i roto i te mau tuhaa oire atoa, hoê noa iho ia taata
maltai i faataehta atu, maori ra o te i`oa ana`e o te taata ta
Staline i maiti. E no reira hoi i roto i taua maitiraa ra, tei nia
ana`e i taua taata hoê nei te rahiraa no te reo oia hoi 90 °'a.

TAIETE ATI.11IA4N
t Iiamarüraa Tihota)

E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitaa 1
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tau u
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave!
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tíhota, e ani i º ite
Atimaono; eiaha to te tahi fenua é atu.

Avaava ovirihia 'MAR LE

Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�MOM

12

TOREA

.Haruraa rê, na te manu na te reva.

Te mau taata o tei mau ana`e f te ré
no te pahi reva e o tei
haruhia mai e te tamafti tapa`o anaana ra o
Paris,:
Teie nei pahi reva e 6 matini faatere fa'na, ua haru oia e
maha ré no te ao atoa nei.
1. No te tere puai e 211 kilometera i
te hora, no te 10 tane te
teiaha.
2. No te tere 189 kilometera 700 i
te hora, no te 15 tane i
te teiaha.
3. Te ré no te tere rahi roa ace i te teiaha
2.000 kos, 18 tame.
Teie nef rê tei mau noa-hia e te Italia
e tae noa mai i teie
nei mahana no te 10 tane; e te rê no
te fenua tei te Rutia ia
no te 13 tane.
Te 4 no te rê no te haere i nia e 3.000
metera te teitei e 15
tane te teiaha.

"Te Pia AORß+4I"
Te pla Aorai, oia hoi te Pia apt mau:
i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa fa i te mau faaitoito e au no
te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua
hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, 'a faarahi i te inu
i te " Pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN
te fatu.
parau no te naonao:
I roto i teie vea, ua faaite atu matou
i te parau no te pape i
roto i te fenua Tuamotu. I
teie nei ra te tuati atu nei ia matou
i te reira parau i te hoê parau
e tano no te fenua Tuamotu
eo
te tano atoa hoi no te fenua mouâ, oia hoi o te parau
ia no te
naonao. I roto te naonao i te pape ofaa ai
í to'na huero, e toru
hopetoma te maoro f muri mai ua riro taua
mau hnero no'na
ra mai te hoê iroiro te huru i roto
i
i te pape mai te oraraa atoa o te honute pape, e ora ratou i roto
i roto i te miti, i te tahi
mau taime e haere ace ratou i nia no
te hutiraa i te matai apt
Ia manii oe i te mori arahu i roto i
taua pape ra eita atu ra ia
teie nei mau iroiro e nehenehe faahou
ia huti i te matai api
no
tera mori arahu, eita hoi e maoro te oraraa ua pohe.
Auae hoi
$eie nei rayea no te mori arahu o tei ravehia e te
Hau Marite

�TOREA

13

na roto i te mau pape vari í te fenua Panama i mou roa ai te
naonao raki o taua fenua ra i teie net, e mea na roto mai hoi
i taua mau naonao ra, o te patía mai i nia i te taata, e roaa atoa
hia mai ai te taata e te ma`i riaria rahi i parauhia ra e fiva rearea no Panama, o tei haapohe i te tauatiniraa o te taata. Ua
tamata atoa o Farani i Ceie nei ravea no te mori arahu i roto í
te hoê tuhaa no te fenua Algérie no te haamou-atoa-raa i te naonao,
o tei horoa atoa mai i te hoê mau fiva uno roa.
Alta ea te reira huru fiva i tae mai i ô tatou nei, ahiri mai
te peu e i tupu atoa mai te reira fiva i ô tatou nei, e mou roa
paha ia te mau taata maohi i to tatou nei fenua iti, no te mear
eíta to ratou tino e au ia faau atu i taua mau hure ma`i ra.
A aro atu tatou i te naonao no te haamouraa na roto i te manta
haereraa i te mori arahu na roto i ta tatou mau punu farii pape
e aore ra na roto i ta tatou mau tura pape. Eiaha e tala i te
mori arahu eere ia i te raau taero, ia manu oe i te mort arahu
i roto i te pape e pee a`e le moriarahu i nia, mai te peu e, e
ropine to ta oe tura pape ra, ia taviri mai oe i te pape ra, o te
pape ana`e ia te haere mai eita te mori arahu, e ia anu hoi oe i
te reira alta roa hoê a`e hauâ mori arahu.
I roto i te mau pape rit varivari mea maitai a`e ia, te tun atu i
roto i taua mau pape ra, te iâ amu naonao o tel parauhia e "Million
Fish ", tel Tahiti nei te reira íâ, tei ApataKi hoi, tel Takapoto
e Niau.
I te fenua Niau, ua fatata te naonao i te mou, no te tuuraahia
taua mau iâ ra i roto i te roto no Niau, e na roto hoi i te mau
pape rai varivari o te fenua.
Tei roto i te faretoa a te Taiete WING MANG LUNG, tei
parau atoahia e o Afou, e hoohia ai te mau huru taihaa atoa e
tano no te Tuamotu, oia hoi: mai te maa punu, te uaina,

te mau taihaa no te tamaaraa e tae noa atu . te mau
huru ahu e rave rabi te huru.
Ei roto hoi i teie nei'faretoa o outou e ite ai i te mau huru taihaa
maitatai atoa e te hoo mamai Papeete nei. No te mau huru taihaa
atoa e hinaarohia e outou a aril noa mai i te faretoa WING
MANG LUNG, i Papeete, i pihai iho i te faretoa a Herault (Ero).

TE MAU PARA U API NO TE FEN UA NE
Haamanaraa ia Mr Aumont no te fenua Sénégal.
Ua faaohia a`e nei o Mr Aumont, Raatira faatere no te pae ohipa a te Hau

e no te pae moni, i- roto i te pupu no te " Cadres des Secrétariats Généraux ".
Mea maoro to Mr Aumont parahiraa i o tatou nei, i mutaa iho ra e Tavana-Hau oia no te fenua Matuita ( Nuuhiva ), muri a`e ra, Raatira hiopoa no

�14

TOREA

te pae ohipa a te Háu, mai to'na ea mau-raa i te toroa faatere no te paeohipa a te Hau e te pae ohipa moni, te itearaahia e, mea tere maitai roa
te mau ohipa i to tatou pae fenua

E riro hoi o Mr Aumont ei manaonaoraa na te mau taata'toa o tei ite
i to'na huru e ì te huru no ta'na ra mau ohipa.

ELESCA
E i`oa no te hoe Cocoa, o te Cocoa ia o tei hau ace i te maitai
i te mau Cocoa atoa, ua oti noa i te ta-tihotahia e i te ta-ûhia.
15 aûa e roaâ mai i roto i te punu hoe. Te hoo no te punu hoê
15 farane, e au ia 1 farane i te auâ hoê. Tunuraa ohie roa, e tunu
noa maa pape veavea e tarapu noa'tu ai, aita e ta-tihotaraa e aita
e ta-ûraa.
A ani atu i to outou mau hoo taoâ ia hoo mai i te Elesca na
öutou.

e puha.
Na nia i te aniraa mai a te vetahi pae rabi o to matou mau

hoa ia haapapuhia atu ia ratou te tumu no te toparaa o te pene
puha ì raro, no reira te faaitehia atu nei matou, mai tei faaitehia i raro nei i te mau huru ta matou i ite no nia i te hooraa puha
ì te ao atoa nei, no te mau tau i mairi ace nei, e no te mau tau
e hau ace nei.
Oia hoi i te ava`e Atete i mairi ace nei te tauiraa no te tara
marite e 22 farane ia, e te pene no te puha Tuamotu ra te hoohia
ra ia i Papeete nei 1 f. 60. I muri roa mai, ua haere faahou te
tauí o te tara marite i nia i te 30 farane, i te reira taime ra ua
haere roa ia te pene puha i nia i te 1 f. 83.
Mai te reira mai ia tau e inaha noa aei, afta roa te taut i topa
noa ace, area te pene puha ra te topa noa ra ia i te mau mahana
atoa. I te 6 no Mati i mairi acenei, ua hoo-hia te hoê poti puha
no Tikahau i Papeete nei, i nia i te pene f•a 1 f. 46.
Te tia mau ra, ia hi'o tatou na nia í te tauiraa moni ra, mea
tia roa Ia ia hoohia te puha i teie mau mahana i nia i te moni
ra e 3 f. 50 i te kiro.
Rave rahi te mau tumu o tei faatopa i te pene puha i raro.
I - Na nia i te monoraahia te hinu puha i nia i te mau matete
hooraa hinu, i te hinu tohora, E te tamau noa ra hoi ma te
tuutuu ore te mau pahi Purutia e te mau pahi Norvège i te hi i
te tohora, no te raveraa mai i to ratou hinu.
E na roto hoi i te hoê mau ravea taaê no te tunuraa i teie nei
mau hinu tohora e moê roa Ia to'na haua, no reira, nehenehe
noa'tu ra i teieneí ia rave i taua hinu tohora nei, no te mau huru
ohipa atoa e tae noa'tu no te tunuraa maa.

�TOREA
Te vai nei i teienei, tauatini e tauatini te rahiraa no te mau
paero hinu tohora i nia í te mau matete rarahi hooraa hinu.
2 - Na nia iho hoi í te rahiraa no te tahi mau hínu taaê e vai
nei, mai te hínu acatita, te hinu haari papaa, to papaa, vavai e
te tahi atu â mau huru.
3 - Na roto hoi i te mau peapea huru rau e tupu net i te fenua
Marite no nia i te mau tereraa ohipa e o tei tapiti roa mai hoi
i nia i taua mau matete ra.
Aita roa e taata maitai, noa'tu e taata tiaraa teitei, no te faaite
mai ia tatou e, eaha ra te huru o te pene puha i teie mau mahana
i mua, e haere mai nei. E ia hi`o noa atu hoi matou ra, mea papu ore
te taui te topa í raro ; mea huru maltai a`e ra te mau noa te taui
i reira i te haere faahou i nia.

"LE FLAMBEAU"

(e i'oa teie no te hoê tima)

Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute parau e 40 kiro, e 32 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 110 farane.

i
i

A ani noa mai i te piha o te "Comptoirs Maritime et Colonial
Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hot i Stu rt
te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).

Te pahi ra o Ravarava.
Mea roa alta ea, i faaroohia te parau no Ravarava ó tei faarue i Papeete
i te 3 no fepuare no te tere atu i Rurutu e i Tub uai.
Na roto hoi i te hoê matai rahi o tel tupu i te pae i Rurutu ma i t
13 no fepuare, no reira ua manaohia e, ua moe o Ravarava.
Aita ra oia i moe, ua putohia oia e teie nei matai rahi i Marutea,
hoê motu i pihaiiho i Makemg

Mouette.
Te mau parau api tei tae mai, mai Amanu mai, te faaite mai ra ia e,
tere noa ra te mau ohipa no te faàoraraa ia Mouette.
Te rave itoito nei te mau huiraatira no te mataeinaa Amanu, Hao, Hik
eru e o Marokau no te faaoraraa ia Mouette. E riro hoi te reira ei tautu
rahi no ratou e i raven no te faautaraa mai i ta ratou mau faufaa i Papeete
nei e hoo ai i nia i te pene maitai, e a boo atu ai hoi i te maa na ratou i ni
i te moni mama roa, mai te mea e
maitai i taua pahi nei o Mouette.

Te Taiete Faaapu no Ta i i

n

Te rave net te Taiete faaapu no Tahiti nei, i te ohipa ta-punuraa i te ma
huru maa hotu atoa o te fenua nei, e na te mau taata iho hoi o te fenu
nei e rave nei teie nei ohipa.
E horna e, a hoo na i teie nei mau maa o tei hamanihia i o tatou iho nei;
e o tei hau atu hoi i. te maitai i to te tahi . i , 11=- , e~ _ . a,.,hgg,

�16

TOREA

teie ra, te ite ra la outou e, te moni ta outou e haamaua ra, te vai ra ihoa
la te mahana e hoi faahou mai te reira i roto i to outou rima, ia hoo mai
ra outou i to te fenua êê mai ra, e haere ïa te reira moni i rapae i to tatou
nei fenua o te ore roa hoi e hoi faahou mai.
A ani atu i to outou mau hootaoa i tera ra maa hurt rau o tei hamanihia e te Taiete faaapu no Tahiti, oia hoi : mai te vi, te iita e te painapo.

Te manua tamai Marite.
Ua tae mai te hoê manua tamai no te Hau Marite i o tatou nei i te 13
no Mati, o " Louisville" te icoa, e ua farii hanahana-roa-hia oia, ua faaea
oia i o nei, mai te 13 e tae noa'tu i te 16 no Mati. 10.000 tame to teie nei
manua, e 650 taata i nia iho. Ua oaoa rahi roa te mau ihitai no taua manua
ra i na mahana rii a faaea mai ai ratou i o tatou nei.

Te mau taata o tei reva .i Farani.
Ua reva na nia ia Ville d'Amiens o tei faarue i Papeete nei i te 17 no Mati:
Te Tomana ra Paucelier e ta'na vahine.
Mr Distel, hoo poe; e o Mr Mme Clottes, no roto i te pupu tuanie.

Parau api no fe faime hopea:
I te Fenua Farani:
Ua faahoi o Chautemps i to'na toro`a no roto i te Apooraa faatere. Teie te
tumu oia i faahoi ai, no te mea aore i tiahia ta'na titauraa ua pupu atoa-hia
mai i roto i to'na rima te mana taatoa no te faatereraa i te pae moni, ia nehenehe ia, ia imi e ia faarahi i te mau ravea no te haamaitairaa ia Farani. Ua
patoi atoa hoi te Apooraa faatere i te maiti i te ture, o tei faatiama noa i te
Ministre i te haamana i te ture na roto noa iho i to'na hinaaro, ta'na i mana`o
e, e mea maitai.
Ua haamana te Peretiteni no te Repupirita Farani ia Leon Blum, no te
faatia faahouraa i te hoê Apooraa faatere api, ua tia taua Apooraa ra i teie
nei, te mau mero i roto i taua Apooraa faatere ra, o te mau mero tahito ihoa
no roto i te Apooraa faatere a Léon Blum i mua ra.

I te fenua Eremani:
Ua tupu te hoê ohipa i te fenua Oterita ( Autriche ) o tei faaehuehu i te
manaco o te taata taatoa. Oia hoi e, ua tomo te nuu Purutia i roto ì taua
fenua ra, e ua rave i te faatereraa, na roto i te parauraa e, i haere mai ratou
i tauturu i te hoê pupu taata nainai piri Purutia no taua fenua ra.
Ua faahoi te Ministre tahito no Oterita i to'na toro`a. E ua tuuhia atu
taua toroca ra i nia i te hoê taata ê, ei hoa mau iho no Hitler. E na roto i
te faatereraa api a teie nei taata, ua farii poupou maitaihia ia te nuu Purutia
i te taeraa atu i roto i te fenua Oterita.
Aita roa ra, te hoê ace peapea na roto i te opuaraa tama`i i tupu noa We
i roto i teie nei ohipa, inaha te parauhia nei hoi e, na te Oterita iho i ani
atu i te Purutia ia apiti raua.
I teie nei ra ua haere faahou ia te tai`o o te Purutia i te rahiraa, oia hoi,
ua roaa faahou mai ia'na i teie nei 12.000.000 taata api.
Lair RULE= EVE F, J JVENT1N -- RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1153" order="12">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/7c62694345dbe882b90a78c5997357e3.pdf</src>
      <authentication>238d8633ccf87ca9511c2a485c8c453f</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29677">
                  <text>MATAHITI PITI

EPERERA 1938
S

TOREA
ROO I TE MATAHITi HOE: E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

e fartiraa oaoa a Tahiti i te mau tamaris a te flau metua.
Ua tupu i Tahiti nei i teie ava`e te hoê fariiraa hanahana no te taeraa
mai te manua ra o Jeanne d'Arc e no te mau peu arearea i faatupuhia no'na.
Aita o Jeanne d'Arc i f.aahiahiahia no to'na ana`e ra nehenehe, no te mau
ohipa maitetai ra e ravehia ra i nia iho I taua manna ra no te pae nuu
Moana, e mau ohipa api ana`e, na te uira te pupuhi fenua e faatere e te
rahiraa o te mau ohipa atoa.
E pahi haapiiraa teie i te mau toro`a raatira, o te riro hoi ratou, a muri
a`e ei mau raatira faatere no te pae nuu Moana.
Tei nia iho i taua manua nei e 90 tamarii api haapii no te toro`a raatira,
20 haapii no te toro`a no te pae matini, 10 haapii no te toro`a tamuta
pahi, e 5 haapii no te toro'a raatira no te mau Hau êê ; e 3 Polonais,
e e 2 Persans, la amuihia te rahiraa taatoa no te taata i nia iho i teie
nei manua, e 700 'la taata.
Te oraraa no teie nei mau tamarií api i nia iho i teie nei manna, 10
fa i roto i te piha hoê, i reira ratou taoto ai, tamaa ai, e e haapii ai. Mea
nehenehe to raton piha, e mea ma roa hoi.
I to ratou haamätaraa mai, alta to ratou e toro'a, e mau tamarii haapii
ana`e ratou, e i to ratou taeraa mai i Noumea i te ava`e Mati i mairi a'enei,
i reira to ratou faatoro`a haere-raa-hia.
E 8.000 talle te teiaha o teie nei pahi, e 30 maire i te hora to'na tere.
E 8 pupuhi fenua rarahi i nia iho, oia hoi, e 4 i mua, e 4 hoi i muri.
Te vai atoa ra i nia iho te mau pupuhi ferma 75 e te pupuhi taviri no
te pupuhiraa i te pahi reva. E piti pahi reva to taua pahi nei.
Tei raro a`e teie nei manna i te faatereraa a Mr Auphan, o te raatira api
roa a`e teie i te mau raatira atoa no te nuu Moana.
Te vai atoa ra te hoê perepitero i nia iho i teie nei manua, e raatira
tapa`o pae oia, no roto i te pupu pahi reva, i te matahiti 1925, ua mahiti
oia s to'na toro`a e ua faatuhaahïa oia~ i muri mai oia i faaô atu ai i; roto

�TORE
i te pupu no te haapiiraa i te toro`a perepitero, e ua faatoro`ahia hoi ei
perepitero. No roto teie nei taata i te mau haapiiráa teitei roa.
Ua haamana`o te Hau no te fenua nei e, ia faatupuhia te hoê arearearaa
no te fariiraa ia Jeanne d'Arc ia au mai te mau arearea e rave hia na, no
huru
te 14 no Tiurai. Ua rave te mau mataeinaa, ua faaineine i te mau
arearea atoa no te farii hanahanaraa'tu i taua manua ra, ahiri aita e vero,
ua manuia maitai roa ia te mau peu i faaineinehia.
Noa'tu â ra te vero, ua arearea maitai noa iho â te taata, ua rave-noahia te mau ohipa arearea i roto i te ua, aita roa hoê a`e mahana rauma`i
e na te hope noa'tu te arearea. Ua faahiahia atoa te mau ihitai no te mau
ohipa i ravehia e to tahiti nei, no te farii poupouraa'tu ia ratou.

Tele te hoê mau rê no taua mau arearearaa ra:
Himene maohi, rê matamua Mataiea, rê piti Papeari.
Himene nota, rê matamua Papeari, rê piti Pirae.
Otea tane, rê matamua Paea, rê piti Papenoo.
Otea vahine, rê matamua Tema`e, rê piti Patutoa.
Aparima, rê matamua Tehaupoo, rê piti Pueu.
Paôâ, rê matamua Pueu, rê piti Afareaitu
Maha'u, rê matamua Vairao.
Ute, rê matamua Tema'e, rê piti Tuamotu.
Rê taae e 500 farane na to Tuamotu.
Vaa ta'ie, rê matamua Taaroa, rê piti Snow, rê toru Terorotua.
Vaa hoe, rê matamua Teahupoo, rê piti Vairao.
Vaa tauati, vahine, rê matamua Tautira-Teahupoo, rê piti Papara.
Rê no te taviriraa a te Han:
Tel tavirihia i te mahana maha 21 i te matete.
Rê 20.000 farane, ua roaa ia i te No 883 Serie 1.
Rê 10.000 farane, ua roaa ia i te N° 906 Serie 4.
Rê 5. 000 farane, ua roaa ia i te No 992 Série 4.
Te mau numera o tel tano i te tano 1. 000 farane:
553 Serie 2
404 Série 4
567 Série 5
442 Série 4
825 » 4
221 » 1
505 » 5
104 » 4
045 » 3
605 » 5
443 » 3
765 » 3
Te numera o tei tano i te tano 500 farane
764 Série
491 Série 2
908 Série 3
156 »
381 » 1
745 » 6
822 »
297 » 2
785 » 2
903 »
076 » 3
715 » 1
913 a
264 » 3
727 » 6

1
4
4
6
5

146 Série 4
024 » 4
525 » 3
160 » 1

�TOREA

3

Te mau numera atoa e 46 te numera faahopearaa, ua tano ia i te tano
001 farane.
Te mau numera atoa e 3 te numera faahopearaa, ua tano ia i te tano
20 farane.
I roto í te fare hooraa raau a LHERßIER,
I

PAPEETE NEI,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ía outou te mau raau maitai rahi ra, e:
" RAAHOTA NAl" raau bota no te tamarli, tamarii e pae matahiti, haere mai í raro.
Teie nei mau raau hota e faaitehia atu nei, e tano ia no te
mau huru hota atoa e no te mau huru u`i atoa noa'tu eaha te
huru no te matahiti.
"RAATOTO" raau no te toto, te raau o tel hau i te maitai
no te haamaitairaa I te toto e no te faaitoitoraa i te tino.
" RAAMATA" raau no te mata, raau o tei hau i te maitai no
te rapaauraa i te ma`i mata. etc...
Ua faaite-atoa-hia na roto i te reo maohi, te faito no te inuraa
i teie nei mau raau e aore ra te faito e te huru no te rapaauraa.

O te huru o te tereraa o te Ao nei
I roto i te Vea Torea i mairi aenei, ua faaiteite atu ia matou
te ao nei,
i te huru no te mau peapea huru rau e tupu ra i roto i
e ua fatata roa taua mau haaviraa ra i te faatupu i te tamai.
Ia hibhia i teie nei ra, mai te mea ra ia e, te mateatea atu ra
taua ata pour! ra, te ore atu ra te mau parau haaviviraa tama`i,
te atea ê atu ra taua mau parau ra i teie nei.
Na roto ra hoi i te hoê mau opuaraa tahito na Elemani, o tei
faaineinehia e ana mai te ite-ore-hia, inaha ua haru atu ra i te
fenua ra o Oterita (Autriche).
Teie nei fenua, e patireia rahi i mutaa iho ra, tel raro a`e i te
faatereraa a te mau Hepera. Te mau hui-taata o taua fenua ra,
mai i
e mau taata ana`e ia no te mau huru patireia atoa e piri

�TOREA
teie nei fenua, o tei riro mai ia'na na roto i te tama`ì. I muri roa
mai, i te amahamaharaa o taua patíreia nei, purara haere noa
atu ra taua huiraatira no na nei.
No reira o Tcheco-Slovaquie, to'na oíre pû ra o Prague, faariro atu ra ia ratou i Hau Repupirita. O Serepia ra (Serbie), ua
rave mai ia í te tahi tau oire to te Oterita. Ua na reira atoa hoi
o Rumania (Roumanie). O Hongrie ra, ua faataaê atoa'tu ia'na i
te Oterita. O Italia hoi, ua rave atoa mai ia i te tahi mau oire
o Oterita.
Riro iho ra o Oterita i Hau nainai roa i teie nei iho nei, e te reo
e parauhia e taua mau huiraatira nei, e reo purutia ia, e reo taaê
ra i to te Purutia Apatoerau.
Riro atu ra te oire pû no Oterita, o Vienne, ei oire rahi roa
no te hoê Hau iti nainai roa,
E fifi rahi to te Hau Oterita no te tere-ore-raa o te mau ohipa
hoo taihaa o to'na fenua, o tei arai-roa-hia e o tei haafifi-roa-hia
e te mau Hau tapin mai ia'na, na nia i te rahi no te mau tute
tuanie e titauhia atu i nia ia'na.
Na roto i taua mau tumu ra, e na roto hoi i te iteraa te Oterita i te manuia rahi o Hitler, i mana`o ai ratou e, e pee ratou
i te faatereraa a te Purutia. Ua hinaaro ra te pae rahi no te Oterita i te tapea noa i to ratou Hau i roto i te tiàma. Ua oti e ana
ra teie nei ohipa i te faanahonahohia e Hitler e te mau taata piri
purutia 1 roto i Oterita, mai te faaau te parau e, e na ratou iho
e titau nei i te Purutia ia til mai i to ratou fenua. No te mea
te taeraa mai o Hitler e to'na Nuu 1 Oterita, ua mamu noa taua
hui-taata ra, aita roa ratou i faatupu parau atu, ua rave hoi o
Hitler ï teie nei fenua i reira ra, no te taati atu i te Hau Purutia
e faaterehia ra e ana.
E mea taaê hoi te faatereraa o te fenua Tcheco-Slovaquie, te
reira te fenua i peapea-rahi-hia, e ua mana`o-mau-hia e tupu te
hoê tama`i rahi i rotopu ia'na e te Purutia, e o teie nei hoi fenua ra, te turuhia net la e te Hau Farani. No reira hoi, ahiri o
Purutia i hauti atoa'tu i reira, ua tiâ atoa'tu ia o Farani no te
aro ia Purutia, e i reira ra, e tia atoa mai ia o Peretane no te
aro atoa ia Purutia, no te mea e Hau amui hoi raua, e riro atoa
ia te tahi atu mau Hau i te tíâ mai i taua taime ra.
I nia i te mau otia o teie nei fenua Tcheco-Slovaquie e piri f te
fenua Purutia, te vai ra i reira 4 mirioni taata no purutia, o tei
hinaaro atoa ia tü mai o Hitler ia ratou, ua taia ra oia, no te mea
te Pexetiteni faatere o teie nei fenua, aita roa oia e hinaaro i te'

�TOREA

5

reira, e te imi ra eia i te tamaru i taua nunaa taata nei, ia ore
taua mau hinaaro no ratou ra, e ia faaea noa i raro a`e i teie
faatereraa a te Tcheco-Slovaquie.

~

Te Fare tapunuraa maa.
Ua ite paatoa tatou i teie nei e ua tupu maitai te ohipa a taua Taiete nei,
i Tahiti nei, e te tere maitai ra te ohipa no te tapunuraa i te maa, e mea
rahi hoi te taata rave ohipa no te fenua e rave ra i te ohipa i reira, mea

faahiahia roa'tu ia te reira.
No reira hoi e homa, haamana'o i te hoo i te mau maa e mahiti mai no
taua fare ra, ia vai noa mai teie nei ohipa faahiahia i to tatou fenua. Mea
monamona mau, te mau maa e tapunuhia nei e te raveraa má' maitai, e ia
haamana'o atoa hoi tatou e, ia hoo tatou i te mau maa a taua Taiete nei, ta
turu ra ia tatou, ia vai noa te faufaa moni i nia i te fenua iho nei, aita ia
e haere ra i te mau fenua no rapae, no reira eiaha e haamoê e ia hiaamu noa
atu i te maa tapunu, e hoo ihoa ia tatou i to te fenua nei.
To te Tuamotu a ani noa'tu i te mau hoo-taoâ e haere atu ia outou na,
e e rave mai i te mau maa tapunu na te Taiete Faaapu no Tahiti, mai te vi
te iita e te painapo.

"Te Metna Amri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 135 farane i te paero hoê.
Te tamai no te fenua Paniora:
Mai teie mai ia ava'e i mairi ae nei te huruêraa te tereraa no te tama'i
i te ferma Paniora. E puai rahi taaê to te nuu o te Tenerara Franco, te
haere noa ra i mua i te mau mahana atoa, area i te nuu no te pae repupirita ra te otohe noa ra ia i muri, noa'tu te itoito faito ore o to'na nuu,
te mana`o papu-roa-hia nei i teie nei e, ua fatata roa teie tama'i i te hau
e te fatáta noa mai ra hoi te ré rahi i te ram ia Franco.
Ia tae i te hauraa no te tama'i, ia riro mai te ré ia Franco, e a riro
taatoa mai ai ia'na te fenua Paniora, i reira atoa paha Ia te mau taata
purutia o tei faao noa ia ratou i roto i taud tama'i ra, na roto i to ratou
iho hinaaro, e na reira hoi te Italia, e faatupu parau e, aua'e raua i riro
ai te ré ia Franco, e no taua mau tumu ra e riro atoa ia raua i te ani
ia Franco e, ia horoa-atoa-hia mai, te tahi mau puhaparaa papu maitai no

�T

ËA,

raua i roto i taua fenua Paniora ra, ia nehenehe atoa ia raua ia tiââu e
ia hiopoa i te mau poromu no te moana Méditerranée.
Eita roa paha ia te reira vahi e tia noa ia Farani raua o Peretane.
A haamana`o atoa na tatou i te hoê ohipa o tei tupu i te fenua Paniora,
ï muri rii noa mai i te matahiti 1811, i taua anotau ra e au hoê te Perelane e te Paniora no te aroraa mai ia Naporeo I i te fenua Paniora teie
nei tama`i te tupuraa, i reira hoi to te nuu Peretane e te nuu Paniora aroraa mai i te nuu o te Farani.
PereNoa'tu â to raua au hoê, inaha ia taaê iti noa a`e te mau faehau
tane i te reira tau, i to ratou nuu, e taparahi haapohe-roa-hia o ratou e te
Paniora, eaha hoi te tumu, no te mea ia, e mau taata êê ratou i te Paniora.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ia o tel hau a`e i te maltai
e tia te
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", mama,
pereoo
hoo
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo rã outou i te mau
te hoê maa
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua Mo, e au atura Ia i
tapû rahi auri faufaa-ore.
te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani ia te hamaniraa-hia,
outou
no
to
te
maitai
e
te
tano
maitai
hoi
i
hau
pereoo
o
tei
mau
hoê teie
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
outou i te
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai
haamauaraa.
mau
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na
outou mau
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e tomono
i te fare
Solari,
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René
nei.
Papeete
i
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA"

Te tamai T"inito
E fenua rahi roa te fenua tinito, e nunaa rahi hoi to'na o tei
naeahia e 300.000.000 taata, na na mua ae na oia i te maramarama ia tatou, ua hau atu i te 4 tauatini matahiti te amoraa hou
a`e aí tatou. E mea au ore na te tinito te ohipa tama`i, e 50 a`e
nei matahiti te maoro i teie nei, hoê huru ia ratou te toroa Tenerara e, o te hoë ia toroa iti haehaa roa.
Mai te tau mai â no te orure hau, i faariro ai ratou i te toro`a
faehau ei toro`a faahiahia, e ere ra te mau faehau tinito i te mau
faehau puai.
Na roto i te riroraa te fenua tinito i te Tapone, na te reira
i faaara i te aauhere o taua nunaa i to ratou patireia. Ua ravehia te ohipa maitiraa faehau i reira, ua haapii i te mau ohipa
no te tama`i, teie ra te hoê vahi e maere-rahi-hia, maori ra ia
e au hoê ta Purutia raua o Tapone, inaha hoi te haere nei te

�TOREA
mau taata purutia i te fenua tinito no te haapíi atu ia ratou
te ohipa no te tama`i.
te rahi o to
Ua riro ei mea teoteo rahi na te Hau Tapone no
raro i te moana
mau manua tama`i o tei riro hoi oia ei upoo no
e no te moana o tei haati i te fenua tinito. Te tomo atura to'n
r
nuu i roto i te hohonuraa no te fenua tinito te atea atoa atu
teie nei tafa i to'na puhaparaa pû. Te faaauhia nei te huru no
ma`i Tapone e te Tinito i te tama`i a te Rutia e o Napoleo.
ia'na, ua purara haere.
Noa'tu te mau upootiaraa o tei roaa mai
ratou ma
noa to'na mau faehau mai te mea ra e, ua hoi mai
te titi te huru.
mairi ae nei, t
E pau rahi to te nuu Tapone i te mau mahana i
te hoê no Eperera nei, ua haatihia te hoê nuu tapone o tei naeamai te Tapone i t
hia 5.000 taata e te hoê nuu Tinito. Ua tuu
puai rahi e aita roa
hoê nun ei tauturu e ua faaû na roto i te
haro titi atura to'n
i upootia, e pau rabi to'na i reira, e ua
mau faehau i te pae Apatoerau.
Te faahua parau ra o Tapone, na mau te nuu Tinito ia'na na
i muri.
roto i te hoê faaûraa rahi e ua otohe te nuu Tinito
Aita roa e taata maitai no te faaite mai i te mau ohipa e tuto
pu i te tau e haere mai nei, te mana'ohia nei ra e ati rahi
Tapone i roto I teie tama`i.
Ua faaite te Hau Marite i te hoê parau api na roto i te ma
Patireia atoa i te parau ra e, eita oia e ta otia i te hamani i to'na
tane te teiaha. Teie ra
mau manua tama`i i te falto ra e 35.000
te faito ta'na e hamani maori ra e faahamani oia î te mau manua
a`e
tama`i i nia i te falto ra e 45.000 Lane oia hoi 6 °/o na nia
na Tapone.
i to te Tapone. Ua riro teie nei parau ei parau taia rahi
Te faaroo atoa-hia nei e, ua ani oia i te Italia e i te Purutia
ia tahoê mai ia'na no te haruraa mai ia Taina Apatoerau

----

v--~.--®

Fare Ratio Oteania

( RADIO-SALON OCEANIEN )
Baldwin B%MBRIDGE ,;
Ratio PHILCO — Phi — Mori no te ratio.
TE II00 o te Ratio "PHILCO" e 6 mori, 1 accu e 6 volts: 2950 farane
Matini MORI UIRA " DELCO ":
TE HOO no te hoê matini e e 2 accu e 6 volts: 2900 farane.

Afata hamaniraa pape toetoe : na te mori arahu e faatere:

Ravea api na " FRIGELUX ". — Papai noa mai, no te moni hoo

�TOR EA

Te aamu ifi o Rehu Auahl.
(Te tudtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi

9)

Mai te parau atu raua e, aue Rehu Auahi e, ahiri oe ï ite, eita e
nehenehe ia parau, aue te faahiahia rahi e. Aita ea paha oe i ite ae
nei i te hoê arearearaa mai te ra te huru. Teie roa atu â, te hoê mea
faahiahia roa, maori ra ia e, o te hod ia tamahine o tei ore roa i iteahia e o vai ra o'na, o te hod ia tamahine iti nehenehe rahi roa, o'na
tei ravehia ei arii vahine no taua oriraa ra, e no taua tamaaraa ra,
te tamaiti ihoa a te arii to pihai iho i taua potii ra i nia i te tamaaraa,
e o raua ihoa hoi i te oriraa. Aue e Rehu Auahi e, ahiri paha oe i ite
mata roa .atu, ua nehenehe rü o'na.
Te faaroo noa ra hoi o Rehu Auahi i teie nei mau parau mai te ore
roa oia e pallono noa'tu, inaha te tai atoa mai ra te pu na roto i te
óire, o te hoê ia raatira tapao anaana ma te apeehia mai, e te hoê
tavini no te arii, e tei nia i to'na rima te hod turua tirita, tei nia iho
i reira te vaihoraahia te hoê avae tiaâ iti nainai roa, e mai te pii haere
teie nei taata tapao anaana e, na nia i te faaueraa ale arii toil fatu,
te potii e au ia'na teie nei tiaâ e haere ia i te aorai o te arii e farerei
ia'na, o te vahine ia ta'na e hinaaro e haaipoipo i ta'na tamaiti, e
ia riro atoa hoi oia ei arii vahine.
Ua riro teie nei parau ei faaaehuehuraa i to te oire taatoa. Ua haere
atu ra te mau potii rii atoa no roto i taua oire ra, e faaau i teie nei
tiaâ iti. No te nainai o teie nei avae tiaâ e no to'na nehenehe faito
ore, aita roa a`e teie nei tiaâ iti i tano noa a`e i te avae o te mau potii atoa o tei haere mai e tamata.
Naô a`e ra na taeae o Rehu Auahi e, tamata atoa na taua, eita
anei hoi teie nei tiaâ e au i to taua avae.
Na nia i ta raua aniraa, ua tomo mai nei teie nei taata tapao
anaana e te tavini o te arii i roto i to rauá fare e ua faatamata atu
ra i teie nei tiaâ i nia i to raua avae, e inaha aita roa i tano noa ã`e.
Parau atu ra o Rehu Auahi e tamata atoa na paha vau peinei a`e hoi
e te tano mai i nia i toû avae, no te mea te ite noa atura o Rehu
Auahi e, e no'na ihoa tera tiaâ, haavahavaha mai nei to'na tau na
taeae ia'na mai te parau atu raua i nia i teie nei taata tapao e, a hio
na, te hinaaro atoa a`e ra ia o Rehu Auahi i te tamata i teie tiaâ.
Pahono atu ra teie nei taata tapao e, e faaûeraa na te arii, ia faatamatahia teie nei tiaâ i nia i te avae o te mau taata atoa mai te hi `oore i te huru.
I te tuu-noa-raa atu nei ia Rehu Auahi i to'na avae, mea iti tano
maitai. Faatupu atu ra na taeae no'na nei, i te hoê riri rahi roa i nia
ia Rehu Auahi.

�TOREÁ

9

I taua taime ihora, tia atoa mai nei taua vahine tahutahu maitai
rahi ra, e ua faatoro atu ra i ta'na turutootoo i nia ia Rehu Auahi,
inaha, riro mai nei o Rehu Auahi ei vahine rahi nehenehe faito ore,
hoi mai ra i nia ia'na to'na ahu e to'na nehenehe, mai ta te tamaiti
ihoa a te arii i ite ia'na ra i taua pô oriraa ra.
I te iteraa to'na tau na taeae i to'na huru mau, inaha parau a `e ra
raua e, o te potii ihoa hoi teie ta taua i faafaahiahia i te pô oriraa ra,
e ua faatupu ihora raua i te hoê riri rahi, e te pohehae atoa ia Rehu
Auahi.
Area ia Rehu Auahi iti ra, tera ia oia e faaârataihia atu ra e te
tapao anaana i te aorai o te arii.
Inaha i te iteraa mai ia te tamaiti a te arii ia Rehu Auahi ua tuturi roa mai ra i mua ia'na, e ma te hoi mai i na rima rii o Rehu
Auahi e mai te parau atu e :
Te tiai noa atu nei au ia oe, no to oe na nehenehe, to oe na purotu,
e to oe maru i riro ai oe ei vahine hau e a`e i te mau vahine atoa ra.
Aita atu taû e vahine e hinaaro i te faaipoipo maori ra e, o oe na,
ia riro atoa hoi oe ei arii vahine, e ia parahi apipiti atoa taua ia tae
i to'na a`e ra mahana i nia i te torono arii o tou ra tau na metua.
Te otiraa teie o taua aamu nei.
~

Te fare Moni a te Initia-raina
E farii teie nei fare moni Inifiia-raina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.

�t0

TOREA

AAM U API
Te aamu iti o te

1
F

Te vai ra i tahito ra, te hoe taata taviri tftona, tei parauhia
e o Petero, Te vai atoa ra ta'na hoe ateni no te tietieraa i ta'na
titona, e hoe piifare amu lore, no te amuraa i te mau lore e
haere mai e amu i ta'na mau titona.
E taata itoito rahi hoi teie nei taata, tel pihai iho ta'na taviriraa titona i te hoe anavai, na te pape hoi o teie nei anavai e
faatere i te huira o ta'na taviriraa titona. Ta'na ateni ra te hoe
ia ateni maitai rahi e te itoito, area ta'na manu o tel hau a`e i
te maltai ra, maori ra ia e: o ta'na ia piifare.
Ia tae ra i to'na ruhiruhiraa, e i to'na iteraa e te fatata mai
ra to'na taime hopea, ua haaputuputu mai ra oia i ta'na tau na
tamarii tootoru i pihai iho ia'na, e ua parau atu ra i nia i ta'na
tamaiti matahiapo e:
Te vaiho nei au ei faufaa na oe, i tau nei taviriraa titona.
E ua parau atu ra i nia i te piti o te tamaiti e:
Te valho nei au, ei faufaa na oe, tau nei ateni.
E ua parau atu ra i nia i te toru o ta'na tamaiti:
Te vaiho nei au ei faufaa na oe, tau nei piifare.
Te teina hopea roa, oia hoi te tamaiti i vaiho-hia mai te piifare
na'na, e tamaiti parau ore teie nei tamaiti e te eau maitai, e te
manao itoito. 114apu noa ihora oia i to'na aho, mai te parau e,
mea here rahi hoi nail tail nei piifare iti, e e piifare maltai rahi
hoi teie. Area ra i te pae no te oraraa tino nei ra, eaha ia tau
ohipa maitai i teie piifare? Area I tail na tuaana ra, e maitai noa
ia raua ia raua iho, na roto i ta raua taviriraa titona e ta raua
ateni. Area, jai.) nei, nahea ia vau? E amu vau i tau piifare, e
a hohore atu ai i to'na iri i rimarima mahanahana nou? Eita
paha ia e maoro roa tou nei oraraa, ua pohe i te poia.
No te mea, ra e tamaiti mafatu maitai rahi teie nei tamaiti,
ua rave mai ra i ta'na piifare i roto ia'na e ua hü, ma te feruri
oia e nahea ra raua e maitai ai.
Inaha ua parau mai ra taua piifare na'na ra e:
Tatl fatu e, eiaha roa oe e haapeapea noa a`e i to oe mana`o,
a tiaturi mal oe i nia iatl. Eita tatia e ino. Nehenehe iail ia parau atu ia oe i teie nei e, e taoà faufaa rahi te piifare i vaihohia
mai na oe. Horoa mat na oe iatl nei, hoe pute, e hoe pea tiaã
poiti, e nehenehe vau ia horeo atu i mua ia oe e, eita taua e maoro
roa ua monihia, e onahia taua na mua roa a`e i to oe tuaana o
tei vaihohia mai na'na te fare taviriraa titona e i to tuaana o tel
vaihohia mai na'na te ateni.
A taió-mai ti le Yea i mua net, no le tuútiraa i teienei aamu.

�TOßEA

11

Uli NEI
TE MAU PARAU API NO TE FEN
Ohipa maere tel tupu
matou nei,
Ua faatae mai nei o Paea Estall, no Takume, ia
i te hoé parau macre rahi, i te motu ta'na e parahi ra, ua rave
mai oia i te ha opaa no roto i ta'na faaapu e ua tanu i roto
iho i maoro i muri mai,
i te repo, mai tei mâtauhia, aita noa
ua hotu maitai niai te maa,
ua tupu mai, e ua tiare oioi-noa-hia e
mea rahi hoi te maa i nia iho i te peeta hoê. Te macre rahi nei
matou i te hoé ohipa mai teie te huru.

TAIETE ATIMAONO
( tiamaniraa Tihota )

tauturu maitai i '
E to te fenua nei, haamana `o tatou i teratou
tihota.
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"

Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
ovirihia
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava
oe e ô
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi
mama
te
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e
hoi te hoo.
Taiete api tei faatupuhia i Paris no to Tahiti.
mai na Farani mai, te faaitehia mai nei mai
I roto i te mau parau i tae

ua faatupuhia aenei i te Oire Rahi ra i Paris te hoê Totaiete tautu
tou, e
e te mau taata h
i rotopu i te mau taata tahiti e parahi ra i te fenua farani
tei hoi ra hoi i Farani no te fanes roa'tu i
o tei haere mai i Tahiti nei, o
te faatupuraa i taua taiete ra, no te tautururaa atu is
teie nei. E te tuntu o
parahi ra i te fenua farani, mai te imi here atoa i
i te mau taata tahiti e
ia ratou na nia i te ea maitai.
ohipa na te taste ohipa ore e te aratai
hanahana a
Ua haamauhia teie nei Totaiete i raro a'e i te peretiteniraa
a'e
hoi
i te pore
i raro
tamahine Huiarii ra o Teriinui-O-Tahiti Pomare e

�12

TOREA

teniraa a M. Chazal, Tavana Rahi Hanahana no te inau Fenua Aihuaraau
Farani. Ua papu-roa-hoi e, e manuia roa teie nei ohipa, e o te riro hoi i maltai
rahi no te mau taata tahiti e parahi ra i te fenua farani e i maitai
atoa no
Tahiti, na roto i te tauiuiraa'tu i te hoê mau mana‘o tumu maitai e te tahi
mau
ohipa maitatai e iteahia no te fenua. No te haamaramaramaraa'tu hoi e te
faaâraraa'tu i te mau taata farani o tei hinaaro i te haere mai i ô tatou nei
e parahi ai.

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito ïa o tel iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu ná, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e alta râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Tauturu no Paris mai.
I roto i te hoê oroa rahi hanahana tei tupu i te fare pureraa
rahi no Paris (Notre Dame de Paris), tel reira atoa te tamahine
Huiarii oTeriinui-O-Tahiti Pomare, e na nia hoi i ta'na aniraa,
ua tupu te hoê titauraa moni, e te moni hoi i roaa mai i reira
e horoâhia ia te reira i tautururaa i to tatou mau hoa mal e parahi ra i Orofara.

Te Vea Torea
Te FAAARA atu nei matou i to matou mau hoa, o tei rave ta-matahiti i te Vea nei, e i teie ava`e i mua nei, e hope ai ta ratou Vea.
Te ani atu nei matou ia outou ia faaâpi faahou i ta outou moni yea.
Te faaea nei matou mai te tiaturi maitai e, eita outou e faaturituri
no te haapee faahou mai i te moni iti o ta outou Vea au mau. Ua ite
noa ia outou e, e o te ora o te Vea Torea ra, tei ia outou noa iho ia,
na nia i te haapee mai i ta outou moni matahiti. Te faatae atu nei
matou i to matou nei mauruuru rabi ia outou, no to outou aau mahorahora i te raveraa i ta tatou nei veai te haamata-roa-raa i te parare, te ani atu nei matou i taua mau hoa no te yea nei, ia haaparare
maitai atu i te roo maitai o ta tatou nei Vea.
MAUhUURU.
Parma poheraa

!fa faataehia mai ia matou nei, te parau faaite, e ua pohe roa

aenei te taata ra o Tuporo a Manarnana, Tavana Mataeinaa no.

�TORÈA

13

Rairoa-Takume. Ua pohe oia i Takume i te ava`e i mairi aenei.
Te faatae nei te Torea i to'na aroha i nia i to'na mau fetii.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NA'i'IONALE"

hoo-mama, o te hoohia
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te
rave oe hoê afata ( 20 puohu
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia
tipi ofati e
i roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruuru:
aore ra e tahere arapoa poepoe.

Pirimu puha no te matahiti 1936
Na te Apooraa faatere o tei taahuri iho nei i tapea i te aufauraa no te
moni pirimu no te matahiti 1936, na roto i te parauraa e, mea maltai a`e i
te rave i teie nei moni e vaiho i roto i te hoê afata taaê ( afata tauturu).
Mr Louis de ChapArea i te ôraa mai to tatou Auvaha Paruru oia hoi o
pedelaine i roto i teie nei Apooraa faatere api, e ua riro hoi oia i reira ei
mau hoa ei
faatere no te mau pahi hootaoa, e ua riro hoi oia i mua i to'na
e, e pau
hoi
oia
atoa
tiaturiraa papu maitai na ratou. E ua lie papu maltai
tei ravehia e ratou no
rahi to te feia faaapu na roto i te mau haamauaraa o
na teie
te haamaitairaa i ta ratou mau faaapu, e o tei tiaturihia e ratou e,
mau haamoni pirimu e horoa mai i te faahoonaraa no te tahi pae o taua
mana`o
ratou
mauaraa ra, e ua faatae atu hoi taua mau feia faaapu ra i to
i mua ia'na, no reira a tiaturi ana`e tatou e, e manuia teie nei aniraa no te
moni pirimu. Te tiaturi rahi-atoa-hia nei hoi i nia ia Mr. Mandel to tatou
roa paha oia e pee
faatere Hau api no te mau pae fenua aihuaraau e, e ore
mono nei, tei mahiti a`e nei o
noa We i te mau mana‘o o te taata ta'na e
tei faaore i te moni pirimu.
haapoupou
No reira e te feia faaapu e, mea tia roa ia tatou ia oaoa e ia
o
no to tatou maitiraa i te hoê auvaha paruru itoito rahi mai teie te huru,
tei ore â i itehia i Tahiti nei mai tahito mai, i nia i te tiaraa Ministre.

" Te Pia A4R,A1 "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

�TOREA

14
I Parent

I roto i te ratio no te 13 no Eperera, te faaite mai ra ia e, ua faataahurihia te faatereraa a Blum e te Apooraa rabi faatere e ua tuuhia atu taua mana
ra i nia i te taata ra o Daladier, faatere hau no te pae ohipa tama'i, na te
Peretiteni iho no te Hau Repupirita farani i titau atu ia Daladier ia haamau
oia i te hoê Apooraa faatereraa api e ua farii poupou maitaihia teie nei faatereraa hau api e te Apooraa rahi e o tei manuia roa, tei ore a hoi i roaa i te
faatereraa ï mahiti a'enei. Ua riro o Mr Daladier ei hi'oraa maitai no to'na
itoito rahi i te imiraa i te mau ravea no te tahoêraa mai i te mau manao o te
mau huiraatira farani o tei amahamaha i roto i te mau peapea e rave rahi i
tupu a'enei.
Ua haaputuputu mai oia i pihai iho ia'na, i te mau taata maramarama anae
ra e o tei mau a'enei hoi i te mau toroa faaterehau, oia hoi mai Mr de Chappedelaine to tatou auvaha-paruru, faaterehau no te pupu pahi hootaoa, o tei
naeahia a hitu a'enei taime to'na mau-raa i te toroa faaterehau, Mr Daladier
Peretiteni no te Apooraa rahi o tei tapea noa i te mana no te toroa faatere
no te parururaa i te Patireia, o ta'na i haamanao e, o te faatereraa ia o tei hau
a'e no te parururaa atu i mua i te mau haaviraa na Purutia. Ua riro teie nei
Peretiteni api no te Apooraa rahi, ei tiaturiraa na to mau nuu farani taatoa.
I to'na ihoa tapearaa i te mana no te faatereraa, inaha ô atoa mai ra te tia£uriraa i rotopu i to tatou Hau metua ei roto hoi i to tatou mau boa no te mau
Hau êê.
Teie hoi te tahi, o ta tatou moni tei topa roa i raro te taui, inaha te maraa
faahou ra i nia i teie nei.
I te tau a mana ai o Blum ua mairi roa te taui no ta tatou moni i raro
165 farane te taui no te paunu hoê, e e 33 farane te taui no te tara marite,
oia hoi fatata te 10 farane te maraaraa i nia no te paunu hoê e e 3 farane
no te tara marite hoê.
Te mau âehttehuraa o tei tupu a'e nei na roto i te haamau taQe noa-raahia te hoê mau ture o tei manaohia e mea maitai, no te taatoa-raa, na ore
anae ia i teie nei, ua hau te mau orure-raa hau i roto i te mau raveraa ohipa
e ua haamata hoi te mau raveraa ohipa i te tare.
Aita roa i. hi'o-ino-hia te hanahana o farani na te ao atoa nei. Aua'e teia nei
mau faatereraa maru ï ta'na inaha te titiaifaro faahou atu ia tatou e o Italia.
Inaha i taie nei te atea e atu ra te mau haaviviraa tama'i. E te oaoa rahi
hoi to tatou mau boa, e to tatou hoi au tahoêraa ia Peretane ra, te tamau maite
noa ra ia ma te tuutuu ore.
w

I Peretane.
Te faaineine ra te mau feia mana no Peretane no te haere i te fenua
Farani ei reira hoi to Farani e farii poupou atu ai ia ratou i to ratou
taeraa'tu. Te haere noa ra te faatere hau Peretane i mua e te manuia ra
hoi oia i mua i te Italia e o Paniora, na raua hoi o Farani e vahi te

�,tane i te
uputa no te putuputuraa i mua nei. Te tamau noa ra hoi o Pere
faarahi í ta'na mau moihaa tama`i.
i
I te fenua Marite ra, te na reira atoa ra hoi, te faarahi ra
no te mau
mau moihaa no te tama`i. Ua faaite atoa-hia e, e faahamanihia
tane te teíaha no
mahana i mua nei, te tahi mau manna tama`i e 46.000
te pahi hoê. Ua ani te Peretiteni ra o Roosvelt i te Apooraa rahi ia maitimanila no te haamaitai
hia na moni ra e 7 miria 112 mirioni tara moni
hamaniraa taihaa, i roto
faahouraa i te mau ohipa hoo taoâ e te mau fare
te tautururaa i te mau
hoi i taua moni ra; e iriti e 4 miria e 962 mirioni no
Ua riro te rahiraa taata aore e
feia rave ohipa e te mau feia ohipa ore.
ei
ohipa ta ratou ei ino rahi no te hoê Patireia rahi. Ua riro te veveraa
maltai o te mau
avelã ino no te taata atoa o tei roohia e te reira ati e te
Mea varavara te
feia faufaa rahi no Marite o ta ratou hoi e ite noa ra.
toata. Ia faaauhia
taata i reira tel raro mai ta'na faufaa i te 100.000.000
i nia i ta'na
ana'e hia i nia i to tatou nei fenua iti, inaha, te ora nei oia
i te aravihi rahi
moni nainai roa 10 a`e iti-raa•mai, e nehenehe ia maere
i taua mau oire
o te Imau feia e tapea ra i taua moni ra. E i roto hoi
ratou e faaeraa
ihora, ua tauatini Ia te taata e pohe ra i te poia, aita hoi to
mau mana'o hoi teie
e alta hoi e ravea e roaa mai ai to ratou ahu. O te
ta te Peretiteni Roosvelt e aro puai nei, maori ra e, eiaha te taata ia parahi
taata e tia ai, o te tumu
ohipa ore noa, ia horo`ahia râ te ohipa na te mau
mau ia no taua mau mana'o maitetai no'na ra. E manuia anel hoi te reira
i te mau mah
ohipa maltai rahi ? Inaha hot te itea-noa-hia nei â hoi
te ohipa a te tauatini
atoa te mau ravea api a te matini o tel faaore i
ale matini
o te taata. Te hinaaro nei te maramarama ia tere noa te ohipa
i te ohipa ore
i mua, e te ohipa no te reira ra, o te veveraa ia o te taata
a te PereTe tiaturi nei maton e tupu i te manuiaraa te mau opuaraa
here i
titeni Roosvelt, e o ta tatou nei ra, ia vai tamau noa Ia to tatou
te fenua faufaa rahi roa, tera ra,
nia i to tatou nei fenua iti, noa'tu eere i
alta roa hoê a`e taata e pohe na i te poia i o tatou nei.

Tel roto i te faretoa a te Taiete WING MANG LUNG, tei
parau atoahia e o Afou, e hoohia ai te mau burn taihaa atoa e
tano no te Tuamotu, oia hoi: mai te maa punu, te uaina,

te mau taihaa no te tamaaraa e tae noa atui te mau
huru ahu e rave rahi te huru.

E i roto hoi i teie nei faretoa o outou e ite ai i te mau huru taih'
maitatai atoa e te hoo mama i Papeete nei. No te mau huru taihaa
WING
atoa e hinaarohia e outou a ani noa mai i te faretoa
MANG LUNG, i Papeete, i pihai iho i te faretoa a Herault (Ero ),

�TOREA

1

Te piha ohiparaa a te Torea
Rave rahi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA ", o tel faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa ì' te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hoora
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa fauf aá.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia i te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa na outou na nia
' ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroihia mai ia'na, ma te
apee-atoa-hia e te puha, eita oia e titau i te taime n
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no ni
hooraa puha, o to'na iho â ia taime. Area te mau poroiraa
taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te
e iriti ihoa ia oia e piti tenetima i nia i te toato hoê m
te hooraa puha te huru.
Te faaite atoa'tu nei te piha ohiparaa a te "TOREE" i
te mau taata atoa o tei hinaaro e taniuniu i to ratou fenua,
e oti te reira ohipa ia'na, no te mea te taata ra o GILB ERT,
no roto oia i te pupu ohipa taata taniuniu, ua faaea ra oia
i to'na toro 'a, taata faatuhaahia, tei roto atoa oia i teie nei
piha ohiparaa te raveraa i te ohipa.
ELESCA
E i`oa no te hoê Cocoa, o te Cocoa ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau Cocoa atoa, ua oti noa i te ta-tihotahia e i te ta-ûhia.
15 afia e roaâ niai i roto i te punu hoê. Te hoo no te punu hoê
15 farane, e au ia 1 farane i te apâ hoê. Tunuraa ohie roa, e tunu
noa maa pape veavea e tarapu noa'tu ai, aita e ta-tihotaraa e cita
e ta-ûraa.
A ani atu i to outou mau hoo taoâ ia hoo mai i te Mescal na
outou.
FKFx

M'IMERIE ELIE

F. JUVENTiN — RUE Du COMMANDANT

DES

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1154" order="13">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/4eb98c9e76cd234d79c5bbefa8462052.pdf</src>
      <authentication>9158455aeaad754258592c3f47d16d73</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29678">
                  <text>MATA

ML: 1938

HIHI i3.

REA
ROO I TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E

FRANÇOIS HERVÉ,

2

FARANE I TE VEA HOÊ

Directeur-Gérant

O te huru o te tereraa o te 10 nei
Ua tupu i teie mau tau, te hoê mau tauiraa rahi i nia i te tereraa
o te mau Patireia rarahi, o te au ia matou ia faaite atu.
I mua roa, teie ia : I nia i te hoê mau faaauraa o tei tupu i rotopu
i te Hau Peretane e o Italia, o tei faaautalioê i teienei na Patireia,
tupu atoa ihora i rotopu ia Farani e o Italia te paraparauraa, e o te
mana`ohia nei e, e riro atoa paha ia, temu.here faahou araua iho o
Farani e o Italia, mai mua ra.
Te hinaaro puai-roa ra, o Italia ra, o te fariihia ia ta'na rê i te fenua Etiopia. Te hinaaro tumu mau nei oia, e ia faatura te mau taata
mana, mono i te Patireia o te mau Hau êê, i te Arii no Italia, ei Emepera mau no Etiopia, mai tei haamanahia e Mussolini i te riroraa-mai
ia'na te rê i nia i taua fenua ra. E ia manaô-noa-hia ra, e au mau la,
ia Farani ia piri atu i teienei hinaaro, no te imiraa'tu, ia auhere faahou mai o Italia.
Mai te haereraa o Elemani e haru-mai ia Oterita, ei fenua i raro
a`e i ta'na faatereraa, tupu ihora te aau-toetoe e te huruêraa o Italia i nia i to'na hoa o Elemani. Te ataata nei, o Italia i te mau hinaaro maha-ore o teienei Patireia-amui no'na nei, âuanei e haere roa'i
to'na mau hinaaro i nia i te mau fenua no te pae o te Hiti-o-te-Ra o
Europa, e a riro atu ai i ino no Italia a muri a`e.
Noa'tu te tere hanahana o Hitler i Roma, i na mahana aenei, e te
mau faahanahanaraa rarahi tei tupu no'na, mai te mea ra la e, ia
hiôhia, e aita roa te mau autahoêraa paari i tupu no nia i te pae NuuTama`i, i rotopu ia Italia e o Elemani. Noa'tu â atoa te mau parau
faahiahia o tei hohorahia i roto i teienei farereiraa, no te faatumu
raa ei hoê noa iho ia Roma e o Berlin. aita roa te mau faatere rara
hi o te Nuu no na pae piti o na fenua nei, i autahoê maitai, mai tel
tupu i rotopu ia Farani e a Peretane.
I te mahana e papai ai o Farani, mai ta Peretane, i te parau autak~.oêraa e o Italia, na nia ra i te tupu maitai o te mau faaauraa, ei

�ISMIO•s••

TÕR1ilA
maitai no te tahi pae e te tahi pae, i te reira ia mahana, e nehenehe
ai ia parau, e vahi rahi tei roaahia i nia i te titauraT, ia roaa-mai te
hau ï nia i Europa. E ia mana`ohia ra, ua fatataroa taua mahana ra
i teienei.
Na roto i ta tatou nei Vea Torea i maid aenei, ua faataa-papu maitai atu matou ia outou e te fenua Teheto :Tchéco-Slovaquie), e fenua
ia o tei tupu-faahou-mai i muri iho i teienei tama`i i main aenei (e
Hau iho â i mua ra), mai te ravehia, te hoê vahi i Elemani e mai te
faaitihia te fenua Oterita, te vai ra ihoa Ia te hoe rahiraa taata Elemani e parahi ra i taua, fenua nei, Te hinaaro ra te hoê pae iti o taua
mau taata nei, ï te hoi I raro a`e i te faatereraa a Hitler, mai te ani
atu ia'na e ia haere mai oia e haru i taua fenua e parahihia nei e ra}tou, i Teheto (Tchéco-Slovaquie).
Ua faatia te Faatere-Hau o Teheto i te hoê mau vahi e hinaarohia e teie nei mau Elemani, mai te faatura ra ratou i to'na fenua.
Te mau taata mana, mono i te Patireia o Farani e o Peretane e noho
ra i taua fenua nei, i te oire pû ra o "Pragues", ua turu puai raua
i te mana`o o te Faatere-Hau i teie fenua, i ta'na faaueraa-vi-ore
i nia i teienei mau Elemani e noho nei i to'na fenua.

AIETF ATIMAONO

( iiamaniraa Tih®ta
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E ;mea tiâlroa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra í te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.

�TOREA

Te aarner iti o te
( Te tucltiraa teie

o te aamu, i haamatahia i te Hihi 12 )

Lana mimi na'na ra, ma
Ataata noa atu ra teie nei tamaiti i
i te faaroo i te parau a tau
te parau e, a tamata noa ana vau
e parau nei.
ne! mimi penei a`e hoi e, e tupu ihoa te ohipa ta'na
te tiaâ-poiti ta'na i ani mai.
E inaha ua horoa atu ra í te pute e
Oomo ihora taua mimi na'na nei i te tiaâ-poiti ! horoa hia'tu
ra te huru, e ua
e ua faanehenehe ihora ia'na mai te liaiuafaaapu
taoto atu ra mai te hoê
haere atura i roto i te ho"e faaapu rahi e
oia a haavare pohe ai, ua faalneine
taata o tei pohe roa, hou We
o te pute mai te
noa Oia i ta'na pute, ua faahamama i te auaha
e te
tuu atu i roto i taua pute ra i te tahi mau huahua faraoa
mai te taamu i te hoê taura faamahemo
tahi mau huahua hamu e
mai ai oia i te hopea
i nia i te auaha o te pute e a tapea noa
o te taura i roto i to'na rima.
e
Aita rea i maoro roa, inaha te haere mai nei te hoê rapiti
ua haafatata maira i pihai iho i teie nei pute e ua tomo atu ra
i roto e ua mau atu ra i roto i teie nei herepata.
Rave ihora teie nei mimi tiaâ-poiti i teie nei rapiti e ua taparahi
ihora e ua parau ihora e:
E hopoi vau i teie nei rapiti na te Arii.
te Arii, ma te parau atu e:
E ua haere atu ra oia i te aorai o
Te Arii e, teie te hoê rapiti no roto I te faaapu, ta te tamaiti
hopoi mai na oe.
huiarii ra o Carabas, to`u fatu, i faaue mai e, e
o oe te hoê
A parau atu i to oe fatu e, te parau maira te Arii:
a faaite atu oe i to`u mauruuru
taata o tei hau roa i te maitai, e
rahi ia'na.
Ia tae ! te tahì tau na mahana i muri mai, ua hopoi faahou
E i mur! mai ua
atura te Mimi-tiaâ-poiti i te rapiti na te Arii.
hopol atu 1 te manu. Rave rahi na ava'e i to'na na reira noa-raa.
e
Ua tupu hoi te mauruuru rahi o te Arii i teie nei mau rapiti
e taata
te manu o tei hopoi-noa-hia atu na'na, no te mea hoi
manu, e tu+
arapoa rain teie nei Arii i te amu i teie nei mau
manu.
ite mau hoi to'na i te tunu i teie nei mau
noa atu
Area i te fatu o teie nei mimi-tiaâ-poiti ra, te haere
moni faahou„ aita a`e te tahi a`e
ra ia i te veve-roa-raa. aita e
ra e, te va! ra
mea e ua fiu i te faaoromairaa e te parau noa
te mahana e pohe ai au no te poia. Aita oia ! tiaturi faahou i
te parau a taua mimi-tiaâ-poiti na'na ra. Aita ihoa ra o!a e faariro

�4

TORIJA

nei i te mau parau a taua mimi na'na ra
ei parau mau. Nahea
hoi ta tau
nei mimi e nehenehe ai ia haarnaitai ia maua, inaha
aita hoi o'na iho e ,maitai a`e ra ia'na iho.
Ia tae ra i te hoê mahana, i
to'na hi`oraa atu i to'na fatu ua
hepohepo roa, aita atu e faaoromai toe,
ua parau atu ra e:
Tau fato e, ua fatata roa í
te taime e tupu ai.
Ua pahono ato ra taua tamaiti nei e, e ua faaineine vau i
to`u
nei puohu no te reva i te tahi vahi
ê roa a imi atu ai i te ora
na nia i te aratia o teie nei poromu.
Pahono atu nei taua mirni na'na no e, eiaha oe e haere
a faaroo
mai oe í tau mau
parau e parau atu nei ia oe, o to oe teie ora.
A hi`o na oe, te ite ra oe i
tera anavai rabi pape e tahe ra i te
atea ê roa. Haere na oe i roto I
tera ra anavai hopuhopu noa ai
i te pape. Te faaroo maira oe. E na`u ia e haapa`o te
mau vahi
rii toe.
Ua faaroo atu ra taua tamaiti nei, e inaha ua ou'a ato ra i
roto i te anavai. I toua
taime ihora te horo atoa mai nei te Arii
na nia i to'na pereoo. I reira atoa ihora hoi
to te mimi piiraa e:
Tauturu, tauturu, tera a`e te tamaiti Arii ra o Barabas ua
paremo.
I te faarooraa te Arii i
tera tuo, inaha ua fariu maira i mori e
ua ite maira i teie nei mimi, e na
faaue atura i te taata atoa ia
haere e faaora i to'na boa here i
te tamaiti Arii ra o Carabas.
Ua faa fatata ato ra te mimi i pihai iho i
te Arii e ua parau
atu ra e, i te taime a hopuhopu noa ai
tale nei tamaiti i te pape
ua haere mai ra te nana eia e na rave
atura i to'na mau ahu.
E ua parau atu ra te Arii e a tii rave mai i
to`u ahu o tei
hau roa a`e i te nehenehe, hopoi
mai e faaahu atu i nia í to`u
ra hoa i te tamaiti huiaríi ra o Carabas.
I te oomoraa ihoa teie nei tamaiti
't te ahu o te Arii i nia ia'na
mea iti tano maitai roa, no te mea
hoi e, e tamaiti mata porotu
ihoa teie nei tamaiti, inaha rahí roa atu ra to'na neheneheraa,
e ua haere maira i mua i te Aril
e ua haamauruuru atu ra, e
na roto hoi i to'na ra nehenehe e te
tano maitai o toe nei ahu
i nia ia'na, mana`o ihora te Arii e, e tamaiti huiarii
mau ihoa
tale, e na roto hoi i
te faahiahia o te Arii e ta'na atoa tamahine
o tei apee mai na mori ia'na, inaha
na parau atu ra te Aril e,
a tauma mai i nia i to
maua pereoo e a apee mai oe ia maua.
A taiö-mai i te Vea i mua nei, no
te tuâtiraa i teienei aamu

�TOREA

5

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
a`e i te maitai
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau
" Peugeot ", e tia te
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo
pereoo hoo mama,
mau
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i teau atura Ta i te hoê maa
e moni hue Ta ta outou, eita roa e maoro ua ino, e
tapû rahi auri faufaa-ore.
te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia,
outou
no
to
te
maitai
e
te
tano
maitai
hoi
hoê teie mau pereoo o tei hau i
faauta puha. Ia hoo outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra eeimauruuru maitai outou i te
peugeot
",
i te pereoo uira ( Camionnette ) "
haamauaraa.
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau
e to outou mau
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi
Solari, mono i te fare
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René
i Papeete nei.
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA"

No te haamouraa i te lore:
Ua faatae mai nei te Fare Taote ite-rahi a Pasteur "Institut Pasteur" de
Paris i te Taote raau no te farema`i no Papeete nei, i te hoê raau api no
tel anoihia i
te tupoheraa í te lore. I te amuraa ihoa te iore i te maa o
teie nei raau i reira ihora te lore ua pohehia i te ma`i. Teie te vahi maere
amu i te maa o tel faataerohia,
i teie nei raau, ore noa'tu te hoê lore e
i te piri-noa-raa atu ra oia i pihai iho i te iore o tel roohia e te ma`i no
te amuraa i taua raau taero ra i reira ihora, ua pee-atoa-hia mai oia e taua
mau lore,
ma`i ra, e na reira hoi, ua hopoi ana`e atu teie i nia i te tahi atu
i reira ra, ua pohe ia ratou pauroa.
e, eita teie nei
Teie ra te vahi o tei hau roa atu i te maitai, maori ra
êê, eita atoa hoi e pee
ma`i e pee atu i nia i te tahi atu mau animara
mai i nia i te taata.
E mea maoro-roa te tau no te itea-raa-hia teie nei Taau. Inaha a tahi
a`enei ahuru matahiti te maoro i teie nei, ua faataehia mai teie nei raau,
lore, e
i te farema`i no Papeete nei, no te faatamataraa i te faataêro i te
ia e,
alta roa i manuia maitai. Teie te tumu no te manuia-ore, maori ra
no te atea te fenua Farani i te fenua Tahiti nei, ua tae ana`e mai te raau,
ua mâ`i te puai.
I teie nei ra, te faaite mai ra taua Fare-Taote-Rahi nei no Paris "Institut
Pasteur de Paris" e, teie nei mau ravea apt ta'na, hoê matahiti te maoro
te raau. Ua haponohia mai i te farema`i no Papeete
e pohe ai te puai o
nei, no te tamataraa, te hoê vahi no taua raau api ra. Mai te peu e, e manuia
teie nei ravea api ra, i reira ia taua Fare-Taote-Rahi Pasteur e hapono rahi
mai ai, no te haamouraa i teie nei iore rahi i Tahiti nei, e to te Tuamotu hoi.
o te atenita
E ere te taero o teie nei raau i te taero ino, mai te taero
te taata.
"arsénic" o te haapohe i te mau huru animara atoa e
Teie nei parau no te haamouraa i te iore, e parau oaoa teie na te mau
faataehia mai nei i te TOREA nei, no te
feia faaapu. Rave-rahi te rata e

�6

TOREA

iiiimes••••

aniraa mai ia imihia te tahi mau ravea no te haamouraa i teie nei gore
rahi e faaino-nei i ta ratou mau faaapu, e no reira te mana`o nei matou
e, e mea tia-roa ia matou ia faaite atu e, te vai ra te mahana e manuia
ai te ohipa no te haamouraa i te gore na roto i teie nei mau ravea api.
Na matou â ia e haapapu maltai atu ia outou i te mau huru atoa e
faaite-hia mai ia matou e te Taote raau no te farema`i no nia i taua vahi rá

"Te Pia AOR,Ai"
Te pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i õ tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na matai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aoral ", o tel
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

TE MAU PARAUAPI NO TE AO NEI
Te tama'i Tinito:
I te fenua tinito te haere noa ra te tama`i i te puairaa, ma te
tuutuu-öre i rotopu i na pae e piti. E pau rahi to te Tapone i roto
i teie ava"e, ua faaû rabi atu te tinito i
tapone. Te tamau itoito
noa ra te tinito i te turai atu t to'na enemi. Area i te pae o te
tapone, na roto i to'na aau teitei, aíta oia e faariro ra i te ré a
te tinito ei mea faufaa, te tuu noa ra oia i to'na taata ì roto i
te pohe rahi riaria-no te titauraa ia roaa mai ihoa ia'na te rê rabi.
E puai ralai hau ê a`e ihoa ra to te nuu tapone i to te tinito.
Area ra i te pae no te taata ra e n u naa rahi roa a`e ia to te tinito
i to te tapone, o tei naeahía e hitu a`e rahiraa i to te tapone.
Ahiri o taina e tahoê ana i raro a`e i te faater•eraa a Tchang Kai
Tchek, mea papu o tapone te pau ia'na.
I roto hot i te autahoêraa e roaa-mai ai te ré rabi, e nehenehe
anei ia tiaturi i nia i taua vahi ra. A haamana`o maitai ana, te
ora nei i teie nei mahana i roto i te fenua tinito, 10 toto hururau
o tei huruê te tahi i te tahi, tei huruê hoi to'na reo, ta'na
mau
peu e to'na mau mana`o i to te tahi. A hi`o ana i te mau tinito
no Canton, eita ratou e taa i te reo no te mau tinito no ShangHai e to te mau tinito no Pékin. Nahea atu ra Ia e roaa
mat
ai te au tahoêraa i te ha nunaa rabi taata o tei ore te tahi e

�7

TOREA

i te mau ati hururau
ite atu i te tahi, o te ore hoi ratou e ite atu
noa atu i te mau ohipa
e tupu ra i nia i te tahi e te tahi, e tae
e tupu ra i roto i te mau oire tapiri.
hau ê atu, no te
E ere to Tchang Kai TcheK te mana teiteí
a nehenehe ai ia
mea alta to te fenua tinito e Apooraa Rahi,
to'na Peretíteni, no te
tuu atu i to'na mau mana taatoa i nia i
ei mea ino
faatereraa. Ua riro ei mea maitai, e ua riro atoa hoi
ei mea maitai no'na no
no te Maréchal Peretiteni. Inaba e riro
na nia i to'na ana`e
te mea e, e nehenehe noa ia'na ia faaoti
mana`ohia eana ra. E riro atoa hoi ei
iho mana`o, i te vahi i
iteahia i roto i te tahi
mea ino no'na, no te mea e: aore oia i
mau paeau no te fenua tinito.
mau vahi e
Te paruparu ra te faatereraa a Tapone i nia i te
roto
maitai ai te fenua taatoa. Ua tupu te veve rahi i ô ratou, na
ratou, no te haamaitai
i tete tama`i, ua riro ei mea fifi rabi no
moni o tei haamana`ofaahouraa i ta ratou tereraa faufaa. Te mau
to'na huiraatira, ua riro ia ei
hia e te Hau tapone e tuu i nia í
i teie
hopoiâ rahi-roa o te ore -roa e maraa ia ratou. Te tupu nei
roto ia Tapone.
nei te tahi mau mane() au ore i

Te fare Mon' a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
mai i
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tii mai e
iriti atu i te anaitana Y~ _ It6~j~ ,. É;á.-ras~.°o~ t~~a~ te ti tau
. te faa'
ore atu tG-L1913. Care 113.011i 3 s' l, ~l ';3~z` v ~ ~~1L
maitai
herehere-nt)a--i`"cïa l Qa olliõ 6º nom I te ho
mau fifi
o te ore roa outou e n2anaona.o no te hoê a`e
e tupu.
E riro teie nei fare n,_ ii ~ ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau tasata o tei faaea i te tahi mau vahi e aor&lt;: ra i te mau fenua atea.
~~

�8

TOREA

I te fenua Paniora:
Te tamau noa ra te tama', te haere noa ra te paean o te Tenerare Franco
i mua i te mau mahana atoa ra, e pau rah' hoi to te nuu o te paeau o
te repupirita. E au ratou i te mea viriô-hia, e o tei aua-hia' roto i te hoê
vahi pirihao roa, mai te faahohoni o tei tapiri-roa-hia ra, te huru o te nuu
o Franco i nia ia ratou. Noa'tu ã te itoito falto -ore o te paeau repupirita,
eita ra ratou e flama i mua ia Franco.
Te haere noa ra hoi te mau pahi reva o te Tenerare Franco e tupita i
te mau oire o te pae repupirita. I te mau hopetoma atoa e hia rahiraa taata
pohepohe e faaitehia mai' nia' te tapura taiôraa taata, e hia rahiraa vahine
e e hia hoi rahiraa tamarii ta tete nei mau tupita i haapohe.
E riro tete nei mau taparahiraa taata ei feia tamau-noa-raa i rotopu i
te mau feia e ora mai i roto i na pae e piti nei.
Eita hoi teie nei feiiraa maha-ore e ore oioi noa i roto i na pae e piti
o teie nei mau huitaata paniora. Te vai ra ea paha te mahana e tupu faahou
ã teie nei mau hure ohipa i nia i teie nei fenua.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaaya oviri o tei hau i te maltai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata (20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taon rit haamauruuruu : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

I te fenua Rutia:
I roto i teie nei ava`e mea iti roa te mau parau api o tei tae-mai, mai
te fenua Rutia mai.
Tei raro a`e noa ea teie nei patireia rahi i te faatereraa a te taata ra o
Staline, ua au oia mai ia Mussolini i te fenua Italia, e mai ia Hitler hoi i
te fenua Purutia. Ta'na faatereraa e faatere miei i te fenua Rutia, oia hoi
e, eita roa oia e hinaaro noa a`e ia patoihia to'na ra mau mana`o e to'na
atoa ra mau hinaaro, tei ore i auraro ' to'na mau mana`o ra, mea
faautua
roa ia i te utua pohe.

I te fenua Purutia:

~

*

Ua faaite ê hia atu na e matou e, to Hitler hinaaro, maori ra e, ia faahoi
hia atu i roto i te rima no te Hau Purutia, te mau ferma atoa o tel puhapahia e te Purutia i mua ra,

�TOREA
I roto i te hoê oreroraa parau i ta'na, ua faateitei mai ra oia i te huitaata
purutia mau, oia hoi i te mau taata e toto purutia mau to ratou, alta ra
oia i haamana`o e,, e hia rahiraa toto o tei anoi atu i te toto purutia, na
roto i te maororaa o te tau o to vetahi mau taata puhaparaa atu i reira ra.
E na roto i te faatiamaraa i taua parau na'na ra i hinaaro ai oia i te tiâvaru ê atu, mai nia atu i te fenua Purutia i te mau Atiuta e i te mau taata
eere ratou i te Purutia tumu mau.
E eita hoi oia e faríi i te haapa`oráa Katorika e te Porotetani, e faatiti
atu oia ia raua.
I roto i te tere o Hitler i Roma, na tupu te oaoa rahi o te mau Katorika
no te mau fenua Purutia, ua mana`o ratou e, na roto i teie nei tere to
Hitler i Roma, e riro ia oia i te haere roa e farerei i te Pope, a riro atu
ai taua farereiraa na raua ra, ei maltai no ratou. Aita roa ra o Hitler i
farerei noa a`e, ua tae noa oia i Roma alta ra i tae i te Aora`i parahiraa
o te Pope.

Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
I te fenua Manite:
Te tupu atoa ra i reira te mau ohipa mai tel tupu i te fenua Farani i
te tau a faatere ai te taata ra o Blum. Te tamau noa ra ma te faaea-ore
te orureraa hau i rotopu i te mau rave ohipa. Ua riro te mau ravea tamataraa
a te Peretiteni Roosewelt ei ino rahi no te fenua Marite. Te mau parau api:
o tel tae-mai i teie mau mahana, te faaite maíra ia e, te mau fare hamaniraa
pereoo uira, o tel riro ei mea faufaa rahi roa no Marite, ua topa roa ia i
raro i nia i te afaraa.
I te fenua Mexique:
Te vai ra i teie nei fenua te hoê mau ôraa mori arahu faufaa rahi roa. Ua
riro ana'e ra taua mau ôraa mori arahu rarahi ra i roto i te rima no te
mau Taiete Marite e te Peretane,

�I teie iho nei ua faataa te Hau Mexique i te hoê parau faataaraa, oia hoi
e, te mea maitai a`e no ratou maori ra, o te rave faahou mai i taua mau
ôraa mori arahu ra, na roto i te aufauraa atu i te hoê moni taime na taua

mau Taiete ra.
Eere te reira parau i te mea au i taua mau feia faufaa rahi no Marite
a e no to Peretane.
Ua opani-roa-hia mai e te faatereraa Hau no Peretane i te mau faretoa
peretane i te hoo mai i te mori arahu no te fenua Mexique.
Te na reira atoa ra hoi te mau Marite i to'na paeau, no te faainoraa i
te Hau Mexique. Ua haere roa te hooraa mori-arahu no Mexique i te itiroa-raa i teie nei.

Te Metua Abri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 135 farane i te paero ho@.
I te fenua Farani:
I muri a`e i te tahuriraa o te faatereraa a Blum i te ava`e i mairi aenei, e
a haamana ai te Peretiteni no te Repupirita Farani ia Daladier no te faatiafaahou-raa i te hoê Apooraa Faatere api, mea burn tapitapi roa o Farani i
te reira mau mahana.
Ua pau faufaa ore noa ta tatou moni, na roto i te imiraa i te mau ravea
no te haamaitairaa i te mau rave ohipa, e aita roa hoé maitai i roaa mai. Noa'tu
te mau ravea atoa o tei imihia na roto i te mau ture api no te raveraa ohipa,
e aita roa ratou i maltai noa a`e, no te mea, te haere ra te moni a te rave
ohipa i nia, te haute atoa atura te hoo o te mau mea atoa ra,
Ua :tiro ei trio rabi no Farani -e iaa taaraahia e t0 hora rio te raveraa oi,i
~ í;.
f)•'a6. na roto t t167ia E2:..._ '~ 3 .. +. ra
._ , . &lt;.,
€:m'rc4;e€x brcilla., o t.9 Ît',ni:b£4 ts-lalli zit ..ú 'ü tºá,.. ,i atLì
❑ ::
Te mau orureraahau hoï i roto ï te mau fare raveraa ohipa rarahi o rei Ùaaraa,__
noa e o tel riro ei tumu faaino rabi i te fenua, o tei tapea e o tei haafifi roa
i te mau fare hamaniraa moihaa, no te parururaa atu i te Patireia.
Tei rotopu o Daladier i te hoê ino rahi roa. Ua imi ra oia i te mau ravea
atoa e maltai ai tatou e e maitai faahou ai ta tatou moni, e ua manuiahia
hoi oia i te tapea i te taui i nia i te 178 farane no te paunu e e 35 farane
no te tara marite.
Ua haapapu atu oia i mua i teie mau rave ohipa e, te ora e te maltai no
te hoê Patireia ra, maori ra ia e, ia faaoromai ratou i te mau huru ati atoa,
mai tei fariihia e te mau feia tiaraa teitei. E mai teie nei atu, te papu ra ia

�H

TOREA

aratoraa o tei arataihia o ratou
i taua mau taata rave ohipa nei e, e te mau
pupu ohipa, te aratai ra
ra, e to ratou ra mau raatira faatere i ta ratou mau
Hau
ia, ia ratou i nia i te ino. Auaê noa iho te itoito o teie nei faatereraa
rabi
e
tupu
api, i ite ai ratou e te ore atura i teie nei te mau peapea e rave
i nia i te mau raveraa ohipa.
nia
Teie te hoê ohipa tel tupu, ei hohoa hiôraa na tatou, te mau ihitai no
ua
opani
te
Tomana
i te hoê pahi rahi, ua faatupu i te orureraahau, no te mea
i nia
no taua pahi ra i te raatira faatere no ta ratou pupu ohipa i te tafima
i
nia
i
te
taatoaraa
o
te
taata
i te pahi, e ua faahuehue teie nei mau feia i
taua pahi nei. Ua tae mai o de Chappelaine, Faatere Hau no te mau pahi
hoo-taos, (Paruru hoi no Tahiti), e ua a'o atura, ma te haavi atu i teienei mau
Ihitai, ite ihora ratou e, ua hape mau â ratou i te n a reiraraa, e ua afaro mau
ihoa te Tomana no te pahi, ua rave ihoa oia mai te au i to'na tiê,raa. Aita
atoa atura te vetahi mau ihitai no nia i te tahi mau pahi i faatupu faahou i
te orurehau, e ua rave ana'e atura paatoa i te ohipa.
I te vetahi mau flau êê ra, te tere maitai noa ra ia ta ratou tereraa ohipa.
E ere a'e ra ia i te mea mauiui raki no tatou ia hiô i te mau ino rahi e tupu
ra i roto i to tatou flau, o te riro hoi ei veve rahi no tatou paatoa.
I mua atu i te tama`i rabi i oti aenei, afta atu e Patireia o tel hau a'e i
te faufaa e te ruperupe i te ao nei mai ia Farani te huru.
Tae noa mai ia i teie nei mau mahana, noa atu â te mau hape rarahi o tel
ravehia na roto i te mau faatereraa a Blum, mea hau a'e ta'na piru i ta te Hau
Peretane, tei raro iho ta'na i ta te Marite.
A tiaturi ra tatou e, e i roto paha i te faatereraa a teinei faatereraa Hau api
ma
e maltai faahou ai te mau tereraa ohipa atoa e a ruperupe faahou ai oia,
to'na burn tahito i mua ra e a riro faahou atu ai oia ei mea puai hau ê, i te
mau Patireia atoa o te ao nei.
~
Te vahine faatere manu-reva farani ra o Elisabeth Lion, o tel tutava no
te haruraa i te rê no nia i te vahi roaroa a'e; na nia i te reni afaro, ua
manuia-roa oia, e ua naeahia ia'na e 4300 kilometera, ua hemo ía te rê
a Amelia Earhart, o tei taeahia ia'na e 3939 kilometera.
~

Te pouraa-mai na le rein, mai te oaai-ma na
e te fare-amarara :

i te n

I te 4 no Mati i mairi aenei, ua manuia te tamaiti farani ra o James
Williams i te pou mai i raro e to'na fare-a, Tarara, te teiteirea o tel roaahia ia'na i te pote mai e 8.400 metera la. I te 8 no Mati. ne opua ihora oia
e tupai i te rê a te tamaiti Rutia ra o Endokinov, o tel tapes noa i te rê
no te vahi teitei roa a`e, teie tauâhia eana ra, oiahoi: e 7.900 metera. I nia
a`e i te oire ra o Tours, fatata i Chartres (fenua farani), i rave faahouhia
ai teie nei ohipa horuhoru rahi. Ua faaineine malte o James Williams i
ja'na e ua mito hoi i te mau mea rui atoa, niai tel matarohia ihoa eatªa

�12

TOREA

ra, e ere hoi teie nei ohipa i te hautiraa. na mua roa oia i te oomo
i nia
ia'na i te mau ahu huruhuru mahanahana e a oomo faahou iho ai i te
tahi aahu taaê na nia iho ia'na, o tei parauhia : e " combinaison", o tei tuuhia te mau niuniu uira na roto, no te haamahanahanaraa, tamauhia mai ai
i nia i to'na pereue-iripuaa nei, na fare-amarara e piti, to muri e to mua
no te tautururaa i roto i te taime e ore ai e huhu to muri, e ma te tamauatoa-hia mai ai i nia i to'na tau na rima te mau uati faito, oia hoi : hoê
uati-hora, hoê uati no te faaiteraa i te teitei no te vahi e haerehia ra, e
hoê barometa no te tapa`oraa. E ua oua ihoa ihora o James Williams mai
roto mai i te pahi-reva o te faaterehia ra e te Tapitana tapao toru ra o
Michy, e is tae raua i te area 10.700 metera i te teitei, i reira o
James
Williams i ouâ ai i te aore, e is tae oia e 200 metera te atea toe e tae ai
i te repo fenua e huhu ai oia i to'na fare-amarara e a pou-rii malte
noa
mai ái, i nia i te repo fenua, ma te peapea ore. Hoê hanere e
hitu ahuru
tetoni te maoro, mai te area ta'na i ouâ mai e te area i huhu ai oia i to'na
fare-amarara, e mai te reira taime e i nia i te repo fenua, hoê ahuru ma
vau la tetoni te maoro.

ELESCA
Ei`oa no te hoê Cocoa, o te Cocoa ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau Cocoa atoa, ua oti noa i te ta-tihotahia e
i te

ta-ûhia.
15 aûa e roaâ mai i roto i te punu hoê. Te boo no te punu hoê
15 farane, e au ia 1 farane i te aua hoê. Tunuraa ohie roa, e tunu
noa maa pape veavea e tarapu noa'tu ai, aita e ta-tihotaraa e alta
e ta-ûraa.
A ani atu i to outou mau hoo taoâ ia hoo mai i te
Elt,sea na
outou.

TE MAU PARA U API NO TE FEN UA NEI
Te tauiraa no te taata toroa a te Hau
Ua haamanahia a`enei o Mr Aumont, Raatira faatere no te pae
ohipa a te Hau e no te pae ohipa moni, no te haere i te
fenua
ra i Dakar fenua Aftrita. E reva oia no te ava`e Tiunu i mua
nei.
Na Mr Brunet, oia e mono ia'na i Tahiti nei. Tei Numea o Mr
Brunet, e papa`i parau rahi oia i reira, e tae mai ra i Tahiti nei.
E faehau putaput.a o Mr Brunet no te tama`i rahi í otí a`enei,
e na roto i ta'na ra mau ohipa i haere ai to'na toro`a i nia.
Ua ite paatoa tatou ia'na, e haapa`o faufaa oia i mua a`enei na
e Hau i Raiatea a tahi a`enei ahuru matahiti e tiahapa no te

�TORE A

13

reira i teie nei, e i muri mai e Raatira faatere oia no roto i te
piha ohiparaa a te Hau i Papeete, e ua haere atu â to'na toro`a
i nia, e taata api roa oia e 42 noa iho to'na matahiti.

Pahi api to te Hau i Papeete.
Ua hoo mat nei te Hau i te pahi hoo-tao`a ra o "Tamara",
teie nei pahi ra na te taata tubuai iho ia i hamani, e ua haruhia
mai hoi teie nei pahi e te mau tinito na ratou e faatere no te
parururaa i te moni o tei horo`a-tarahu-hia atu e ratou i te
rima rio te mau fatu o taua pahi ra.
Ua riro te pahi ra o "Tamara" i teienei ei monoraa atu ia
"Mouette". Ua reva a`enei oia i to'na tere matamua i te mau
fenua i raro-mata`i, ma te afai atoa atu i te hoê Haava. Ua reva
faahou â i teie mau mahana i mairi a`enei i te motu ra i Amanu
no te haere e tii i te mau ohipa matini o "Mouette".

Te hotu-ino o te haari.
Te faaite-atoa-hia mai nei ía matou te toparaa rahi no te hoturaa
puha i te mau Tuamotu no te pae Tooâ-o-te-Râ. Te mana`ohia
nei te tumu no teienei toparaa rahi ra maori ra ia e: no te pauraa
rahi i te matahiti i mairi a`enei. .I te mau fenua i raro-mata`i
mai te reira atoa te huru, mai te au i tei faaitehia mai ia matou
e te vetahi mau taata faaapu rarahi.
I te fenua Apataki e 40 Vo te mairi, i te mau motu no Maupihaa
ma, mai te reira atoa te huru no te mairiraa.

Te manuia-ore o to tatou fenua iti.
Te haere noa ra te hoo no te mau maa i te-teiaharaa i te mau
mahana atoa, o tei riro ei mea fifi rabi no te mau feia rü ravaiore. Te punu pata o te hoo-hia i te matahiti 1937 e 4 f. 50 te
hoo-hia ra Ia i teienei mahana 14 farane e mai te reira ana`e
hoi i nia i te mau taihaa atoa ra, mai te faraoa-ota, te raau
hamani fare, e tae noa atu 'i te punu fare e te tahi atu A.
Area i te moni puha ra aita roa ia i faauhia i nia i te tauiraa
moni. Inaba i te matahiti 1926 ua toparoa hoi te tauiraa no te
moni farani i raro, area í te pene no te puha ra: te haere maite
ra fa i nia, mai te tauiraa moni atoa ra te huru, ua ite tatou i
te reira tau, te hoo no te puha e 4 farane i te kilo.
I teie tau mea atea te reira hoo ia tatou. Te hoo rahi roa a`e
no te puha, a tae roa mai i te 13 no Me i mairi a`enei aita ïa
i hau atu i te 1 f. 50 i te kilo. Ua riro te toparaa no te mau
faufaa-rii atoa o to tatou nei fenua ei faainoraa i te fenua taatoa.

�TOREA

14
Zélée

Ua reva a`enei te Manua ra o "Zelée" i te Tuamotu ma te
hopoi atu i te hoê Haava no te faaotiraa i te mau ohipa haavaraa
i roto ì te vetani mau motu, e te Taote Rahi tae api mai no
te farema`i no PT13eete, €; te Tomana Rahi no te Nuu-Moana.

Tavana-Hatz api no te Tuamotu.
E tae niai i te mau mahana i mua nei, te hoê Tavana-Hau
no te mau fenua aihuaraau farani e taata api-roa e 33 noa iho
to'na matahiti, no te faatereraa i te .mau fenua Tuamotu.

A y.ota api

to Papeete nei.
Te faaite atu nei matou e, ua tae-mai, mai te fenua Farani mai, te hoe' avota
api, o Miti RICHECCEUR to'na ha, tei te piha ohiparaa a Miti Capron ta'na
piha ohiparaa, e o tei faahoreohia iho nei i mua i te Tiribuna Rahi no Papeete
nei (I pihai iho i te fare-raau'a Lherbier ta'na piha ohiparaa).

"LE FLAMBEAU"

(e roa teie no te hoê tima)

Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei te pute parau e 40 aore e 50 kiro, e 34 farane te hoo ;
E te paero 180 kiro, 118 farane.
A ani noa mai i te piha o te "Comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).

pârau:
Avariraa no te matahiti 1938.
No te hopuraa

Va faaotihia e te Hau i mua a'enei na roto i te tahi mau faataaraa i te
huru no te iritiraa i te mau roto hopuraa parau, i ravehia ai teie nei mau

faataaraa maori ra ia e, ei ravea na te Hau no te hiópoa-maite-raa ia hopuhia
taua mau roto ra i te mau tau atoa i faataahia no te avariraa, ia ore hoi te
mau pârau puhune o tei faaapiapi noa i te roto ia faapuhune i te mau pârau
o tei ore â i puhunehia ra.
Na te Heu hoi e te Apooraa hoo-tao`a e faataa te rahiraa no te tane pârau
e hopuhia i roto i taua mau roto tataitahi ra.
No to matou hinaaro i te faaite atu i to matou mau boa i te oia mau, i
haere-hua atu ai matou i ui ai, i te papuraa mau.
Teie tei faaitehia mai ia matou, te vetahi mau fare o tei hoo-mai i te pârau
i teie matahiti i mairi aenei, eita ia ratou e rave faahou i teie matahiti, no
te mea sita roa ha aniraa i tae mai ia ratou nei i teie matahiti, area i te

�TOREA

15

vatahi mau fare o tei ore ea i hoo aenei i te pârau i mua aenei, e rave ratou
i teie matahiti, ua tae mai ia ratou ra te aniraa no te fenua papaa mai.
Te mana'ohia nei ihoa ia e, te rahiraa o te pârau e ravehia i teie matahiti
ra, e aifaito noa paha ia i to te matahiti i main aenei, e mai te reira atoa
paha ia te pene pârau.

Te Taiete Faaapu no Tahiti
Ua ite paatoa tatou ï teie.e:: e te rave nei te Taiete Faaapu no Tahiti nei,
ì te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia, hoi:
te pa°napo e te t=ava;'a e te ¡aid .tu &lt; mau maa e au i te
Te lita,
t:apunii, araua'e iho ia.
Haamana'o tatou, i roto i te taime e hiaamu ai tatou i teie mau maa punu,
i te hoo i ta te Taiete Faaapu no Tahiti nei, e te maa-hotu hoi teie o te fenua,
e here noa-hia ea ia e tatou paatoa, e mea au mau hoi. Eita atura Ia e nehenehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o to tatou hiaamu, i taua maa
ta-punu nei, e no te fenua iho te hamani-mA maitairaahia.

Te faafaaraa i fie faaipoiporaa.
Te faataaraa ra, o te haaparariraa la i te tare no te faaipoiporaa i rotopu
i na taata o tei taatihia e te ture.
Te mau tumu e au no te faataa: Te mau tumu o tei titauhia, ei tumu no te
faataaraa, teie ia:
1. — No te hara faaturi.
2. — No te mau ino e te mau hape e ravehia e te hoê o na mero o tei faaipoipohia, i nia i te tahi. Ua faataa maite te Ture i taua mau tumu ra, oia hoi:
3. — Na roto ia i te mau parau rarahi teimaha e te mau parau faaino o
tei parau-valia-roa-hia e te tahi o raua i nia i te tahi, e taua mau parau rarahi teimaha ra, ua riro ia te reira, ei tumu e ei hara no te faataaraa, o te
au hoi i te Tiribuna ia farii.
4. — No te mau faainoraa, eere te faainoraa e, tei nia anaê ra i te mau faainoraa o tei parauhia-mai na roto i te vaha taata, mea na roto atoa ra i
mau peu e ravehia ra, mai te au i te faatura-ore-raa e te auraro-ore-raa o
tahi i te tahi, na roto hoi i te inuraa i te ava, na roto hoi i te patoiraa a
tane i ta'na vahine ia papetitohia ta raua tamarii, ta raua iho i fanau, n
roto i te faarueraa o te tahi i to'na hoa faaipoipo i te utuafare, ma te tumu-,
ore, e aore ra, na roto i te farii-ore o te tahi i te mau hinaaro o te tahi
te mau peu no te pae tino nei.
Teie nei mau tumu taatoa ra, ua amui-tahoê-anaê-hia ia, e te tahi atu
mau tumu taaê, tei vaiihohia atu na te Tiribuna e faataa i te reira O tei ite
pinepine-noa-hia aenei, te reira.
5. — No te utuâ tapea auri rahi. Ua riro atoa te reira ei tumu no te faataaraa i te hoê tau na taata faaipoipohia,464,Ai,rau atoa i te hara faaturi, o te
ore-roa hoi e tiâ noa a'e i te mau haava ia ore ia farii, mai te peu e te vai
ra te mau haapapuraa atoa. Teie nei tumu ra, no te mau hara rarahi ia, mai
te taparahi taata e te tahi atu A. Area i te tahi atu mau utua tapea-auri, no .
te mau hara-rii nainai, eita te reira e faarirohia ei hara no te faataaraa i te:
hoâ tau na taata faaipoipohia.

�16

TOREA

I+"arani. — No Paris mai : Na nia i te numeraraahia e te hoe Apooraa Rahi
teitei, i itea-tumu-hia'i e tei te vahine farani faatere manu-reva ra o Dupeyron
te ré mau no te haere-roa-raa na nia i te manu-reva e 4361 kilometera te roa,
mai te faahemo ia i te vahine Peretane ra o Earhart, o tei tapea i te rê i mua
ra, i nia i te roaraa e 3939 kilometera e te tamahine farani ra o Lion, o tei
tapea atoa i te ré i teie na mahana aenei, na nia i te haereraa e 4066 kilometera.

Te tama`i Tinito e te Tapone.
I te taime mau, ua ineine te Torea no te haaparare atu i te mau
parau api, inaha te tae atoa mai nei te tahi mau parau api ino-roa no
te Hau Tinito.
Oia hoi e, te pau rahi no te mau Nuu Tapone i te Tinito i na mahana i mairi aenei, ua roaa-faahou-mai te reira ia Tapone, na roto i
te mau puai rabi api o tei roaa-mai ia'na.
Ua hurihia-mai i nia i te fenua Tinito o na faehau Tapone ra e piti
hanere tauatini (200.000)., e e piti hanere (200 hoi pahi reva, e ua
aro atu hoi ratou ma te puai rahi e mai te turuhia e te mau pupuhifenua rarahi e te pupuhi atu hoi i nia i te mau Tinito i te paura hauâirto ra, aita atura i nehenehe i te mau Nuu Tinito i te faaû atu i te
reira, e ua horo-titi-atu te tahi pae, ua faaruê mai i to ratou ra mau
reni faaearaa e ua moturnotu roa taua mau reni no ratou ra i roto i
na tuhaa e pae ra.
Ua riro te rê rahi no taua faaûraa nei, ei pohe rahi no te Tinito i
te Tapone, e no te rahi mau hoi o ta'na moihaa tama`i, i ohie ai.
I roto i te fare hooraa raau a LIiERß1ER,
I PAPEETE NET,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
1 reira hoi, e roaa mai ai ía outou te mau raau maitai rahi ra, e:
RAATARIA: raau no te ma'i tariâ. Topata noa i te tahi tau topata o teie
nei mau i roto i te tariâ-mag, e a oroi atu ai i te tariâ i te vavai (eiaha ra
i te vavai ote-pape). Eita-noa-iho e maoro-roa, ua ore te mau mauiui rarahi,
e a ora roa'tu ai.
RAANIHO: raau no te maniac niho, no te mau niho o tei apoohia, e ua
topa-atoâ-hia teie nei raau i te i'oa " Afaminuti ", no te mea, eita e roaa hoê
minuti, ua maru-roa te mau maniac niho puai-roa. E faarari i te hoê vahi iti
vavai i teie nei raau e a oomo atu ai i te apoo niho.
RAATANEPAPE : E raau aiMrrrar no te tane, ua au atoa te maitai o teie
nei raau tane i te raau ra e "chrysophanique" (mau parai), te vahi o tei hau
i te maitai o teie raau api ra, cita ia e tafetafeta i nia i te ahu.

IMPRIMERIE ET.IF F. JUVENT1N — RUE DU COMMANDANT DESTREMAUJ.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1127" order="14">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/333391c764ea88f97e8dc6cf1347c7a4.pdf</src>
      <authentication>09dcd6520cab068981f4ca2bd2638e90</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29482">
                  <text>1VIATAHITI PITI

TIUNU 1938

TOR
1100 I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E

2 FARANE I TE VEA HOP.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te tereraa o te mau Patireia o te Ao nei
Te mau parau apt o tei tae mai i te ava`e i mairi aenei, e mau
parau maitetai ana`e ia. Ua ore te mau parau opuaraa no te tama`i.
E nehenehe ia outou e te mau huitaata no te pae moana patitifa
ia tiaturi i teie nei e, ua topa te hau.
I te fenua Purutia:
Teie nei Patireia o tei mahanahana e o toi tiaturi i nia i te
mau oreroraa parau maitetai a to ratou ra taata rahi faatere o
Hitler e i ta te mau faaterehau, aita atura e hopearaa no to ratou
ra tiaturiraa i nia i taua mau parau anaanatae rahi ra. I roto i
taua mau parau na'na ra te faahiti ra ia oia e, e riro mai ei Hau
Purutia te mau tuhaa fenua atoa o tei puhapahia e te mau huitaata
o tei parau ana`e i to'na ra reo, e e riro faahou mai â hoi i te
Hau Purutia te mau fenua o lei faaterehia e ana i mua ra e Ma
atoa te mau fenua ua pu te mau huitaata purutia i refira e tae
noa atu i te mau fenua rií aihuaraau ra.
Aita ea teie nei Hau, mai mua mai â e tae roa mai i teie nei,
i faatura aenei e aore ra i auraro aenei i te mau vahi i faaotihia e ana ra i roto i ta'na mau polititaraa i mua ï te mau Hau
êê ra. O ta'na noa ea ia mau peu e rave noa nei e tae roa mai
ä i teie nei mahana. Na roto i te tamau noa i te hamani í te
mau moihaa tama`i, e na roto hoi i te mau arueraa e rave rabi
ra, aita atu ra e taia faahouraa o roto i taua mau huitaata ra,
hoê noa iho ta ratou e tiaturi nei i teie nei, maori ra ia o te
hopearaa no te vahi ta ratou e titau nei, ua ríro hoi ratou i teie
nei ei mea taia rahi na te mau Hau rii tapiri atu ia'na ra.
Inaha i teie nei ua rahi roa atu â to Peretane e to Farani piri
autahoêraa. Ua faaite te Hau Polone ia Hitler e, mai te peu

�2

TOR)JA

e, e tupu noa'tu â te hoê tama`i ra, e tuu oia i to'na nuu i te
paeau no Farani e o Peretane.
Te Hau Rumania o tei tiaturi mite i nia i te Hau Purutia, te
otohetohe ra í teíe nei, te tarafa tia mai ra i te paeau o Farani
ma raua o Peretane.
Noa'tu â te mau parau maitetai e te navenave rahi a Hitler,
aita oia e papu maitai ra e, eaha ra te mana`o o Italia 1 teie nei
mahana.
Na roto f te patoi puairaa atu a te Hau Teheto ma te tuutuu
ore, i otohetohe ai o Hitler i muri, o tei opua i muri a`e i to'na
manuiaraa i te haru mai i te fenua Oterita, e haru atoa mai i
talla fenua ra.
Aita ea te mau tiarepuraa no te tama`i i taaê roa'tu, te imihia
nei ra te mau ravea atoa no te faatupuraa í te hau. Ia riro ra
te mau moihaa tama`í rahi a te Hau Farani, e faaineine noa a`e
ra, mai te reira hoi ta Peretane e ta Marite ei hi`oraa e ei feruri
raa na Hitler.

A puhipuhi alia i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava ovin o tei hau i te maitai e le hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto ) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruurtt : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Teheto:
E fenua faufaa rabi teie nei fenua na roto i ta'na ra mau ôraa
repo faufaa rahi, ta'na mau fare rarahi raveraa ohipa e ta'na mau
faaapuraa o tei riro ei nounouraa na Purutia. Te puhapa nei i
teie nei, i roto i taua Hau ra e piti mirioni taata purutia mau.
Ua riro te tau no te ohipa maitiraa i reira ei tau peapea rahi,
no te mea ua hinaaro te mau taata purutia e te mau piri purutia
f te faatere noa ia ratou iho, mai ta ratou e hinaaro, mai te haapa`o ore atu i te ture fenua e o tei hinaaro atoa hoi e pee atu
i te flau purutia.
Na roto i te hi`oraa o te Hau purutia i taua mau huru ra, ua
farii atu oia i to ratou atoa ra mau hinaaro, e ua horo`a atu ra

�TÓRÉA
i te rima no taua mau piri purutia ra i te moni, te mau moihae
tama`i e oia atoa i/ to'na ra mau mana`o e to'na ra mau hinaaro.
Ua farii maitai-roa-hia hoi taua mana`o no ratou ra e te flau
Purutia, e ua horo`a atu na taua mau piri purutia ra i te moni,
te moihaa tama`i, e oia atoa i to'na ra mau hinaaro e to'na ra
mau mana`o.
Ua maiti te Hau Teheto 150.000 faehau api, ma te faahua parau
e, i maitihia teie nei mau taata, maori ra ia e, no te tapearaa
te hau i roto i te mau taime maitiraa. Ia amuihia teie nei mau
faehau apt i te mau faehau tahito ra, e nehenehe 'fa ia ratou ia
tapea e ia fáahau i te mau huru peapea atoa e tupu ra. A vai taaê
noa'tu ai ra te tahi mau mane() rti i roto i te taata, aita roa hoe'
a`e peapea í tupu noa a`e. Ua faatae te mau feia mana t te hoê
faaueraa ia faahoihia mai te mau nuu fenua i muri e te otia no
maûrereraa o te pahi reva i nia i te 10 kilometera te atearaa
i te otia fenua.
Ua faaite atoa atu hoi ratou i te mau huitaata purutia e, e fariihia ta ratou mau aniraa.
Te arato net te mono o te Hau Farani e te mono o te Hau Peretane ï te Hau Teheto i nia i te mana`o no te maru e te auraro.
I roto i te oire rahi no te fenua purutia ra, te faaite ra ia te
Peretane e, eita oia e hi`o inata noa, mai te peu i faatoro noa'tu
o purutia i to'na rima i nia i teie nei Hau Teheto, o Farani ra te
faaite papu atura ia e, eita atoa oia e vai iho noa i te reira, no te
mea e te vai nei hoê parau faaau o tei faaotihia i rotopu ia'na e
taua Hau Teheto ra.

Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e Tito la o tel iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuarnotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

I te fenua Polone:
Teie nei fenua o Polone, ua titi ê ana oia e ua riro mai hoi te
tahi mau huiraatira i to'na, inaha 150 aenei matahiti i teie nei i

�TOREA
roto i te Hau purutia te tahi pae, i te Hau Rutia te tahi pae e
i te Oterita hoi te tahi pae. Na te tama`i rahi i
oti aenei, i faariro
fàahou ia ratou ei Hau taaê. Ua ite hoi ratou e fenua faufaa rahi
to ratou o tel hiaai rahihia e te Hau purutia, e te
puhapa atoa
nei hoi i nia iho i to ratou ra fenua te tahi pae huitaata purutia
o ta Hitler hoi i parau na roto i
ta'na mau opuaraa e haru atoa
oia i teie nei Hau. E fenua faehau puai e te
itoito rabi teie nei
fenua, e mea rayai atoa hoi teie nei Hau i te
moihaa no te tama`i.

Te pereoo taafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei
•i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " hau a`e i te maitai
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau Peugeot ", e tia te
pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita ròa e maoro ua Mo, e au atura
la i te hoê maa
tapit rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi
to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Iano
hoo
outou
i te pereoo uira (Camionnette) "Peugeot",
e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to
outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono
i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TORÉA" i Papeete nei.

I te fenua Rumania:

-

E mau ôraa mori arahu faufaa rahi roa
to teie nei fenua e te faufaa
rahi hoi o ta'na ra mau faaapu titona. Ua tupu hoi

te manuiaraa i taua
fenua ra te mau opuaraa a te purutia, e ua tupu hoi
i reira te hoê pupu
taata o tei parauhia e "gardes de fer" (faehau auri) teie
ta ratou mau ohipa
e rave, maori ra ïa e o te faaino i te faatereraa
Hau o taua fenua ra e ma
te opúa e tiahi ê atu i te aril e a faariro atoa atu
ai i taua Hau ra ei
Hau tapiri i te purutia. Aita râ i manuiahia te
raveraa a taua pupu ra, inaha
ua roaa oioi noa mai ra i roto i te rima o te aril te
mau feia mana faatere,
e ua haamouhia ihora ratou, ravehia te mau raatira rarahi faatere tapeahia,
haavahia e faautuahia i te utua tapea auri. Aua`e noa iho e, ua
ara oioi
noa te arii Rumania i te mau peapea rahi ta te
purutia e rave ra no to'na
patireia,

I te fenua Italia:
Ua manuia maitai roa o Italia i roto i
ta'na tama`i e te Etiopia, ua ati
ra oia i teie nei i te ad veve e te
hinaaro nei hoi oia i te hoê paturu
etaeta maitai no te tururaa i te mau re'
o tei roaa mai ia'na ra. I te tau no
taua tama`i na'na ra, ua hi`o ino o Farani raua o Peretane ia'na, no te mau

�TOREA

5
i

peu ta'na i rave ra, ua riro oia mai te hoê mea avaava i mua i teie ne
tau na patireia e no te riri o Italia ua piri tia atu ra oia i te pae purutia.
Te hinaaro nei ola e tuu i to'na arii ei Emepera no Etiopia, te hinaaro nei

ra oia ia Farani raua o Peretane ia tauturu atu ia'na i te pae no te moni
e no te pae taihaa.
Ua riro ra ei mea fifi rahi no te Hau Italia, te riroraa te Hau Oterita i
te purutia. No te mea te vai ra i reira te tahi mau tereraa faufaa i ta'na,
e o ta'na hoi tiaturiraa ei maitai no'na.
Te araara ra te mata o Mussolini i teie nei, e te ite ra oia i te fifi rahi
no to'na patireia, mai te peu e, e tupu noa'tu â te hoê tama`i rahi e a riro
atu ai te rê i te purutia. A vai taaê noa atu ai to raua autahoê, te haamata
rü ra i te au-ore i teie nei.
Te imi nei o italia i te mau ravea atoa ia piri faahou mai oia i pihai
iho ia Peretane raua o Farani.
Te mana`ohia nei e, mai te peu i faatupu noa atu â o purutia i te hoê
tama`i, mea papu roa o Italia i te rave i te peu mai tei tupu aenei i te matahiti
1914, a vai iho noa atu ai ia purutia o'na ana`e iho i to'na pae, e a faaitoito
noa atu ai oia i te imi i te ora no'na.
I roto i te ratio no te 13 no Tiunu nei, o te haapapuraa mai ia, ia tatòu
i te ati rahi tei tupu i nia i te mau taata italia i to' ratou puhaparaa i
te fenua Etiopia. i nia i te 196.000 taata rave ohipa tel afaihia atu i te
fenua Etiopia 158.000 tei faahoi faahouhia i Itatia, 1.600 tei pohe roa e
te tahi pae ra ua tamata ia i te faaea faahou. To ratou parahiraa i nia i
taua ferma Etiopia ra, mea parahi ta pupu ana`e ia ratou i te vahi hoê, te
taata e taaê atu i te vahi atea ra, e haruhia ia e taparahi pohe-roa-hia e
te Etiopia. E mau vahi ma`i roa te tahi mau vahi o taua fenua ra, te mau
Italia o tel puhapa atu na reira, eita e maoro ua pohe, no te mea te vai
nei te hoê ma`i fiva ino roa i taua fenua ra, area i te mau taata fenua iho
ra eita ia ratou e peapea-hia, no te mea e, ua mara noa ratou i taua fiva ra•
Te faaíte-atoa-hia mai ra hoi e, e pau rahi to te afata faufaa a te italia
na roto i teie nei tama`i. Ta'na faufaa toe e vai ra i roto i ta'na afata faaherehere maori ra ia e, e 4 miria moni piru italia. Te faaite atoa mai ra hoi
te parau ratio e, e riro te reira ei mea fifi no'na.
O te taime au maitai teie no faranì raua o peretane no te iriti mai ia'na
mai roto mai ia purutia, na roto i te tautururaa atu ia'na i te tauturu no
te paeau moni e no te haamaitai faahouraa hoi ia'na, ma te titan atoa atu
râ ia'na i te tahi mau parururaa papu maitai.

I te fenua Rutia:
Te faaea noa a ê ra te ferma Rutia, alta roa a ê e papuraa eaha ra to'na
mana`o. Te haere noa ra te faatereraa a Staline i te puairaa. Mai te au

�6

TOREA

hoi i te mau faataaraa taaê a te ture o
taua fenua ra, te haamou-noa-hia
ra te mau taata o te faahape i ta'na mau
faatereraa, na roto i te faautuaraa
ia ratou i te situa pohe, na roto i te pariraa i te tahi
mau hapa taaê.
Te imi nei o Staline i te mau ravea atoa eiaha
ia tupu faahou te tama'i.
E riro ta'na faatereraa ei mea maitai e
te puai rahi, mai te peu e, e iriti oia
i te mau moihaa tama'i mai roto mai i te rima
no to'na mau huitaata. No
te mea i roto i te hoê tama'i papaa, ei
moihaa tama'i ihoa ta te taata e maitai
ai. Eaha ia te ohipa e tupu i reira?
Aita paha ia o Staline, te upoo faàtere o
te Hau Rutia e feruri ra i te
mau faanahonahoraa a Hitler, ua papai o
Hitler i roto i ta'na mau faataaraa
e, e haru mai oia i te fenua Rutia, e
haere hoi oia e puhapa na roto i
te mau tuhaa fenua faufaa rahi no
Rutia. Te imi ra o Staline i te vahi â,
e maeâ ia'na no te faaoreraa, eiaha te tama`i
ia tupu faahou i nia i to'na
fenua, mea au a'e na'na ia
tupu te tamati i rotopu i te purutia e te farani
eiaha ra i nia i to'na fenua. E faaea hau noa ia
o'na i to'na fenua no na
matahiti e rave rahi, ma te peapea ore.

I roto I te fare hooraa raau a
L P1 E R B I E R,
I

PAPEETE NEI,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma'à atoa.
I reíra hoi, e roaa mai ai ía outou te
mau raau maitai rahí ra, e:
"RAAMAEROPARAI" raau hinu parai no te mal
maero. Raau
o tei hau i te maitai no te mau huru
ma's atoa no te iri, mai
te ma`i una, te mal harorai, e te mau
huru ma `s maero atoa.
"RAAMAEROPAPE" raau pape no te mal maero. Raau o tei
hau atoa i te maitai no te mau
huru ma`s atoa no te iri, te mal
una, te mal harorai e te ta hi atu â mau
huru ma`i maero. Eita
hoi Ceie nei raau e tafetafeta i nia i te ahu
mai te raau RAAMAEROPARAI ra te huru.
I te fenua Peretane:
Ua vai ineine noa o Peretane no te mahana e tupu noa atu ai te hoê tama'i
rahi, mai tei oti ihoa i roto i
ta raua parau faaau, o Farani, ia tupu noa'tu
te hoe' tama`i e tauturu ihoa o'na ia Farani.

�TOREA
Te tere noa ra te mau fare raveraa ohipa i te po e te ao, no te faaineineraa i te mau moihaa puai taaê no te tama`i, noa atu â te reira, te hoo
mai nei ia oia i te mau pahi-reva no te fenua Marite.
Ua tuu aenei o Peretane i to'na rima i raro a`e i te hoê parau faaau i
faaotihia i rotopu ia'na e o Italia no te faahoa faahouraa ia raua, no te
mea hoi, taua hoa no raua ra, ua motu aenei na roto i te tama`i a te Etiopia.
Na roto i taua hoa faahouraa ra, ua iriti ia o italia i to'na mau faehau i
Lybie, fenua aihuaraau no Afirita, tapiri i te fenua Tunisia e i te fenua
Aiphiti, mai te faatiâma atoa ra o Peretane i ta'na tama`i no te fenua Etiopia.
Ia tii atoa hoi o italia e iriti i to'na mau faehau e tama`i ra i roto i te
tama`i Paniora e tia ai.

- Te

Pia AO RA i"

Te pia Aoral, oia hoi te Pia apt mau: ï ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roe Ta i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e v,^i nei, e te hoo mámâ hoi.
No to out- ou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I te fenua Tinito:
Te haere noa ra te tama`i i te fenua Tinito, e te tamau noa ra hoi te
Tapone i te haere i mua. Teie ra te vahi e maere-rahi-hia nei, o te mea
e, te mau oire atoa e roaa mai i te Tapone e haamau ia o'na i te hoê
faatereraa Hau i reira, ma te turuhia mai e te mau Tinito iho, i raro a`e
ra i ta ratou hiôpoâraa. Te vai nei â te rahiraa no te nuu faehau o Chang
Kai Sek e te vai nei â hoi ta'na mau moihaa tama`i. Te haere atoa nei te
mau nuu faehau vahine e te mau potii api e aro ma te itoito rahi no te
turairaa atu i te enemi. Noa'tu â ra te reira te tamau noa ra ea te Tapone
i te haere i mua, e te haamata nei hoi ratou i teie nei i te faau atu i te
pae Apatoa no te fenua Tinito, ua huri atu te Tapone i to'na mau nuu
faehau na te reira pae e te tupita noa ra hoi to ratou mau pahi reva i te
mau oire, e hia rahiraa taata e pohe ra i te mau mahana atoa.
Te parau atoa hia ra hoi e, eita roa o Chang Kai Sek e vi noa a`e, e
aro oia e tae noa'tu i te mouraa o te nuu Tapone.
To tatou Tonitara rahi i te fenua Tokio, ua reva aenei ia oia i te
Tinito, no te haere e hi`opoa haere i to tatou mau tuhaa fenua e ta tat
mau faufaa e vai ra i reira, e no te faanahonahoraa atu hoi i te par
no taua mau faufaa ra e te oraraa no to tatou ra mau taata e parahi mai
ra i reira.2

�10

TOREA

mau á to oe, âtaâta noa tura taua taata nei, faateoteo maira ia'na
iho i mua i te mimi, ma te feruri ore o'na e, e paari rahi to te
mimi, e mau parau faahema ana`e tera ia'na, e ia hope roa taua
mau parau faaanaanatae a te mimi ra i nia I taua taata nei,
inaha ua parau faahou atu te mimi e:
To oe na mana rahi o tei faariro ia oe, mat te manu taehae
rabi ra e Riona, o tei au atoa i to oe na huru, no te mea hoi
e, e taata riaria-atoa-hia oe. Te hinaaro nei au i te ite e, eatra,
e nehenehe atoa anei ta oe ia faariro ia oe, mai te hoê lore iti
fanaua te huru. Te mana`o nei au e, eita paha e nehenehe.
Pahono atu nei te taata tahutahu e, to oe ia mana`o, .eita e
nehenehe. I taua taime ihora, inaha na riro atar ra taua taata
nei mai te hoê lore iti nainai roa.
I reira ihora hoi te mimi te apuraa atu i nia iho i tole nei lore
iti nainai e na amu ihora.
Inaha ua pohe te taata tahutahu.
E i taue teime atoa ra te tae mai nei te pereoo o te arìi i mn&lt;!
i te aorai o te taata tahutahu. Ltaro atu nei le mimi i mua i te aríí.
E ua parau atu ra e, te arii e, te farii-poupou-hia atu miei oe
i roto i te aorai o te tamaiti huiarii ra o Carabes.
E no te oaoa hoi o te mau huiraatira no taua oire ra i te mea
e, ua pohe te taata tahutahu, alta roa ratou i patoí noa a`e.
Ua maere te arii i te huru no te aorai o teie nei tamaiti, e
inaha, uà haapoupou atoa atu ra i te tamaiti liuiarü ra o Carabes
no to'na farii maitai-raa-hia.
Ua parau atu ra te aríi i nia i teie nei tamaiti e, e fenua rahi
to oe, e to oe nei hoi aorai parahiraa, ua hau atu ia i te nehenehe i ton,
Ua farii poupou noa atu ra teie nei tamaiti, i te mau parau
maitetai a te arii i nia ia'na no nia iho i to'na ra aorai parahíraa,
e o o'na atoa iho hoi í te maereraa i teie nei parahiraa api i to'na,
e te maere rahi nei hoi oia i te mau peu i ravehia e ta'na ra mimi,
alta râ oia i parau noa a`e hoê parau, te rave nei oia i te mau
peu, mai te au, e o'na mau ihoa te fatu no tete nei aora`i rahi,
Ma te parau hoi oia i roto ia'na iho e, aue hoi au i te maere
i te ohipa a teie nei mimi e, alta roa vau í mana`o e, e riro
mai au i teie, nei mahana ei Marquis de Carabas, e e riro hoi
au ei fatu no teie nei aorai rahi faahiahia e e riro hoi au ei táata
faufaa rahi, a riro atu ai hoi au ei boa rahi no te aril.
(A taió-mai i te Yea,-i mua nei, no te;tuátiraa:i_teienei:aamu)

�TOREN

11

Te faafaaraa i fe faaipoiporaa.
Te tuâtiraa teie i te mau lure i faaiteieia'tu i te Vea i mairi aenei.
O vai te tia ia ani i te parau no te faataaraa?
O te hoê ia o na taata faaipoipohia o tei mana'o e, te hamani ino-noa-hia
ra ona e to'na hoa faaipoipo.
E mea tia na te hoê o raua e. aore ra, na raua apipiti atoa e faatae i te
parau aniraa no te faataaraa ia raua.
E mea- opani-roa-hia i te tahi noa mau taata êê, i te oomo atoa mai i roto
i ta te tahi ê ohipa.
Tei ia vai te mana no te raveraa i teie nei ohipá no te faataaraa.
Tei te Tiribuna Tivira ana'e ia no Papeete nei te mana no te raveraa i
taua ohipa ra.
Te mau huru e roaa mai i muri a'e í te faataaraa.
Te faataaraa ra o te haaparariraa ia i te faaipoípnraa i rotopu i te hoê tau
na tanta faaipoipohia, teie hoi te mau ohipa e tupu i muri mai i taua faataaraa
ra, oia hoi:
a] O te faaoreraa ia i te mana faatere o te tane faaipoipo i nia i ta'na vahine
faaipoipo, te faataaêraa hoi i to raua faaearaa, te oreraa no te tahi e faatere
faahou i nia i te tahi ê, mai te reira atoa boi te tahi i nia i te °tahi.
Te faaruêraa o te vahine i te i'oa o ta'na tane faaipoipo.
A tiamâ noa'tu ai hoi i te vahine iho i te faatere i ta'na iho faufaa mai
te peu e, ua naeahia to'na paariraa.
A tiamâ atoa atu ai hoi raua i te faaipoipo faahou te tahi i te vahine api
e te vahine hoi i te tane api, tera râ no te vahine ana'e ra, mea titauhia hoê
ahuru ava'e i muri a'e i to'na faataa-raa-hia e tia ai ia'na ia faaipoipo i ta'na
tane api.
Area no te mau tamarii faaipoipo o na taata i faataahia nei, cita to ratóu
mau tiaraa i huru ê, i roto i te taaraa o na metua nei e tiaraa fatu faufaa
ihoa to ratou i nia i te faufaa a na metua, e te vai ra ihoa hoi te tiaraa
mana metua o na metua i nia-iho i to raua ra mau tamarii.
b] Te hoa faaipoipo tei nia ia'na te faahaparaa a te Tiribuna haavaraa,
e tia ia i tei faatiamahia e ani atu i te hoê tuhaa moni no te faaamuraa ia'na,
mai te peu e aita mau ihoa ta'na e ravea. Na te Tiribuna ia taua vahi ra
e faataa.
2. — I te mahana mau â, a oti ai te parau haavaraa no te faataaraa, i
te reira atoa ihoa ia taime e ore ai te mana no te ture faaipoipo o na tanta
i faaipoipohia.
Area i mua i te aro o te mau tanta atoa ra, i te mahana ia e piahia i roto
i te puta tivira.
Te ereraa i te mau maitai no te faaipoiporaa i muri a'e i te faataaraa:
a] Te hoa faaipoipo tei nia ia'na te mau faahaparaa atoa a te Tiribuna haavaraa e te utua moni no te faataaraa, ua ere atoa ia oia i te wau maitai o tei

�12

TORE A

pupuhia atu e to'na hoa faaipoipo na roto i te hoe' parau faaau e aore ra na
roto i te tahi noa'tu mau horoâraa taaê (oia hoi mai te mau pupuraa faufaa
fenua e te tahi atu â).
b] Te faaitiraa i te mana o te metua tane.
E tuuhia atu te mau tamarii i roto i te rima no te metua o tei faatiamahia i mua i te ture no te faataaraa. E tia atoa ra i te Tiribuna i te haamana
noa'tu o vai te taata ta'na i mana`o no te haapa‘oraa i te tamarii, i roto anei
i te rima no te metua o tei faahapahia i nia i te ture no te faataaraa, e
aore ra, i roto anei i te rima no te hoê taata ê atu.
Te hoa matamua o tei faataaê i te parau anima no te faataaraal e tia atoa
i te tahi ia faatae atoa atu i ta'na atoa aniraa ia au atoa mai te aniraa a to'na
hoa. E nehenehe ia'na ia ani, eiaha e no te faataa-roa-raa ia raua, na roto
noa ra i te faataaraa tino.
c] Te piti no te faaipoiporaa o na taata i faataahia nei.
Na taata faaipoipo i faataahia nei, ia faaipoipo faahou raua, i to mua hoa
api, e nehenehe â ta raua ia faataa-faahou i to raua faaipoiporaa.

Te Taiete Faaapu no Tahiti
Ua ite paatoa tatou i teienei e te rave nei te Taiete Faaapu no Tahiti nei,
i te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia hoi:
Te iita, te vi, te painapo e te tuvava e te tahi atu â mau maa e au i te
tapunu, araua`e iho ia.
Haamana`o tatou, i roto i te taime e hiaamu ai tatou i teie mau maa punu,
i te hoo i ta te Taiete Faaapu no Tahiti nei, e te maa-hotu hoi teie o te fenua,
e here noa-hia ea la e tatou paatoa, e mea au mau hoi. Eita atura Ia e nehenehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o to tatou hiaamu, i taua maa
ta-punu nei, e no te fenua iho te hamani-mA maitairaahia.

TE MAU PARAU API NO TE PEI1 UA 11NEI
Parau peapea no te Haari:
Ua faaite mai te hoê hoa no te fenua Matuita no te hoê ma `i api o
tei tupu i nia i te haari i roto i te tahi mau motu.
Teie te huru no taua mal ra, te hoê ia manumanu uouo mai te utu
ra to'na huru, e haamata mai na nia i te raoêre e tae roa mai i roto
te ornou o te haari.
Te mau haari atoa tei tauhia e taua utu ra, e pohe roa ia.
Teie atoa hoi te tahi no ta tatou mau anani no Tahiti nei, tae noa'tu
i to te mau fenua i Raro Matai, ua tupu-atoa-hia e taua mau ma `i ra
e te haamou ra hoi taua ma `i ra i te hoê faufaa rahi no te fenua nei.
Te faaite atoa mai nei hoi te mau taata e haere fei no Tahiti nei
e, te mou atoa atu ra te fei i nia i te mouâ i teie nei, te amu atoara te tumu e te tahi mau manumanu rii,

�TOREA

13

No reira te faaite nei te Torea i te mau taata faaapu e, mea maitai
a `e ratou i te ani haehaa atu i te Hau ia tauturu mai ia ratou i te imiraa i te ravea no te parururaa i te mau faaapu i roto i to tatou nei
fenua iti.
Te vai nei hoi i Tahiti nei, te hoê faatereraa no te pae ohipa faaapu, i raro a`e i te faatereraa a te hoê tamaiti api roa tei papu maitai te ite i taua tuhaa ohipa ra, e taata itoito rahi hoi teie nei taata
i nia i taua ohipa ra, teie ra te fifi no te iti te tuhaa moni i faataahia
no taua ohipa ra.
E riro ei oaoaraa na te mau feia faaapu, mai te peu te Hau i imi
i te mau ravea atoa no te arairaa i ta ratou mau faaapu, na roto i te
haamouraa i taua mau manumanu ra, e te haamouraa hoi i te iore.
Rave rahi atoa te mau hoa tei ani mai i te Torea ia faaite atu ia
ratou i te huru no te aufauraa no te pirimu no te matahiti 1936. Taie
ta matou i pahono atu, tae roa mai i teie nei mahana aita ea hoê parau
faataaraa i porohia no te aufauraa i taua pirimu ra.
Mai ta matou â i faaite atu ia outou na roto i te tahi Torea i mairi
aenei, rave rahi te mau rata e te mau parau na te reva i faataehia
atu ia Mr. Louis de Chappedelaine, no te haavitivitiraa i te aufauraa
i taua pirimu ra.
Te faaroohia nei hoi e, ua aufauhia ta to Nouvelles-Hébrides pirimu- no te matahiti 1936.
Te faaite papu atoa nei matou e, eere na te faatereraa Hau no
Tahiti nei i tapea i te aufauraa i taua pirimu ra, te tia`i nei to
tatou
Tavana-Rahi i te faaûeraa a te Faatere-Hau, mea maitai a`e no
te
mau feia e pirimu ta ratou i te faatae atu i te aniraa i to tatou
paruru
i farani ia roaa mai taua pirimu ra.
A haamana`o maitai atoa tatou e, e Faatere-Hau atoa to
tatou
paruru no te mau pahi hoo-tao`a e tiaraa teitei hoi to'na i roto i
te
faatereraa hau i farani.

"Te Metua Amri'
Te hoohia nei i Papeete nei, i te pilla ohiparaá
a te Torea; te paero 100 kiro: 135 farane i te paero hoé.
Rigault de Genouilly
Ua hoi faahou mai teie nei pahi tama`i i to tatou nei mau
pae fenua, no te tahi tau na ava`e. Te mauruuru nei te huiraa-

�14

TOREA

tira no Tahiti i te ite faahouraa i
iêiê mau.
Te manaôhia nei e, e riro paha
na teie pahi, no te hiôraa i te tahi
hia e ana ra, mai te tahi atoa hoi

teie nei pahi iti tama`i farani
fa te Tavana Rahi i te haere
tau fenua o tei ore â i haeretau Motu no te Tuamotu.

Parau faaite
Hioragi a Hioragi e o Vehi a Hioragi, te faaara nei raua e te
opani etaeta roa nei i te mau taata atoâ i te haere atu e rave i
te hoê noa aê faufaa-tupu i nia i te fenua ra o " Okopuahamo"
e vai ra i te Motu i Amanu. O raua mau iho te fatu, e no reira,
te hinaaro nei hoi raua ia faaturahia taua fenua nei.

Parau no te Torea.
Te mau taata atoa o tei tamatahiti i te Vea Torea nei, e o tei oti
aenei ia ratou i te taiô 12 yea, ua ite ia ratou e ua oti ta ratou matahiti, te ani atu nei matou e ia haamana`o taua mau taata nei, i te
hapono mai i ta ratou utuâ iti : e maha tara, no teie matahiti e haere
nei, e no te ora o ta tatou nei Vea "Torea".

TAIETE ATIMAONO
( ttamaniraa

Tihota )
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, ì Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�TOREA

15

Te Taviriraa matamua no te matahiti 1938, no te fenua nei, no t
tautururaa i te faaafaroraa i te afata-moni no te Afata Faaapu.
Ua faatiâhia teienei taviriraa, mai te au i te haamanaraa o te 7 no Tenuare 1937; e o tei faataahia e G ad' taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
huru, oia hoi: Hoê rê 20.000 farane. — Hoê rê 10.000 farane. — Hoê rê 5.000`
farane. — E 9 rê 1.000 farane. E te tahi atu â mau rê huru nainai rü aê~
Te tiâturihia nei e, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o
te mau titeti i hoohia i te mau taviriraa i mua ra, e riro atoâ paha ia i te riro
oioi i te hoo o to teie taviriraa, mai te mea e mai te reira atoâ i teie mearaa
e nehenehe ia, i te haapiripiri i te taime o te mau taviriraa, e te manaôhia
nei e e tavirihia teienei taviriraa matamua no teie matahiti i te mau mahanãmatamua no te avaê Atete. No reira a faaoioi i te hoo i ta outou titeti i teie
ihoa tau na mahana.
Te hoohia nei taua mau titeti nei, i te mau vahi atoâ e afata na te Hau
to reira. Te hoo-atoâ-hia ra i te mau Motu o te Tuamotu. Te hoohia ra hoi
i nia i te mau pahi hoo-taoâ e haerehaere ra na te Tuamotu, o tei faatiâhia e te Hau no te hoo atu i taua mau titeti nei.
Te ite nei ia outou e, e o te taata atoâ e hinaaro ra i te hoo i te hoe titeti,
te vai ra, e nehenehe maitai i te hoo-mai, noa'tu e, e teihea oe i te nohoraa,'
e te mau rê maitatai mau hoi, o te ore-roa e nehenehe i te faaea-noa, eiaha
e tamata i to oe na manuia. Ei haamanaô-noa-raa, te rê rahi no te taviriraa
matamua mau, e riro mau ia te reira i te hoê taata e noho ra i te Tuamotu,
ahiri oia i rave atu, alta ra, ua faahoihia-mai i Tahiti nei, mahere e atura. Na
reira hoi i te piti o te taviriraa, e titeti faahoihia-mai ia no te mataeinaa ra
o Papeari (Tahiti), e o tei hoohia i te taime hopea i Papeete nei, mahere atoâ
atura ia.
Manaô noa na oe, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa'tu, e nehenehe atura la, ia oe i te faatiâ i to oe hinaaro i te hoo i te hoé fare, a ore
i te fenua e piri7nai i to oe, a ore hoi i te hoe poti, ore noa'tu te hoê o teie, te tahi
atu â ia mau hinaaro to oe, o tei ore roa ea i manuia aenei e tae roa mai i
taua mahana manuia no oe nei, i te titeti i hoohia-mai nei. No reira, a hoonoa hoê titeti na oe, o tei haere-mai i mua i to mata, eiaha roa e vaiiho ia
mahere atu, aita hoi i iteahia e o te titeti tano mau, teie e hoohia mai nei ia oe.
Haamanaô-noa na tatou i te tamaiti api nei, o Damas Hunter, e rave i te
ohipa i o Donald, e o tei manuia aenei i te rê rahi mau, ua nehenehe maitai
ia'na i te hamani i te hoê fare nehenenehe mau, o ta'na e manaô pinepine noa,
aita ra hoi e raveâ e oti ai, no te ravai ore i te haaputu na nia i ta'na moni
ohipa, inaha, na nia ra i to'na manuia titeti taviriraa, ua roaâ ta'na i hinaaro.
Teie nei manuia i topa i nia ia Damas Hunter, e nehenehe atoâ ia, i te topa
i nia ia oe, eaha oia e ore ai. Ia ore ra hoi oe i te tamata i te rave i te hoê
titeti na oe, i tera piti tara iti, auanei paha ia oe e tatarahapa maoro noa ai.

�T

46

Ë

I Farani
Te maere-rahi-hia nei i teienei ia hiôhia e, e te mau orureraa-ohipa e tupu na
i mua ra, e mai te haere roa hoi e tapea i te tereraa o te mau Fare Rarahi.
Ohipa, ua hamata ia i te taime mau a rave mai ai o Léon Blum i te toroâ Faatere-Hau, e ua ore taua mau peapea ra i te taime i faaea ai teie toroâ-mana i
nia ia'na.
Te pupu Faatere-Hau a Daladier i'teienei, te faatupu faahou ra oia i Farani
I te tiâturiraa i nia ia'na e te afaro o te mau ohipa atoâ. Te turu nei te rahiraa o to te fenua, mai te tapiri atu i pihaiiho i teie nei faatereraa, mai te paturu
mâite-atoâ-hia e te tahi Piha-Faatereraa, oia hoi : te Sena.
I teienei te tere faahou ra te mau fare rarahi raveraa ohipa no te mau
moihaa tama'i, mai mua ra. Te Nuu Manu-Reva, o tei haere roa iho nei i te
faufaa-ore, ua maitai faahou ia, e te manaôhia nei, e i roto i na matahiti e
piti i mua nei, e tiâ faahou ia o Farani i nia roa aê. to'na mau enemi. Te
ite ra hoi to'na mau taata faatere manu-reva, e inaha, te horoâhia ra i roto i
to ratou rima i teienei ihoa, te mau manu-reva e tiâ ia parau, e mea taoâ mau
no nia i te hamaniraa faahiahia, te paari e te tere. Mea iteahia hoi e mea raval
o farani i te pae taata faatere manu-reva e te taata ite paari no te pae matini,
no te mea no farani te fanauraa mai teie nei ohipa manu-reva, e e tano ihoa ia
ia'na ia haru faahou i to'na tiâraa i nia i te upoo o te mau Patireia atoll i nia
i te tereraa o teienei pae ohipa,
O Daladier nei e to'na ra mau taata tauturu, te tuu ra ia ratou i to ratou
puai i nia i te tere afaro faahouraa o te ohipa i te mau vahi atoâ o te fenua,
e no reira te maraa ra ia te Patireia i nia.
O te mau Patireia hoa o Farani ra, te oaoa ra ia i taua mau tereraa nei.
Te ite nei hoi te mau enemi o farani e te iti atura to ratou manuia, na
nia i teienei mau feruriraa api, o tei hau ad ia i te mau hum ravea atoâ no
te tapeâraa i te hau. Te vai ra te hoê parau paari i mutaa ihora, na te mau Roma tahito, o tei naô e: « Mai te mea e hinaaro oe i te hau, ia vai ineine noa
oe no te tama'i », e o tei vai noa i parau mau ihoa. E ârohia te feia paruparu. E puai ai o Farani, na nia ia i te tahoé e te tiaturi i te Hau. O tatou
paatoa, te mau taata farani, no te Hau Metua e te Aihuâraau o tei hinaaro
papu i te hau, amui hoê anaê tatou e a tiavaru anaê atu, na te tahi pae, te
ohipa enemi i te tahi e i te tahi, te imi hara i rotopu i te taata faatere ohipa
e te feia rave ohipa, i rotopu i te huiraatira e te Hau Faatere, i rotopu i te
faêhau e te ofitie (taata tapaô), o ta te enemi e hinaaro nei i te aô i ô tatou
no te tamataraa ia riro tatou ei titi, ia ohie noa i taua mau taata no te mau fenua êê. nei ia haapaô i to ratou hinaaro i nia í to tatou fenua.
Ia riro o Farani ei fenua puai mau, e tano ai te tereraa afaro o teie nei ao,
i teie tau. Aita o Farani e faatiatia nei i te hoê noa ad, te hinaaro nei ra, e
ora hau noa e te taatoaraa, te hinaaro atoâ nei i te ite e te mau taata atoa
e tumaruhia ra e to'na reva, ia vai noa i roto í te han e ia oaoa noa. E no
reira te tiâturi nei oia ia faaturahia ta'na mau ture i faatupu, noa'tu e i Farani
e aore ra i to'na mau Aihuâraau. E ia iteahia i nia i te mau upoo faatere o
te fenua te tura e te afaro no te taatoaraa, ia roaa ia ratou te turn a te taatoa o te huiraatira e te fariiraa i te faatereau, mai te au no te taatoâraa i
te ite i te maitai no te fenua.
I te tiâraa mai teienei Faatere-Hau o Daladier, manaô ihora o Farani taatoa, e e nehenehe ia tiaturi i nia ia'na, e ua ite ihora hoi te taatoâraa o te taata
e e rave faahou te tahi e te tahi i ta'na tuhaa ohipa.
IMPRIMERIE ELIE F. JTJVENT1N -- RUE

Du COMMANDANT

DESTItEMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1128" order="15">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/23c6eb58d0536d1df97afbd5cddb065c.pdf</src>
      <authentication>508bbbab80d833b94903977524cedb81</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29483">
                  <text>ANCs
MA'AHLTI VITI

TÌLJR.AÌ 1938

Him 1b.

TOREA
,f(70, ,t

TE MATAHITI HOÊ : E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOE,

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

PIRIIVIU NO TE PUHA
No te matahiti 1936.
Na niai te aniraa i te Tavana Rahi, e mai te turuhia e to tatou
auvaha paruru o Mr. Chappedelaine, ua faatiahia mai e te Ministre
i te Tavana Rahi i te aufau i te pirimu no te puha no te matahiti
1936, i nia i te rahiraa moni nei e 50 farane 'i te tane hoê.
E haamatahia la i te aufau i to Tahiti nei, i roto i te mau mahana
matamua no te avaê Atete nei, e e aufau atoâhia'tu ai ta te tahi pae
i muri mai i te afaroraa o te mau tapura, e ati noa'tu te mau fenua
atoa, no taua pirimu no te matahiti 1936 nei.

Ta tatou Vea Torea
Eiaha roa e te mau hoa o te yea nei, e haamoê, e te ora o ta tatou
nei yea, no nia ia i ta outou tauturu i te aufau mai, i ta outou utuâ
matahiti no te vea. Faaitoito mai, e a aufau mai ihoa.

Te 14 no Tiurai 1938.
Na nia i te mau arearea o tei faatupuhia no te taeraa mai o te pahi
manua farani ra o "Jeanne d'Arc", ua haapao-noa-hia te 14 no
Tiurai i teie matahiti i Papeete nei, mai te faahanahana noa i taua
mahana ana`e nei. Teie ra, na nia i te poroteraa a te mau Nuu e te
tae faahouraa mai hoi o "Rigault de Genouilly" i Papeete, mai te
hoi mai na Matuita, e o tei tae tia mau mai hoi i te 13, hanahana roa
a`e ra teie nei ohipa, mai te amui te Nuu Moana e te Nuu o te fenua
i te hora 8 i te poipoi no te poroteraa. Pupuhi atu ra hoi taua manua
iti nei i te poipoi, i te hora ahuru-ma-piti e i te ahiahi i te na 21
harururaa pupuhi fenua o tei matauhia no taua mahana ra, no te
faahanahanaraa i te fenua.
I muri a`e i taua hiôpoâraa nuu nei, i te poipoi, haere atu ra te
Tavana Rahi e te mau Tomana no te Nuu Moana, e te mau Hui-mana

�TOREA
o te fen , te mau faehau tahito e te huiraatira hoi, i te ofai-tii-menema o te mau Faehau-pohe no te tama `i rahi, e mai te hopoi atu i te
mau ruru tiare e te faaturaraa atu i taua ofai-tii-menema nei.
eha_u tamarii
eh
Ua faahiahia-hia, te iêiê o te poroteraa a te rr:,
=11e to te
to
~~~`tahiti e te mau matara hoi o te na nuu moana,
•"
manu-reva.
te poipoi-roa, na mua áê i teienei poroteraa a te mau nuu,, ua faa-\:
tupu ia te taata hoo-avaava "Nationales" i te hoê hororaa pe3reoo
taataahi e o tei oaoa maitaihia. I te avatea, ua tupu Ia, te faahororaã
puaahorofenua i Fautaua, e i te pô iho, ua faatupu ia te Tavana Rahi ,;•
e ta'na vahine o Chastenet de Géry, i te hoê oriraa i roto i to raua
Aorai e o tei manuia maitai, i roto i te tahi mau area o te oriraa, ua
on e ua himene te tahi pupu maohi e o tei au rahi-roa-hia atoâ e te
au taata i taua pô oriraa nei. Teie nei pupu on e te himene, tane
e te vahine, no Amanu Ia te rahiraa.
I te 13 ra, i te pô, ua tupu ia te hoê turamaraa na te mau aroa o Papeete e i muri iho, ua orihia i te tahua o "Place Maréchal Joffre ",
o tei faatupuhia na te taatoâ o te taata o te fenua e te mau ratere no
nia i te pahi ra o Maunganui, o tei afa `i mai 249 taata mataitai i Tahiti nei.
I

I roto i te fare hooraa raau

a LHERBIER
I PAPE. ETE NEI,

a roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ia outou te mau raau maitai rahi ra, e:

1VI O N A H E E ( raau monamona no te faahee )

raau faahiahia mau teie, te ohie ia amu, no to'na monamona
e te hee maitai hoi i muri rii mai i to oe amuraa'tu. E tano
maitai hoi i te tamarii, no te ohie la rave, eita oia e ite e, e
raau faahee teie e horoâhia'tu nei, boroa noa'tu ia oteote, mai
' te monamona.

MONAT ® É ( raau monamona no te toê)

e raau teie e tano i te taata paari e i te tamarii hoi, no te
haapohe e te faahee hoi i teie nei mau manumanu ino rahi
i rapae i te tino taata,

�TOREA

Te aamu iti o te mimi-Adae-Tia-poiti:
( Te tudtiraa e te faahopearaa teie o te aamu,
i haamatahia i te Hihi 12 )
Area i ta'na mimi ra te taa noa ra ia o'na i te ra mau mana`o
e haere noa ra i roto i te upoo o to'na ra fatu, e ua parau atu
ra taua mirai na'na `nei e, eìaha oe e feruri i te reira mau feruriraa, vaiiho noa oe i te reira, alta ea i tae i te hopea no te vahi
i mana`ohia e au. Te vat nei â te hoê ohipa maitai roa tau i
feruri no oe. E riro atu â oe ei mea maltai roa a`e i te riro noa
oe et hoa noa no te arii.
Parau atu nei taua tamaiti nei i nia i ta'na mimi e, e riro hoi
ia vau mat te aha no te arii?
Aita rea hoi i maoro na mahana rü i muri mai, inaha ua tupu
ihora te hoê oro`a rahi faaipoiporaa i rotopu ia'na e te tamahine
a te aril. Riro a`e ra ei mea faáhiahia rahi na tale nei Mimi ï te
mea e, ua manuia roa te mau vahi atoa ta'na i opua ei maitai no
to'na ra fatu.
Inaha, riro atu ra to raua oraraa i teie nei ei oraraa faahiahia roa.
Amu noa atu ra te mimi nei i te mau maa maitetai atoa, te
horoahia atu e to'na ra fatu na'na, alta a`e ra hoi oia e haere faahou e tamoemoe i te iore, mai tel matauhia ra, e alta atoa hoi e
haere faahou e tamoemoe i te mau rapiti no roto i te mau faaapu.
Ua riro mai hoi teie nei tamaiti ei marquis de Carabas na roto
i te hinaaro e te mau ravea a ta'na ra mimi, e i te hoê mahana
o tel ore roa te reira i mana`ohia, inaha ua tuu atu ra te arii
mai tel au i to'na ihora hinaaro, i te torono arii e te mau mana
arii taatoa i nia i te marquis de Carabas, no te mea hoi e, te ite
ra oia e te ruhiruhihia atu ra o'na e no reira, te tuu nei i te mana
faatere i nia i ta'na hunoa e a faaeaea noa atu ai oia.
Ua riro hoi oia ei taata here rahihia e to'na ra mau huitaata.
No te mea te tahutahu taehae rahi o tei riro ei mea riaria rahi
na tete nei mau huitaata inaha ua pohe aenei ia, na roto i te
mau ravea a te mimi. Ta'na e faatupu nei i roto i ta'na faatereraa
api, maori ra ia e: o te hau e te oaoa i rotopu i to'na mau huitaata,
inaha i teie nei, ua ora taua mau huitaata nei i raro a`e i te hoê
oraraa fanao rahi. Ua tamariihia hoi raua, ua riro atoa hoi taua
vahine na'na ra ei arii vahine o tel paturu maitai atu i ta'na
taue i te faatereraa i to raua mau huttaata, na roto i te marin

�4

TORÉA

e te oaoa. Te arii ruau ra, te ora atoa ra hoi oia i rotopu i ta'n
ra tau na tamarii f te oraraa fanao rabi e te oaoa. Te mimi ra,
te ora atoa ra hoi ia i te oraraa fanao, mai te hoê aril ra te huru.
Ia tae ra i te hoê mahana, ua parau atu ra teie nei tamaiti i
ta'na mimi e:
Aita roa vau i ite e nafea ra vau te faahoonaraa atu i te mau
hamani maitai rahi ta oe i rave i nia iaû.
Ua pahono atu ra taua mimi na'na ra e, tau fatu e, eiaha roa
oe e peapea noa a`e no taua vahi ra, ia maitai oe ra, ua maitai
atoa ia vau, inaha te ora nei hoi au i te oraraa fanao rahi i raro
a`e i te maru no to oe ra hanahana.
Pahono atu ra te Marquis de Carabas e, ahiri aita oe, teihea
atura ia o vau i teie mahana? Eita roa ia te oraraa taû e ora
nei e roaa mai iaû. Auaê hoi oe, i riro mai ai au ei hunoa na te
arii i teie nei mahana, e i teie nei ra hoi, ua riro ia vau ei arii.
Pahono faahou atu ra te mimi e, 1 roaa mai ai ia oe te mau
maitai rahi ta oe e parahi na, maori ra ia e, na roto i to oe na
aau haehaa e te maru.
Aita anei oe e haamana`o ra i te mahana a rave atu ai oe iaû
ì nia iho ia oe, e a tauromiromi noa ai oe iaû ra, e a faatoro ai
oe i to oe tiaturiraa i nia iaû, i te reira atoa ihoa ia mahana
vau i ite ai e faufaahia oe.
Pahono faahou atu ra hoi tale' nei marquis de Carabas e, eita
hoi te taata e maitai noa, ia na roto noa i te aau maitai ana`e ra.
Pahono atu â hoi te mimi e, o te hoê te reira mea o tei hau
a`e i te faufaa rahi i te mau mea atoa ra, area i te aau ino ra
o te ino ihoa ia ta'na e faatupu.
Ta te aau haehaa e faatupu ra o te maitai ia. No reira e tau
fatu e, o te hoê tele tao`a faufaa rahi. Parau mau, ua manuia
vau i taû atoa ra mau opuaraa no oe, area ra i maitai roa atu
ai, maori ra ia e, no te maitai rahi i roto i to oe na aau.
Ani atu ra te marquis de Carabas i taua mimi na'na ra e, e
tapa`o ia te reira no te eaha?
Tapa`o faaite te reira i to oe aau maru, e to oe aau here, ua
tae roa taua aau here no oe ra i nia i te animara. Aita oe i
taparahi i ta oe mimi e aore ra i amu, ua faaherehere malte ra
oe ia'na, noa'tu to oe veve rahi i te mau mea atoa ra, ua faaoromai
oe i te reira.
Te hopea ra, ua riro oe ei marquis de Carabas, ua faaipoipo
hoi oe i te ta[uahine a te arii, o te hopea ia o ta te maitai i faatupu.,

�TOREA
TE MAU PARAU API NO TE AO NEI
I te fenua Paniora:
Noa'tu te puai rahi uâna o te pae Repupirita i te patoi atu i
te enemi, te tamau noa ra te nuu o te Tenerare Franco i te haere
i mua.
Te papu-roa-atu ra i teie nei e. te fatata mai ra te rê rahi i te
roaâ i te pae no te Tenerare Franco, auaê atoa ra te tauturu a te
mau faehau Italia e te tauturu a te mau pahi reva Purutia ia'na.
I teie avaê, rave rahi te mau pahi hoo-tao`a no te Hau Peretane
o tei tutau noa i roto i te roto tutauraa pahi o te pae Repupirita,
tei tupitahia e ratou.
Ua hitimaûe rahi roa te Peretane i taua mau huru tupitaraa
ra, e ua ani atu ra i na Hau e 26 ia haaputuputu ratou, e ia
hiopoâ e ia imihia hoi te mau ravea atoa no te arairaa atu i taua
mau huru peu ra.
Ua amui atu o Farani raua o Peretane i na Hau taaê e 24 ra
no te faatupuraa i te hoê Tomite no te patoiraa, eiaha roa ratou
e faaô noa'tu i roto i te ohipa a te Paniora.
Ia taôtiahia ra te mau otia fenua i rotopu i na pae e piti e
tama`i nei, to te tahi pae e to te tahi pae, ia iriti-atoa-hía hoi e
ia faahoihia te mau taata êê, o tei faaô mai i roto i taua tama`i
na raua ra.
Alta atu ai e ravea ohie o tei manaòhia no te faaoti-oioi-raa
i teie nei tama`i. E farii anei ra te Tenerare Franco i te irití i
te mau faehau Italia e te mau faatere pahi-reva Purutia, e tauturu
ra ia'na i roto i taua aroraa na raua nei?

A puhipuhi ana i te Avaava

"NAZ'I(INALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Tinito:
Te tamau noa ra te tama`i, te aro ra hoi na pae e piti atoa
ma te- puai rahi e te tuutuu ore.

�TOREA
Te turn atoa ra hoi te mau manna tama`i Tapone i to'na mau
nuu faehau, o tei tere atoa na roto I te anavai rahi no Yang
Tse e taea-noa-hia atu te mau vahi atea roa, ua hau atu i te
tauatini kilometera te hohonuraa i roto i te fenua te vahi i terehia e taua mau pahi tama`i ra.A uaê teie nei mau ravea, i naeâroa-hia ai i te Tapone te mau vahi hohonu-roa o te fenua Tinito.
Ua tupu te hoê vero rahi i te fenua Tínito, e ua tomo te tahi
mau vahi papu i te pape.
No taua tomoraa te fenua i te pape ra, tii atu ra te mau faehau
Tinito e vavahi i te mau patu rarahi o tei patuhia no te tapearaa i te pape ia ore ia manu mai na roto i te fenua, i te parariraa taua mau patu ra, ua manii noa atu ra te pape na roto i
te fenua taatoa, e ravea teie na ratou, ia ore te nuu Tapoue ia
haere faahou i mua.
Te mau Aarau api o tei tae mai i teie nei mau mahana, te
faaite mai ra ia e, na tupitahia e te mau pahi reva Tinito o tel
faaterehia e te mau faatere pahi reva Rutia, i roto i te anavai
no Yang Tse, e piti pahi faaûta pahi reva e rave rahi te manna
tama`i nainai tapapa pahi toropi Tapone.
Afita te mau nuu Tapone e pupu faahou i te mau vahi atoa, te
arai etaeta maitaí-roa-hia mai ra ratou e te nuu Tinito. Ua ravai
maitai roa te Hau Tinito. Ua ravai maitai roa te Hau Tinito i
te moihaa tamai i teie nei, ua au atoa te raki no ta'na ra mau
pupuhi fenua i ta te Hau Tapone.
Te faaite• atoa-hia-mai ra hoi e, te faatupu-atoa-hia ra i nia ia
ratou te mau orureraa hau e te mau tinito iho o tei apiti mai
ia ratou i roto i te mau oire rii nainai tei roaâ mai ia ratou, e
o ta ratou hoi i haamau i te faatereraa hau í reira.
Te imi nei te mau amuiraa matahuna Tinito i te mau ravea
atoa no te haamou i te mau Tinito o tei farii i te pee atu i te mau
faatereraa a te Hau Tapone.
I te pae no Apatoerau no te fenua Tinito ra, i muri mai i te
mau rent puhaparaa o te Tapone, rave-rahi te mau pupu taata
tinito e moihaa anaê ta ratou, tei haere atu e tapea i te mau
taata afai moihaa tama`i no te nuu Tapone, e ua rave titi atu I
taua mau taata ra. E mea fifi na te Tapone ia baru i taua mau
pupu taata ra, no te mea: ia oti teie nei ohipa i te ravehia e
ratou, ua horo anaê ratou ma te haapurara haere i to'na vahi e
to'na vahi, hunahuna atu ai i ta ratou mau moihaa tama`i, e
haere atu ai i roto i ta tatou mau faaapu, no te rave faahou i ta
raton ghipa,

�TOREA
i tau
E ia au faahou ia ratou te taime no te rave faahouraa
te
vahi
hoê.
i
ohipa na ratou ra, ua haaputuputu faahou ia ratou
pinemea
1 te fenua Mandchourie te faaite-atoa-hia mai ra e,
na
pine te ohipa orurehau te faatupuhia atu i nia i te Tapone,
taata
20.000
te hoê pupu taata nainaí roa, ua naeâhia e ratou e
anaê iho, e te patoi puai nei teie nei mau taata i te mau faatereraa a te Tapone.
Te faaite-atoa-hia mai ra hoi e, i roto i te hoê vero rahi, ua
tupu te hoê ati rahi pape i te fenua Tapone o tei faaino-titi-roa
noa
i te hoê mau Oíre rarahi e te tahi mau Oire rü tapiri. Tae
mai ia i teie nei mahana, te vai ra te hoê mau taata tiâraa teitei
to te Purutia, no roto i te ohipa faehau i te fenua Tinito, e taua
mau taata ra ua riro ratou ei orometua no te Tinito no te haapiiraa atu ia ratou i te mau peu no te tama`i. I te faarooraa o Hitler
i te reira, e no te mea hoi e te vai nei te hoê parau faaau i rotopu
ia raua o Tapone, i reira ra, ua faatae atu ra o Hitler i te hoê
faaûeraa i taua mau feia ra, ia hoi pauroa anaê mai ratou i te
fenua Purutia, mai te faaite atu e, ia ore outou ia hoi mai e tahoo
vau i te hoê tahooraa ino-roa i nia i to outou mau fetii.
I te mahana a faaruê ai ratou i te fenua Tinito, ua faaite te
Tenerare ra o Von Falkenhausen, Raatira no te ohipa haapii
faehau, i ta'na parau tohu oia hoi e, i roto i to'na híôraa e riro
te rA rahi i te Tinito.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

te maitai
Te pereoo taataahi `• Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i e tia te
",
Peugeot
te
pereoo
"
i
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou
hoo mama,
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereooi te
hoê maa
atura
Ia
au
e
Mo,
Ia
ta
outou,
eita
roa
e
maoro
ua
e moni hue
tapû rahi auri faufaa-ore.
te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani 'fa te hamaniraa-hia,
no to outou
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
maitai outou i te
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru mau
haamauaraa.
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na
outou mau
to
pereoo
taataahi
e
A poroi ana`e mai i to outou mau
i te fare
mono
Solari,
René
nei
ia
Mr
Papeete
i
)
camionnettes
pereoo uira (
nei.
Papeete
i
te
"TOREA"
a
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa
1 te fenua Peretane:
nia
No te hiôraa te Hau Peretane i te mau fifi rahi e naeâhia mai i
faaea
moihaa-ore-noa
i te mau huitaata no te pae moana Patitifa, ia
oia, inaha i teie nei te haamata faahou nei oia i te faaineine i ta'na

�8

TOREA

mau moihaa no te tama`i. Ua haamata faahou ta'na mau fare rarahi
hamaniraa moihaa tama`i e ta'na mau fare hamaniraa pahi tama`i i
te tere, te rave ra taua mau fare ra i te ohipa i te ao e te pô, ma te
faaea ore, te hamani ra i te mau pahi tama`i, te mau pahi reva, e
tae noa'tu i te mau ofai pupuhi.
I roto i na piti matahiti e haere mai nei i mua nei, e roaâhia ia'na
e 2.000 manu reva faito api, o tei vai ineine noa, e 7.000 tei oti e o
tei ore ra i tamaumauhia, e oti ra ia tamaumauhia i roto i te hoê noa
iho tau na mahana rii i te tailm e hinaarohia ai.
I roto i to'na mau fenua aihuâraau, i te fenua Canada, ua haamau
atoa te Hau Peretane i reira i te hoê mau fare hamaniraa manu-reva
e te hoê haapiiraa no te ohipa faatere pahi-reva. Ia tupu noa'tu ia,
te hoê tama`i ra, te vai ra to ratou tauturu, mai te peu e, e haere
mai te Italia e aore ra te Purutia ia faaino ia ratou.
I roto e piti matahiti toe te maoro, e riro o Peretane ei mea puai
roa a`e i te pae no te nuu pahi-reva i roto ia Europa taatoa.
I te mau tau i mairi aenei, eita o Peretane e faaherehere i te mau
Hau êê o tei tupita i to'na mau pahi, e tahoo oioi noa'tu oia i te reira,
i teie nei, mai te peu e te mauiui ra oia i te hiô atu i to'na mau pahi
o tei tii-roa-hia e tupitahia e te mau pahi-reva o Franco i roto i te
mau roto tutauraa pahi o te Paniora, te ite ra oia i teie nei, i to'na
hape o te faaea noa, inaha ua na mua roa atu ra te Purutia e te Italia
ia'na i te pae no te pahi-reva.
I muri a`e i te tama`i rahi i oti aenei, ua imi o Peretane i te mau
ravea atoa, eiaha o Farani ia riro ei mea puai a`e no te pae ohipa no
te moihaa tama`i, i teie nei te tatarahapa nei oia, e te ite ra oia i teie
nei e, auaê-noa-iho to raua hau tahoê maitai i riro ai raua ei faaora
no to te ao nei.

Te Taiete Faaapu no Tahiti
Ua ite paatoa tatou i teienei e te rave nei te Taiete Faaapu no Tahiti nei,
i te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia hoi:
Te iita, te vî, te painapo e te tuvava e te tahi atu â mau maa e au i te
tapunu, araua°e iho ia.
Haamana°o tatou, i roto i te taime e hiaamu ai tatou i teie mau maa punu,
i te hoo i ta te Taiete Faaapu no Tahiti nei, e te maa-hotu hoi teie o te fenua
e here noa-hia ea ì:a e tatou paatoa, e mea au mau hoi. Eita atura ïa e nehenehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o to tatou hiaamu, i taua maa
ta-punu nei, e no te fenua iho te hamani-inâ maitairaahia.

I te fenua Mante
Teie nei fenua rahi e hoa oia no Farani, o tei roohia iho nei e te hoê
ati veve no te pae moni. Mai te mea ra hoi e, ua vahi pae piti taua fenua
ra i teie nei, faatere atu ai ia'na iho e ia'na iho. O te Peretiteni Roswell

�TOREA

9.

to te tahi pae e o te Apooraa Rahi faatere hoi to te tahi pae. I roto i te mau
yea haaparare te faaitehia ra ia, te mau ati e te veve rahi tei tupu i nia i
te fenua taatoa, na roto i taua mau tamataraa a Rosevelt ra. Mea papu roa,
na roto i taua mau fifi rahi i taua fenua ra, inaha aita roa atu ra te mau
tereraa ohipa i tere faahou, alta atu ra te mau fare rarahi raveraa ohipa
i ite faahou e nahea ra ratou i te mau ohipa ta ralou e hamani ra. Rave
rahi hoi te mau taata o tei faaea noa ma te ohipa ore.
I maltai ai ra teie nei fenua taata, no te mea e fenua taata api roa, e
mau huitaata api hoi e te itoito rahi, e fenua faufaa rahi hoi, i ore ai ratou
i peapea rahi ai, i roto i to'na ati veve.
Area i te manaõ o te taatoaraa o te taata ra, mea maltai. Te tahoê ra
hoi te manaõ o te mau taata rarahi faatere i te Hau, e mai te peu e, e tupu
noa'tu te hoê tama`i rahi, eita to ratou Patireia e hi- o mata noa i te reira.
No te mea e ere o Hitler i te taata auhia e ratou, e taata hi`oraa ino
e te mataû rahi na ratou. Ua faatupu ratou i te hoê apooraa no te faataaraa i te parau no te hamaniraa i te mau pahi tama`i e te mau pahireva, o tel hau a`e í te rahi e o tel ore ea i tupu, e i teie roa nei ia.

" L E FLAMBEAU"

(e i`oa teie no te hoê tima)

Te tima maitai roa a`e i te mau tima farani atoa.
Te vai nei le pute parau e 40 aore e 50 kiro, e 35 farane te hoo ;
E le paero 180 kiro, 135 farane.
A ani noa mai i te pi ha o te "comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).
I te fenua Mexique
Te haere ra te ino i te rahiraa i taua fenua ra. Aita ta'na mori arahu e pau
faahou nei i te hoo. Ua faainohia ta'na hooraa mori e te Hau Marite raua o
Peretane. Tapao faaite te reira e, e maoro anei te Peretiteni e tapea ra i te
toroa. Eita e maerehia, mai te peu e, te vai ra te mahana e imi te mau feia
faufaa rahi i te mau ravea atoa no te faainoraa i te taata o tei tiehi ê atu
ia ratou.
E imi ia ratou i te mau ravea atoa no te faainoraa i teie faatereraa, na
roto i te aufauraa atu i te moni piru no te mau Hau êê, na roto i te ohipa
moni, na roto i te faainoraa i te fenua taatoa e te tahi atu â mau ravea.
Te mau parau api tei tae mai, te faaite mai ra ia e, ua haere te mau pahi
faauta mori no te Hau Purutia i te fenua Mexique, e faatomo ai i te mori
arahu.
Te hoê ia peu inaere rahi tei tupu i to tatou nei tau. No te mea te fenua
Mexique, e feuua communiste, e boa here hoi raua o Rutia, e enemi rahi o

�10

TOREA

Purutia no'na. Na roto ra i te imiraa i te moni ra, ua haapae e atu ra, i taua
mau ino ra, e na roto hoi i te hoê taime ite-ore-hia, te itehia nei Ia e o Purutia atu ra tei tauturu ia'na, na roto i te haereraa mai e hoo i ta'na mo ri
arahu, no te mea hoi e, te hinaaro atoa ra oia i te mori.-

Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Tailla i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
reira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
I Farani
Te maitai faahou ra te mau tereraa ohipa i te fenua farani. Ua haamata
te hau e te mau manaô itoito i nia ì te paeau ohipa. Te hoi faahou maira
hoi tê tiäturiraa o te fenua taatoa no te mau ati o tei faaruruhia aênei.
Ua faataa faahou aênei te Hau Farani i na moni ra e 5.000.000.000
( 5 miria farane), no te hamani faahouraa i te tahi mau pahi tamati oia hoi:
E 4 manua faauta pahi reva, e 2 manua tama`i e 35.000 tane e rave
rahi hoi te mau pahi hopu na raro (sous-marins) e te tahi mau manua
taora toropi e hoê manua tere hauê-roa-aê: e 8.000 tane.
Ua naeâ naêhia i te matahiti 1940, 100.000 tane to te pahi tamai farani
e na nia aê i to te nuu moana o te Italia, 120.000 tane na nia aê i to te
Purutia.
Ua riro to tatou mau manua ei mea maltai hauê aê i to te ao atoa nei.
Ua iteahia aenei te reira na roto i te mau tamataraa api i tamatahia aenei.
Tae-roa-mai i teie nei alta ea te tahi mau Hau i tuu noa aenei i to ratou
mau pahi hopu na raro, no te hoê tere maoro ma te apee-ore•hia e te

�tahi mau manua taaê, no te tautururaa atu ia ratou i te mau mea e hinaarohia ra. Ináha ua tere aenei to te Hau Farani, e piti pahi hopu na raro,
1.750 lane i te pahi hoê no te hoê tere maoro i te fenua Brésil, ma te
apee-ore-hia e te tahi mau manua taaê, mai reira, tere tia atura i Marite
Apatoerau. Ua faaruê teie nei tau na pahi i te uahu no Brest i te avaê
Titema e ua tae faahou atu raua i te vahi ta raua i faaruê í te avaê Eperera
mai te ore-roa raua i roohia-noa-hia aê e te hoê peapea, e aore ra i te
hoê ati. Ua haapoupou-roa-hia ráua e ua farii hanahanahia hoi na te mau
vahi atoa i tapae haerehia e raua ra.
Te faaitoito nei o Farani i teie nei i te faarahi i to'na mau pahi-revaNa roto ra i te maoro e oti ai hoê pahi-reva i te hamani, no reira, ua
poroi atura to tatou Hau 100 pahi-reva i te fenua Marite, no te mau faito
api roa aê, a tia'i atu ai i te otiraa mai ta to tatou iho mau fare hamaniraa e hamani ra, mai te au i te mau hohoa tei tuuhia atu i roto i to
ratou rima. Teie nei mau faito ra e mau falto api anaê ia, e ono avaê
te maoro e oti ai hoê. E na ono avaê faahou hoi i muri ihora no te hamani
faahouraa i te tahi, ia au atoa mai tel oti ra te huru, e i te matahiti 1940
e naeâhia te falto mau e hinaarohia ra.
Te faufaa rahi o Farani, o tel pau i rapae, i te tau no te faatereraa a
Mr Léon Blum, i teie nei te hoi faahou mai ra ia, a 30 miria tel hoi mai
i teie nei, e te hoi mai nei ia.
Te maltai atu ra hoi i teie nei te tereraa faufaa a te flau, e nehenehe
atu ra ia i te Hau ia haamauâ i ta'na moni no te haamaitairaa i te taatoaraa
o te mau taata farani, no reira hoi, ua ravehia te hoê faaueraa ia haamouroa-hia te mau parahiraa o te taata o tel faaea i te mau vahi iino, e ia
horoahia hoi te hoê mau tiâhapa maltai e au no te oraraa maitai no te
pae tino nei, no ratou.
E riro hoi teie nei opuaràa, ei horoaraa i te ohipa na te rahiraa tauatini
tauatini
taata.
e
Na nia i te faaueraa a de Chappedelaine, ua faataa ihora te Hau i te
hoê faataaraa e, ia hamanihia e 500.000 tane pahi hoo-taoâ.
No te mea, te tahito atura to tatou mau pahi, eita te pahi e maoro ua
ruau, ua naeâ anaêhia i te hoê pahi e 25 matahiti, tirara, ua tahito ia e
ua rohirohi roa. No reira mea maitai a`e i te hamani i te mau pahi api, mea
tere roa a`e ia, e mea iti hoi te haamauâraa.
Ua riro atoa hoi te reira ei tautururàa i te taata-rii no te pae ohipa, e
e riro atoa hoi te reira ei maitai no te mau aihuaraau farani taatoa e o
Oteania nei hoi.
E riro atoa hoi te reira ei haamaitairaa ia Tahiti nei, i te mau ino rahi
ta'na e faaruru nei no te rayai ore o te pahi o te haere mai na Tahiti
nei e te fenua Farani, mai te faahitihia aênei i roto i te Torea.
E mea tia roa ia tatou ia haamaitai ia tatou iho, na roto i to tatou maitiráas
ia de Chappedelaine, ei paruru no Tahiti tri.

�1?

TOREA

Te Taviriraa matamua no te matahiti 1938, no te fenua net, no te
tautururaa i te faaafaroraa i te afata-moni no te Afata Faaapu.
tia faatiâhia teienei taviriraa, mai te au i te haamanaraa o te 7 no Tenuare 1937; e o tei faataahia e 6 aê taviriraa i te matahiti.
tia faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
huru, oia hoi: Hoê rê 20.000 farane. — Hoê rê 10.000 farane: — Hoê rê 5.000
farane. — E 9 rê 1.000 farane. E te tahi atu â mau ré huru nainai rü aê,
Te tiâturihia nei e, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o
te mau titeti i hoohia i te mau taviriraa i mua ra, e riro atoâ paha ia i te riro
oioi i te hoo o to teie taviriraa, mai te mea e mai te reira atoâ i teie mearaa,
e nehenehe ia, i te haapiripiri i te taime o te mau taviriraa, e te manaôhia
nei e e tavirihia teienei taviriraa matamua no teie matahiti i te mau mahana
matamua no te avaê Atete. No reira a faaoioi i te hoo i ta outou titeti i teie
ihoa tau na mahana.
Te hoohia nei taua mau titeti nei, i te mau vahi atoâ e afata na te Hau
to reira. Te hoo-atoâ-hia ra i te mau Motu o te Tuamotu. Te hoohia ra hoi
i nia i te mau pahi hoo-taoâ e haerehaere ra na te Tuamotu, o tei faatiâhia e te Hau no te hoo atu i taua mau titeti nei.
Te ite nei ia outou e, e o te taata atoâ e hinaaro ra i te hoo i te hoé titeti,
te vai ra, e nehenehe maitai i te hoo-mai, noa'tu e, e teihea oe -i te nohoraa,
e te mau ré maitatai mau hoi, o te ore-roa e nehenehe i te faaea-noa, eiaha
e -tamata i to oe na manuia. Ei haamanaô-noa-raa, te rê rahi no te taviriraa
matamua mau, e riro mau ia te reira i te hoê taata e noho ra i te Tuamotu:
ahiri oia i rave atu, aita ra, ua faahoihia-mai i Tahiti nei, mahere e atura. Na
reira hoi i te piti o te taviriraa, e titeti faahoihia-mai ia no te mataeinaa ra
o Papeari (Tahiti), e o tei hoohia i te taime hopea i Papeete nei, mahere atoâ
atura ia.,
Manaô noa na oe, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa'tu, e nehenehe atura la, ia oe i te faatiâ i to oe hinaaro i te hoo i te hoé fare, a ore
i te fenua e piri mai i to oe, a ore hoi i te hoé poti, ore noa'tu te hoê o teie, te tahi
atu â ia mau hinaaro to oe, o tei ore roa ea i manuia aenei e tae roa mai i
taua mahana manuia no oe nei, i te titeti i hoohia-mai nei. No reira, a hoonoa hoê titeti na oe, o tei haere-mai i mua i to mata, eiaha roa e vaiiho ia
mahere atu, aita hoi i iteahia e o te titeti tano mau, teie e hoohia mai nei ia oe.
Haamanaô-noa na tatou i te tamaiti api nei, o Damas Hunter, e rave i te
ohipa i o Donald, e o tei manuia aenei i -te rê rahi mau, ua nehenehe maitai
ia;'na i te hamani i te hoê fare nehenenehe mau, o ta'na e manaô pinepine noa,
aita ra hoi e raveâ e oti ai, no te rava'i ore i te haaputu na nia i ta'na moni
ohipa, inaha, na nia ra i to'na manuia titeti taviriraa, ua roaâ ta'na i hinaaro.
Teie nei-manuia i topa i nia ia Damas Hunter, e nehenehe atoâ ia, i te topa
i - nia ia oe, eaha oia e ore ai. Ia ore ra hoi oe i te tamata i te rave i te hoê
titeti na oe, i tera piti tara iti, auanei paha ia oe e tatarahapa maoro noa ai.

�TOREA

l3

TAIETF AATIMAONO
( Oiamaairaa

Tihota )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu:
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i" to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe,• i Papeete e aore ra i te Mataeinaa, •
a ani noa'tu i te mau fare-toá i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama:
hoi te hoo.
I te fenua Purutia
Ua riro te fenua Purutia ei hicoraa ino e ei vahavaharaa, e ma te mata'uhia
e to te ao atoa nei, na roto i ta'na ra mau peu. I te riroraa atu te Hau Oterita
ia'na, alta rea i maoro roa i muri iho, te hinaaro nei oia e faatupu atu i te
orurehau i te tahi atu mau Patireira.
No reira i te fenua Marite, ua itehia te hoê mau opuaraa ino, o tel opua.
hia i nia i te Hau Marite, rave rahi te mau feia ti'araa toroa teitei no roto i
te Nuu Moana no te Hau Purutia tei parihia i taua mau ohipa ra. Ua riro
hoi te reira ei faaaehuehuraa na roto i te fenua Marite taatoa. Na te reira hoi
i faatupu mai i te mana'o e faaatea-é-roa atu ia'na i te Hau Marite.
I te fenua Brésil ra, ua fatata roa ia te faatereraa Hau o te fenua i te taahurl, na roto i te orureraa Hau a te vetahi mau pae Purutia. Ua tapeahia
te Peretiteni no te Repupirita i roto i to'na Aorai parahiraa, aua'e na nun fact!,
hau maitetai e piti i tae mai i ora ai oia. Ua tapeâhia te mau feia o tei opua- ,
i taua ohipa ra, e ua faautu'ahia i te utu'a teiaha roa. Teie nei peu, tei rave- .
hia e te Purutia e to'na mau hoa no Brésil, na te reira e faatupu mai i te
mana'o au'ore i rotopu i te fenua Brésil e te Purutia.
O te Hau Purutia o tel riro ei mea puai hau'e a'e i nia i te fenua e i roto
i te reva, tamau-noa-a'e ra ea i te hamani i te mau ohipa no te tamai. Te
opua nei oia i teie nei, no te hamani i te hoê pahí tama'i e 35.000 tang. . .

�T®REA
Te fetii Arii no Peretane
Ua pohe a'e nei te metua vahine o te arii vahine no Peretane, i roto i to'na
aorai parahiraa i Ecosse. Na teie nei poheraa i taupupu noa ai te tere no te
huiarii no Peretane i Farani, e ua haamata hoi te mau faaineineraa no te farii
hanahanai•aa atu ia ratou.
Na te Peretiteni iho no te Hau Repupirita Farani i mana'o e e haamaoro
rü i taua tere no ratou ra, noa'tu te rahiraa mirioni no te faufaa tei pau i
taua faaineineraa nei, e nehenehe â, ia tapiti faahouhia taua haamauaraa ra.
Ua mauruuru rahi roa te Hau Peretane ia tatou, no to tatou haamaororaa
i taua tere no ratou ra, na roto i te heva rahi ta tatou e faatura nei no te
metua vahine o to ratou ra arii vahine.

Avaava oviri

"PARROT"

(Hohoâ manu to nia i te puohu)

E avaava teie no te au mau ia puhipuhi. A ani noa i to outou mau onahootaoâ.
Teie atu â ia te mea faahiahia, mai te peu e, e taata manuia mau oe no te
iteahia ia oe, i roto i te hoê puohu, te hoê titeti o te roaâ mai ia oe:
1 pereoo uira Ford, te titeti no te 100 tara Marite, te titeti hoê tara Marite,
e aore ra te titeti e 5 puohu avaava.
I te iteraahia ihoa ia oe te hoê o taua mau titeti net, hapono oioi mai te
reira, ma te taupupu ore i te faretoa a MAN SANG FRERES et Cie. — Afata
rata N° 7, i Papeete nei.

Te manu-reva Farani
I te mahana matamua no te ava'e Me i mairi a'enei, i roto i te 100 ré no
te pae ohipa faatere manu-reva, e 60 ré tei roa mai i te farani.
Haamana`o e te mau taata atoa o te fenua nei, e ia
hinaaro mau outou i te mau tiaâ tennis paari mau e te
hoo mama, haere mai i te FARE HOORAA TIAA a

Të ra-vai ore te pahi no te haere i te fenua papaa.
Te ati nei to tatou fenua iti i te rayai ore i te faurao no te faautaraa
atu i ta tatou mau faufaa no te fenua nei, i te fenua papaa.
I te mau tere atoa no te mau pahi auahi no te Taiete Farani ( Compagnie des Messageries Maritimes 1 e faarue mai oia i nia i te uahu no
Papeete nei, hau atu i te 100 tane puha, na roto ïa i te maraa ore ia'na,

�TOREA

15

e taua mau puha hoi tei ore e nehenehe ia'na ia rave ra, e faaaufauhia ia
te mau fatu puha, oia hoi te feia hootaoâ, i te hoê mau tute tJiaha roa.
E taua mau tute ra hoi, te ore roa e tia ia faaruêhia, i Ma ea ;a i te riau
feia
feia Ili faaapu te reia e faahoonahia'i. Ua numera matou, e pau te mau
ta
no
te
pene
e
horoâhia
nei,
faaapu e 75 farane i te tane hoê i nia i
20
oia
hoi
:
e
mai
te
puha
e
roaa
ratou puha. 1 Oteania nei, te itiraa no
tautini tape i te matahiti hoê, ia amuihia 1.500.000 farane te pauo te mau
feia faaapu i te mau matahiti atoa.
Ua papai ana'e te Tomite de Chappedelaine i te ' o ra a aat e no
mau vahi ra i to tatou paruru.

"Te Pia 1ORAI"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia alai mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraras maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

Te pahi faauta Vea
Mai te oreraa'tu â te pahi faauta yea ra o " Tooya " faaroo iho ra matou i te parau e, te hamanihia ra te hoê pahi api no te haere mai i ô tatou
nei no te, monoraa ia " Tooya ". A hia a`e nei rahiraa ava`e i teie nei, aita
roa a`e ea e faarooroo faahouhia nei te parau api no taua pahi ra, ei te reira
mau tau ra, te ati noa nei hoi ia to te Tuamotu i te pahi ore no te faauta
feretiraa mai i ta ratou puha i Papeete nei. Te mau pahi hootaoâ hoi o
te fenua nei, ua riro ana`e hoi ia i roto i te rima no te mau Tinito, e aore
ra, i roto i te rima no te tahi atu mau Taiete êê, te hoo mai hoi i te puha
a te mau taata rii no te mau fenua motu i nia i te pene raro roa.
E aita hoi te pene puha i aifaito i te haereraa o te taui, te vai noa
ra i nia i taua faito tahito ra, mai te au i nia te taui no te 15 farane i te tara
marite, i teie nei ua haere roa te topa no te tauiraa no te faranei raro, o
te riro hoi te reira ei ino rahi no te mau feia faaapu.
No reira mea titauhia, ia haamau-oioi-hia mai, te reni tereraa pahi faauta
yea, mai to te matamua a`enei.
Ua ite papu maltai atoa matou e, le imi nei to tatou Tavana Rahi
mau ravea atoa ia haamau-oioi-hia mai, taua reni tereraa pahi ra. Mea tia
i
roa atoa i te mau taata maiti ía de Chappedelaine i te faaite atu ia'na
papu
roa
ia
matou
e,
e
fariihia
ta
outou
aniraa
e
te
Faato ratou ati, mea
tere-Hau no te paeau Pahi-Hootaoâ, ia tae atu taua aniraa na outou ra
ia'na ra, ia ite oia i te fifi rahi no te fenua iti ta'na e paru - ne~ ir o . i

te A,poora : a no te mau fenua Aihuaraau.

�TOREA

16

Na nia i te aniraa a te Tavana Rahi i te Taiete pahi Farani i Paris, ua
faatia mai oia e ia tapae te mau pahi, e haere mai nei i teie mau pae,
i te fenua Matuita, i to'na ra mau tere na Farani mai.

Te Pape bs GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

I Orafara
I te 12 no Tiurai nei, ua tomohia i te oire ra o Orofara i raro a'e i te Peretiteniraa a te Tavana Rabi, te haamauraa no te mori-uira i roto i taua oire
ra, e nehenehe atu ra i te mau pohe ma`i no Orofara ia parau e, te turamahia ra ratou i teie nei e te maramarama rabi o te mori-uira:
" Na roto hoi i taua oroa ra, ua faatupu ia te taiete no te mau Vahine no te
Tatauro U teute i te hoê oroa iti no te tautururaa atu ia ratou, ua operehia
atu hoi na ratou te faraoa monamona e te pape toêtoê.
Teie nei Taiete ta te mau Vahine Farani no te Tatauro Uteute i faatupu, o
te hoê ia ohipa maitai rahi, te mau moni o tei roa'a mai i teie nei Taiete ra
na roto i ta'na ra mau titauraa e o tei haaputuhia e ana, e rave oia i te rahiraa o te
reira, no te tautururaa i te mau pohe ma'i e te mau taata putaputa no te tama'i
rahi i oti a'enei, te mau vahine hoi i roto i taua Taiete ra, te rave itoito ra
ia ratou i teie nei ohipa, ma te taime ore, te faarue ra ratou i ta ratou ohipa
no te hopoi haereraa i te tauturu na te mau pohe ma'i, e no te haereraa hoi
e hi'o i taua mau pohe ma'i ra i to ratou iho mau fare, e aore ra i te mau
vahi o tei faaitehia mai ia ratou e, e pohe ma'i to reira.
Te mau tauturu atoa e horoahia mai na roto i te moni, e aore ra na roto i te
tao'a e farii poupouhia atu te reira e Mr II. Grand, Peretiteni no te mau Vahine
no te Tatauro Uteate no Papeete nei.

Fare Ratio Oteania
( RADIO-SALON OCEANIEN )
Baldwin BIMBRIDGE
RATIO PHÏLCO — PIRI — MORI no te RATIO.
MATINI MORI DIRA "DELCO":

;alfafa hantaniraa pape toefoe: na te mori arahu e faatere:
Ravea api na "FRIGELUX". — Papai noa mai, no te moni hoo.
LuPRIMERIF ET.IE F. JUVENT1N --- RUE DU COMMANDANT DESTREMAD.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1129" order="16">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/29279f7e290b281622f8e1bd4be4c5cb.pdf</src>
      <authentication>a990ecda5c24a48852ff5ddc33690408</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29484">
                  <text>MATAHITI PITt

ATËTË 1938.

gnu 16..

H00 I TE MATAHITi HOE: E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOE'.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te mau peapea huru rau o te Ao nei.
I te fenua Tinito:
Te tamau nana noa ra te tama`i tinito e te Tapone, te tupita noa ra hoi
te tapone i te mau oire no te fenua tinito. Te faaite mai ra, te mau parau
api e, te topatopa noa ra te mau tupita i nia i te mau fare, te mau farema'i, te mau fare haapiiraa e i nia hoi i te mau fare parahiraa no te mau
Tonitara no te mau f-lau êê e parahi mai ra i reira, i na mahana rii i
mairi aenei, ua pepe ino roa te Tonitara Feretane.
Ua haamata atoa te mau pahi-reva o te tinito i te taora haere i te tupita
~ tei riro hoi te reira ei mea peapea rabi na tapone, i te 8 nei ua tomo
roa te hoê pahi tapone i roto i te anavai no Yang Tse mea tupitahia e
te tinito, e rave rahi te mau pahi o tei ino roa.
I te tahi aenei tau na hopetoma, te faaite maira te tinito e, rave rabi
te mau pahi tamai tapone tei faatomohia e ana.
Te tamau noa ra hoi te tinito i te vavahi i te mau patu rarahi o tei patuhia, no te arairaa i te taheraa o te tahi mau anavai rarahi, i vavahi ai ratou,
i teie net mau patu maori ra ia e, ia manu mai taua mau anavai ra na
roto i te fenua, ei ravea na ratou no te arairaa atu i te tapone.
Te tomo ra o tapone i roto i te hohonu-roa-raa o te fenua tinito, te
atea atoa atura oia i to'na ra puhaparaa, e mea titauhia hoi ia rahi te faehau no te reira.
Te imi nei o tapone i te mau ravea atoa, ia tamau noa oia i teie nei
tama`i, e tae noa atu i te hopearaa no te vahi ta'na i mana'o, i teie nei râ,
mea papu ore te naeahia te vahi ta'na e mana`o ra.
Te Rutia e te Tapone:
Ua tiai malte o Rutia ia tae roa i roto i teie nei taime fifi i tuu al oia
i to'na nuu i nia i te tahua aroraa no Mand-Chourie, na roto i te faaatf
parauraa e aore i titiaifaro maitai te mau ta otiaraa fenua, e ua aro atu ra
oia ia tapone ua hinaaro atoa te Mareta Rutia faatere no te nuu i $ilaériq

�ï te rave papu roa i teie nei ohipa. E ua ani atura i te parau faatia i to'na
Hau, ia haere to'na mau pahi reva e tupita i te mau oire Tapone.
Aita ra te Hau Rutia i faatia i taua aniraa na'na ra, ua matauhia o te
riro noa atu te rê i teie nei Mareta, e a hoi mai ai oia i Moscou (Oire
rahi Rutia), riro atu ra paha ia te reira ei faaahaaharaa na'na i mua ia
Staline, te taata rahi no Rutia.
Ua matau atoahia hoi e, na roto i taua tumu ra, riro atoa atu ra ia te
reira ei faaamàhamaharaa i te mana`o o te mau faehau Rutia.
Te parau atoahia ra hoi e, te imi ra o Staline i te mau ravea atoa ia
haavahia e ia faautuahia te Mareta Blucher e a pupuhi haapohe roa atu ai
ia'na. Te reira atoa ra te hoê mau vahi hape no te faatereraa a teie nei Hau.
A vai taaê noa atu ai ra teie nei mau faatereraa i ta te Hau Rutia, ua
riro rä oia ei taiaraa na Tapone % teie nei, e ua tuu atu ra oia i nia i te
fenua Mand-Chourie i te hoê nuu rahi faehau ( o tei fatata e 500.000
taata) te faaiti mai ra ia te reira i ta'na faehau e tuu atura i paruru no'na
i mua ia Taina.

Te Pape

"GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i.
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

I te fenua Paniora :
Te tamau uana noa ra te tama`i i roto i na pae e piti, eita paha teie
nei tama`i e hau oioi noa, mai ta Franco i mana`o ra, maori ra ia e, rei
te vî-roa-raa te tahi, e pau rahi to te mau faehau o Franco i te pae repu pirita, i te tahi mau tuhaa no te mau vahi i arohia, ua vi te paeau o
Franco e ua roaa mai te rê i te pae o te repupirita.
Te faaite atoa mai ra hoi te mau parau api o tei tae mai na te mau vahi
atoa, e alta te mau faehau o Franco e mauruuru ra i te mau peu e ravehia ra e te mau faehau Purutia e te mau faehau Italia o tei faao mai i
roto ia ratou no te aroraa atu i te pae repupirita. E peapea rahi tei tupu,
e na faautuâhia hoi i te utuâ puai, te mau feia o tei opua i teie nei mau
opuaraa ino. Rave rahi te mau Raatira faehau e te mau faehau no te paeau
o' Franco tel pupuhi-roa-hia.

�T ORE Á
I te fenua Italia:
Ua ani mai o Italia ia Peretane e, eaha ra te tau ta'na i mana`o no te
faaoti-roa-raa i te mau vahi i faaotihia e raua. Ua pahono atu o Peretane
ia'na e : Ia tae roa i le mahana e iriti pauroahia ai te mau taata no roto
i te mau Hitt êê, e aro mai ra i roto i te tama`iraa a te Paniora.
Mea ati rahi roa o Italia i teie matahiti na roto i te iti no te auhuneraa
o ta'na ra titona, e te mana`ohia nei, mea papu oia i te haere e tipee mai
i te maa nana i rapae, na mua ate i te hopea no teie nei matahiti. Mea iti
atoa hoi ta te Italia piru e vai ra i teie nei mahana, mai te peu eita o
farani raua o Peretane e tauturu atu ia'na, mea papu paha te ino te faatere -aa fenua o taua Hau ra, e a riro atu ai hoi, ei mea fifi rahi no ratou
ì roto i te tau toetoe e haere mai nei.

TAIETE ATIMAONO
( i•6amainiraa Tihota)
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
' Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e â
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Purutia
Te tamau noa nei â o Hitler i to'na mana`o no te tiahi-ê-raa atu i te
mau Atiuta. Te hoê pae rahi, o teie nei mau feia, ua tiahi-ê-hia atu ia
mai nia mai i te fenua Purutia, ua faatia te Hau Purutia, ia afai i te hoê
vahi o ta ratou faufaat oia hoi 1110 e te tahi pae ra, ua haruhia Mai e tC

�4

TOREA

Hau Purutia. Te mau feia o tei faaroohia e, ua parau i te hoê parau faaino
e aore ra ua tahitohito i te Hau Purutia, ua tapeahia ia ratou e ua opanihia
i roto i te hoê vahi tapearaa, rave rahi hoi te tahi pae o taua mau taata
ra tei pohe roa, e te vetahi ra, ua taparahi pohe-roa-hia ia.
Te topatopa rü ra te mana`o faahinaaro o Hitler i te haru mai i te fenua
Teheto, auaê ra o Farani raua o Peretane, e auaê atoa hoi te mau Hau
Balkaniques, oia hoi: Roumanie, Yougoslavie, Grèce e Bulgarie, o tei au
tahoê anaê ratou o te riro ei puai rahi faito ore, mai te peu e tupu noa
atu te hoê tama`i.

e fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi mai i
réira e vaiho ai, e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
iriti atu i te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.
E riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore ra i te mau fenua atea.
I

Farani

I roto i na avaê i mairi aenei, ua aehuehe to farani taatoa na roto i te
raveraa i te ohipa no te faaineineraa i te oroâ no te fariiraa atu i te fetii arii
no Peretane, no to ratou taeraa mai i nia i te fenua Farani. O te hoê ia teie
oroâ rahi faahiahiaroa o tei faatupuhia e tei ore roa ea i iteahia aenei e tae
roa mai i teienei mahana. Ua mito o Farani, e eiaha roa te hoê aê ohipa taparahi taata ia tupu noa aê i nia iho i taua fetii huiarii nei. Mea faahiahia
ia híôhia o te rahiraa o te mau faehau tei faataahia no te faahanahanaraa atu
i taua fetii arii nei o Tihoti VI e o ta'na arii vahine o Elisabeth, ua hau roa
atu ia i te faahiahia e ua iteahia i taua taime ra te hanahana rahi o te nuu

�TOREA

5

na
rahi farani e ta'na ra mau ohipa tama'i maitatai mau, e te mau nuu-reva
nia, o tei ore roa ea i iteahia aenei.
taua
Ua tupu te maere rahi i roto i te mau huitaata Peretane i te iteraa i
te
farii
hanahanaraa
atu
e
te
poupou
no
huru ra, e i te mau peu i ravehia
i to ratou ra arii, e i roto i te mau yea peretane te faaite ra ia ratou e, te mau
no
peu e ravehia nei e te hau farani no te farii poupouraa i te fetii huiarii
a
roa
atu
hau
ia
Peretane,
e
ua
here
Farani
no
to
Peretane e tapa‘o te reira
to raua hereraa i teie nei.
Pauroa te taata taatoa i te parauraa e, e tapa‘o teie nei hereraa i to raua
no te faatupuraa i te hau e te faahoturaa i te maitai.
Te haere noa ra o Farani i te maitairaa i teie nei, te ohipa no te paeau moni
te haere ra ia i nia i te maitairaa e te maitai atoa ra hoi te mau tereraa ohipa.
Ua tore faahou hoi ta tatou mau fare hamaniraa pahi, i na mahana i mairi
ae nei ua tamatamatahia te manua tamai ra o "Strasbourg" e ua fatata atoa
hoi i te ineine no te tuuraa mai ia'na i roto i te mau nanairaa no te mau
manna tama'i, hoê ea ia rahi teienei pahi e ia Dunkerque.
Te haere noa ra te tiaturiraa o to tatou flau metua i te rahiraa, i nia iho
i te faatereraa flau a Daladier e tei roto atoa hoi i taua faatereraa flau ra
te taata ra o cie Chappedelaine, to tatou auvaha paruru.

I roto i te farë hooraa raau

a LHERBIER
I PAPEETE NEI,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ia outou te mau raau maitai rahi ra, e:
« RAAIIOPAU" (raau no te aho pau).
E raau tano maitai teie no te faaora-roa-raa i te ma`i ra, e aho
pau, ia inu oe i teie nei raau eita roa teie nei ma`i e hoi faahou mai, e ora roa.
No te haamaru-rii-raa i te ma`i ra e aho pau, i te mau tatme
e tupuhia mai ai, a rave ï te "Zani", raau puehu mat te one
tahatai ra te huru, e a ore ra a puhipuhí i te avaava "Zani".
R A A R U NI A T I ( raau no te rumati)
E raau faahiahia mau no te ma`i rumati, no te tamaru oioi
i te mau mauiui rarahi riaria mau o teie nei ma`i, aita'tu e raau
te ma`i rumati.
i hau.. aé i te maitai mau, mai teie te huru no

�6

TOREA

1 te fenua Peretane:
Te haere ra i te maitai-roa-raa te faatereraa o taua fenua ra
i teie nei, e te hotu ra hoi ì te maitairaa i te mau vahi atoa,
noa'tu te mau haamauaraa rahi ta'na i rave aenei no te faarahiraa i ta'na ra mau moihaa no te tama`i.
I na tau i mairi aenei, ua imi to'na mau feia rarahi i te mau
ravea atoa no te faatupuraa i te hau i roto i te ao atoa nei.
I te fenua 1Nlarite
E fenua faufaa rahi teie nei fenua e ta'na hoi moni piru ra te
haere noa ra ia i te rahiraa i te mau mahana atoa ra, na roto
i te papu ore no te mau huitaata no Europa e, e vai tarnen mau
anei te hau i rotopu i te mau Hau, ua rave ihora teie nei mau
taata i ta ratou moni ua faahoro atu ra t te fenua Martte vai
ai, e vairaa papu ao ia. Te rahiraa no te moni piru i te fenua
Marite i teie nei mahana ua naeahia t te 11 miria tara, oia hoi:
"600 miria farane.

Haamana`o e te mau taata atoa o te fenua nei, e ia
hinaaro mau outou i te mau tiaâ tennis paari mau e te
hoo mama, haere mai i te FARE HOORAA TIAA a

Te hoe' pahi raau ruäu mau:
I te hoê mahana ua tupu te manaô i te aril ra o Soromona e hamani
i te hoê pahi. Ua haaputuputu niai ra oia i te mau tamuta pahi e te mau

Ihitai no Tyr. Ua tapahihia te hoê uru raau rahi noanoa no te hamaniraa
i taua pahi nei, e ua haamata hoi taua pahi, o taua arii rahi nei, i te
i te ohipa hoo-taoâ na te fenua Initia tae roa atu i te fenua Tinito.

rave

I muri aê i te arii ra o Soromona, ua haere maite noa te mana o te
pupu Isaraera i te mouraa, alta atura te mau Atiuta e tae faahou na roto
i te miti uteute. Rave rahi te tau te imi-noa-raa-hia te tino no taua pahi
ra, e inaha a tahi nei a iteahia ai, i roto i te vahi tapaeraa pahi no taua
miti ra, o tel vai maltai noa ra taua pahi nei i roto i te one,

�TOREA
Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-aia e /naha-ahuru:
(o tel haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
1 roto i te hoê oire no te fenua Perese (Perse), te parahi, ra ï.
reira, toopiti tau na taeaê opu-hoê : o Cassim te iôa o te hoê, e
o Ali-Baba hoi te iôa o te ta hi, eere hoi to raua metua i te taata
faufaa. I te poheraa o to raua metua tane, ua opere ihora raua i na faufaa rii í vaiihohia mai na raua e taua metua tane nei.
Faaipoipo atura o Cassim i te vahine, aita noa iho i maoro.roa
i muri iho i to raua otiraa i te faaipoipo, fatu ihora ta'na vahine
i te hoê faufaa rahi roa, no nia mai i te hoê o. to'na fetii o tei
pohe, ua fatu ihora hoi ia o raua i te hoê faretoa rahi i maltai roa
i te mau taihaa maitatat atoa, i to raua oire nei, e te faufaa moni
e tae noa'tu i te faufaa fenua, riro atura ihoa ia raua ei tau na
taata moni roa no roto i ta ua oire nei, na nia i teie nei roaaraa mai o taua faufaa nei.
Area o.A1i-Baba ra, ua faaipoipo atu ta i te hoê vahine veve,
mai ia'na atoa ra te huru, e tei roto noa hoi raua i te veve rahi
i te parahiráa, teie ta Ali-Baba imiraa rii moni no te faaamuraa
ia ratou: te vahine e te fetii tamarii, maori ra ia ; e haere oia
e tapu i te vahie i roto i te ururaau i uta roa i te mouâ, e na nia
i ta'na na ateni e toru te faauta mai no te tieraa mai i te oire
e boo ai. Ta'na noa iho ia ohipa i te mau mahana atoa.
Ia tae ra i te tahi mahana, te tapu noa ra oia í te vahie i roto
i taua faa rahi ururaau ra, e ua fatata ihoa hot ta'na vahie i te
pue, ite atu nei oia i te repo rahi puehu i te puehuraa mai" i te
pae o te ururaau o te reira ta'na tapuraa vahie, ua hiô tutonti
maitai atura oia i taua vahi nei, e eaha ana ra teie nei repo rahì.
puehu, ite maitai ihora oia i teienei i te hoê pupu rahi taata, e
mai te haere afaro maitai mai i nia ia'na, na nia i te puahoròfenua, ma te faahoro puai mau.
Feruri ihora oia, mai te taime poto, e i roto hoi i taua oire
no ratou ra, aita roa oia ì faaroo aenei ia parauhia e, te vai nei
te hoê pupu taata nana -eia, e ia hiô noa ona ra, e mea papu roa
ia ia'na e nana-eia mau teie. Aita atura oia i feruri faahou i ta'na
ra mau ateni i taua taime nei, teie noa t.a'na,i manaô, maori ra :
o te imi oioi i te ora. Te vai ra te hoê tumu-raau rahi roa, tel
hau atu te teitei i te mau raau atoa i reira, ua taûma atura i
nia roa i te oumou o taua tumu-raau nei, mai te tapuni maitai
roa i roto i te mau raoêre; e mai te matamata iore noa mai i te
peu a- teie nei mau taata, e mai te ite ore-roa-hia atu ona e ratou

�TOREA
ra, tei pihaiiho hoi teie nei tumu•raau i te hoê mato rahi teitei
te tupuraa, ua fatata hoi te tef teiraa o te tumu-raau nei i te faaau
i te teitei o taua mato ra.
I te taeraa mai teie nei mau taata i te raro o teie nei mato,
ua pou anaê ihora mai nia mai i ta ratou ra puaahorofenua, e te
mau taata rarahi anaê, te tupu maitai e te puai ia híô atu oia i
to ratou ra huru, e moihaa anaê hoi ta ratou, te ite maitai noa
maira hoi o Ali-Baba ia ratou e na taiô ihora, e maha ahuru ratou paatoâ. Aita ihoa te manaô o Ali-Baba i hape i te manaôraa
e, e nana -eia teie nei mau taata, oia mau ihoa, te reira mau.
Alta ra taua mau nana -eia nei e rave ra i teie nei ohipa i roto
i teie nei oire e aore ra i te mau oire fatata mai, e haere ra ratou i te mau oire atea roa e eia mai ai, teie vahi ra, e vali farereiraa ia no ratou.
Ua taratara anaê ihora i te tavaha o ta ratou ra mau puaahorofenua, e ua taamu atu i ta ratou pute paere i nia i to ratou
ra mau arapoa, e ua vaiiho ihora i taua mau puaahorofenua nei
ia amu i ta ratou paere, mai te haamoê-ore ra i te huri anaê i raro
na mua i ta ratou ra mau pute, ia hiô mai ra o Ali-Baba i taua
mau pute nei i te huriraahia i raro, e mea huru teiaha mau,
tupu aera te manaô i roto ia'na e: e mea papu e moni to roto,
e piri anei e aore ra e moni uouo anel.
Tano atura te mata o Ali-Baba i nia i te hoê taata ta'na i manaô e o te raatira ia o taua mau nana -eia nei, e i te rave-a toa-raa
i ta'na pute e ua faauta atura i nia i to'na paufifi, mai ta te tahi
atoa pae, e ua haafatata atura i pihaiiho i taua mato nei, te faaea
tapuni noa ra ea ia o Ali-Baba i nia ï to'na tumuraau, i te piriraa
atu o taua mau taata nei i pihaiiho i te mato i roto i te aihere,
faaroo maitai atura o Ali-Baba i te faahitiraa i teie nei parau e:
Tetame a mahiti oe », te faahitiraa ea te raatira i taua parau
nei, i reira ra ihoa, mahiti mai nei te hoê opani i roto i te mato
e ua tomo tataitahi anaê atura ratou i roto, e ia hope te taatoa
o taua mau taata nei i te o atu e faahopea ae ai í te raatira,
ua piri faahou ihora te uputa.
No te maoro o taua mau taata nei i roto i taua mato ra, manai) ihora o Ali-Baba e pou paha i raro e a horo tupuni atu ai
no te imiraa i te ora, mataû ihora ra oia i te roohia mai, e o to'na
ihoa ia pole, faaoromai rii noa'tura ea i te faaea noa'tu i nia.
.
. .
..
.
~.
.
.~
14 t¢w-nzaz U te yea I, ma net no ta tuatzraa g friend wantu)- ---

C~

�T

O R

Te Taviriraa matamua no le matahiti 1938, no te
tautururaa i te fctaa faroraa i te afata-moni no te A fata Faaapu.
Ua faatiâhia teienei taviriraa, mai te au i te haamanaraa o te 7 no Tenuare 1937; e o tei faataahia e G ad taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
5.000
hum, oia hoi: Hoe ré 20.000 farane. — Hoé rê 10.000 farane. — Hoé rê
rê
huru
nainai
rü
aê•
farane. — E 9 rê 1:000 farane. E te tahi atu â mau
Te tiâturihia nei e, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o
te riro
te mau titeti i hoohia i te mau taviriraa i mua ra, e riro atoâ paha ia i
teie
mearaa,
oioi i te hoo o to teie taviriraa, mai te mea e mai te reira atoâ i
e nehenehe ia, i te haapiripiri i te taime o te mau taviriraa, e te manaºhia
nei e e tavirihia teienei taviriraa matamua no teie matahiti i te mau mahana
teie ihoa
hopea no te avaê Atete. No reira a faaoioi i te hoo i ta outou titeti i
tau na mahana, a ere outou.
Te hoohia nei taua mau titeti nei, i te mau vahi atoâ e afata na te Hau
Te hoohia ra hoi
to reira. Te hoo-atoâ-hia ra i te mau Motu o te Tuamotu.
i nia i te mau pahi hoo-taoâ e haerehaere ra na te Tuamotu, o tei faatiâhia e te Hau no te hoo atu i taua mau titeti nei.
Te ite nei ia outou e, e o te taata atoâ e hinaaro ra i te hoo i te hod titeti,
te vai ra, e nehenehe maitai i te hoo-mai, noa'tu e, e teihea oe i te nohoraa,
e te mau ré maitatai mau hoi, o te ore-roa e nehenehe i te faaea-noa, eiaha
te taviriraa
e tamata i to oe na manuia. Ei haamanaô-noa-raa, te ré rahi no
matamua mau, e riro mau ia te reira i te hoê taata e noho ra i te Tuamotu,
ahiri oia i rave atu, alta ra, ua faahoihia-mai i Tahiti nei, mahere e atura. N
reira hoi i te piti o te taviriraa, e titeti faahoihia-mai ia no te mataeinaa ra
nei, mahere atoâ
o Papeari (Tahiti), e o tei hoohia i te taime hopea i Papeete
atura ia.
Manaõ noa na oe, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa'tu, e nehenehe atura Ia, ia oe i te faatiâ i to oe hinaaro i te hoo i te hod fare, e aore
i te fenua e piri mai i to oe, aore hoi i te hoê poti, ore noa'tu te hoê o teie, te tahi
atu â ia mau hinaaro to oe, o tei ore roa ea i manuia aenei e tae roa mai i
taua mahana manuia no oe nei, i te titeti i hoohia-mai nei. No reira, a hoonoa hoê titeti na oe, o tei haere-mai i mua i to mata, eiaha roa e vaiiho ia
mahere atu, aita hoi i iteahia e o te titeti tano mau, teie e hoohia mai nei ia oe.
Haamanaô-noa na tatou i te tamaiti api nei, o Damas Hunter, e rave i te
ohipa i o Donald, e o tei manuia aenei i te rê rahi mau, ua nehenehe maitai
ia'na i te hamani i te hoê fare nehenenehe mau, o ta'na e manaô pinepine noa,
cita ra hoi e raveâ e oti ai, no te ravai ore i te haaputu na nia i ta'na moni
ohipa, inaha, na nia ra i to'na manuia titeti taviriraa, ua roaâ ta'na i hinaaro.
Teie nei manuia i topa i nia ia Damas Hunter, e nehenehe atoâ ia, i te topa
i nia ia oe, eaha oia e ore ai. Ia ore ra hoi oe i te tamata i te rave i te hod
titeti na oe, i tera piti tara iti, auanei paha. ia .oe e tatarahapa maòro noa ai.

�TORRA

No fa fiâraa fafu fenua i te Tuamotu
E rave rahi te mau taata no te mau fenua Tuamotu atea roa tei ani mai
ia matou, ia imihia te mau ravea atoa no te faaoti-ohie-roa-raa i te mau
ohipa peapea fenua i nia i to ratou iho mau fenua, no te faaoreraa i te mau
haamauâraa e rave rahi ta ratou e haamauâ nei no te haere-roa-raa mai i
Papeete nei, no te tuuraa atu i taua mau ohipa na ratou ra; i te Tiribuna no
Papeete nei.
A faaruê atu ai hoi na pae e piti, e peapea nei, i ta ratou mau ohipa i nia
i te fenua, no te hopoiraa mai i taua ma.0 ohipa na ratou ra i roto .i te rima
no to ratou mau Avota, aufau atu ai hoi i te hoê moni rahi na taua mau
Avota nei, a haamaoro-noa-hia'tu ai taua ohipa na ratou ra, na roto i te vaiiho
pinepinehia i te haavaraa, na roto i te tahi mau tumu fifi, e no te atea hoi
to ratou mau fenua parahiraa, riro faahou atura te reira, ei tumu no te haamauâ faahouraa i te moni. Pinepine hoi te itehia e, ia tae i te pae hopea no
te ohipa, eita te mau moni i haamauâhia ra, e tuea, e te faufaa o te fenua
e peapeahia ra.
E ati rahi to te mau taata no te Tuamotu i te mea e, aita ea to ratou
mau tiaraa fatu fenuai papu, o te tumu la, no teie nei mau peapea fenua e
tupu noa nei, e te reira hoi mau tumu peapea ra, o te tumu la, no te mau
ino i nia i. te mau mataeinaa atoa, te hopea no te reira ra, o te haapae ê
raa'tu la i te ohipa no te vaereraa, e te ohipa no te faafaufaaraa i te fenua.
Hoê noa iho ravea maitai ta matou e hi`o nei, no te faaoreraa i taua mau
peapea ra, maori ra ia e, ia oti roa te mau fenua taatoa no te Tuamotu "i te
taniuniuhia e te mau feia taniuniu fenua.
Parau mau, e moni rahi te pau no taua ohipa ra, area ra mea papu roa e
máuruuru maitai te mau fatu fenua ia haamauâ atu í ta ratou moni no taua
ohipa ra, no te mea, e ite la ratou i reira e, ia oti anaê taua mau ohipa nei, e
faaea hau noa'tura Ia ratou i nia i to ratou mau fenua.
No te Apooraa mataeinaa atoa ra, te tahi tumu mau, no teie nei mau peapea haavaraa e tupu nei, na roto i te mau hape i ravehia e ratou ra, i te tau
no te tomiteraa fenua i te matahiti 1888.
I te reira tau, no to te Hau hinaaroraa e haapapu i te tiaraa fatu fenua o
te taata, no te mea hoi i te reira tau ra, te vai amui noa ra ea te fenua i roto
I te rima no te mau opu hoê. No reira i te tau mau a haamata ai te Apooraa
mataeinaa i te farii i te mau parau no te tomiteraa fenua, pinepine te peapea i te tupu i roto i te fetii hoê, ia haamata atu te hoê o ratou i te haere e
tomite i te fenua. I te tahi mau taime, mai te peu e aita te metua tane i tae,
na te matahiapo ia o ta'na mau tamarii e baere e tomite. I mua ra hoi, aita
roa hoê peapea e tupu na, i nia i taua mau fenua ra, tamau noa te fetii hõê
i te rave amui noa i te mau fenua. Ia tae mai ra i te toruraa no te toto, i
reira e haamata ai te mau huaai o tei tomite ra i te haapeapeahia, no te mea
te haamanaô ra teie e, te tia mau ra ratou ana`e ei fatu no te fenua, e na to
taito.4~tukua.to, tomite,~Nea pinepine atoa hotte iteahia e, na te mau tam

�41.
haamaitai i. te mau fenua -e te tahi atu
ana o tei tomite ra, i. faafaufaa, e i.
na roto i te tia e te afaro mau.
â mau ravea no te faatitiaifaroraa, i. te reira,
rave pinepinehia e
Te haamanaô nei matou e, teie te hoe' ravea maitai, tei
na pae e piti atoa ra.
matou, e ua tupu hoi te manuia mau, e ua mauruuru hoi
na nia i te parau no te tiaraa
No te mea hoi, eita e tia ia matou ia haava
i na
fatu fenua, teie ia te ravea ta matou e rave, oia hoi: o te faahauraa ia i na
i te fenua i rotopu
pae e piti na roto i te maru, e na roto i te opereraa
no
to raua peapea.
te
huru
mai te au ihoa i

pae e piti e peapea nei,
Teie te hoê faaauraa:
parau tomiteraa, ua riro
Te taata ra o Paulo, mai te au hoi i ta'na mau
i puhapa i nia i teie nei fenua,
oia ei fatu mau no te repo fenua, aita ra hoi
aita i faaapu e aita hoi i haamaitai.
o raua tupuna, aita ra oia i tomite i te
Area te taata ra o Piera, hoê â
na nia i te
fenua, na'na ra hoi te fenua i haamaitai e i faafaufaa. Ia hiôhia mai te au
fenua,
repo
taeae no te
tia mau ra, e fatu amui mau ia teie tau na
te
tahi, na roto ra hoi i te tomiteraa
no
te
tahi
e
afa!
oi
e afa te repo fenua no
mau faatitiaifaroraa i muri
ra, ua riro ia o Paulo anaê iho te fatu. I roto i te
o Paulo i te afaraa no
aê, i te mau taumaroraa e farii ihoa raua, e faaruêmai
hoi o Piera ei faufaa
Piera, e faaruê atoa
to'na repo fenua ei faufaa na
mau faatitiaifaroraa,
te
reira
Na roto hoi i
na Paulo, te afaraa no ta'na faaapu.
teie
nei tau na taeae
i
roto
i
inaha te ore nei te mau inoino atoa tei tupu
no te fetii hoê.
no nia i te mau ta-ôtiaraa fenua
I te tahi hoi mau mearaa ra, e hape ia
te hape nei tei tomite e: te êtaêta, te iati e te avae
i faaitehia mai; no te mea
o
te
faito metera anaê tei faaitehia i roto i te . parau
mea
ei metera, no te
i nia i te hoê fenua, mai te au
tomiteraa, ia tae i te faitoraahia no te metera
te
parau
tomiteraa, te tahi mau mearaa
i
i te mau metera i faaitehia i roto
mau fatu tapiri,
e amu roa atoa'tu taua mau metera nei i nia i te fenua o te
te
reira
huru,
e
imi
boi oia i te
eita hoi taua mau fatu fenua nei e farii i
hoi
e
aita e ravea
peu
te
mai
te reira, e
mau ravea atoa no te parururaa'tu i
te
parururaa,
eiaha to'na
no
ra, e rave ihoa ia i te tipi vaere e te auri patia
i
Moorea.
fenua ia riro i taua tomite ra. O te tupu nei ia
tomiteraa
Teie hoi te tahi te farii nei te Apooraa mataeinaa i taua mau
fenua
iho i
mau
taua
no
fenua ra, e te farii atoa ra hoi i. te mau patoiraa
tomitehia ra.
patoiraa ra i te fare
Ua faataehia mai hoi taua mau tomite ra e taua mau
matahiti
atoa
e
tapurahia
te hoê tapura e
tomiteraa i Papeete nei, i te mau
ia
haavahia.
Teie
nei hoi mau
taua fare tomiteraa ra no te mau tumu e au
te
Apooraa
mataeinaa
ra,
i
tapuraraa ra e haponohia atu e te fare haavaraa
anihia
atu.
i
tumu
mau
te
i
au
te
ia ravehia mai e ratou te hoê faataaraa mai
mau toohitu ia
E te reira hoi faataaraa i ta te Apooraa mataeinaa ra na te
e haamana no te faaoti-roa-raa.
na. te rave faaotiraa
te
Apooraa
mataeinaa
na
matahiti
tei
faataahia
E 5
iri anak. te reira tau rai. na te ,fare haamaxaa
i taua, mau faataaraa ra ua tna

�2

TOREA

afaro, na roto hoi
ia no Papeete nei o faaoti i te mau peapea o tei ore â i
i ts matafs o te mau fatu ohipa i te toiaha o te movi e titauhia atu ia ratou
mai ia i teie nei'
no te faaotiraa i taua mau ohipa ra, vai noa'tura e tae roa
afta ea ì afaro.
tomite, 1.000
Ua ite matou i te hoê fenua no Vahitahi, i nia i te hoê 1.000
tomite
ra. Tee
atoa patoiraa tel ravehia e te ha fetii i nia iho i taua mau
parau faturaa fenua e roaa noa ah
roa mai ia i teie nei, eita roa te hoê ah
tae-roa-mai i teie
i te mau huiraatira no Vahitahi, eaha te tumu, no te mea
te haapaô ore o
i
nei, aita ea i afaro taua mau ohipa ra e na roto atoa hoi
te Apooraa mataeinaa i ta'na ohipa.
tee noa'tu i
No reira te ani nei matou i te mau feia mana no te fenua e
i taus
te mau feia mana no te paean ohipa haavaraa ia hiôpoâ maite ratou
no te
ravea
maitai
atoa
au ohipa ra e tia ai, e ia imi hoi ratou i te mau
te
i'oa
o
Vahitahi,
te
faaotiraa i taua ohipa fifi rahi ra. Ua faahiti matou i
vai atura ra te tahi mau motu mai te reira atoa te huru.
mai
Ahiri te mau fatu fenua taatoa o te Tuamotu e, mea titauhia ia faatae
no
Papeete
ratou i. te mau tomite atoa e te mau pato°raa i te Tiribuna haavaraa
nei, eita atoa paha ia te mau A.vota no Papeete nei e taa faahou, eita atoa
paha ia te mau taime haavaraa e pee i te fenua iho.
Te hio nei matou e, hoê noa iho ravea maitai no te faaafaro-raa i teie nei
mau ohipa, maori ra:
Te vai nei te hoê faataaraa o tei faaite e, e tia noa i te Peretiteni no te
heave no
Tiribuna haavaraa no Papeete nei ia horoa atu i te mana i te hoê
maitai
roa
atoa
aê
hoi
ia, ia'na
mea
te
ohipa
haavaraa,
te haere atu e rave i
motu
no
fenua
mau
te
i
roto
i
te
haere
atu
no
ia haamana atu i te hoê haava
roto
na
te faaoti-roa-raa i taua mau patoiraa fenua ra. Te manaô nei matou, e
feia toroâ no te fenua
i to matou faahitiraa atu i tete nei mau fifi i te mau
i te imiraa i te
net e i te mau feia toroâ no te paeau haavaraa e itoito ratou
ohipa, o tel riro ei
mau ravea maitai atoa no te faaafaroraa i tese nei mau
Mau ohipa fifi roa.

Te pereoo taataahi e te pereoo uiria "PEUGEOT"

maltai
:: Te pereoo iaataahi " Peugeot", o te mau pereoo *fa o tei hau a`e i tee tia te
Peugeot",
te
pereoo
"
i
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou
pereoo hoo mama,
reira i te vairaa e a tau noa'tu• Ia hoo râ outou i te mau
atura
Ia i te hoê maa
au
e
Mo,
Ia
ta
outou,
eita
roa
e
maoro
ua
e moni hue
tapir rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
no to outou
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi
faauta
puha.
Ia
hoo outou
ei
faauta
horopatete
e
aore
ra
ei
nu mau fenua rü
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
to outou mau
A porei ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e mono i te fare
Rend'
Solari,
Mr
nei
ia
i
Papeete
)
camionnettes
pereoo uira (
nei.
°' Peugeot " e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete

�TORE A

Te rahiraa taata i te ao neí
Te ora nei i nia i te fenua nei 2.110.000.000 taata.
taata i Europa.
I roto i taua rahiraa taata nei, te ora nei ia e 520.000.000
i Amerita.
1.162.000.000 i Asia.— 151.000.000 i Afirita. — 266.000.000
11.000.000 i Oteania. —
ia e, te oraraa
I roto i na pae ahuru matahiti i oti aenei, ua iteahia
maoro aê o te taata ua naeâhia ia i nia i te hoê-ahuru-ma-pae matahiti. '
Hongrie no te mea i te matahiti 1880
E api rahi tet iteahia i te fenua
ua taiôhia i reira i te mau matahiti atoa 386 taata pohe i roto i te 10.000
taata; 155 i te matahiti 1930.
te 10.000 taata
I te fenua Farani, ua taiôhia 153 taata e pohe i roto i
i te matahiti hoê.
I te fenua Peretane: 114 ia i nia i te 10.000 taata.
taata.
I te fenua Marite (États-Unis) 113 ia i nia i te 10.000
I te fenua Italia te vai nei i reira hoê ahuru-ma-vau tauatini taata o tei
bau atu to ratou matahiti i te 90.
90 matahiti
I rotopu i taua mau ruau ra, ua taiôhia 16.000 taata mai te
i te 99, e ua
e tae atu i te 95, 1.300 taata mai te 95 matahiti e haere atu
hau atu i te hanere taata tei mairi te hanere o te matahiti.
12 000
Tei te Vahine te re no te oraraa maoro aê i te ao nei. Ua roaahia
noa iho ia.
vahine tei hau atu to ratou matahiti i te 90, te tane ra e 6.000

Te Taiete Faaapu no Tahiti

no Tahiti nei,
Ua ite paatoa tatou i teienei e te rave nei te Taiete Faaapu
i te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia hoi:
maa e au i te
Te iita, te vi, te painapo e te tuvava e te tahi atu â mau
tapunu, araua`e iho ia.
maa puno,
Haamana‘o tatou, i roto i te tai me e hiaamu ai tatou i teie mau
nei,
e
te
maa-hotu
hoi
teie
o te fenua
no
Tahiti
ï te hoo i ta te Taiete Faaapu
la e nëheEita
atura
hoi.
mau
au
mea
e
paatoa,
tatou
ia
e
ea
e here noa-hia
taua maa
i
hiaamu,
tatou
to
nehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o
te
fenua
iho
te
hamani-mâ
maitairaahia.
ta-punu nei, e no

Te hoê taata rahi mau:
O vai te taata o tei hau aê i te rahí i te ao atoa nei? O te hoê ia
noa iho to'na matahiti, ua faitohia
tamaiti api roa no te fenua Aiphiti, 19
to'na matahiti mai te takta
je rahi no to'na tino e 2 metera 90. I te 13 no
ra oia i te
nei ihoa ia to'na tupuraa. Ia tae ra i te hoê mahana te rave
no
te
paêpaê
o
tei
hamanihia
ohipa peni fare ua topa mai oia na nia i
- te raveraa ohipa.

�TORÉA
E i te hoê tau na avaê i- muri mai i taua toparaa no'na ra, inaha ua
tupu atura to'na tino i te rahiraa e te haere noa ra to'na tupu i te rahiraa
i te mau mahana atoa ra.

Te manu -reva Farani
I te mahana matamua no te ava'e Me i maid a'enei, i roto i te 100 ré no
te pae ohipa faatere manu-reva, e 60 ré tei roa mai i te farani.

"Te Pia FORA!"
Te Pia floral, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua i roa a i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua han to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na orarah maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN.te fatu.

Te maifai e roaa mai I fe mau haari o fei fa mefua-auri-hin
I roto i te Torea numera 3 no te 15 no Tiurai 1937, te haapii
atu ra te Torea ia outou i te ravea maitai e te huru no te ta
metua auriraa i te haari, mai reira mai e tae roa mai i teie nei,
rave-rahi te mau raveraa'api o tei iteahia mai e te tahi mau hoa
i to matou, no te ta metua-auri-raa i te haari e ua tupu hoi taua
mau tamataraa api ra e te manuia rahí roa.
I te fenua ra o Rangiroa, ua tamata te taata ra o Elias Salem
i te hoê ravea api no te ta metua-auri-raa a te haari i nia i ta
ana faaapu, e 200 tumu haari te rahiraa no te haari i roto i taua
faaapu na'na ra, teie te hurt no te raveraa no taua ravea api
na'na ra, oia hoi: eita oia e tuu i te metua-auri i raro i te tumu
no te haari mai tei faaitehia i roto i te Torea f mua ra, e rave
ra oia i te metua-auri, hoê punu û te faito e a ueue ai na roto
f te mau fa-haari (tauma i nia i te tumu haari rave ai i teie
nei ohipa).
O te raven ia o tei hau roa aê i te maitai. Te rahiraa no te
puha ta taua faaapu ra í horo`a mai e piti tane i te matahiti hoê,
ua:.faaau te reira i te puha e roaa mai no roto 1 te vetahi mau
faaapu maitetai roa aé o Tahiti nei,

�te maitai, maori ra e: no
Teie atoa te vahi o tei hau roa aê i.
te hauâ o te metua-auri cita atura te iore,e faNaea faahou
te puai
ta metua-auri-hia ra, cita atura ia taua
i nia i taua mau tumu, i
taua mau hotu o te haari ra.
mau iore ra e faxino faahou i
to'na mau hoa ia tamata i teie
No reira te ani nei te Torea i
mai ia'na i te mau vahi ta
nei mau ravea, mai te faaite atoa
muri aê i taua mau tamataraa ra,
ratou i ite no te manuiaraa i
ta matou nei Vea.
ia ,nehenehe ia matou ia faaite atoa na roto i
ravea
o
tei
ravehia e Mr P.
O te huru atoa hoi teie no te mau
te
fenua:
Maupihaa,
Manuae
Miller i roto i ta'na mau faaapu i
e Motuone.
i to'na mau
Te faaite atoa atu nei te piha ohiparaa a te Torea
hoa e, te vai atoa -nei ta'na metua-auri, metua-auri numera hoê
kiro i te paero hoê, tei hinaaro
maú, tei hau aê i te maitai, 100
re, poroi noa mai.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"

maitai e te boo-mama, o te hoohia
Te avaava oviri o tei hau i te
puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i Papeete nei 1 fr. 10 i te
taoa rii haamauruur► i : tipi ofati e
i roto) tei roto te hoê mau
aore ra e tahere arapoa poepoe.

Te fare-pureraa rahi no Reims

o te fare-pureraa ia o tei hau a`e i
Teienei fare-pureraa no Reims
nei, e 900 hoi matahiti te maoro
té rahi i te mau fare-pureraa o te ao
te
hamani,
e i roto hoi i teienei fai
i teienei, mai te mahana i oti ai
i mutaa ihora. O
re-pureraa e faatahinu hia'i te mau arii no farani,
te
nehenehe
e te faai
-roa
a`e
te fare-pureraa atoa hoi teie o tei hau
teienei
fare-pureraa,
e
i
nia
hiahia i te ao nei, te mau faaunaunaraa
ofai
taraihia
e
te
rima
taata
e
o
mau
mea faaunauna anaêhia ia e te
tarairaa
o taua mau ofai nei, ia au mai te himau
tei faahohoãhia te
i oti aenei, ua hinaaro
tihiti ra te huru. 1 te tau no te tama`i rahi
taua
fare-pureraa nei, mai
i
roa o Purutia i te haaparari huâhuâ roa
iho i taua fare-pure:
i
nia
te faatano pinepine i ta4la ra pupuhi fenua
ino
roa.
Noa'tu a ia teienei
vahi i
nei, e rave rahi ihoa hoi te mau
mai teie, inaha
mau
fare faahiahia
mau hamani-ino rahi i nia i te hoê
ua oti nehenehe maitai faahou a mai to'na ra huru matamua,

�TOREA

16

Rave rahi te mau tauturu moni i tae no te hamani faahouraa, no
te hinaaro onoonohia ia oti faahou, mai te huru matamua, no te mea
e fare-pureraa tuiroo mau teie. Ta Rockfeller ana`e iho tuhaa moni i
horoa (oia hoi te taata ona marite ra), e piti ahuru mirioni.
I te otiraa atu ihoa te tama'i rahi, te haamafaraahia ihoa te hamani faahou i taua fare-pure nei, e i teie matahiti 1937 i mairi aenei
oti roa'i, mai te huru matamua ihoa, e i farii faahouhia ai te taata i
roto i taua fare-pure nei.
I teie matahiti, ua faatupuhia te hod taurua rahi hanahana roa i
te oire ra i Reims, no te tomoraa itaua fare-pureraa rahi nei, e ua
,^haamana mai te Pope rahi i te Cardinal rahi no taua oire nei ei mono
no'na i roto i taua oroâ rahi ra, rave rahi atoa hoi te mau Cardinal
e te mau Epikopo, to te tahi vahi e to te tahi vahi o te fenua farani
tei putuputu anaê atoa mai i reira no taua oroâ rahi nei.
Ua tae atoa hoi i taua oroâ ra: te Peretiteni no te Repupirita Farani, te mau Faatere-Hau, te mau Tenerare, te mau taata
te mau taata mana hoi no roto i te Apooraa Rahi e tae noa
mau huitaata teitei no farani, e te rahiraa huiraatira iho hoi, o tei
paatoâ no te haere atu e faahanahana i taua oroâ ra, e no te faa
faahouraa atoa i te mau parau paari e rave-rahi no taua fare-pureraa: tuiroo rahi nei.

Taviri ra a

teania

Ua tae mai nei te faaiteraa i te piha ohipa a te Torea a te taataf
na te Hau, mai te ani mai e ia faaitehia te mau taata atoa, e
I te mahana pae 2G no Afete nel, e tavirihia'i taua taviriraa
na tatou nei, e o te mau taata atoa, aita ea ta ratou titeti i roaa,
haavittviti i te haere atu a hoo mai, te vai ra ea te mau titeti
hopea, e o te mau titeti tano mau paha ia.
Tamata atu e homa i to outou manuia mau, eiaha e mataitai noa
¡ teie nei ohipa faahiahia, mai te rave-ore i te hod titeti na

"Te Mettla Anti"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohipar
a te Torea; te paero 100 kiro; 130 farane i te paero ho~,
jaíP$IAfERIR jbloI$

JuVENTIN _ $(18 DU COMMANDANT DF.fiTRi

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1130" order="17">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/5d85d7eef948cf8cfe2bd9180a98c167.pdf</src>
      <authentication>4832dd2e6165702dc326a356e6b36568</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29485">
                  <text>MATAHITI

TËTkPA 193§

TOR:,,,.

q;,

~5,.

•

Fi

1,-':.~:

. ..... ',..:~:..A

HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAH® TARA — E

2

FARANE I TF. VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te mau peapea huru rau

te .A nei.,

I te ava`e i mairi acenei, ua aehuehu to te ao atoa nei i te mau peu a
te purutia na rato i to'na hinaaroraa i te ami tahi mai i te Hau TehetoSolovati ( Tchéco-Slováquie ).
a':
Te mau taata hoi no teie nei au ra, e ti10ü" táa a"' itt ra u att
tahoê
paari
maitai,
ua
no te tahi Flau e no te tahi Hau, e o tei ore â i au
fanau mai hoi teie nei Patireia i te hopearaa o te tama`i i mairi acenei, i
te matahiti 1919.
No roto mai hoi te vetahi pae o taua mau taata nei i te Hau Oterita,
o tei amui tahi ana`e mai i raro ace i te faatereraa Hau no Prague, te pae
rahi hoi o te man huitaata no te Hau Teheto-Solovati no " Tchèque" mai
ia o tei puhapa i Bohême, to'na oire pû ra o "Prague" ia, te vetahi hoi
mau huitaata ra, e mau taata Solovati ia, huru`e ia pupu taata i te mau
.taata no Teheto, e te vetahi hoi pae ra o tei nae`ahia e 3.000.000 taata,
e mau taata purutia ana`e ia, o tei puhapa tia mai i nia i te otia fenua no
Bohème, inaha a tahi acenei hanere matahiti te maororaa i te reira. E i
mutaa iho ra hoi te riroraa atu o Bohème i raro ace i te faatereraa Hau
no Ote ita, na hinaaro Oterita i te faariro i taua fenua ra ei Hau Purutia,
no te haamaitairaa atu i taua mau huitaata purutia e puhapa ra i reira.
Ua puhapa taua mau huitaata puritia nei ì te hoê paean fenua mou'a o
o tel parauhia e "Sudète", ua topahia atu hoi taua io`a ra ï nia ia ratou,
ei faataaraa ia ratou i te tahi atu mau purutia.
Mai te riroraa mai â te fenua Oterita i te purutia, aita'tu ra ta'na e tiaturiraa, i mua roa, maori ra ia e, o te amui-tahi-raa mai o taua mau purutia Sudète nei i raro ace i ta'na ra faatereraa. Teie ra hoi te vahi i taupupu ai maori ra ia e, te vai nei te hoê faaotiraa no te autahoêraa i rotopu
i te Hau Teheto-Solovati, te Flau Farani e te Hau Rutia. No reira hoi, mai
te peu e, i haru oia i taua fenua ra na roto i te puai, e tapao faaite ihoa
ia et te imi maira ratou i te ravea no te faatupuraa i te hoê tama`i rabi,

�2

TORÉA

Aita roa o Farani, e aita roa hoi o Peretane, e aore ra te tahi atu mau
Hau êê, o tei amui tahi mai i te Hau Amui nei, e hinaaro noa a`e i te tama`i,
te imi noa ra ratou i te mau ravea atoa eiaha roa te reira ohipa ia tupu
noa a`e.
E tupu te hoê tama`i, mai te peu e na Purutia iho e faatupu mai.
O te vahi noa iho ia e feruri noa-hia nei.
Oia hoi e, o te tama`i anal ta Purutia e hinaaro nei ?
Ua ani te mau feia faatere no te Purutia Sudète i te Hau Teheto Solovati,
ia vaiiho noa ia ratou i nia i to rotou ihora tiamaraa, i nia i te mau vahi
atoa ra, to ratou hinaaro ra, maori ra ia e, o te amui tahiraa atu ia ratou
ia Purutia.
Te mau vahi hoi e puhapahia ra e taua mau purutia Sudète nei e mau
faufaa rahi ana`e hoi to reira, e te mau vahi ohie hoi no te parururaa atu
i te enemi, no reira mai te peu teie nei mau vahi ia riro atu i roto i te
rima o te purutia, mai ta ratou e hinaaro ra, riro atura ia te reira ei mea
fifi rahi no te Hau Teheto-Solovati no ta'na tereraa ohipa, e no te paeau
hoi no te parururaa atu i to'na ra Hau, no te mea hoi tei nia mau iho
i te otia te vahi ta ratou e nounou niai nei.
E na roto i to Peretane e to Farani hinaaro-ore-raa ia tupu ihoa te tama`i, mai ta purutia e hinaaro ra, ua tahoê to raua mana`o no te aniraa
atu i mua i te Hau Teheto-Solovati e, ia faatia atu i te hinaaro o taua mau
urutia Sudète ra, mai te vaiiho atu i te tiamaraa no ratou no te faatereraa
ia ratou iho, mai ta ratou e hinaaro ra.
Aita ra te reira i au i to purutia hinaaro, te imi mai nei ia oia i te peapea,
na roto i ta'na ra mau faaueueraa, mai te maro mai la i teie nei mau purutia Sudète, ia horoahia atu taua mau tuhaa fenua taatoa ra no ratou roa,
mai roto mai ia i te afaraa no te ava`e Atete i mairi acenei, te faatupuraa mai
te Hau purutia ia au 1.500.000 faehau i nia i taua otia Teheto-Solovati nei.
Tei roto te mau huitaata no Europa taatoa i te peapea i teie nei mau
mahana. Ua faaineine o Farani ia'na i teie nei mau mahana, rave rahi te
mau taata tel ohihia ei faehau e ua tuu ana`ehia atu ratou i nia i te mau
otia fenua no te parururaa atu, mai te peu e, e tupu taúe noa mai te hoê
peapea.
I te 3 no Tetepa nei, ua tuu atu te Hau Peretane i to'na mau manua
tama`i no te arairaa i te pae miti no Apatoerau.
Ua faatupu o Purutia i te hoê Apooraa Rahi i te oire ra o Nuremberg,
ua putuputu pauroa mai hoi i taua apooraa rahi ra te mau feia toroa mau
no raro a`e i te faatereraa a Hitler, e i reira hoi ratou e aparau ai i te mau
parau atoa e au ia ratou no to ratou ra Patireia.
Hoê noa iho vahi iti e otohe ai o purutia i muri maori ra e, ua papu
maitai ia'na e, mai te peu oia i haamata na mua i te tama`i, pauroa to te
ao atoa nei i nia ia'na

�TdREA
Area ia Italia o tei riro ei hoa no Purutia, aore roa oia e muhumuhu
noa a`e, te faaea noa ra oia.
I roto ra i ta'na mau faahitiraa parau i te 10 no Tetepa nei, te haapapu
mai ra ia e, mai te peu e, ia tupu noa'tu te tama`i ra, e pee ihoa ia ona
na muri i te purutia.
I te fenua Marite amui ra, ua huru ê oia i teie nei mau mahana, ia au

i na ava`e i mairi a`enei.
Alta roa te Peretiteni Rosevel, e hahaere faahou i teie nei, te faaea noa
ra oia i roto i tona Aorai parahiraa (Maison Blanche 1. Ua haapapu atu
ola i ta'na parau ia purutia, na roto i te hoê tuuraa reo paêtaêta maitai, a
ite oia a feruri e aha ia te auraa no te reira.
No reira mea papu roa, mai te peu e, e tupu noa atu te hoê peapea eita
roa paha o purutia e farerei noa a.e i te hoê a`e tauturu na te Rau Marite, eiaha roa tatou e faatupu noa a`e i te maere mai te peu oia i te amui
tapi mai ia tatou mai te matahiti 1917 i mairi a`enei. Ua papu hoi ia tatou
e, te tiaturiraa o taua Patireia rahi ra, maori ra ia e, tel nia ia Farani raua
o Peretane.
Ua faaite papu hoi o Rumania e, mai te peu e tupu noa'tu te hoê tama`i
e pee mai ihoa oia na muri ia tatou. E te Hau Vuto-Salavia (Vougo-Slavie )
tel riro ei hoa here no Rumania, eita atoa hoi ia e hi`o mata noa i te reira.
Te oineine atoa ra hoi to te Hau Polone no te aro atoa'tu ia purutia,
te haere noa ra hoi to ratou auoreraa ì te rahiraa, i te mau mahana atoa
ra, i te peu a te purutia.
Te pee atoa mai nei hoi te rahiraa taatoa no te huitaata Rutia, na muri
ia tatou, teie ra te vahi fifi no ratou, maori ra ia e, alta to ratou mau otia
fenua i tuati tahoê atu i nia i to purutia.
E na fea ra te Hau Tapone i roto i teie peapea rahi mai te peu e i
tupu noa'tu ? Te mana`ohia nei ia e, eita roa paha ia ta'na e nehenehe ia
tauturu atu ia purutia, inaha hoi, tel roto ona iho i te peapea tamai e te
Hau Tinito.
Te manaôanoa-hia nei e, eita roa paha o Purutia e manuia noa aê i roto
i ta'na opuaraa tama`i, ahiri paha oia i faahiti mahuta noa mai, e manuia
aê paha ia o'na, i teie nei rå, ua araara tatou e ua ite hoi tatou i to'na
hinaaro, mea fill oia te upootia i nia i to'na mau hinaaro, teie ra te vahi
toe e feruri-noa-hia nei, maori ra ia e: e aha na te manaô no te hoê
nunaa rahi taata mai te peu e ua hae to ratou aau na roto i te mau
faatihaehaeraa a to ratou ra mau feia toroa faatere.
Te huehue nei to te ao atoa nei i teie nei, i te mau peu a te hoê taata
maamaa e rave nei, te tia`i noa nei, e aha ra te peu e tupu ananahi aê?.
Te faaite mai ra hoi te Tavana Rahi na roto i ta'na yea i teie nei mau
mahana e, ia faaea hau noa, e nehenehe ia'na ia tiaturi e, e faaroohia

�ta'na ra parau. I ô tatou nei, aita tatou e papu maltai nei i te mau hur
peapea e tupu nei. Hoê noa iho mea maitai ia tatou maori ra e, o te tia
papuraa atu i nia iho i to tatou ra mau taata rarahi faatere i to ta
Eatireia e i nia hoi i te au tahoêraa.

No reira a tiaturi anaê tatou i nia i to tatou faatereraa maitai,
o te hoê te reira puai rahi. E ua ite atoa hoi tatou e, e ere o
tatou anaê to to tatou pae, e te manaô hoi o to te ao atoa nei,
tei nia anaê ia i to tatou pae,
Te mau manua tama`i hoi o to tatou mau Hau amui, ua rito
anaê ia ratou et upoo faatere no raro i te moana.
Te haere nei tatou i roto i te mau taime ahoaho. Te rahi ra
hoi te mau ravea huru rau api na te mau papi na te reva, no
reira e ore te hoê aê oire no Europa e ere noa aê i te mau tupita
a taua mau papi-retida ra. Area ra, ua papu maitai roa i to tatou
enemi e, te mau hamani-ino-raa atoa ta ratou e rave mai i nia
i to tatou mau fenua, e aore ra í nia i te mau fenua o to tatou
Hau amui, e tahoo oíoi-noa-hia atu ratou.
A tiaturi anaê tatou i nia í to tatou nunaa rahi taata, o te ore
rõa e mou, e i nia hoi i ta tatou mau moihaa rahi tama`i.
A pupu atu tatou ì taua mau puai rahi ra, no te haamouraa
i to tatou mau enemi, e a roaa mai ai ia tatou i te hauraa hopea
mau ra.

1

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo lira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr Renê Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

I te fenua Mexique
Aita roa te Peretiteni no te Repupirita Mexicaine i farii noa a`e
i te aufau atu i te hoê a`e mau tuhaa moni na te mau Taiete ô repo.
o tei haruhia mai e ratou ra, te mau faufaa.
O Marite, o tei horo atu no te paruru etaetaraa atu, no te tautururaa i taua mau Taiete ra aore roa oia i manuia noa a`e,

�TOREA

5

no MeLia faaore roa i te farii faahou i te hoo mai i te mori arahu
te faaoreraa i te hoomai
xique e te imi atoa ra oia i te mau ravea no
Mexique.
no
i te mau tapu auri moni
Te faaite-atoa-hia ra hoi na roto i te mau yea no marite e, ia iriti
atoahia to'na mono, to te tahi e to te tahi, mai nia mai i te fenua
marite e te fenua Mexito.
Aita ra e tiaturihia e, e haere teie nei peapea i te rahiraa.

Te fare Moni a te Initia-Taina
E farii teie nei fare moni Initia-Taina i te moni a
mai i
te mau huru taata atoa o tei hinaaro e hopoi
e ta ratou hoi e nehenehe ia tü mai e
reira e vaiho
iriti atu ï te mahana ta ratou e hinaaro, mai te titau
ore atu taua fare moni ra i te hoê a`e taime. No te faaherehere-noa-raa i ta outou moni i te hoê vahi maitai
o te ore roa outou e manaonao no te hoê a`e mau fifi
e tupu.

Ê riro teie nei fare moni, ei ravea maitai no te faaherehereraa i ta outou moni e te mau taata o tei faaea i te tahi mau vahi e aore 'ra i te mau fenua atea.
I te fenua Tinito:
Te tamau noa ra te Hau Tapone i te haere i mua, i roto i te hohonuraa nó te fenua tinito, te opua ra o Tapone i teie nei no te haru
mai ia Hankéou.
Te tamau noa atoa ra hoi o Taina i te paruru etaeta atu i te enemi,
tera ra mahana ra, ua otohe, e mahana ra ua otohe.
O Rutia ra i na mahana a`enei, o tei haavi atu ia Tapone, mai te
no te otia
peu ra hoi e, te tamata nei raua i te faaoti i ta raua ohipa
ia
o Taina i
ea
ra
ere
te
maru.
Te
i
fenua o Mand-Ohourie, na roto
te reira tauturu rahi i ta Rutia ia'na.
Na roto i teie nei mau peapea rarahi e tupu nei i Europa, aita atu
ra te Tapone e hepohepo faahouraa, tamau noa atu ra ia oia, i te aro
atu ia Taina.

�~
TOR EA

6

Te faaite ra o Taina e, ua ineine noa oia no te paruru atu i te enemi e tae noa'tu i te hopea, te faaite atoa ra hoi oia e, e tamau noa
teie nei tama`i i ta raua no na matahiti e rave rahi te maororaa.
Te

Pape « GAZOR"

Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoé, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

I te fenua Paniora:
I te ava`e i mairi a`enei, ua tamau noa te nuu o Franco i te haere
i mua, rave rabi hoi te mau fenua api i roaa mai ia'na. Te pae no te
Repupirita o tei vahi pae piti, te paruru nei ratou i ratou iho, na roto
i te puai.
Te manaohia nei e, eita ihoa paha ratou e upootia, noa atu â ia to
ratou puai rahi i teie nei mau mahana i te parururaa atu ia ratou,
te vaira ra te mahana, e topa ai taua puai ra, e a riro atu ai te rd
rahi ia Franco, mai ta'na ihoa i hinaaró, e a riro atu ai oia ei upoo
faatere no te fenua Paniora taatoa.
O Farani e o Turetia:
Ua oti aenei te hoê parau faaau i rotopu i te Hau Turetia e te Hau Farani, no te faahoaraa ia raua. Te hoê teie faahoaraa faufaa rahi, no te meae
hia ia rahiraa mirioni taata mahometa piri farani i taua fenua Turetia nei. E
haapuraa hoi te fenua Turetia no te haapaoraa Mahometa, ua au ia mai Roma
e te Pope no te haapaoraa Katorika. A vai taaê noa'tu ai ia te farii-ore-raa
o te taata rahi Faatere o Turetia i te faatereraa mana a taua haapaoraa Mahometa ra, aita te mau Mahometa e hi'o ino atu ia'na no te reira.
Aita atoa hoi i mo`e i te Turetia e o te vai inoino-maha-ore noa nei ia i te
Hau Italia i te haruraa o ratou i te matahiti 1913, ma te rima puai i te fenua
ra o Tiripolitane (Tripolitaine), mai roto mai i te rima o te Hau Turetia nei.

I te fenua Italia: - Ua iteahia e i te fenua Purutia, ua tuu oia i te hoê ture no te haamou-roama i te mau taata Atiuta i nia i to'na ra fenua.
Ua tuu atoa hoi o Mussolini, te upoo-faatere o Italia, i taua ture etaeta rahi
nei i nia i te fenua Italia, mai te au e: te mau Atiuta Italia atoa e noho ra
i nia i to'na fenua nei, ia haere vitiviti noa'tu i rapae i te fenua mai te hoê
taime poto roa, e eiaha ia maoro atu.

�TOREA

I le fenua Purutia

i riro iho nei
I te oire pu no Oterita i mua ra, oia hoi o Vienna, te fenua
te
upoo faatere
a
Hitler,
te
faatereraa
i
i te Elemani, o tei riro ihoa ia i roto
Emepera no
mau
te
Aorai
o
te
i
roto
i
no Purutia, te vai ra i taua oire ra,
Charlemagne,
te
Emepera
Farani
ra
o
no
taua eire nei, te hoé hei-taraunu-arii
te hoê
o tei haatumu i te faatereraa o te Hau Purutia. Ua tuu o Hitler i
mai
e
ia
afaihia
mai
Vienna
mai
taua
hei-taraunu
ra
faaueraa ia iritihia mai
i te fenua Purutia.
Ua haamana atura o Hitler i te Raatira hapa‘o no te "Musée" no te oire
tae oia
pu o Elemani, oia hoi o Berlin, no te tü atu i taua hei-taraunu ra, ia
heii
taua
iho
i
nia
no te rave mai, ite ihora ia taua taata nei e te vai ra
te
arii
Atiuta
ra
o
Toromona,
o
tei
tamau-haerehia
tarauno nei, te hohoa no
1 nia iho ei unauna, e te mau tai‘o i nia iho ra, e papai farani ana`e ia, ua
taniuniu atura taua taata nei ia Hitler, mai te faaite atu i te huru mau o taua
;hei-tarauno nei. I te iteraa o Hitler e o te huru ia o taua hei-taraunu ra,
pahona atura oia: a vaiiho atu te na hei-tarauno i Vienna na, eita vau e hitou fenua
naaro i te hoê a°e ohipa o te riro ei haamana`oraa i te Atiuta i nia i

I roto i te fare hooraa raau

a LHERBIER
I PAPEETE NEI,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ía outou te mau raau maitai rahi ra, e:
MONATOE — raau monamona no te toê, o te tupohe i te mau huru toe atoa
i roto i te opu.
Ua ite paatoa tatou e te toê nei, o te hoê ia manu hauroa i te ino, e o te tumu rahi hoi o te mau ma`i e rave rahi i nia i te tino o te mau tamarii, e tae
noa'tu hoi i te tino o te taata paari, oia hoi: te maero, te mauiui opu, te hi,
te haaparuparu i te tino, te mai iriti, te maineine te ohure, e mau tapa`o anaê
te reira no te mau tamarii e toê toratou.
Te MONATOE nei, o te raau ia o te au mau no te tupohe i tera mau
manumanu lino. E raau huero monamona e te ohie ia faaamu, e nehenehe atoa
e faarapu i teie nei raa,u i roto i te û e a faainu atu ai.

Teie te faito: ,

Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: 1 huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti e 2 huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e 3 huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa'tu i te taata paari e 4 huero.

�TOREA

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-ela e maha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuâtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 96 )
Alta noa iho i maoro atu, inaha ua mahiti faahou a`era te opani
e te haere faahou ana`e maira na nana-eia e maha-ahuru i rapae,
e i te reira haerera.a mai ra, o te raatira ia i mua roa, e areâ
i te tomoraa'tu ì roto ra, ona ia te taata i muri roa, i taua taime
ra, ua faaroo faahou atura o Ali-Baba i te raatira i te faahitifaahou-raa í te parau ra e: « Tetame a piri oe ». Ua haere anaê
atura teie net mau taata tataitahi i- nia i ta ratou ra puaahorofenua, ua faatavaha faahou ihora, tamau ihora hoi f te parahiraa
e mai te haamoe-ore i ta ratou ra mau pute-farii, o tei faatafifi
atu i nia i te parahiraa, e ia ineine maltai ratou paatoa, ua haere
atura te raatira na mua, e ua hoi faahou ana`e atura na te e`a i
haerehia mai e ratou ra.
Aita atoa o Ali-Baba i pou vave mai, te parau noa ra oia i roto
ia'na iho e: « Eita vai e pou oioi noa, auanei boi ratou e hoi
faahou noa mai ai i muri no te hoê ohipa iti i moêhia mai e ratou, aue roa'tura ia vau i te ati e ». Tamau noa'tura ra oia i te
hi`o atu i nia i taua pupu taata nei e haere noa'tura e na te mo`e
roa'tu o ratou, e ia maoro ríi ratou I te mo`eraa atu, i mana`o
aí oia i te pou i raro. E i teie nei hoi, te mau maltai noa ra ia'na
te mau parau atoa i faahítihia e te raatira o taua mau nana-eia
ra, no te iritiraa e te opaniraa i te opani o taua mato nei, ua
mana`o ihora oia e, e tamata atoa ana oia i te faahiti i teie nei
mau parau, e riro paha te mahiti teie nei opani i roto i teie mato
rahi, na faafatata atura oia i pihaiiho i taua mato rahi nei, na
nia i le e`a i haerehia e taua mau nana -eia ra, inaha ua ite atu
ra oia i taua opani huna nei, te vai noa mai nei, ua tia atura
hoi oia i mua i taua opani ra e ua parau ihora hoi e: « Tatame
a mahuti oe ». E i taua taime mau ihora, ua hamama rabi noa mai
ra taua opani nei.
Ua mana`o ra o Ali-Baba i teie nei ana e, o te hoê ia ana rahi
poiri taotao roa; ua hitimaûe roa oia i to'na iteraa'tu i te maramarama rahi i te fâraa mai na roto i taua ana ra, o te hoê hoi
teie ana rahi roa, tei paohia e te rima taata i roto i teie nei mouã
e o tei faanehenehe maitai-roa-hia e na nia roa mai i te niâraa
o taua mouâ nei, ua pao atoahia-mai te hoê apoo na reira, no
te tuuraa-mai i te maramarama i.roto i taua ana ra. LJa ite atu

�TOttEA
hoi oia i te mau huru maa e rave-rabi te huru, te mau huru
taihaa atoa o te pué noa ra i roto, te mau peru ahu tirita, te
mau tapoi terevete moni rarahi e tae noa'tu i te moni, mai te
moni pira e oia atoa te moni uouo, te pue noa ra fa, te mea
puehu haere noa na raro, e mea taaê ia o tei taputehia e o tel
apapa maitaihia ra. I to Ali-Baba iteraa i te huru o te rahiraa o
te faufaa i roto i teie nei ana i tupu mai ai te mana`o ia'na e,
eere tale haaputuraa ohipa taatoa e no teie noa iho nau na matahiti, ua haaputu-e-hia ana ra, era ê te tau, ua hanere e ua
hanere te matahiti te maororaa no te riroraa teie nei ana, ei
puhaparaa no te na'na eia, mai te monohia mai e te tahi pupe
e te tahi pupu e tae roa mai i taua tau nef.
1 to'na ihoa ia tomoraa'tu 1 roto i to ana nei, te piri faahouraa
mai ihoa ia te opani, aita ra oia i taia, no te mea ua ite oia i te
ravea i teienei no te haamahuti faahouraa.
Alta ra o Ali-Baba i ite faahou e eaha ra ta'na e rave, afta roa
ra i faataupupu rabi e aita atoa i nounou noa ae i te moni uouo
e te tahi atu mau taihaa maitatai huru rau, teie noa ta'na i manao niai i te rave, maori ra ia e, o te mau pute moni piru o tel
oti noa i te taputehia e o te vai i nia i te mau apaparaa, ua
rave ihora oia i te tahi tau na pute, mai te faaau noa ra i te
maraa ia'na e ta ta'na hoi tau na ateni e nehenehe i te afai, ua
huri maira i rapae i taua ana ra, e ua til atura i ta'na tau na
ateni e ua faaaratai mai ra i pihaiiho i te uputa e ua faauta ihora
i taua mau pute moni piru ra, i nia i ta'na mau ateni ra, ma
te faauta hoi i te vahie na nia iho roa i taua mau pute moni
nei, ia ore ia iteahia, e ia oti maitai taua mau ohipa na'na ra
ï te faaineine, ua tiâ atura oia i mua i taua uputa rahf ra, e inaha
ua faahiti atura i te parau ra e «Tetame, a piri oea. E inaha ua
piri faahou atu ra hoi taua opani nei.
I reira ihora rave mai nei o Ali Baba i te poromu no te haere
raa mai i te oire, ia tae mai ra oia i to'na ihora utuafare, ua
arato roa mai oia i taua mau ateni na'na ra i roto roa i te aua,
ma te opani tamau faahou roa atu i te opani aria. Huri ihora
oia i ta'na mau ruru vahie i raro, e na rave mai ra i na pute
moni e ua hopoi roa atu ra i roto i te piha i mua mau iho i ta'na
vahine e na tuu ihora i raro. Fafa mai nei te vahine i taua mau
pute nei, taa ihora ia'na e, e moni teie, f reira ihora te vahine
te manaö huruêraa, na eia mau ta'na tape, ia hope pauroa mai
ra te mau pute moni i te tiehia mai e te tape i roto i te piha,
afta atura e nehenehe faahou i te vahine i te tapea i to'na manab,
e ua parau atura e: «Ali Baba e, te fino ra oe i te faaea noa mai
tena te huru 1 haere ai oe i ...?»
Haamamu atura o Ali Baba i te vahine:

0

~a

�i0

TOREA

Taviriraa matamua no feie matahiti 1938
0 tel Tavirihia i te 26 no Afete 1 mairi aenel
Te numera 10.674 tei ia'na te 20.000 farane.
Teie e 38 titeti i muri nei tei ratou te 100 farane, ré haamauruuru:
0.674
1.674
2.674
3.674
4.674
5.674
6.674

7.674
8.674
9.674
11.674
10.074
10.174
10.274

10.374
10.474
10.574
10.774
10.874
10.974

10.604
10.614
10.624
10.634
10.644
10.654

10.664
10.684
10.694
10.670
10.671
10.672

10.673
10.675
10.676
10.677
10.678
10.679

Te numera 11.086 tel ia'na te 10.000 farane.
Teie e 38 titeti i muri nei, tei ratou te 50 farane, rê haamauruuru :
0.086
1.086
2.086
3.086
4.086
5.086
6.086

7.086
8.086
9.086
10.086
11.186
11.286
11.386

11.486
11.586
11.686
11.786
11.886
11.986

11.006
11.016
11.026
11.036
11.046
11.056

11.066
11.076
11.096
11.080
11.081
11.082

11.083
11.084
11.085
11.087
11.088
11.089

Te numera 0.898 tei ia'na te 5.000 farane.
Teie e 9 titeti i murí nei, tei. ratou te 1.000 farane:
0.394
9.800

1.214
10.303

6.835
11.008

7.595

8.733

9.634

Teie 15 titeti i muri nei, tei ratou te 500 farane :
1.545
5.715
11.120

2.043
5.939
11.471

2.875
8.141
11.800

3.642
8.723

3.798
9.124

5.474
10.405

Te mau titeti atoa e 6 te numera hopea, 15 farane ta ratou ré.
Teie ra te mau numera e 6 te numera hopea e o tei roaa ia
ratou te hoê rê i nia neí, eita ia ratou e nehenehe faahou i te
tiaturi e e horoa atoahia te 15 farane. Na reira i taviri faahouhia'i, e teie e 31 titeti i muri nei, tei ratou te tahi mau rê no
te 45 farane:
0.214
2.030
5.738
7.253
9.793
11,954

0.321
2.632 .
6.100
8.818
9.824

0.475
2.872
6.368
9.163
10.853

0.953
3.250
6.395
9.321
10,905

1.175
3.325
6.723
9.529
11.003

1.697
3.937
7.033
9.775
1.1:33:5

�TOR EA

"LE FLAMBEAU"

11

(e roa teie no te ha tima)

Te tima maitai roa ace i te mau tima farani atoa.
Te vai ra te pule parati, e 36 farane 50 tenetima i te hoe;
E le paero : 134 farane.
A ani noa mai i te piha o te "Comptoirs Maritime et Colonial"
i Papeete, i te tahua i raro i te fare-hotera a Teve (Hotel Stuart),
i te aroa purumu i tahatai (Quai du Commerce).

E fenua api ta te Hau Farani:
I roto i te ava`e Tiurai i mairi aenei, ua opua atura te Hau
Farani, e e rave mai oia i te mau fenua Motu ra o Paracels, o
tei au to'na ra huru i te mau le nua Tuamotu, mea nainai ihora.
Tae roa mai i teie mau mahana, aita roa taua mau Motu nei i
faarirohia ei mea faufaa, e na vai taaê noa teie nei mau fenua
i te faatereraa no te Hau Anam-Farani.
Tei mua noa mai teie nei mau Motu i te fenua Tonkin, rave
rahi te vetahi o taua mau Motu ra, ua i -roa ia i te tutae-manu,
e tia-noa hoi te Tapone i reira, no te rave-mai i taua repo nei,
no te haamaitat fenua.
Ua imi ihora te Tonitara Tapone, i Paris, i te mau ravea atoa
no te haapeapearaa ia Farani i te raveraa í taua mau Motu ra,
e ua tapea ihoa o Farani na ana te fenua.
Te Taiete Faaapu no Tahiti
Ua ite paatoa tatou i teienei e te rave nei te Taiete Faaapu no Tahiti nei,
i te ohipa ta punuraa i te mau maa huru-rau atoa o te fenua nei, oia hoi:
Te iita, te vi, te painapo e te tuvava e te tahi atu â mau maa e au i te
tapunu, araua`e iho ia.
Haamana°o tatou, i roto i te taime e hiaamu ai tatou i teie mau maa punu,
i te hoo i ta te Taiete Faaapu no Tahiti nei, e te maa-hotu hoi teie o te fenua
e here noa-hia ea la e tatou paatoa, e mea au mau hoi. Eita atura Ia e nehenehe ia tatou ia ore ia imi i te haamaharaa o to tatou hiaamu, i taua maa
ta-punu nei, e no te fenua iho te hamani-ma maitairaahia.

I Roma:
Te Pope Rahi no Roma, te raatira rahi no te mau Haaparoraa
Katorika e te upoo hoi no te fenua o te " Vatican", ua fatale puai
~ teie rü noa iho nei, e te faautul&gt;ï nei ia Hitler, i te mau hinaaro
api o te Elemani, na nia i te faatîti ï te mau haapa`oraa atoa,
mai te hamaui-ino atu, E eiaha e o te Atiuta ana teie::E:tap2trahi-

�i~

TOREA

hia nei e ratou, e aore ra i te tiahi roa atu i rapae i to ratou
ra Patireia Elemani e mai te eia atu hot i ta ratou ra mau faufaa.
Teie ra, Te hamani ino atoa nei i te mau Haapa`oraa Katolika
e te Porotetani na nia i te hamani ino i te mau upoo taata faaroo
o taua na haapa`oraa ra.
Te parau nei o Hitler e ta'na haapa`oraa api, o'na iho hoi te
upoo, te reira anaê te nehenehe e upootia e o te faaore roa i te
mau Haapa`oraa tahito, e te faauta nei i nia roa, mai te hoê idolo
ino te puai o te toto taata Elemani, te Patireia Elemani e o ta'na
e parau nei e o te reira anae iho te mea rahi no te haru-mai i.
te fenua e no te au ia faatere 1 to te ao taatoa nei.
Na nia i te mau feruriraa a Hitler, te na ô nei ia: e te mau
taata atoa aore to ratou e toto purutia mau, e mau taata no raro
roa ia, e o te au noa ei titi e no te faatereau i te toto mau no
ia roa a`e.
a mana`o-noa-hia ra, te hinaaro puai rahi o Elemani ra o te
haru faahou atu ia i to ratou ra mau aihuâraau, e te horuhoru
nei ia te aau o te taatoa, ia mana`o noa i te ati o te taata o te
reira mau aihuâraau, mai te peu e e upootia mau noa'tu o Hitler
i; nia i taua vahi ra, e faariro-atoa-hia ia ei titi.
E o Mussolini hoi, o te hoê ia taata no te fenua Latino mau,
mai te mea ra hoi ia e, e te pee atoa'tu nei ia i teie mau peu
i ta Hitler, no te mea, ua toêtoê roa oia e te mauruuru-ore i te
parau faautu`a a te Pope no Italia.
Te ite noa ra hoi o Hitler e o Mussolini e o te puai e te hanahana o te haapaoraa ra, e mea rave ata ia i te ofati i te manao
o te reira mau taata, e ia hi'o noa ra, ia rabi roa'tu ratou i. te
hamani-ino-hia. rahi roa'tu to ratou puai na roto i te tahoê.
Te mana`o papuhia ra, e o te haapaoraa Porotetani, o tei rahi mau
hoi i Elemani, e tia mai ia na roto i teie mau peapea, raua atoa o te
haapaoraa Katolika, mai te rahi e te hanahana, mai te mea e mau
paari te mau orometua no na pae e piti, na nia i te tapea hanahana
:noa i to ratou ra tiâraa faaroo mau.

"Te Metùa Amri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro; 130 farane i te pae-

ro hoê,

�TORRA

18

Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaafaro i te A fata-moni a te A fala Faaapu.

Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
huru, oia hoi : Hoê rê 20.000 farane. Hoê ré 10.000 farane. Hoê ré 5.000 farane. E 9 ré 1.000 farane. E te tahi atu ã mau ré huru nainai rü a'e.
Te tiaturihia nei ia, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o te
mau titeti i hoohia i te taviriraa i mua ra, e riro atoa paha Ia i te na reira
faahou o te vitiviti o to mau hoa i te hoo faahou ì ta ratou mau titeti no teie
taviriraa api, e mea au hoi e mai te mea e mai te reira mau, no te mea, e
nehenehe ia, ia tatou ia tiaturi e e haapinepine ia te tahi mau hoa manuia
to tatou i te maitai atu na nia i teie moni maitai e roaa atu ia ratou ra, na
nia i te haapiripirihia te mau mahana no te taviriraa.
Te mana'ohia nei e, e tavirihia teie nei taviriraa piti i te mau mahana hopea
no Novema e haere mai nei. Tei ia tatou ra hoi te hinaaro, na nia i te pau
oioiraa te titeti.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe te mana'o, te titeti i na mua
mai I. to mata, a rave. Te hoohia ra/taua mau titeti nei i te mau vahi atoa e
afata na te Hau to reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu.
e tere haere ra na te Tuamotu,
Te hoohia ra hoi i nia i te 'mau pahi hootaoa
.
e na te tahi atu hoi mau fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu,
ia nehenehe i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te ite nei outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te boo i te hoê titeti, te
vai ra ia, e nehenehe maltai i te hoo mai, noa'tu e, e teihea oe í te nohoraa.
Eiche roa'tu e tuu i roto i te mana'o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manui, no te mea o te tamaiti haapii-tamarii no Hitiaa o tei ham
aenei i te tahi rê maitai 10.000 farane, ua rave noa oia i ta'na titeti mai tei
horoahia mai, e mai te tiaturi-ore e e riro ia'na taua rê nei, e inaha ua topa
ï nia i te titeti manuia, e i teie taviriraa, na vai ia, aita i itehia e o vai te haru, a rave noa, aita i iteahia noa'tu i te tano noa mai te manuia i nia ia oe.
Manao noa na oe e, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe hinaaro i te hoo i te hoê fare, aore
i te fenua e piri mai i to oe, aore hoi i te hoê poti, ore noa'tu te hoê o teie
mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maltai roa ae to oe, o tel ore roa ea
ï manuia a'enei e tae roa mai i taua mahana manuia no oe nei.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o Lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, fa rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taon rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

�14

TOR.ËA
Tomite no te tii Pomare V:

E te huitaata o te fenua Oteania ,e,
Te faaara atu nei matou ia outou e ua faataa te Tavana ftahi
o te mau fenua faraní i Oteaniá; o Chastenet de Géry, i te hoê
tomite, mai te au i teie i mart nei:
1. — M. Ed. Ahnne —
Peretiteni
2. — M. J. Lévy —
Peretiteni-tauturu
3. — M. T. Teriieroo, Tavana —
~
»
4. — M. G. Bambridge, Tavana Oire — Mero
5. — M. G. Lagarde —
~
6. — M. Ant. Bambridge —
b
7. — M. Mataitaï. Tavana —
A
8. — M. Fontana —
Haapa `o moni
9. — M. Renetaud —
Papai parau
E o taua tomite ra, teie e tiaoro nei ia oe e Oteania taatoa,
nó te faaite papuraa e, ua ineine roa i teie nei.
A tia e Oteania rahi.
Mai te aau maitai e te tahoê, no te horoäraa i ta oe auro, e
te ario, mai te pipiri ore, no te faatia oioiraa i te tii o to tatou
Arii Pomare V.
•E te tiaturi papu atu nei matou í nia i to outou aau aroha mau,
e ia oti mau no te matahiti 1939. — Farii mai.
1a orana oe e Oteania rahi e.

Haamana`o e te mau taata atoa o te fenua nei, e ia
hinaaro mau outou i te mau tiaâ tennis paari mau e te
hoo mama, haere mai i te FARE HOORAA TIAA a

Te mau parau api hopea
Mai te 10 tae mai i te 20 no Tetepa mea ino roa te mau parau api i te reira
mau mahana. No te ite-raa boi te mau purutia Sudète e, te turuhia mai ra
ratou e Hitler, i rahi roa atu ai to ratou titau onoonoraa mai i te mau vahi e
hinaarohia ra e ratou. Teie atu ra ia to ratou hinaaro i teie nei maori ra ia e,
ia faatahia to ratou fenua i te taata purutia.
Ua faatupu taua mau purutia Sudète ra i te peapea, aua'e ra tae oioi mai.
ra te mau mutoi Teheto no te faahauraa i taua peapea ra, e ua roaa mai e,

�TORËA

15=-,

pae ahuru o taua mau purutia Sudète ra tei tapeahia i te fare auri no to ratou
hopoiraa mai i te mau moihaa tamai mai te fenua purutia mai No te tnpearaahia taua mau purutia sudète ra i te fare auri, ua haere mai ra te vetahi o
taua mau purutia ra i mua i te aorai haavaraa, tei reira te tapearaahia to ratou
mau hoa purutia ra, e ua faatupu ana'e atura i te peapea. Ua haere mai ra te
m-au mutoi no te faahauraa i taua peapea nei, e i roto i taua peapea ra te tairiraahia i te raau tairi taata e te hoê mutoi Teheto, te hoê o to ratou ra, e taata
toroa, i te faarooraa to purutia i taua parau ra, ua hitimahuta ratou i te reira.

TAIETE ATIMAONO
( Iiamaniraa Tihofia )

E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i• te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te marna
hoi te hoo.
Ua tupu faahou â hoi te tahi mau peapea mai te reira te huru i na mahana i muri mai.
Te haere noa nei ia hoi te mau parau no te haaviraa tamaq i te rahiraa,
i te mau mahana atoa.
Ua ara o Farani raua o Peretane, e ua faaineine raua i te mau ravea atoa
no te taime itea-ore-hia.
Ua arai paêtaêta maitai-atoa-hia hoi te mau otia fenua taatoa ra.
Te mau manua tamai hoi, ua ineine anae atoa hoi ia i te mau vahi i haapaohia no ratou ra, mai te au i te faaueraa a te Hau metua.
I mua i te taime hepohepo no te mau parau no teie nei tama`i, tia tia paatoa anae mai te mau huitaata farani atoa, noa'tu te huru no to ratou mall

�TÓRRA
mana'o politita, e ua pee ana'e mai i muri i te Hau metua. E to tatou hoi mau
fenua aihuâraau ra, ua faatae atu ia i ta ratou parau faaite i te Hau metua
e, a tiaturi mai, e pee atoa atu matou na muri ia oe ma te aau mehara.
Ua na reira atoa hoi te mau aihuâraau o Peretane.
E i teie nei, ua amaha pae piti o Europa taatoa, i te tahi pae: o Purutia
e o Italia, e i teie pae ra, ua fatata ia e o te mau fenua no Europa taatoa o
tei piri-mai i te pae o Farani raua o Peretane.
E tama'i riaria roa mau teie, mai te peu e, e tupu noa'tu e i teie nei ihoa
mau tau, no te mea ua rau te mau ohipa api riaria roa, e no reira hoi o Farani e Peretane i opua itoito roa ai i te tamata i te faahau, na nia i te haere
roa'tu, mai te hapono roa i mua ia Hitler te "Ministre ", oia hoi te upoo faatere o Peretane ra, o Chamberlin, mai te faaau hoi ta raua parau e o Daladier,
te upoo faatere o Farani, no nia i te vali e au ia faatia i te hinaaro o Hitler.
I te 16 no Tetepa i mairi aenei, te faahiti ra hoi ia o Tapone e, e mai te
mea e rabi noa'tu teie peapea i rotopu ia Purutia e o Teheto-Solovati, e tuu
oia i to'na mau puai atoa no te tururaa atu ia Purutia.
Te ti'aturi-noa-hia ra, e noa'tu teie mau parau etaeta e te haavivi, e riro
paha o Farani e o Peretane i te upootia no te faahau i teie mau peapea.
Te faaea ineine noa ra ra o Farani e o Peretane, na nia i te tapearaa i te
mau otia e to raua ra mau Nuu no te fenua, no te miti e no te reva e. te na
reira atoa ra to raua ra mau Hau-amui, no te taime e ore roa'tu ai e upootia
te parau no te Hau.

"Te Pia fOR,I"
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ó tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aoral ", o tel
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I roto i teie peapea rabi e tupu nei i teie mau mahana e tae noa'tu i te
mau mahana i mua nei, ia faaea hau noa ia te mau huiraatira taatoa o Oteania nei, ma te tiaturi maitai atu i nia i to tatou Hau Metua.
Mai to farani e tae noa'tu i to to'na mau aihuâraau, o tei riro ei mana'o
hoê, ua riro ia ei mea puai hau ê, e mai te apiti-atoa-hia mai hoi i taua puai
no'na nei e te tahi atu mau puai taaê, mai to te mau fenua aihuâraau no te
Moana o Peretane.
Na nia i taua puai hoi no tatou ra, i âtaátahia ai tatou, ua oti hoi i te parauhia e, ia faaturahia tei hau a'e i te puai ra, e na roto hoi i te tahoéraa o
te hoê nunaa, e riro ai oia ei mea puai hau ê.
1311"$ID1TvAIE ELIE F. JUVENT1N --- RUE Du COMMANDANT DEßTREMAi1.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1131" order="18">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/9603cd1402cb88b4d83a129be8b7b810.pdf</src>
      <authentication>a3bdc2b5207bcf11e944ff643e0a7983</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29486">
                  <text>ATOPA 1938

NiATAHITI PITI

T

~u, ~~
~~
U
*
~ ~
~ ~~
~ ~
~aF
~' ~~ aR
-~h ~
«u:!}n

HOO I "FE MATAIIITI HOÊ:

E MAHA TARA —

EA

E

2

FARANE I TE VEA HOÊ.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te hinaarQ o te " Vea Torea" ia outou
Eiaha roa e haalnoê i te faatae mai i ta outou nioni
no te aufauraa i ta outou Vea no teie matahiti e haere
nei, ia faatae mai ihoa outou ra, te tauturu mai ra ia
outou i te ora o ta tatou nei yea maitai mau nei.
Ia rabi mai ia hoi te mau hoa api tauturu, tei hau
roa'tu ia i te maitai, no te abo maoro o ta tatou yea au
rahi nei, na nia i ta'na rahiraa parau api e te tahi atu
mau ohipa huru rau, e faaite atu.
Te mau ohipa ofi a fo fafou Auvaha-Paruru
o Chappedelaine
Te faatae mai nei te Tomite o de Chappedelaine i te hoê mau
parau api mauruuru rahi roa o tei tae mai, mai roto mai i ta
ratou mau rata no te pahi i mairi a`enei.
1. -- No te mau tere o to tatou mau pahi na te Tuamotu, te
faaite maira oia e ua tuu atu oia i to'na Inana`o i te taiete farani "Messageries Maritimes" ia tarahu atu ratou i te fenua
lho net hoê pahi rabi tira-piti, ia nehenehe oioí ia haere na te
Tuamotu.
Ua feruri atoa oia e, e no te monoraa i te pahi auri i opuahia i mua ra, ia faahamani Ia. te Taiete Farani i Tahiti na, e piti
ace pahi maltai no taua mau tere na te Tuamotu ra.
2. --- No te faaoioiraa i te tere o te mau pahi farani no te
haere mai i Tahiti nef, ua monohia ïa te pahi ra o " Ville de
Verdun" na te pahi rabi ace e te tere ace 14 maire i te hora
o "Washington".

�TORL&amp;
E parau iti mauruuru teie. Te raatira pahi ra o Tetua Mervin,
ua faafetiahia oia i te fetia " Merite Maritime".
~

Te mauruuru nei hoi i te faaite atu te mau taata tai`o i te Torea
e i nia i te aniraa a te Tavana Rahi e te taatoâ o te mau taata o
te nehenehe i te taiô i te fenua nei, ua faatae mai te Ministre no
te mau Pahi Hoo-tao'a o M. Chappedelaine i te hoe pahi no te uta
i te puha rahi e vai noa ra, ua rahi aenei na ava'e aita ea i pau
aenei, i roto i te fare-uahu o Papeete.
Ua oti ia ohipa i teie nei, ua haere mai taua pahi ra, e ua uta
atu e 4500 tane puha, ua afaro faahou ia te parau no te utaraa
puha.
Te tiâturi nei ia matou, e e riro paha ia teie ohipa ei maitai no
na mahana i mua nei, no nia i te hoo o te puha.
No te hauraa o te tama`i:
Ua tupu e ua parare te oaoa rahi faito ore na roto i te taata taatoa o
te ao nei, no te atea-ê-raa atu te mau haaviviraa tama'i tei tupu i na mahana
rü i mairi aenei.
Ua oti aenei hoi i te haapapuhia atu e matou ia outou i te hurt no
te nunaa taata i roto i taua Hau Teheto ToIovati ra, oia hoi e, e mau taata
huru rau anaê to roto i taua Hau ra, tel huru ê hoi to ratou reo tumu
to ratou mau hinaaro i to te tahi e to te tahi.
Ua tupu mai hoi teie nei Hau na roto i te hauraa no te tama'i rahi i
oti aenei, na roto i te hinaaroraa no te faatereraa Hau Emepera tahito no
Oterita i te vavahi i taua faatereraa ra.
I rotopu i taua nunaa taata no Teheto Tolovati ra, te vai ra te hoê
nunaa taata purutia o tei amui atu í roto ia ratou ra, o tei naeâhia e toru
mirioni te rahiraa.
I muri áê i te manuiaraa no te faatereraa a Hitler, i te haru mai i te fenua
Oterita, opua atoa ihora te mau piri Hitler no te fenua Teheto Tolovati i te
amui tahi atoa atu i te mau purutia no te "Mouâ Sudètes" i raro aê i te
faatereraa hau no Purutia, e inaha ua manuia roa hoi taua opuaraa ra, e ua
na rotohia hoi te reira i te mau haaviraa.
E na roto hoi i taua mau opuaraa ra, e taua haaviraa ra, inaha ua fatata
roa te hoê tama'i rahi i te tupu, e ua opua hoi o Hitler i te ohi pauroa
i to'na mau taata ei faehau. Area ia Farani raua o Peretane ra, ua faaea
ineine noa raua a tiai noa'tu ai. O Rutia hoi o tei faaea mamu noa ma te
parau ore inaha ua faaineine atoa ia i to'na tau na mirioni faehau e i to'na

�TORE
tau na 10.000 pahi reva no te parururaa atu i tei haavi mai i te Hau Te,
Tolovati.
Rave rahi hoi tei mana`o e, eita roa teie nei tama`i e hau. No reira hoi
te mau faatere hau no Farani e no Peretane i opua roa ai e, e tamata ea
ratou i ta ratou mau ravea hopea roa i pihai iho ia Hitler no te tamaruraa
i te peapea. Ua taniuniu roa atoa atu hoi o Rosewelt, te Peretiteni no
te Hau Marite i te faaterehau rabi no Purutia, i roto hoi i taua niuniu
na'na ra, te faaite atura ia oia ia Hitler e, ia feruri maltai oia na mua roa
aê hou a faatupu mai ai i te tama`i, o te riro ei haamouraa no te taata taatoa
o te ao nei.
Ua tae atoa atu hoi o Mussolini i pihai iho ia Hitler. I reira ihora to
Hitler feruriraa e, mea maltai aê o'na i te farii i te hau. Ua faatupuhia te
hoê apooraa rahi i Munich (fenua Purutia) i reira hoi to te mau faatere
hau Farani, Peretane, o Hitler e o Mussolini farereiraa.
1 roto hoi i taua apooraa ra te farii-raa-hia te aniraa no te amui tahiraa atu no te mau purutia Sudètes i te Hau Purutia, mai te au ihoa i tel
faatiahia atu e te Hau Teheto Tolovati i na mahana i mua atu. Aita ra o
Hitler i tahiti faahou atu i to'na ra mau hinaaro.
Noa'tu a to Purutia ineine maitai no te tama`i, ua vi ra o Hitler i te iteraa i te mau puai rahi taaê no te Hau amui, i ore ai oia i faatia i te
hinaaro o ta'na i opua, e ua farii noa atura i tei horo`ahia mai na'na ra.
I roto i taua opuaraa tama`i na'na ra, ua mana"o ia oia e, e roaa mai ia
ia'na te mau faufaa rahi no te fenua Teheto e te ôraa mori, faufaa rabi
no te fenua Rumania, o tei riro ei moemoearaa na'na i te mau mahana
atoa ra, ta'na hoi i mana`o e, te vai ra te mahana e roaa mai ai ia'na.
A vai taaê noa'tu ai ra te mau mea atoa ra, ua riro ra na taata rarahi
too maha o te na Flau, i mua i te mau huitaata no Purutia, ei faaora, na roto
i te hauraa teie nei peapea, te faahiti atoa ra hoi te Flau Marite na roto i
ta'na mau yea e, ua riro atoa te toparaa reo o to ratou ra peretiteni o
Rosewelt, o tei parare atoa na roto i te mau miti atoa ra, ei faatupuraa
i te parau no te hau.
E mau parau mau anaê hoi te reira e te haavare ore, no te mea ua imi
te taatoãraa í te mau ravea maitai atoa „ ,~ .~ .~ •;, , . ~, ea-^u, p, teie,
nei mau peapea tama`i.
.,
Te hinaaro nei matou i te tiaturi e, e vai rriaóro tete net ' attraa, no`
te mea hoi e, ua ite papu maitai te taata taatoa o te ao nei i te rahiraa
no te mau ravea huru rau no te haapoheraa i te taata, ahiri mai te peu e,

i tupu ihoa teie nei tama`i.
Teie atoa hoi te hoê vahi maere rahi i tupu i nia i to tatou ra peretiteni
o Daladier, o tei farii poupou maitai-roa-hia e te mau huitaata no Purutia
i to'na taeraa i te oire ra o Munich, e ia oti te apooraa, ua parare ana`C

�TORÉA
atura taua mau taata ra ma te huro ana`e na nia i te puromu, tae roa atu
ai i te aoraî parahiraa no Daladier, e ua haati atura i taua aoraî ra, e ia
pou mai o Daladier mai nia mai i to'na pereoo, ua huro ana`e atura ratou
ma te popo e te haapoupou atu ia Daladier e tae noa'tu e piti hora te
maoro, e na roto hoi i te maoro no taua huroraa ra e taua poporaa ra, inaha
ua faura faahou mai ra o Daladier i rapae i taua aoraî ra e ua tia maira
I ropu i taua nunaa rahi taata o tei haati i to'na ra aoraî, e o tei tamau
noa i te Popo no te haapoupouraa atu ia'na ra. I te mau fenua Peretane,
Italia, Purutia, Farani, ua arue ana`e atoa'tu to te fenua i to ratou mau upoo
faatere, i te hoiraa mai i to ratou ra mau oire, mai te apooraa mai.
O te mau tapa`o hoi te reira no te faaite ia tatou e, o te hau ihoa ta
te taatoaraa o te ao nei e hinaaro nei.
Te mau Apooraa no Farani o tei haaputuputu ana`ehia i te 4 no Atopa
nei, ua haapoupou ana`e atu ia ia Daladier e ia Bonnet te faaterehau no
te mau pae ohipa rapae, e ua tuu atu i to ratou ra tiaturiraa papu maltai i
nia i te upoo faatere no te Hau metua.
Ua tahoê to te ao atoa nei i te îraa i te oaoa rahi falto ore i te mea e,
ua topa te hau i te peapeà rahi i farereihia i na mahana i mairi aenei, inaha
i Papeete iho nei, ua faaroo matou i te hoê vahine api, o tel rurutainahia
i te riaria i na mahana i mairi aenei, ia haamana`o oia e, e ravehia ta'na
ra tane e to'na tau na Tuane ei faehau, e ia taemaì râ teie nei parau maitai
rahi no te hauraa teie nei peapea, i te parauraa e, aue hoi toû oaoa rahi
e, te tupu nei hoi toû hinaaro i te hoihoi atu i te mau taata atoa ra no toû
nei oaoa rahi.
Na teie nei hoi mau parau e haapapu mai ia tatou i te mana`o no te
mau taata o tel ite e o tei papu i te huru mau no te ohipa tama`i.
Ahiri mai te peu ra e, alta teie net peapea i hau, e hia atura ia rahiraa
mirioni taata e pohe, mai te taue e te vahine e tae noa'tu i te tamarii, na
roto i te mau hamani inoraa a te mau ofai haaparari a te mau pahi reva
e na roto hoi i te mau fãataêroraa a te mau paura hauâ ino e te tahi atu
â mau hamani-ino-raa taaê.
Teie te hoê hohoâ ei hiôraa na tatou maori ra ia e, te mau tupitaraa e
te mau hamani-ino-raa i roto i te mau oire i te fenua Paniora e te fenua
Tinito, tel ravehia e te pahi reva.
I roto i te mau Hau, ua faatupu te mau fare pureraa i te hoê oroâ
pureraa no te haamaitairaa atu, no te peapea rahi i ore aenei. E te Pope
rahi hoi i to'na ihoa faarooraa i taua parau rahi maitai ra, ua hapono oioi
noa atura ia i ta'na ra haamaitairaa i nia iho i te mau taata rarahi o te
mau Hau o tel tae anaê i taua apooraa rahi ra.
Mea pápu roa paha e, e vai tamau noa teie nei hauraa, no na matahiti
rave
rahi, mai te mea atoa hoi e, e vai puai noa ihoa o Farani raua_ o
-e-

�TOREA
Peretane, mea papu ihoa ia e, eita roa te tama`i e tupu faahou. E nehenehe
maori
atoa ra ia tatou ia tiaturi e, i ore ai ihoa i tupu ai teie nei peapea,
puai,
te
tatou
i
ihoa
ace
hau
mea
mai
e,
e
ra ia e, no te mea ua iteahia
te
autahoê
i
roto
na
ra
ia
e
i roaa mai ai hoi ia tatou taua puai ra, maori
1914.
maiteraa o te mau patireia taatoa mai tei tupu aenei i te matahiti
maori
I roto i te faahitiraa parau ta matou e parau nei e, te mau patireia,
ra ia e, tei roto atoa i taua faahitiraa parau ra te i`oa o te aihuâraau, ua
ite hoi matou i roto i na mahana hepohepo i mairi aenei aore roa te hoê
ta'na ra hopoiä.
ace e parau, area ra ua vai ineine noa atoa no te farii i
Pauroa te taata mai te Farani tumu mau e tae noa atu i te mau Farani
te reo
no te fenua Tahiti nei, te tia`i noa ra ratou ma te aau mahara i
i te
noa'tu
tae
e i te faaueraa a te Hau metua, mai te taata tiaraa teitei e
í te
noa'tu
tae
taata rii, ua ineine ana`e ratou pauroa no te tururaa atu e
hopea no te roaaraa no te rê rahi.
Teie nei hoi mau peu hiôraa maitetai, tei ravehia aenei e to te mau
fenua rii aihuâraau, ua na reira atoa ia te tahi atu mau fenua o tei
tamaru atoahia e te ceva farani.
i
A oaoa anaê tatou, na roto i te parauraa e, ia ora o Farani i roto
te hau, te tahoêraa ra o te hanahana ia.

A®N ®
'.TAIE .1. lJ ATIMAONO
( l°Eamaniraa Tihota)
E to te fenua nei, haamana 'o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tih4
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

-Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.

�6.

TORE A

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e(naha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tudtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 96 )
Ua parau ata ra hoi o Ali-Baba e, e tau vahine e, eia ha na oe
e peapea rahi noa na mua a`e, no te mea e ere vau i te taata
eia, mai ta oe e mana`o na, ua rave mai ra vau i te mea eia-hiamai e te nana-eia. A faaore oe i te'na na mau mana`o i ô mai
i roto ia oe, e na`u oe e faaite papa atu i tel tupu, e mai teihia
mau na ra te roaaraa mai ia'u teie nei faufaa rahi.
Hamata iho ra o Ali-Baba na mua i Le rave i teie nei mau pute,
moni e ua manii ihora i mua i ta'na ra vahine, ua hitimaue roa
a`e ra hoi te vahine i te iteraa i teie nei rahiraa moni piru e
parare nei i mua ia'na, e ia hope roa teie nei mau moni piru i
te maniihia'tu i mua ia'na ra, i haamata ai o Ali-Baba i te faaite
atu i ta'na vahine i te peu ta'na i ite, mai mua mai e tae noa
atu i te hopea no taua ohipa ta'na e hopoi mai nei, e ma te a`o
atu ra oia i ta'na vahine e tapea noa na raua anaê i teie nei
ohipa, ei mea huna, e eiaha roa'tu ia parare i rapae.
A ite ai te vahine i te afaroraa o te ohipa i ravehia e ta'na
tane, topa noa'tura te manao hau o te vahine, e ua tupu mai ra
te oaoa i raua atoa, no teie maitai rahi e roaa nei, e ua hinaaro
atu ra te vahine i te tai`o tataitahi i te rahiraa no teie nei moni
piru e vai mai nei í mua ia raua.
Ua parau iho ra o Ali-Baba i te vahine e, e ta`u hoa e, eaha
ana hoi te na mana`o to oe? Mai te peu e, e i te ohipa Laid oe
ra, aita paha ia e tau e oti ai! Teie te mea hau a`e í te maitai :
e haere au e ô i te hoê apoo e a tanu atu ai taua i teie nei moni
i roto i te repo, auanei taua e roo-noa-hia mai ai e te enemi.
Parau mai ra te vahine i te tone e, mea maitai a`e no taua ia
ite i te rahiraa o ta taua moni, a haere atu oe a ô i to apoo, e
haere ana ia vau i te oire e imi mai i te tahi faito i faitoraa i
ta taua moni.
Ua pahono atu ra o Ali-Baba i te vahine e, te na peu ta oe e
rave na, e peu rii au ore roa ia ia`u, e o te hopea o te na mau peu
ta oe e opua na, e iteahia taua, niai te peu eita oe e faaroo mai
í ta`u nei parau. Tiâ atu ra ra i te hinaaro o te vahine, e ua
parau faahou noa'tu ra o Ali-Baba, atira ia, a rave mai ta oe i
hinaaro.
E na roto â hoi i te mana`o mârô o te vahine nei, ua haere
ata ra oia i te utuafare o Cassim, to'na taoete Lane, e ia tae atu
ra i reira, aita o Cassim i to'na fare, te vahine ra to reira, ua
ani ata ra oia i te vahine, e ia horoa mai ia'na ra i ta t+aila faito

�TOREA

7

faahoi faahou mai ai. Ua ani
no te tahi maa taime iti poto, e a
te faito ta oe e hinaaro,
mai ra taua vahine ra, eaha te huru no
te
faito
rahi
anel
e
aore
ra
te
falto
nainai
anel, ua parau atu
o
nei e, o te faito nainai ta`u e hinaaro.
a
Ali-Baba
ra te vahine
a tia`i
Faati`a maira hoi te taoete, vahine ma te parau atu e,
rü mai oe, e haere au e tü.
roa
e, e tau na taataraveve
No to teie nei hoi taoete vahine ite
hoi
teie
na
mane() ia'na nei, eiaha
o Ali-Baba ma, i tupu ai te faahou
ihora te taoete vahine e e pamane()
raua,
na
nei faito
te faito, hou a horoâ atu ai
i
rai oia i te hinu paari i raro a`eAli-Baba vahine e, ua maoro rü
ia
i te faito, e ua faataa atu rateie
nei faito.
au, no te imi-noa-raa na i
vahine, ua haere oioi atu
Ali-Baba
te
faito
ia
mai
I te roaaraa
rahiraa moni piru ra
mau
taua
i
ra i te fare e ua faito iho ra
au i to'na ra hinaaro,
e ia oti maitai i te faitohia e ana, mai teua ite papu atu ra i te
mea
ua rahi roa'tu ra t.o'na oao!i, no te
rahiraa taatoa o ta raua ra piru, e ua haere atu ra e faaite í
te tane, e ua oti i te faito i teie nei.
iho ra te tane i taua
E ia oti roa te apoo i te ô-hia, ua rave
i te apoo. Te haapoí
roto
nei e ua huri atu ra i
mau moni piru te
apoo,
te
haere
atu
ra
te
vahine
e faahoi i te
nei o Ali-Baba i
te
taoete
vahine, e hiparau atu i
faito, mai te au hoi i ta'natei tahi
noa taime poto, e i te faahoinaaro noa oia i te falto no
i hiôhiô noa a`e i raro
raa hoi i talla faito nei aita roa hoi oia i te vahi i paraihia te
a`e, te piri noa ra hoi te hoê toata piru
hinu paari ra.
o te taoete vahine, ua pü atu ra ia'na
Ia tae atu oia i te fare
ía au i ta`u
e ua parau iho ra, te faahoi mai nei au i ta oe faito, i hinaaro
te hoê taime poto, e aita vau
i parau atu ia oe ra, e no
ia huruê ta`u parau, mauruuru ia oe.
taoete i te falto, ua taa noa
, I te raveraa mat ia hoi te vahine
e te piri ra i reto i te hinu
iho ra ia'na na nia i te tapearaa mai,
ua
hi`o iho ra, e ua ite atu ra
mea,
te tahi
i raro a`e i te faito,
nei
te
hoê
toata
piru,
ua tupu iho ra to'na maere
e te vai noa mai
taua taime ra.
nounou
i
rahi e to'na atoa mana`o
feruri puai, e
Faaea noa iho ra taua taoete vahine nei, mai teteie
nei, nohia
Ali-Baba
ma
1
eaha hoi, e moni piru atu ra ia ta
ia raua, ua iteahia hoi
mai
te roaaraa
mai ra ia teie nei piru
e mea papa
e tei roto noa raua i te veve rabi te parah.i.-noa-raa,
no te fattote
faito
i
te
vahine
roa ia ia`u i teie nei e ua tü mai
ra
?
raa t ta raua piru, nohia mai
ia tae mai, no te
Ua tia`i no iho ra taua vahine nei ia Cassim
i te oire, ia po
toa
fare
tei
ta
raia
ia
mea aita hoi oia i te fare,
taua
mahana ra,
I
roa ia te mahana e hoi mai ai i te utuafare.
te
mana`()
o teie nei
i
mai mea atu ra ia e ua roaroa te hora
te
faaite atu
no
to'na
hoa,
í
te
farerei
vahine, no te hinaaro oioi i
nia ia Ali-Baba ma.
i te parau api no ta'na i ite no
nei, i te tuatiraa o te'aamu nei.
i
mua
te
vea
i
ia
mai
.
A taicO

�8

TbREA

Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaafaro i te Afata-moni a te A fata Faaapu.
Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
faataaraa oia hoi : Hoê rê 20.000 farane. Hoe' rê 10.000 farane. Hoe' ré 5.000
farane. E 9 rê 1.000 farane. E te tahi atu â mau ré huru nainai rü a'e.
Te tiaturihia nei ia, e na nia i te manuia rahi e te vitiviti o te riroraa o te
mau titeti i hoohia i te taviriraa i mua ra, e riro atoa paha la i te na reira
faahou o te vitiviti o te mau hoa i te hoo faahou i ta ratou mau titeti no teie
taviriraa api, e mea au hoi'e mai te mea e mai te reira mau, no te mea, e
nehenehe ia, ia tatou ia tiaturi e e haapinepine ia te tahi mau hoa manuia
to tatou i te maitai atu na nia i teie moni maitai e roaa atu ia ratou ra, na
nia i te haapiripirihia te mau mahãna no te taviriraa.
Te mana‘ohia nei e, e tavirihia teie nei taviriraa piti i te mau mahana hopea
no Novema e haere mai nei. Tei ia tatou ra hoi te hinaaro, na nia ï te pau
oioiraa te titeti.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe te mana`o, te titeti i na mua
mai ï to mata, a rave. Te hoohia ra taua mau titeti nei i te mau vahi atoa e
afata na te Hau to reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu.
Te hoohia ra hoi i nia i te mau pahi hootaoa o tere haere ra na te Tuarnotn,
e na te tahi atu hoi mau fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu,
ia nehenehe i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te ite nei outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te boo i te hoê titeti, te
vai ra ia, e nehenehe maitai i te hoo mai, noa'tu e, e, teihea oe i te nohoraa.
Eiaha roa'tu e tau i roto i te mana`o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manui, no te mea o te tamaiti haapii-tamarii no Hitiaa o tei haru
aenei i te tahi rê maitai 10.000 farane, ua rave noa oia i ta'na titeti mai tei
horoahia mai, e mai te tiaturi-ore e e tiro ia'na taua rê nei, e inaha ua topa
i nia i te titeti manuia, e i teie taviriraa, na vai ia, aita i itehia e o vai te haru, a rave noa, aita i iteahia noa'tu i te tano noa mai te manuia i nia ia oe.
Manao noa na oe e, e na tera moni iti e piti tara, ia manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe hinaaro i te hoo i te hoê fare, aore
i te fenua e piri mai i to oe, aore boi i te hoê poti, ore noa'tu te hoê o teie
mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maitai roa ae to oe, o tei ore roa ea
i manuia aenei e tae roa mai i taua mabana manuia no oe nei.

A puhipuhi ana i te Avaava

"1lTATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

�TOREA

I te fenua Tinito:
I na hepetoma f main aenei, te huru â te huru te Tapone aita
roa ea e vahi api i roaa mai ia'na.
I na mahana i main roa aenei, ua faaite ratou, ia toe i te mahana,
matamua no atopa nei ratou e haru mai ai i te oíre rabi ra o
Hangkéou, e i muri a`e, ua faaite maira e, i te 10 no Atopa, e
inaha hoi i taua mahana mau ra ihoa ua pau to'na e piti tau na
nuu rarahi i te tinito, oia hoi e 20.000 faehau te taatoaraa, e i
roto i taua 20.000 faehau ra e 200 noa iho tei ora atu.
Mea huru paruparu te nuu tapone i te pae no Hangkéou, ua
otohe ratou i mua ia taina e toru ahuru kil.ometera fenua to ratou
i mahere atu ia taina.
Ua parari tomo roa hoi te hoe pahi taora toropi i to ratou i
roto i te anavai rahi no Ilangkéou, o tei tupitahia mai e te pahi
reva tinito.
No te oreraa ratou e manuiabia i te mau vahi atoa ta ratou f
opua í te pae no te tooâ-o-te-ra, i opua faahou ai ratou e faaû
ratou i teie nei i. nia i te mau oire rii no Kwong Tung te oire
pû ra o Canton ia. Te rahi taatoa no te taata i teie nei tuhaa
fenua ua roaahia ia e 3.000.000 taata. O te hoê hoi teie oire i te
fenua tinito o tei tiai maitehia e o tei paruru etaeta__maitai-roahia i te mau oire atoa no te fenua tinito, 1.000.000:000 faehau
te tia`i i teie nei tuhaa fenua. I na mahana rii aenei, ua hapono
atu te Tapone e 50.000 faehau i te fenua Kwong Tung, mea na
te tahi-pae-hia atu te tuuraa atu i uta, e 30 pahi tama`i tei faataahia no te tia`i e no te faaâratairaa atu ia ratou e tae noa'tu i
nia i taua tuhaa fenua ra, e ua tae atu hoi ratou i reira mai te
peapea ore, aita ra hoê a`e parau api i tae mai nei e tae roa mal
i teie nei mahana no taua faaûraa ta ratou i opua ra.
A biO maitai ana tatou i te huru no Tapone i te fenua Tinito,
to'na e 2.000.000 faehau ia opere maitehia hoi te reira na nia i
te mau tuhaa fenua taatoa Lei roaa mai ia ratou ra. Ua riro mai
hoi ia Tapone, te vetahi mau oire e te vetahi atoa hoi mau reni
tereraa pereoo auahi, e i to'na mahana ra te mahere faahou atu
ra ia i roto i te rima o Taina. I na mahana rii i main aenei ua
haro mai ratou mai roto mai i te rima o Tapone i te pae apatoerau no Pékin e torn tau na oire rarahi, e ua haamou hoi ratou
e 4.000 faehau Tapone.
I te feruriraa no te mau feia o tei ite papu maitai, mai ta
matou i faaite aenei u.a roto i teie nei vea te faatia ra ia" ratou

�TOREA

to

I teienei parau ra : te mou noa ra o Tapone í te mau mahana rü .
atoa ra, i roto i teie nei tama`i no te fenua Tinito.
Teie te mau tapa`o maramarama maitai no te haapapu maitairaa mai ia tatou, inaha ua ravehia aenei te hoê faataaraa no te
taotiaraa i te rahiraa no te maa e horoâhia'tu na te mau huiraatira tivira e mai te reira atoa hoi i te pae no te baamauaraa
i te vavai hamaniraa ahu.
Te papa`u noa'tura hoi te afata faufaa a Tapone. Te mau`a
noa ra hot ta'na moni i te mau mahana atoa ra, na roto i te utuutu maiteraa i te pae no te maa na to'na mau faehau, e e hia
hoi rahiraa no to'na taata i pohepohe e o tei ore â i taiôhia e
tae roa mai ia teie nei mahana.
Eere hoi teie net tama`i no Tinito i te mea au maitaihia e
te taatoaraa no te huitaata Tapone, te hoê noa iho pae oia hoi
te pae e mau nei i te faatereraa i tete nei mahana, o ratou teie
e onoono nei.

A. CONSTANT
I

TAHATAI "QUAI DES SUBSISTANCES"

Te oaoa nei oia i te faaite atu i te mau taata e puha ta
ratou ra, e e horoâ atu oia na ratou i te moni maitai
oa a`e i te mau ona hoo puha atoa i Papeete nei.
I te fenua Paniora :

Auaê te Apooraa rahi i faatupuhia aenei i Munich o tei riro ei hiôraa
maitai. I teie nei, te iritihia nei te mau nuu faehau Italia tei faaô atu i roto
haamata ra i
i taua tama'i Poniora ra, te faaite ra te mau parau radio e, te
te Tenerare
pae
o
mai
i
te
faehau
êê
tei
tomo
teie nei te faahoi i te mau
faehau êê
mau
te
Repupirita,
pae
o
te
i
te
Franco. Te na reira atoa ra hoi
ratou
ihora
hinaaro,
e iriti
to
na
roto
i
taua
tama'i
ra,
o tei faaô mai i roto i
atoahia ia.
Te pae hopea ra, e toe noa ia o raua anaê iho, i ta raua tama'i oia hoi o
Franco anaê iho i to'na pae e te Repupirita anaê iho hoi i to'na pae, eita atoa
ia teie nei tama'i i ta raua e riro ei tumu no te faatupuraa i te hoê tama'i
rahi no te taatoaraa.
Te faaite ra hoi o Franco na roto i ta'na mau parau niuniu, e ore roa oia
e vi noa a`e e tae noa'tu i te roaaraa te re' rahi.
Te tamau noa ra hoi te mau pahi reva i te tupita i te mau oire o te pae
xepupirita, te pohepohe noa ra hoi te taata, a taaê noa atu ai ia tei pepe noa•

�TOREA

11

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
hau ace i te maitai

pereoo la o tei
Te pereoo taataahi " Peugeot", o te mau
i
te pereoo " Peugeot ", e tia te
outou
boo
pereoo
farani
atoa.
Ia
i te mau
i te mau pereoo hoo mama,
noa'tu.
Ia
hoo
râ
outou
reira i te vairaa e a tau
outou,
eita
roa
e
maoro
ua
ino,
e au atura la i te hoê maa
ta
hue
'ía
e moni
tapû rahi auri faufaa-ore.
Ia 'te hamaniraa-hia, te
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani
tano
maitai hoi no to outou
te
maitai
e
i
te
hoê teie mau pereoo o tei hau
faauta
puha. Ia hoo outou
ei
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra e mauruuru maitai outou i te
",
Peugeot
"
i te pereoo uira (Camionnette)
mau haamauaraa.
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na
pereoo
taataahi
e to outou mau
mau
A poroi ana`e mai i to outou
mono i te fare
Solari,
René
M''
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia
nei.
Papeete
i
"TOItEA"
te
a
Piha
ohiparaa
"Peugeot" e aore ra i te

Ia iteahia teie mau parau

mea maitai atoa ia ia tatou ia
I teie nei ua hau roa te parau no te tama`i,
Farani, ahiri i tupu noa'tu
Hau
ite i te mau ravea atoa o tei ravehia e te
te tama`i, mai tei manaôhia ra.
E hia rahiraa mirioni taata o tei ohihia aenei ei f.aehau, e tei tonohia atu
huiraatira tivira hoi ua faaatea-ê-hia atu
hoi i nia i te mau otia. E te mau
oire
rarahi
ra.
mau
ia i rapae i te
i roto i. te mau fare
Te mau ohipa faahiahia hoi e te faufaa rahi o tei vai
moni Initia Taina,
fare
te
faaherehereraa e tae non atu i te mau moni piru a
roa
e
roaa.
ore
vali
o
te
ua huna anaêhia ia ï te hoê mau
haamauâraa atoa o tei haamauâI teie nei mahana ra, e haapee ia i te mau
ia te reira
hia, e o tei naeâhia e hia rahiraa miria farane. Area ra, mea iti ace â
ihoa
te
tama`i,
e
hia
atura
ia
rahiraa
moni.
mau
tupu
i
pau, ahiri mai te peu e,
Hau Farani o tei faaea noa
te
no
hiôraa
maitai
ei
ra
ua
riro
te
reira
Area
i tupu noa atu i te
ma te maru e te parau ore, e ua vai ineine noa râ, ahiri
rahi teienei peapea.
ia tatou e, mai te peu
Area ra, na teie nei hoi mau peapea e haapapu mai
ra,
e rave ia tatou paatoa
ore
hopea
hau
te
maitai
e
te
e te hinaaro ra tatou i
no te tapea maitei te ohipa no te faarahiraa i ta tatou mau moihaa tama`i
raa i te hau, e amuri noa'tu.

"Te Pia /\ORAI"
iho nei hoi te hamaniTe Pia Aorai, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou
tino.
te
raahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no
i to te mau Pia
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoì.
pia Aoral ", o tei
No to outou nã oraraa maitai, a faarahi i te inn i te "
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

�12

TOREA

Te fure no te Rahui-puha i te Tuamotu
Mai teie mai ia matahiti i mairi aenei te toparaa o te hotu o te puha, e
te reira ra, no nia ia i te mau tumu e rave rahi e faaitehia atu i muri nei
Te hoê roa ra tumu rahi mau no taua mau ino ra, maori ra ia e: o te mau
Tavana Mataeinaa o tei faahuruê i te mau tere rahui, na nia i to ratou iho
ra hinaaro.
Ua faatumuhia hoi teienei ture no te rahui, no te mau tumu e rave rahi,
oia hoi:
1. No te faarahiraa i te tane puha, no te faaoreraa i te haari uto e no te
faaoreraa hoi i te mau pofairaa i te mau haari o tei ore ea i riro i opaa.
Atira noa'tu, e ua faahitihia atu teie nei parau i roto i te Torea no te matahiti i mairi aenei, te tapiti faahou atu nei ia i te faaite ia outou e:
Ia ravehia 1.000 uto no te hamani i te puha, e roaa mai ia 180 kiro puha.
E 1000 haari opaa maitai ra, e roaa-mai ia e 250 kiro puha.
1000 omoto paari ra, e roaa-mai ia 185 kiro puha.
1000 hoi omoto piri nua, e roaa-mai ia e 55 kiro puha ino roa.
Eaha atura ia te mea maitai roa a`e, eere anei ia i te rave i te opaa ana
no te hamani i te puha.
Ua itea-atoa-hia hoi e, e i te 5 e aore ra i te 6 o te ava`e, mai to'na hoturaa-mai e riro ai te haari ei omoto, m ai te 7 e aore ra i te 8 no te ava`e e
riro ai ei omoto paari, mai te 9 e tae atu i te 12 o te ava`e e riro atu ai ei
opaa, e ia marua-mai te opaa i nia i te hoê fenua haumi, e ia vaiihohia ia 13
ava`e, e haamata mai ai ia taua opaa nei i te riro ei uto.
Ia mana`ohia, te ravea maitai e faufaa-maitai-hia'i te fenua, maori ra ia e:
ia operehia e toru a`e tuhaa rahui, e piti ava`e te maoro no te avariraa i te
tuhaa hod, e e maha ihoa ia ava`e i te tapiriraa i te rahui. Te reira ra, ia
hoi faahou atu outou i te haamataraa-mai o te rahui, aita ea ia te opaa i utohia, e aore ra o te haamata noa'tu ihoa ia.
Mai te peu hoi e, e ia haamaoro-roa-hia'tu â te rahui i te mau maha ava`e
ra, ua ateatea roa ia te reira o te mau rahui, e e rabi roa ia te mauâraa o te
faufaa. Riro atura ia teienei mauâraa ei haaveve atu i te mau fatu fenua,
mai te peu e, ia tamauhia te mau rahui i nia i te maororaa o te mau 11 ava'e
atoa, mai te ra e ravehia ra i Mataiva, e te 18 ava`e mai te ravehia ra i Tikei.
Pele mau huru raveraa e ravehia ra e te tahi mau Tavana Mataeinaa, niai te
mea, e ia tamau noa ea ratou i te na reira i te faahuruê i te mau tau no te
iritiraa rahui o to ratou mau motu, e fiu te mau fatu fenua i te hopea, e
eita atura ia ratou e haapao faahou i taua ture rahui nei. E vaiiho faahou â
ia na te Hau ihoa e faatitiaifaro i taua ohipa ra, e maitai faahou ai.
No reira mea titauhia ia faatitiaifaro oioi-noa-hia taua ohipa no te rahui ra,
no te mea, e ere teie nei ohipa rahui i faatumuhia'i, e no nia ana iho i te
ohipa no te hamaniraa puha, no nia atoa ra i te paeau no te parururaa i te
ora o te taata Tuamotu no te pae tino nei, e i roto atoa hoi i te mau tau o
tO ati Titi.

�TORRA

13

Ua iteahia hoi, e te mau ati miti atoa o tei faatiti-roa i te mau fenua Tuamotu, ua tupu te reira i roto i na ava`e o Tenuare e o Fepuare. No reira,
mai te peu e, e faaetaeta maitaihia te ture no te rahui, e piti ava`e; ia maitihia ihoa ia: te tuhaa matamua i te hoê vahi maitai roa, o te ore-roa te taata
e naeâhia e te peapea i roto i te tau no te ati-miti ia tupu noa'tu, ia tiâ ia
tatou ia tiaturi e, ia tupu noa'tu te ati-miti i te mau tau i mua nei, e mea
iti roa ia te roohia i te ati, na roto i te faataaraa a taua ture rahui nei, no te
mea hoi, ua tae anaê i roto i te mau tau no te ati ra, ua putuputu anaê ia
huiraatira no te mau motu i te tuhaa no te rahui matamua, o tei faataahia
i te vahi au maitai no te parahiraa taata no te mau tau no te ati-miti. No reira
hoi, mai te mea e faahuruêhia te mau faatereraa, e hurué ia te mau mana`o
maitai i faatupuhia. Te mau ui api o tei ore ea i ite i te huru no te ati-miti,
tei roto ia ia ratou, e eita roa te reira huru e tupu faahou; parau mau â hoi
ia te reira, eita ihoa hoi e hinaarohia i te mana`o, mea maitai a`e ra i te mito
noa, 'í te mau mea atoa no te taime itea-ore-hia.
Ua pau noa to te Tuamotu i te ati-miti i mutaa iho ra, e nehenehe â ia i
te reira ohipa i te tupu faahou, aita i iteahia. Ia riro hoi taua mau ati i tupu
i mua ra, ei hiôraa e ei haapiiraa.

~

Metua Auri"
Te hoohia nei i Papeete nei, i te piha ohiparaa
a te Torea; te paero 100 kiro: 130 farane i te paero hoê.

Parau haamaramarama i te mau metua.
I te taime no te fanauraa no te hoê tamarii, rave rahi te mau
metua e tun atu i te io`a no taua tama no raua ra, i'te io`a topa
o te metua Lane, (ua tano ia) e aore ra i te io`a topa o te metua
vahine, (aita ia i tano), ei i`oa tumu no taua tama ra. Oia hoi teie
te hoê faaauraa ; ua fanau o Punua, i te hoê tama, e ua topa atu
ra hoi ia i te hoê i`oa ê atu no taua tama na'na ra, oia hoi o
Rehia a Pai, (ua hape ia, e vaiho ra i te i`oa metua o Rehia a
Pai a Punua), e na reira noa'tu, ma te hopea ore, eiaha roa e
taui faahou.
E no reira hoi e tupu mai,ai te taumaroraa i`oa i roto i te fetii
hoê, noa'tu â, e tuahine, e tuane, no te opu hoê, hoê noa ihoa ia
metua Lane e te hoê metua vahine, eita ia e nehenehe ei i`oa taaê to
te tahi i to te tahi, aita roa ia i tano, e tapea ra i te i`oa tupuna,

�14

TORE A

mau
Rave rahi aenei hoi te tau o to te Hau farani imiraa i te
i`oa
tumu
ei
ravea atoa ia tamau te taata í to ratou i`oa tupuna,
no ratou (oia hoi i tapin no to ratou i`oa) e ia vai tamau noa
te faatite reira i roto i te mau ui atoa, e mea ohie atoa hoi ia no
te
pae
monoraa
faufaa.
tiaifaroraa i te mau ohipa no
Te vai ra te tahi mau fetii, tei tamau noa i te afai i te i`oa
tupuna, aita ra te vetahi mau tavana mataeinaa, raatira no te
paeau ohipa Tivira ì ite i te faufaa rahi no taua vahi ra, e te
tamau noa ra hoi ratou i te papai, e o Piera e tamaiti na Pauro
e o Ioane e tarnaiti na Piera.
ia tapea maite
No reira te ani nei te Torea i to'na mau boa,
ratou e ia tuu atu hoi ei i`oa tumu no ta ratou ra mau tamarii,
to ratou i`oa tupuna (oia hoi te i`oa tupuna o te metua tanel e
ia tamau maítehia hoi taua i`oa tupuna ra. A riro atoa atu ai
te reina ei faaohieraa i te mau ohipa monoraa faufaa.
E rim paha outou í te maramarama maltai i taie nei:
Ia au mai teie faataaraa i nia nei, te tupuna o Punua, te tamaiti
a
ra o Pai a Punua, ia fanau faahou ta Pai a Punua, o Rehia
noa a`e,
Pai a Punua, eiaha roa'tu te i`oa tupuna o Punua ia ore
eiaha
roa
i
mua,
tuu noa'tu ai ia ne i te i`oa o ta oe e hinaaro
o
te
mea
te
mai,
no
atura o Punua ia ore i Le faahitihia i muri
ui
e
te
i
i`oa tupuna mau ia, e ía na reira mau ihoa hoi outou
te ui e Lano ai, mai te peapea ore, no te huaai a Punua.

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharoto i
raa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i 6 fate
tatini
hoê,
e
i
farane
30
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e
rane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
i nia i te mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena
te
piha-ohiparaa
i
nei,
Papeete
i
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai
faahou.
flu
Ia
tamata
outou,
eita
e
a te Torea.

Apooraa rahi no te mau fenua Oteania (Délégation)
Ua putuputu te mau mero no te Apooraa haamaitai fenua i te afaraa no te ava`e Tetepa i main a`enei, ua tae atoa mai hoi i taua Apooraa ra te Tavana Rahi e o tei farii poupou maitai-roa-hia atu e te
mau mero no taua Apooraa ra, mai tei matarohia i te mau putuputu

�'1' UII. EA

Fare Ratio Otea
( RADIO-SALON OCEAN

Baldwin BAMBRIDGE
RATIO PHILCO — PIRI — MORI nöte i'AT'TI
MATINI MORI DIRA "DELCO":

Uata hanianiraa pape toefoe: na te mori arahu

Ravea api na " FRIGELUX ". — Papai noa mai, no te moei hoc

raa atoa. Ua orero mai te Tavana Rahi i roto i taua Apooraa ra i
hoê mau parau faufaa rahi. I roto hoi i taua oreroraa parau na
ra, ua faahiti mai oia i te parau no te paeau moni, te mau parau n
te mau vahi e hinaarohia ei maitai no te fenua nei, e tae noa'tu i te
mau faataaraa ohipa tei faataahia e te Hau, no te tuuraa mai i mua
i taua Apooraa ra ia maitihia e ratou te mau vahi atoa e au ra.
I roto hoi i taua Apooraa ra ua faaitehia mai hoi e, te vai nei 9.
096.728 farane i roto i te afata faaherehereraa, ua faatiahia ia tatou
i te aitarahu mai i na moni ra 15.000.000 farane. Area ra ua fa '~
atu te Tavana Rahi i to'na manao i mua i taua mau mero no te Ap
raa ra e, mea maitai a`e no tatou te haamaua i te moni e vai i roto
i te afata no te mau ohipa e hinaarohia hou a`e a feruri atu ai i te
parau no te aitarahuraa mai i te moni, e mai te peu hoi e, e rave noa
hia atu te hoê mau ohipa rarahi i te fenua nei, e rayai noa te taata
rave ohipa i te mau taata iho no te fenua nei, mai te haafifi ore atu
i te pae ohipa faaapu e te tahi atu mau ohipa o te fenua nei.
Te mau ohipa i faataahia no Tahiti nei oia hoi: te tatairaa i te poromu faaati o Tahiti nei. Te tatairaa e te faaetaetaraa i te uahu o Pa,
peete nei, te hamaniraa i te mau fare haapiiraa, te hamaniraa i
mau auri pape, te haamaitairaa i te fare mal e te fare faafana
vahine (Maternité), te hooraa i te hoê pereoo uira no te mau pohe
mal, te haamauraa i te hoê mau ohipa api no te fare ma`i. Te hoê fare
api no te Tuanie, te hamaniraa i te hoê fare ohiparaa no te raatira
moana e te haamaitairaa hoi i te taviriraa pahi e te tahi atu â. E na
rapaeau a`e ï te mau haamaitairaa i te poromu
atoa hia te hoê fare utuuturaa ma `i i Uturo
I te mau fenua Tuamotu e te mau fenua Matuita, te faataaraa i
i te mau ohipa no te pae haapiiraa, te mau tura pape e te mau auri
faataheraa pape e tae noa'tu i te hoê fare utuuturaa
Te pae ohipa faaapu o tei apitihia atu i te Fare-ohipa a te Hau,
na ana ia e haapao í te ohipa no te faananearaa i te raau na nia i te
mau mouâ e no te faarahiraa i te ohipa faaapu anani e te faaapu fei.
Te mau haamaramaramaraa atoa no roto i taua mau amaa ra, n
roto ia i te mau faaitoitoraa i te mau u `i api, oia hoi : mai te paeau n

�16

TOREA

te haapiiraa e oia atoa no te pae ohipa faaapu e tae noa'tu i te mau
ohipa faaetaetaraa tino o te riro ei maitai no te oraraa e no te faaitoitoraa, no te faatupuraa i te hoê uí: itoito amuri a`e.
Ua faataa atoa hoi te Hau e, ia hamanihia te hoê pahi no te Hau.
E ua faataa atoahia hoi e, ia hoohia e piti a `e poti, hoê no te fenu
Mat.uita e hoê no te fenua Raiatea.
Pauroa te mau faataaraa ohipa o tei faataahia e te Hau e o tei tuu
hia atu i mua i taua Apooraa ra, ua farii ana`ehia ia i roto i taua
tairururaa ra, o tei naeâhia hoê ahuru ma pae mahana i te maororaa.
Ia hi `ohia mai te mea ra e, te hinaaro nei te Tavana Rahi i te rave
itoito maitai i te ohipa no te haamaitairaa i te fenua, mea tia mau
ara hoi, no te mea te vai ra te mau ravea atoa i roto i to'na rima.
I

roto i te fare hooraa raau

a LHEIIBIER
I

PAPEETE NEI,

e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, e roaa mai ai ia outou te mau raau maitai rahi ra, e:

1110f111T0`E -- raau monamona no te to`e.
Raau tupohe i te mau to`e atoa i roto i te opu.
Te to`e nei, te hoê ia manu hauroa i te ino, no te mea o te tumu ia o te
rahiraa o te ma'i e rave-rahi i nia i te tino o te tamarii e tae noa'tu i te
tino o te taata paari: te ma`i .maêro, mauiui te upoo, ma°i hi, paruparu te
tino, mai iriti, maineine te ohure. E mau tapa‘o te reira no te mau taata e
to`e to ratou.

Te MONAT01E -- te raau hau roa ia i te maitai no
te tupohe i te ra mau manumanu iino,
e raau huero monamona e te ohie mau ia faainu, e nehenehe atoa hoi ia faarapu i teie nei raau i roto i te îI a faainu atu ai.

Ia faainu i te 61AOMATO`E, i te poipoi roa ia, eiaha
hoê maa i roto i te opu, e 3 mahana i te faainuraa.
Teie te faito:
Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: hoê huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti: e piti huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e toru huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa atu i te taata paari e maha huero.
IMPRIMEJIE ELIE

F. JUVENT1N — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1132" order="19">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/be0b9aa967cbdb09e6082a5b37fc3b95.pdf</src>
      <authentication>df3b9a5846d5257c57207c84202cada7</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29487">
                  <text>MATAHF~~QC

NOVEMA 1938

Him 19.

[100 i TE A-IA'PAIHTI HOE: E MAHA TARA — E 2 FARANE I TE VEA HOÊ.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te hinaaro o te " Vea Torea" ia outou
Eiaha roa e haamoê i te faatae mai i ta outou naoni
no te aufauraa i ta outou Yea no teie matahiti e haere
nei, ia faatae mai ihoa outou ra, te tauturu mai ra ia
outou i te ora o ta tatou nei yea maitai mau nei.
Ia rahi mai ia hoi te mau boa api tauturu, tei hau
roa'tu ia i te maitai, no te aho maoro o ta tatou yea au
rabi nei, na nia i ta'na rahiraa parau api e te tahi atu
â mau ohipa huru rau, e faaite atu.
TE MAU PARAU API NO TE FEN UA NEI
1 te 11 no Novema, oroa faahanahanaraa no te hauraa o te Tama`i Rahi
i oti aenei, ua faahanahanahia hoi taua oroa ra i Papee!e nei mai tei matarohia i te mau matahiti atoa, oia hoi e: Turamaraa na roto i te mau aroa
poromu no Papeete nei i te ahuru i te ahiahi, poipoi aê ia, ahuru mahoê,
faaunaunaraa no te mau pahi i roto i te ava tapaeraa no Papeete e te
faahanahanaraa na roto i te faaharururaa i te pupuhi fenua. Hiôpoaraa no
te mau nuu, mai te nun fenua e tae noa'tu i te nuu moana, i mua i te aro
no te Tavana Rahi. Afairaa tiare hoi na te mau hui mana o te fenua nei
i nia i te tii-menema ei haamanaôraa i te mau aito o tei pohe i te aroraa
rahi no te 1914 - 1913. I te ahiahi iho e tamaaraa rahi na te faehau
tahito e te oriraa papäa i te mahora no te fare haaipoiporaa.
I roto i teie nei matahiti ua faahanahana maitehia teie nei oroa na roto
i te poupou e te oaoa rabi. Te mau faehau no te Tama`i Rahi o tei ite
i te huru mau no teie nei tarna`i rahi i oti aenei e o tei faatahe hoi i to
ratou toto no te parururaa i te oraraa no te mau ui api i mua nei, e mai
te tiaturi hoi e, e ore roa paha te mau ati rarahi o tei faaruruhia aenei e

�2

TOREA

ratou ra, e tupu faahou noa ae, ia ore ta ratou ra mau tamarii ia farerei i
taua mau huru ra.
Na te mau poroteraa hoi a te mau ui api no te mau haapiiraa atoa i
haapapu mai ia tatou i te unauna, te tupu maitairaa o te tino e te oraraa
o taua mau ui api ra.
E i roto atoa hoi i taua taime poroteraa ra i haafetiahia ai e te Tomana no
te Nuu Moana i te mau taata i te mau fetia i faaitehia i muri nei :
Fella no te mau faehau i ani i te haere i te taime, mai te maiti-ore-hia
e te Hau, oia hoi, o te parauhia e "Volontaire", ua horoâhia Ia no te mau
Faehau no te Tamai Rahi, o:
Ardan — Ariihoro — Guichard — Lagarde — Bhole.

Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape ." GAZOR ", teria i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Te pahi o te Hau:
Te pahi ra o "Tamara" o tei hoohia mai e te Hau i na avaê 3 mairi
aenei ei monoraa ia "Mouette" ua tamatamatahia hoi i te faateretere i te
10 no Novema, na roto i te ava rabi no Papeete nei te haere i tua e na
te ava i Taunoa te haere mai i roto. To'na tere i tua i te matai na mua e
6 maire i te hora, i roto'tu nei, te matai na muri, e 8 maire i te hora.
Ua haere tino roa atoa te Tavana Rahi i teie nei tamatamataraa.
Ua oti roa o "Tamara" i te faaapi-roa-hia, e ua faanehenehe-roa-hia hoi
te hoê mau vahi taotoraa no te mau taata o te Hau mai te peu e i ratere
noa'tu ratou na nia iho i taua pahi ra.

TE MAU PAR AU API .NO TE AO _NEI
I te fenua Peretane i Aiphiti:
I te fenua Oteania nei, aita te hoê a`e i ere i te ite, i te parau
no te bibilia, no te mea o te hoê hoi te reira parau o tei haapii
maitehia atu ia ratou mai to ratou mai ia apiraa. e parau aamu

�i'OR)úA

3

hoi teie no te mau Atiuta. No te mea hoi te mana`o nei matou
e. e mea faufaa no te mau taata maohi ia ite i te mau peapea e
tupu ra i Ceie mau mahana i te fenua Paletina ( Palestine).
Ua ite hoi tatou e, e 70 matahiti i muri a`e i te fanauraa o te
Metia, ua faatupu ana`e atu ia te mau Atiuta no lerusalema i te
orureraa Hau, i te tau no te Emepera no Roma ra : Titus, e na
roto i taua orureraa Hau ra, inala ua ere atu ra ratou i to ratou
oire ia Titus e ta ratou orureraa Hau hopea ra, ua tupu ia i te
matahiti 433, i te tau no te faaroo, e o tei rave faatiti-roa-hia i
roto i te orureraa Hau ra, mai te haamou-roa-hia i te tau no te
faatereraa a te Emepera ra o Adrien.
Inaha mai te reira mai ia tau e taeroa mai i teie nei, aita roa
to te Atiuta e Patireia parahiraa e ua purara haere noa atura ratou
na roto i te ao nei mai te overe ra te huru, e ua riro hoi ratou ei
mea hi`oraa ino i roto i te' mau Patireia.
A tahi e core ra a piti hanere matahiti te maororaa i teie nei,
ua riro te vetahi pae o taua mau Atiuta ra ei mau feia tiaraa teitek hauê-roa i roto i te mau fenua o tei riro ei puhaparaa no ratou ra.
• I muri a`e i te tamai rahi i oti a`enei, no te hinaaroraa te Hau
Peretane e haamaitai ia ratou, ua farii atu ra oia, ia haamauhia
te hoê oire parahiraa no ratou i te fenua Paletina.
Ua horoa te mau Atiuta moni atoa o te ao nei i te hoê mau
tuhaa moni rarahi no te tautururaa atu i to ratou ra mau hoa,
o tei hinaaro i te haere atu i reira e parahi ai.
E rave rahi hoi na mirioni o tei pau no te faaneheneheraa i
te oire ra o Tel-Avir, e ua hoo faahou mai hoi ratou i te tahi
mau tahaa fenua i to te Arabia o tei tapiri mai i taua oire ra.
E toto hoê hoi to te Arabia e to te Atiuta, e haapaoraa nrahometa
ra ta ratou, ua taaê aena ra ratou i te pupu taata Atiuta, ua tautini
a`enei te matahiti o te maororaa i te reira. Te vai ra hoi i roto
i te Arabia te hoê inoinoraa mapa ore i nia í te mau Atiuta.
Te tamau noa ra hoi te hoê peapea hopeaore Troto ia raua ra.
E mau taata vexe ana`e hoi te mau taata Arabia, na mirioni hoi
lei roaa mai i te mau Atiuta na roto i te tautururaa mai a to
ratou ra mau hoa, na roto mai i te mau Patireia atoa ra, ua roaa
mai ia, ia ratou te tahi mau tuhaa feuua, e ere ra e o te reira ana`e
tei roaa mai ia ratou, maori ra ia e ua haru atoa mai ratou, oia
hoi te mau Atiuta e parahi ra i te fenua Paletina, na roto i te
haavi, í te mau fenua o te Arabia. Te parau nei hoi te mau Arabia
j teie nei mahana e :

�TOt:iEA
~ Hoê noa iho to te Atiuta manao i teie nei, maori ra ia e, o te
tiavaru ê atu ia matou i rapaeau i te fenua Paletina, o tei puhapahia e to matou ra mau tupuna, e o tei nae`ahia e piti tauatini
matahiti te maoro i teie nei » .
Mea hape ra ia te reira parau, no te mea, e mea roa acenei hoi
to te Atiuta hinaaroraa i te tahoê atu. ia ratou, aita ra te reira
i tupu no te mea e mau manaô huru ê ana`e to ratou.
Mai te tau mai ia, a haamata mai ai te mau Atiuta i te puhapa
i te oíre ra o Tel-Avir. í tuuhia atu ai te ture ia ratou, oia hoi
e ia haapii atoa ratou i te reo Arabia, e ia faaea amui atu hoi
ratou i roto i taua mau taata Arabia ra, aita roa ra hoi ratou i
na reira noa ace, teie ra te reo ta ratou i haapii, maori ra o te
reo Hebera, a faaea noa ai ratou i ropu i taua mau pupu taata
nei alta roa ratou i iteahia i te raveraa no te hoê noa ace mahana
hoê noa a`e Arabia ei rave ohipa no ratou, e mau taata moni
ore ana`e hoi teie mau Arabia, teie ra ta ratou ohipa e rave atu
maori ra, o te faaino roa í taua mau Arabia ra, e na roto i taua
mau peu auore na ratou ra, ua tupu ihora te riri rahi o te mau
Arabia, e na roto i te mau faatihaehaeraa a te mau enemi o te
Peretane, ua horoa atu oia i te mau moihaa no te tama`i i roto
i te rima o te Arabia no te aroraa atu i te Atiuta. Ua riro hoi
tale nei tama`i i ta raua ei tama`i hau ore, no te mea: e tei raro
ace teie nei fenua Paletina i te faatereraa a te Hau Peretane, ua
faaô atu ia o Peretane ia'na i rotopu ia raua ra, no te faaafaroraà
i taua peapea no raua nei.
Ua riro te faatereraa no teie nei fenua, ei mea ino roà I teienei,
i mutaa ihora aita te manaô here i te fenua i io i roto i taua pupu
taata Arabia nei, i tale nei ra, ua haamata ía ratou i te tahoê, e ua
riro atoa ia ei peapea no Peretane, o ratou hoi tel tiaturihia no te fenua, e i teienei mahana ra, ua riro ia ei enemí rahi no Peretane.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o lei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taoa rii haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

�TORE A
Te hoturaa o te Piru :
Ua iteahia e ua rahi roa te haerehaereraa o te piru na te mau vahi atoa
teie
na mahana i mairi a'enei. Te piru o te tapao ia o te ona, ua riro
i
ia ei reva, ei mea ino, ei Atua, e eiaha atu â râ.
Teie ra ua riro atoa ei tiaturiraa, mai te titona e aore ra te arahu.
No hia mai oia ?
Te hotu o te piru no te hoê matahiti, i te matahiti 1937, ua roaa mai
ia 915.000 kilo. I nia i teie rahiraa taatoa 16.000 kilo ana`e iho no Europa.
47,5 i te 100 no Afirita mai.
27,9 i te 100 no Amerita Apatoerau mai.
Teie nei 915.000 kilo piru i te matahiti, e au fatata ia i te 37 miria.
E ere hoi teie i te mea rahi.
O te au fatata ia i te moni e haamauâhia ra e Farani no na ava`e e 6.

TAIETE ATI1IAONO
( tdamartiraa Tihota )
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `à nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu

Avaava ovirihia " MIARVFLS'
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Europa:
mau parau api o tei tae niai i teie nei mau mahana, e mau parau
api maitetai ana`e ia. Mai ta matou ihoa i faaite atu na roto i ta matou
yea no te ava`e Atopa i mairi a'enei, te faaite atura ia matou e, i muri a'e
i te Apooraa Rahi i faatupuhia i Munich, ua putuputu anaê ia te mau

Te

�6

TOREA

raatira rarahi faatere no te mau Hau oia hoi : To Farani, to Peretane, to
Purutia e to Italia, e ua faaoti anaê i te hoê parau no te arato faahouraa
mai i na Hau rarahi e maha no Europa i nia i te Hau e te mana`o maitai.
Te faaite atoa ra hoi te mau yea hopea roa tei tae mai na te fenua Farani
mai, i te huru no te ati rahi e naeahia mai i nia i te mau Hau atoa mai te
peu e i tupu ihora te peapea rabi i roto ia Europa, a riro ai te reira ei pohe
rahi no to te ao atoa nei.
I roto hoi i te fenua Teheto-Tolovati, te parahi ra i reira e 3 mirioni
te
afa purutia o ,tei puhapa tia'tu i te Monts Sudètes e i te hiti hoi no
e
te tahi mau otia fenua ra te puhapa atoa ra ia i reira te tahi nunaa rahi
taata no te fenua Otiria (Hongrie) e no te fenua Polone, pauroa teie nei
mau taata aore ratou e farii i te amui atu ia ratou i raro aê i te faatereraa a te Hau Teheto-Tolovati e ua ani atura ia amui atu ihoa ratou ia Purutial
ia Polone e ia Otiria.
E no reira hoi ratou i faatupu ai i te hoê orureraa hau i nia i te TehetoTolovati, no te hinaaroraa e faatupu i te hoê peapea rahi ; e o tei riro
hoi ei peapea rahi no Europa taatoa e a riro atoa'tu ai hoi ei peapea rahi
roa'tu no te Hau Teheto-Tolovati iho.
Na nia ra i te aniraa a Peretane raua o Farani, inaha ua farii atura te
Hau Teheto-Tolovati í taua aniraa ra, oia hoi e: ia horoa atu i taua mau
tuhaa fenua ra no Purutia; no Polone e no Otiria, e inaha i teie nei ua
faaea hau noa ratou mai te haapeapea ore faahou mai ratou i te Hau Teheto-Tolovati.
Ahiri mai te peu ra e, aita ratou i faatia i teie nei aniraa, mea papu
roa ihoa ia e o te tama'i ihoa ia te roaa-mai, e ahiri í tupu mau ihoa te tama'i
e mea fifi no tatou i te horo oioi atu e tauturu i te Teheto-Tolovati, o
tei naeahia 1.000 kilometera te atearaa atu i te fenua Farani.
No te mea hoi e, te vai nei i to tatou paeau i nia i te otia i mua mau
aê ia Purutia te hoê pâ rahi o tei rave etaeta-roa-hia, o te ore roa e aueue
i te mau huru moihaa tama'i atoa, o tei parauhia e "la ligne Maginot"
e ua na reira atoa hoi te Purutia i to'na paeau, ua hamani atoa hoi i te
hoê pâ rahi etaeta maitai o te ore roa atoa e aueue i te mau huru moihaa
tama'i atoa, o tei parauhia e "la ligne Siegfried".
Teie atoa hoi te tahi, oia hoi e, te vai nei te hoê parau faaau i rotopu
i te Flau Rutia e te Hau Teheto-Tolavati, e i roto hoi i teie nei peapea
ra aore roa ia o Rutia i aueue noa aê, na faaea mamu noa oia, area ra ua
faaite mai oia i to tatou Hau e, mai te peu e, e tupu mau ihoa teie nei
tama`i ra, e ore paha oia e ineine oioi noa no te tautururaa atu, mai tei au
i ta'na parau faaau.

�TOREA

"Te

Pia AO R,A I "

Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hama
raahia. — Ua î roa la i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I te fenua Rutia:
Aita i maoro roa aenei, ua haere mai ia o Rutia e tara ia Taina i te fenua
Maneturi (Mandchourie) no te aro atu ia Tapone. Na roto i te reira tururaa
vitiviti atura te faehau o Taina«i nia i te ohipa tama'i, e te mana'ohia ra e,
e no reira mai te upootia o Taina na nia i te tapea etaeta a to'na ra mau
nuu i mua i te Tapone i te fenua ra i Hankéou. '
Teie râ, i muri rü mai, faaau atura o Rutia e o Tapone i rotopu ia raua
no te parau o taua fenua Maneturi nei, aita atura o Rutia i turu faahou ia
Taina e ua pohe ihora hoi o Taina i taua tama`i ra, na nia atoa hoi te tahi i
te totova a to'na ra mau raatira faatere.
E ua ite-atoa-hia e ua na reira atoa te tiaraa o Rutia i nia i te TehetoTolovati. I te tai me hinaaro-mau-hia, aita o Rutia i nehenehe i te hopoi atu
i ta'na tauturu i to'na ra hoa mau. Te faaite mai nei te mau yea no Fhrani
i te hohonuraa o teie nei tiaraa to Rutia. Tei roto roa teie fenua i te hoê
titiraa paari roa, o tei ore roa ea i iteahia i te tahi ê atu â mau tau, na nia i
te faatereraa a te hoê noa iho taata. E nehenehe ihoa i te vai maoro te ati
e te veve o te huiraatira i nia i te hoê feuua aita te ite o te taata i rayai, rahi
roa'tu ai, i te taime e tiaturihia ra e taua nunaa taata nei e ua au to ratou
ra ati i to te mau taata atoa o te mau fenua ê atu, e e rahi atua paha ia i
te ati ia ratou iho, te huru ia o Rutia, no te mea aita to ratou e poromu
ohie e te tahi atu mau Patireia, aita atoa ia e ite ra e eaha te tupu ra i ô
vetahi e.
Te mau matira e te mau tauturu ia Staline, o ratou te nehenehe e faaau i
te huru o te tahi mau Patireia i to ratou ihora ra, e í te faito i te hohonuraa
o te apoo e ô-hia ra e ta ratou ra huru faatereraa, ua tupu ia te paraparauraa i rotopu ia ratou. I te tupuraa taua mau paraparauraa ra, ua opua ihora
te tali'. mau upoo faatere no roto i te mau Nua e te mau Mataeinaa i te
faataahuri i te Faatereraa Hoe' a taua taata nei. I reira noa ihora, te faarooma o Staline i teie mau opuaraa, ua hapono atura i to'na mau mutoi no te
tapea i taua mau taata ra e te mau taata atoa o tei au ata ia ratou ra.
E piti matahiti i teie nei te tupu noaraa te mau ravea no te faaore i taua
mau taata ra, i roto i te Nun Faehau, te Nau Moana e te Nuu no te Reva.
Ua tiahapa e 2 tauatini Tenerare e e 30 aore ra e 40 tauatini Ofitie no
te mau huru tapaô atoa o tei haapohehia, na nia noa i te hoê haavaraa pgto

�8

TOREA

noa, e aore ra o tei haponohia i te tahi mau fenua faaraveraa ohipa e o tei
ite papuhia e cita roa e hoi faahou mai.
Te hopea i teie nei no te mau Nuu Rutia, ua ore roa ia te mau taata ite
faahiahia mau, e aita roa hoi e afaro faahou te mau upoo faatere, o te ore
roa e au no te haere e faatere i te hoe tama`i e te tahi Patireia ê atu.
Ua faatoroahia i teie tau, te tahi mau Ofitie haehaa no te rave i te upoo
faatereraa o te mau huru Nuu atoa.
No reira, aita to te Nuu Rutia e upoo faatere maitai faahou no to'na ra
mau Nuu.
Ia tupu noa'tu te hoê tama'i e te tahi noa'tu Patireia, te mana`o papuhia
nei, e taahuri mau teie faatereraa e vai nei i te fenua Rutia.
Ua ite o Staline, e no reira cita roa oia e hinaaro i te hoê noa aê tama`i,
te tiaturi ra oia, e te mau taata o ta'na i tuu haere i te mau fenua êê, e
turu ratou ia'na, na nia i te faatupu i te orurehau i roto i te fenua o te opua
ra i te tama`i, e te tiaturi atoa ra oia i nia i ta'na muni rahi e mau ra.
Na nia i teie politita ta'na te mana`o ra oia e, e tia oia e ta'na faatereraa,
eiaha e, i Rutia anaê, i Europa taatoa, ra.
Ua puai roa ra te peapea o Staline i te iteraa i te mau ohipa i oti i Munich,
mai te ani ore-raa-hia atu ona ra, e ua faaino puai roa iho ra te mau yea o to'na
ra fenua i te mau upoo Faatere o te mau Hau Rarald o tei upootia i te tapea
i te hau.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rH ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A paroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia AP René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
I te fenua Tinito:
I roto i te Torea no te avaê Atopa i mairi" aenei tei neneihia i te 18,
te faaite atura ia matou ì te huru no te fenua Tinito.
I te reira mau mahana ra, te haämata ra ia te Tapone i te tuu mai i
te hoê nuu rahi i te pae no Canton. E oire taata roa hoi teie, e o te oire
hoi teie o tei paruru paari maitaihia e o tei niana`ohia e, eita te Tapone e
manuia oioi noa i nia iho i taua oire ra.
E ua iteahia ihora e aita roa i roaa hoê ahuru-ma-pae mahana ua tae
atura ratou i roto i taua oire ra, e ua tiro ihora ratou ei faatere no taua
oire ra,

�TOREA

9

Ua hora titi atu te mau nuu tinito. E mai te reira atoa hoi i te pae no
te tooâ-o-te-râ, te oire rabi ra hoi o Hang Kéou o tei vai tiama noa i roto
i na avaê e rave raki aenei, i mua i te mau faaûraa tuutuu ore a te Tapone,
e ua riro faahou atu i teie nei i roto i te rima o Tapone.
Mai te mea ra te puai o Taina e, e mea motu taûe noa.
Mea papu e, o te mau raatira te tumu no te reira,
t teie nei te faahapa nei, te faatereraa a Chank Kai Chek i te mau feia
mana no te fenua Canton.
Te mau parau api hopea roa o tei tae mai i te 15 no Novema nei, te
faaite maira ia e, ua faau faahou te nuu tinito i te pae i Canton, ua pau o
Tapone i reira, e.ua tuu faahou maira, ratou i te mau taata no Formose-Tapone
ei mono no lei pohe ra. Ua faaite o Chang Kai Chek i to'na nuu e i roto
i te hoê taime roa e roaa mai ai te rê rahi ia tatou. Ua parauhia e hoê
mirioni te rahiraa o to'na faehau, e mau faehau api o tei aravihi anaê i
te mau ohipa no te tama`i,
Ua tomo ratou i roto i te oire no Canton e te aro nei ratou i teie nei
na roto i te mau aroa poromu.

A. CONSTANT
I

TAHATAI "QUAI DES SUBSISTANCES"

Te oaoa nei oia i te faaite atu i te mau taata e puha ta
ratou ra, e e horoâ atu oia na ratou i te moni maitai
roa a `e i te mau ona hoo puha atoa i Papeete nei.
I te fenua Paniora:
Te mau feia êê o tei faao mai ia ratou i roto i te tamai Paniora, i roto
i na pae e piti, te haamatahia ra ia i teie nei i te iriti, a vaiiho noa'cu ai ia,
ia raua anaê iho, i ta raua tama`i. Ua riro ra teie nei tama`i ta teie nei tau
na pae, ei tama`i rahi riaria, te hinaaro nei to te ao nei ia hau oic;i noa
teie nei taparahiraa taata.
I te fenua Mexique
Ua farii aenei te Hau Metihito i te tiaraa o te mau Taiete êê, fatu no
te mau ôraa mori arahu o tei haruhia aenei e ana ra, e te farii nei oia i
te aufau atu i te moni taime i titauhia mai e taua mau Taiete ra, no te
peapea i imihia i. nia ia ratou ra.
A riro atu ai te reira ei faaoreraa i te mau peapea e yai ra i rotopu i
te Hau Metihito e te Hau Peretane.

�TOREA

Taviriraa api faahou feie no fe fenua nei.
Te piti teie o te taviriraa no teie matahiti 1938.
I tautururaa i te faaa faro ì te Afata-moni a te Afata Faaapu.
Ua faatiahia teie nei taviriraa, mai te au i te haamanaraa no te 7 no Tenuare 1937,
e o tei faataahia e 6 a`e taviriraa i te matahiti.
Ua faataahia e 75.000 farane no te mau titeti tano, mai teie i muri nei te
faataaraa, oia hoi : Hoe' ré 20.000 farane. Hoê rê 10.000 farane. Hoê rê 5.000
farane. E 9 ré 1.000 farane. E te tahi atu â mau ré huru nainai rü a`e.
Te ite nei hoi outou e, e o te taata atoa e hinaaro ra i te hoo i te hoê titeti, te
vai ra ia i te mau vahi atoa, e nehenehe maitai ia outou paatoa i te hoo mai,
noa'tu e, e teihea oe i te nohoraa.
Te hoohia ra taua man titeti nei i te mau vahi atoa e Afata na te Hau to
reira. Te hoo-atoa-hia ra i te mau motu o te Tuamotu, te hoohia ra hoi i nia
i te .mau pahi hootaoa e tere haere ra na te Tuamotu e na te tahi atu hoi mau
fenua, mai te faatiahia hoi e te Hau no te hoo atu.
Na roto i teie mau faataaraa no te hoo i teie mau titeti, e nehenehe maitai atura ia i noa'tu e o vai ra i te topa i nia i te titeti manuia mau.
Te haapiihia'tu nei, e eiaha roa e otohetohe ia hoo i ta outou titeti, tei na mua
mai i to mata, a rave. Eiaha oe ia tatarahapa .arauaê iho.
Eiaha roa'tu e tuu i roto i te mana`o, e aita e faufaa, ua tamatahia e aita
roa i manuia, a haamanaõ na tatou i te manuia o te tamaiti haapii-tamarii i te
taviriraa i mairi aenei, o tei ham i te tahi maa rê maitai 10.000 farane, ua
rave noa oia i ta'na titeti, mai tei horoahia mai, e mai te tiaturi-ore hoi e,
e tano oia, i te tahi tano maineine, e inaha, ua topa i nia ia'na te manuia,
e i teie taviriraa, na vai ia, aita i iteahia e o vai te haru i te tano maineine.
E mea huru au atoa ia manao noa oe e, e na tern moni iti e piti tara, ia
manuia noa atu, e nehenehe atu ra ia, ia oe i te faatia i to oe ra hinaaro i te
hoo i te hoê fare, aore i te fenua e piri mai i to oe, aore hoi i te hoê poti, ore
noa'tu te hoê o teie mau hinaaro, te tahi atu â ia mau hinaaro maitai roa ae
i to oe, o tei ore roa ea i manuia aenei e tae roa mai i taua mahana manuia no
oe nei.

PARAU FRAITE i te huitaata
Te 2 o te taviriraa no teienei matahiti, no te Taviriraa o te
mau Tnhaa Farani no Oteania e tupu ia i te mahana PAE 25 no
NOVEMA e haere mai nei, mai te faatai atoa te Upaupa a te Afa
i taua mahana ra, i nia i te Tahua o "Maréchal Joffre".
E hoohia te mau titeti hopea i taua mahana atoa ra e tae noa
atu i te mau minuti hopea i mua a`e i te taviriraa.

�TOREA

11

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e maha-ahuru.
(o tel haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
( Te tuâtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
I te taeraa mai ia o Cassim i te utuafare, ua parau atu ra te
vahine e, e hoa a`era e Cassim, ua manaô.hape roa oe e, o oe te
taata o tei hau a`e i te faufaa i teie nei oire, ua hape roa oe, o
Ali-Baba te taata o tei hau a`e I. te moni ia oe, eere ta'na moni
i te mea tai`o, e inca falto ta kiro noa, e moni piru anae hoi.
Ua hitimaue roa a`e ra o Cassim i te faarooraa i taua parau
nei, e ua ui haapapu maitai atura i te vahine, ua haapapu maira
hoi te vahine i te tane, mai te faaite maitai atu i te peu i ravehia
e ana ra, e ua tii atura i te moni piru tei piri mai i raro a`e
i te falto i faahoihia mai e te vahine a Ali-Baba ra, o te hoê
ia moni tahito roa, e te i`oa o te arii i faaitehia i nia i taua moni
ra, o te hoê ia i`oa o tei ore ea oia i faaroo acenei i to'na parau.
Eaha tel ô mai i roto i to'na aau i taua taime ra, no te maltai
rahi tel roaa mai i to'na taeae, o tei faaea noa na i roto i te veve,
o te manaò pohehae ia e te nounou. I taua pô taatoa ra alta
roa oia i varea noa a`e i te taoto, ia haarnanaô a`e oia i taua
parau ra. Ia poipoi a`e, te vai marehurehu noa ra ea, i mua
roa a`e i te hitiraa o te mahana, ua tae atura oia i te utuafare
o to'na . ra taeae. Aita ra oia e parau faahou ia Ali-Baba e, e
taeae no'na, ua moe roa te reira parau ia'na, mai te mahana ea
i oti ai oia i te haaipoipo i te îvi vahine faufaa rahi ra.
Ua parau atura i nia ia Ali-Baba e, a faataata veve noa ai
oe, e inaha e taata moni roa atura hoi õe, eere hoi ta oe moni
i te mea taíô, e mea faito ra ta oe rahiraa piru.
Ua pahono atura o Ali-Baba e, e hoa a`e ra e ta`u taeae e,
eaha hoi te auraa no ta oe na mau parau e parau mai nei?
Aita e faufaa na oe ia haavarevare noa mai ia`u e taata veve oe.
E ua rave a`e ra i te moni piru tel piri i raro a`e i te faito
ta ta'na vahine t horoa atu ia'na ra e ua faaite atura ia Ali-Baba,
mai te ui atoa atu, chia rahiraa no ta oe moni piru mai teie te
huru, te faaite atu nei au ia oe, o te moni teie tei piri í raro
a`e i te faito ta ta oe vahine i tii a`e i nauahi nei?
Ite ihora o Ali-Baba i teie nei e, na roto i te manaô maro o
ta'na ra vahine, i ite ai o Cassim e ta'na vahine i te ohipa huna
i ravehia e raua ra, eaha ia te rav-ea ia huna faahou i teie nei,
inaha ua iteahia. Aita ra oia i faatupu parau noa a`e, e aita hoi
i faatupu noa a`e i te inoino rahi, ua faaite atura i to'na ra
taeae, e mai te faaite atu i te huru ì iteahia mai ai ia'na taua
faufaa a te nana -eia ra, e te vahi tei reira te vairaa, e mai te
parau atu e, mai te peu e, te hinaaro ra oe í taua faufaa ra, e
faaite atu ia vau i te ravea e roaa mai ai ia oe.

�12

TOREA

Ua pahono atu ra o Cassim ia'na e, te hinaaro nei au ia
faaite papu maltai mai oe ia`u i te vahi tei reira te vairaa no
teie nei faufaa, te mau tapa`o, e te mau ravea e roaa mai ai,
mai te peu e ia faahinaaro noa'tu to'u aau i te til, e mai te peu
e ia huna oe ía`u, e tuu atu ia vau ia oe i roto i te rima no
te ture, e haruhia hoi te faufaa o tei roaa mai ia oe, area ia`u
nei eita vau e peapea, e horoahia mai ia te afa no taua faufaa
ra na`u, ei faahoonaraa iaû i tou faaiteraa.
Area ia Ali-Baba ra, na roto i to'na aau rnaitai, te maru, noa
atu te mau parau teia ha a to'na ra taeae i nia ia'na, aita roa oia
i peapea noa a`e, e aita hoi oia i huna noa a`e, ua faaite noa
atura i to'na taeae i te vahi mau tei reira te vairaa te faufaa, e
te mau faahitiraa parau e mahiti ai taua ana ra, no te tomoraa
atu e te hoiraa mai i rapae.
Ia faaroo pauroa o Cassim i taua mau haapiiraa taatoa ra, ua
î roa a`e ra oia i te oaoa, na roto i te mana`oraa e, e haere
oia e til e rave mai i taua mau faufaa rabi na'na ana`e ra, na
roto i to'na ra mana`o nounou, ia poipoi a`e, ua reva atu ra
oia i te aahiata roa e na ateni hoô, ahuru e te mau afata rarahi,
no te faariiraa mai i te moni, mai te parau i roto ia'na iho e,
ia ore ia pau mai i teie nei tere ra, e hoi faahou â ia vau. Ua
haere atura oia na nia i te e`a o tel faaítehia'tu e Ali-Baba, e
tae roa'tura oia i pi.hai iho i te mato o tei faaitehia'tu e Ali-Baba,
e ua ite atoa atura hoi oia i te tumu raau rahi ta Ali-Baba i
faaite atu ia'na ra, e i nia iho i reia to'na tapuniraa. Ua imi atu ra
oía i te opani o taua ana ra e ua iteahia, e no te iritiraa hoi i taua
opani ra, ua faahiti atura oia i te parau ra e cr Tetame a mahiti »
e inaha ua mahiti aera te opaní e ua tomo atura oia i roto, e
ua. piri faahou atura te opani. Ua mataitai atura oia na roto i
taua âna ra, e ua tupu to'na maere rahi e te faahiahia i te rahi
no te faufaa i roto i taua âna ra, e ua rau boi te huru no te
mau ohipa faahiahia tataitahi ta'na i ite i roto i taua âna ra.
E na roto hoi i taua manaô nounou faufaa no'na ra, ua faaea
noa'tura oia i taua mahana taa'toa ra no te faafaahiahiaraa i
teie nei mau faufaa rahi ta'na e ite nei i mua i to'na mata,
moe roa a`era te manaô ta'na i opua e, e haere mai oia e rave
pauroa i teie nei faufaa e faaY i roto i te mau afata ta'na i afai
mai e ahuri atu ai i nia, i ta'na ra mau ateni no te hopoi mai
i to'na ra utuafare. Ua ohi atura oia i te moni o tei oti noa i
te ta-putehia e ua haafatata maira i te pae opani e ia tae ra
oia i te taime e hinaaro ai i te haere i rapae, inaha, aita atura
oia i ite faahou i te parau e. u Tame a mahiti », ua moe roa
ia'na te reira parau, ua faahiti haere noa'tura oia i te tahi mau
parau êê, e te maere nei hoi oia i te mea e, aita roa te opani
e rrtahitiraa.
tí tcti`o mai ia i te ma i mua net, i te tua",tiraa o te aamu nei.

�TORRA

13

Te ma'i faatumou, te hoe' ia ma'i o te nehenehe ia haapa'o maitai-roa-hia,
no te mea te mau maa tahito e vai ra i roto i to tatou opu, na te reira e
faatupu mai i te mau huru ma'i atoa. E no reira mai hoi te tumu mau e
naeahia mai ai tatou .e te ma'i mahana (foie) te ravea maitai no te faaoreraa i taua tumou ra o te amu faarahi ia i te maa ota. E ere atoa ra hoi teie
nei mau maa ota í te mea roaa-ohie-noa mai, no reira te mea o tei hau roa
a`e i te maitai, o te raau ia e :

monAriEE -- (monamona faahee)
raau maitai roa ia amu, raau ohie no to'na monamona. E raau au maitai atoa
teie i te tamarii, mea au rahi na ratou ia oteote, no te monamona,

Tei roto á te fare hooraa raau

a LIHEB.BIEB.
I PAPEETE NEI,

e hoohia ai taua raau maitai rahi nei.
Teie te faito no teie raau :
1 huero i te ahiahi no te tahee rü maru noa,
e 2 e aore ra e 3 huero i te poipoi roa, no te faahee maitai.
Mea au maitai roa teie nei raau i te mau tanta ma'i mahaha atoa.

Ho fe Quha :
Mai te ava`e Atopa mai ia e tae roa mai i te mau mahana matamua
no te ava`e Novema, te tamau-noa-raa te pene puha i te haere i raro.
Ua riro te toparaa o te pene puha ei fifi rahi no tatou, e o tei riro
atoa hoi ei ino no te tereraa ohipa o te fenua nei.
I te 10 no Novema nei, e mau parau api ana`e tei tae mai, ua taui
te huru no te mau matete hooraa puha, e nehenehe atu ra ia, ia tatou
ia tiaturi e, e maraa faahou te pene puha i nia no te mau mahana i
mua nei.
Na roto hoi i te parau faaite a te Faatere Hau no te pae fenua aihuaraau, te faaite ra ia e, te ravehia ra te mau ravea atoa no te parururaa i te mau faufaa atoa a to tatou nei mau fenua aihuaraau.
Te hinaaro nei hoi te Hau Farani, e ia rave te Hau Metua i te
ohipa e to'na ra mau aihuâraau, na nia i te hoo mai i te mau maitai
atoa e vai ra i nia i to ratou ra mau aihuâraau.
Te faaineine-atoa-hia ra hoi te tahi mau ture, ia au i te titau atu
i te tahi mau tute i nia i te mau tauihaa e haere mai i farani no te
mau fenua êê mai, ei faahoiraa, te titau mai ra ia o Farani i to'na
mau aihuâraau ia papai atoa i te tauihaa e hinaarohia i farani.

�14

TOREA

Na nia i teie mau faataaraa, e nehenehe ia i to tatou Hau Metua
i te horoa no te faaitoitoraa i te mau taata faaapu na nia i te moni
pirimu i nia i te puha, te vavai, te taofe e te tahi atu â.
Te faatere-Hau rabi no te paeau pahi hoo-taoâ, oia hoi o Mr. de
Chappedelaine, to tatou paruru, te imi ra oia i te mau ravea atoa no
te faatitiaifaro maiteraa i te tereraa no te reni pahi mai te mau fenua aihuaraau atu e i farani.
A tiaturi anaê tatou e, ia hoi faahou ia to tatou fenua i roto i
te
ruperupe, o te hinaarohia ia. Te pene raro roa o te puha o te pene ia
no te 8 no Novema oia hoi puha Tahiti 1 f. 05, puha Tuamotu 1 f. 165.
I te 10 noNovema ua maraa faahou te pene i nia 1 f. 22. i te
14 te
pene i roaa mai i te puha Tuamotu 1 f. 235.

Te tiaâ o tei hau
i te maitai
e te boo mama
11'o te tane, te vahine e te tamarii — Haere atu
i te fare a

I Farani
I roto i na ahuru-ma-pae mahana matamua o te ava`e Novema
1 maíri aenei, ua ô atu ia te hoê taata i
roto i te piha papairaa parau a te Tonitara Purutia i Parts, e i to'na ra taeraa
i retra,
ua pupuhi iho ra i te hoê taata papai parau rahi, o tei haere atu
e farii ia'na ra. Tele nei taata, i pupuhi atu, e Atiuta Polone
ia, o tei fanau i Hambourg (fenua Purutia ), e taata tiavaruhia e
te Hau Farani .ì rapae t to'na ra,Patireia, e inaha, ua
ô tapuni
faahou mai i Paris, e ua manuia i nia i
to'na ra mana`o. Noa
atu â hoi te mau ravea atoa i ravehia i nia i
taua taata pupuhia
ra, aita roa i maitai mai, e ua pohe roa ihoa i
roto i na mahana
rü i muri mai.
Ua rtro teie ohipa i ravehia e taua taata ra, ei maereraa
na to
Purutia. I te aniraahia teie nei taata i te tumu i na
reira ai, ua
faaite ihora taua taata Atiuta nei, e te tumu oia i na reira ai i nia
i taua taata ra, no te tahooraa ia i te ino rabi o te purutia
i nia
j to'na ra nunaa taata Atiuta i te fenua Purutia,

�TORËA
I te faarooraa to Purutia i teie nei parau no nia i te poheraa teie
nei taata, aêhuêhu ihora to Purutia i taua parau ra, rave rahi te mau
fare pureraa o te atiuta o tei taninahia i te auahi, vavahihia, ravehia te mau taihaa i roto i te mau faretoa Atiuta, rave rahi atoa hoi
te mau Atiuta o tei tapeahia e te mutoi no te arairaa atu ia ratou i
te mau peapea e ravehia i nia ia ratou ra e te mau huiraatira Purutia.
Te faaite atoa maira hoi te Hau Purutia e, ua faaetaeta faahouhia
te hoê ture api no nia i te nunaa Atiuta, e mai te faaotihia, e, eiaha roa
te Atiuta ia rave faahou hoê noa are' ohipa i nia i te mau fenua Purutia.

Mai te peu e hinaaro mau to outou i te piri mori-pata
maitai hau ê mau e te hoo mama hoi e o te vai maoro roa,
aita atu ia mai te " BURGESS ", ona mau iho i nia roa.
A ani outou i to outou mau hoo-taoâ, e teie i `oa ta matou
e hinaaro no te piri mori-pata. E na outou iho e tapa `o i te
mahana i hoohia mai ai, e na outou iho e ite, e oia mau,
te "BURGESS" ihoa te piri mori-pata taoâ mau.
Te Pârau:
Mea ino roa te rnatete hooraa pârau. Teie te tumu, maori ra ia e,
ua rahi roa te pârau i hopuhia i te matahiti i mairi aenei, e mea it
roa hoi te hooraa no te pârau, ia pauroa te pârau e vai maira i nia
i te matete hooraa pârau, i reira paha ia te pene e maraa faahou ai
i nia.
Te Vanira:
I te mau mahana matamua no Novema nei i maraa faahou rii ae ai
te moni o te vanira i nia 110 farane i te kilo.
Te iteraa i te hoé tamarii faaamu
Te peu e ravehia nei e te taata maohi no te hinaaro i te ite i te
tamarii o te tahi ê, e mea parau vaha noa ia, maite titau ore atu i te
faatiaraa na roto i te parau papai mai tei titauhia e te ture, E no reira
te hinaaro nei matou i te faaara atu ia outou i te mau peapea e tu
no taua mau huru faatavairaa ra.
Aore roa to te tamarii faatavai e tiâraa i nia i te mau faufaa a
to'na tau na metua faaamu.
E riro te faatavairaa ei mea mana, mai te peu e, ua ravehia mai
te au i te mau titauraa a te ture, oia hoi :

�16

TORÉA

E 40 aê matahiti te itiraa, to te taata e faatavai mai i te tamarii,
e ei taata tamarii ore hoi e aore ra mootua ore.
Hoê ahuru-ma-pae aê matahiti te arearaa o te matahiti i rotopu i
te taata faaamu e te tamarii faatavai.
E nehenehe atoa te tamarii naea-ore-hia te matahiti.
Ia horoa hoi na metua fanau i te parau faatia na roto i te parau
papai no te faatiaraa i teie nei faatavairaa, e ia haamanahia hoi teie
nei parau faatiaraa e te Tavana no te mataeinaa i reira te papairaahia te parau faatia.
Ia oti pauroa teie nei mau ohipa, ei mua ia i te Haava faehau
parau, e aore ra i mua i te Notera, o raua hoi tei mana no te faaotiraa i te parau no te faatavairaa, mai te au i te mau titauraa a te ture.
E tia noa hoi ia haapararihia te parau no te faatavairaa na roto i te mau
hape rarahi o na metua faaamu, oia hoi na roto i ta raua mau faateraa ino
e te mau hamani ino i te tamarii.
E nehenehe i te tamarii faatavai i te rave i te i'oa o to'na ra metua faaamu, o ta'na e puoi atu na muri a'e i to'na ra i'oa metua. E fatu oia i te
mau faufaa a to'na ra tau na metua faaamu mai te hoê tamarii fanau mau
ra te huru, eita ra oia e ere i to'na mau tiaraa fatu faufaa i roto i te mau
faufaa a to'na ra tau na metua fanau.
Mai te peu te tamarii i faatavaihia nei e, e tamarii faaturi, o te parau faatia
anaê ia a te metua o tei ite ia'na te titauhia.
Te huru no te tamarii faatavai, mai te ravehia nei e te mau taata maohi,
e mea tia roa i na metua faaamu i te titau atu i to raua taime mai te peu
e, ua haruhia atu te tamarii e na metua, na te tiripuna haavaraa anaê ra
teie nei mau huru ohipa e faaoti.

Haamanaô maitai outou, e o te manina o te iri o te hoê
vahine ra, o te unauna ia e te nehenehe mau ia, e no te hinaaro i teie ra, nahea ra ia, teie :a rave i te pua faahiahia ra
cc
MON SAVON"
te mau purepure rii i nia i te iri, ore roa ia.
Tei te mau fare-toa atoa teienei pua "MON SAVON ",
tei nia i te mau pahi hoo-taoã, na to te Tuamotu.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RITE DIT COMMANDANT DESTREMAII.

L

iii111111111k

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1133" order="20">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/e186372b7b59e8a6e890636e211ad4a6.pdf</src>
      <authentication>89a7bbad46d1213a69dc8f8571bdd31a</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29488">
                  <text>MATAHITI 6 iTI

TITEMA 1938

TOR
HOO I TE MATAHITI HOÊ: E MAHA TARA — E 2 FARANE j TE VEA HOÊ.
FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

BOIS GRAVE DE J. BOULLAIRE

I roto i ta matou Vea Torea no teie nei ava`e Titema te hinaaro
nei ia matou i te haamauruuru atu i to matou mau hoa mai ta matou
i rave a`e nei i te matahiti i mairi a'e nei, na roto i te neneiraa atu
i te hoê hohoa o tei hamanihia e J. Boullaire i nia i te hoê vahi raau
e ma te faatae atoa atu matou i nia ia outou e to matou mau hoa here
i te tapao no te manuia no te matahiti 1939 e hamai nei. Ia hopoi
mai teie nei matahiti api i te maitai no outou paatoa e no to outou
fetii tamarii, e ei oraraa maitai hoi, e ia roaa mai hoi ia outou te maitai e te oaoa no ta outou ra raveraa ohipa.
Ia atea ê atu hoi te mau peapea huru rau no te tama`i.
Ia riro hoi teie nei matahiti 1939 ei matahiti ati ore no tatou
ia atea e atu hoi te mau ati matai e te mau ati miti e tae noa'tu i t
mau ati ma `i maûe.
O te mau aniraa ia ta tatou e au ia faatae atu i te Fatu ra e na'n
ia te reira e farii mai.

�TOREA

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e inaha-ahuru.
(o tei hiamou-roa-hia e te hod wahine titi)
(Te tuätiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
Aita roa hoi o Cassim i manao e, e farerei oia i te hoê ati
mai teie ta'na e ite nei, te horuhoru nei hoi to'na aau i te riaria rahi i te mea e, ua aramoia-roa-hia ia'na te faahitiraa para
e mauhiti ai te opani, rain noa atu to'na hinaaro i te haamanao
1 te parau ra e "Tetame" e rahi atoa atu ia to'na manao i te
pouri-roa i taua i`oa ra, ua riro hoi taua i`oa ra o "Tetame" i
roto i to'na upoo, i taua taime ra, mai te au i te hoê i`oa o tei
ore roa ea ì faaroohia aenei e ana ia parauhia. ua rave ihora oia
e ua tine ê atu i te mau pute moni ta'na i tuu i nia ia'na iho,
e ua oriori noa atu ra oia na roto í taua ana rahi ra, mai te tahi
hopea o taua ana ra, e te tahi hopea, na ropu i taua faufaa rahi
I nounouhia e ana ra, e ma to'na atoa peapea rabi.
E au paha e, mai te huru ra e, hora ahuru ma piti i te avatea
i hoi anae mai ai te mau nana -eia i to ratou ana, i te atea ê ra
ihoa ratou i ite anae mai ai i te mau ateni a Cassim i te tiâtiânoa-raa na te pae o taua ana ra, e te mau afata auri i nia iho
i te tua o taua mau atenì nei no te fariiraa ia i te moni, no te
iteraa mai te mau nana-eia i taua mau ateni ra, inaha ua faahoro puai noa niai ra ratou i ta ratou mau puaahorofenua i nia
iho i taua mau ateni nei, e ua puehu hanoa atu ra te mau ateni
no te riaria.
Aita atoa te mau nana -eia i haamaua i to ratou taime no te
tapapa atu i taua mau ateni ra, teie te vahi ta ratou e hinaaro
i te ite oioi, e o vai na ra te fatu o teie nei mau ateni, e teihea atu ra oia i teie taime. I taua taime ra ihoa haamata iho ra
vetahi o taua mau nana -eia ra i te paimi na rapaeau a`e i te ana
e na roto ì te mau ururaau, e te vetahi pae o taua mau nanaeia ra e to ratou raatira, ua mau anae i te o`e i nia i te rima e
ua faahiti iho ra i te parau e mauhuti ai te opani o te ana, e
ua tomo atu ratou i roto.
A faaea noa ai o Cassim " roto i taua ana ra, e a faaroo atu
ai oia i te haruru o te avae uaahorofenua i te hororaa na rapae
haamanao atoa iho ra oia e, e riro paha e, o te mau nana -eia
teie e tae anae mai nei, e ma te haamanao atoa oia i taua taime
ra i to'na pohe. E ua parau a`e ra oia, i roto ia'na iho e, aita
e peapea e faaitoito ra vau i te imi ï te mau ravea atoa ia matara vau i rapae i te rima o te nana -eia, e a imi atu ai au i tou
nei ora, e ua faaea ineine noa iho ra oia i te pae o taua opani
ra, ma te parau e, e í te mahutiraa ihoa te opani ra, e horo ai
au i rapae, aita ea te opani i mahuti ra, inaha te faaroo nei oia
i te faahitíraahia te parau ra, Tetame a mahuti, oia hoi te parau
o tei aramoia-roa-hia ia'na ra, e inaha te mahuti atoa mai nei

te opani, o Cassim atoa i te horo tauêraa mai i rapae, ma te

�TÖRRA

3

turai atu i te raatira o te mau nana -eia, e na topa atu ra i raro,
aita ra oia i ora i te rima o te mau nana -eia, no te mea e ôê
anae atoa hoi ta ratou i nia i te rima, ua taparahi pohe-roa-hia
o Cassini i taua [aime iho ra.
Te ohipa matamua ta te mau nana-eia i rave i to ratou taeraa
atu i roto i te ana, maori ra ia e, o te hiopoaraa ia na roto i
te ana i te mau ohipa i ravehia, e teie anae ra ta ratou i ite i
pihai iho i te opani, maori ra ia e: o te mau pute moni o tei
haaputuputuhia mai e Cassim i te pae opani no te faautaraa i
nia i ta'na ra mau ateni, e ua rave faahou iho ra ratou i taua
mau pute moni ra e ua faahoi faahou atu ra i to ratou vairaa,
e mai te ore roa hoi ratou i taa noa ace tel ravehia e Ali-Baba i
mua ra. I teie nei te feruri nei ratou e te faaoti nei ratou paatoa
i te parau no te ohipa peapea o tel ravehia aenei e ratou ra, i
teie nei te hure taa nei t te mau nana -eia i te tumu o Cassim
i ore i tae faahou ai i rapae, area no te taeraa o Cassim i roto
ra, te fifi nei ratou i taua vahi ra e te maere rabi nei ratou e mea
nahea oia i tae ai i roto. Te manao nei ratou e, e riro paha e,
e mea na roto mai i te apoo tei hamanihia í nia iho i te oeoeraa o taua mato ra, tera ra hoi e vahi teitei roa hoi [aria vahi ra,
e te ore roa te hoê ace taata e tae noa a`e ia tauma na rapaeau
mai e ua parau anae ihora ratou ratou iho e, alta e faufaa ia imi
mea nafea oia i tac mai ai i roto nei, eita te reira e taa ia tatou.
E riro paha e, e mea na roto mai ihoa i te opani e na moehia
ra ia'na te ravea e tae faahou ai oia i rapaeau, e aore ra te vai
nei te vetahi mau taata o tei haapii atu ia'na i te ravea.
E na faaoti anae iho ra ratou paatoa e, e tapupu ratou i te
tino o Cassim e maha ace tuhaa e a hopoi mai ai i te pae opani
i roto mai i te ana a vaiiho aí, oia hoi e piti tuhaa i te tahi pae
e piti hoi i te tahi pae, ei faariariaraa i te taata e tae noa mai
i roto i teie nei ana, e o ratou iho ra, e haere ia ratou na te aratia,
na te mau vahi i matarohia e ratou ra, no te hoê tau maoro roa,
e ia pee roa te haua ino o te tino pope, o ratou e hoi faahou
mai ai. E ia oti taua ohipa na ratou ra i te ravehia, ua faarue
anae mai ra ratou i to ratou ana ma te opani malte atu ì te opani,
e ua tauma anae iho ra i nia i ta ratou mau puaahorofenua, e
na reva anae atu ra no te rave faahou i te mau ohipa eia mai
tel matarohia ihoa e ratou ra.
Area i te ut.uafare ra, te peapea noa ra ia te vahine a Cassim
i te mea e, ua pô te mahana e aita ea hoi ta'na tape i tae mai,
Inaba ua haere roa atu ra oia i te utuafare o Ali-Baba ma t
peapea rahi e ma te parau atu e:
« E tau taoete e, te tupu nei tou peapea rahi i to oe taeae i
Cassim, na reva oia i roto i te faa e afta vau i ite eaha te tumu
no to'na [ere, e aita ea hoi i tae mai nei, e ua pá hoi te mahana
i teie nei, te manao nei au e, e riro paha e ua roohia oia i te
hoê atf D.
$ taro mai ia i te ve`a i mua nei i ie tuâtiraa o te aamu nei,

�4

TbRÈA

Taviriraa no te faaafaroraa i te Afata Faaapu.
Te piti teie o te Taviriraa no teie matahiti 1938,
o tei tavirihia aenei i te 25 no NOVEMA 1938.

Teie mau numera i muri nei, te mau numera ia i tano
Te numera 1.837 tei ia'na te ré : 20.000 farane.
Te na 38 titeti i muri nei, tei ia ratou ia te ré : 100 farane, no te mau re'
haamauruuru :

1.830
1.831
1.832
1.833
1.834
1.835
1.836

1.838
1.839
1.807
1.817
1.827
1.847
1.857

1.867
1.877
1.887
1.897
1.037
1.137

1.237
1.337
1.437
1.537
1.637
1.737

1.937
0.837
2.837
3.837
4.837
5.837

6.837
7.837
8.837
9.837
10.837
11.837

Te numera 0.254 tei ia'na te ré 10.000 farane•
Te na 38 titeti i muri nei tei ia ratou te ré : 50 farane, no te mau rê
haamauruuru:

0.250
0.251
0.252
0.253
0.255
0.256
0.257

0.258
0.259
0.204
0.214
0.224
0.234
0.244

0.264
0.274
0.284
0.294
0.054
0.154

0.354
0.454
0.554
0.654
0.754
0.854

0.954
1.254
2.254
3.254
4.254
5.254

6.254
7.254
8.254
9.254
10.254
11.254

Te numera 2.289 tei ia'na te ré: 5.000 farane.
Te na 9 numera i muri nei tei ia ratou ia te ré : 1.000 farane

0.844
6.314

2.876
7.287

3.394
11.584

4.051

4.345

5.716

Te na 15 numera i muri nei, tei ia ratou ia te rê: 500 farane:

0.888
3.757
9.635

1.486
3.869
11.199

1.574
1.704
1.881
2.086
4.721
5.195
6.200
6.652
11.799
Te mau titeti atoa e numera 2 te numera faahopearaa, tei ia ratou te ré:
15 farane.
Teie ra, e 3 numera e piti te numera hopea e o tei ham i nia nei i te ré
maitai aê, eita ia ratou e nehenehe ia tiaturi i te ré 15 farane, no reira ua
taviri faahouhia, e teie ia i muri nei te na numera e toru e haru i te ré 15
farane.

5.575

6.868

11.106

�TOREA

Haamanaô maitai outou, e o te manina o te iri o te hoê
vahine ra, o te unauna ia e te nehenehe mau ia, e no te hinaaro i teie ra, nahea ra ia, teie : a rave i te pua faahiahia ra
"MON SAVON"
purepure
rii i nia i te iri, ore roa ia.
te mau
Tei te mau fare-toa atoa teienei pua " MON SAVON ",
tei nia í te mau pahi hoo-taoâ, na to te Tuamotu.
TE MAU PARAUAPI NO TE AO IJEI
I Farani
Te mau faufaa tauhaa no rapae mai, ua hau atu ia i te piti-ahuru miria i
nia a`e i te mau faufaa tauhaa no farani e haponohia ra i rapae I te fenua
Te haere noa ra ia i te iti roaraa o te faufaa moni a farani. lia ite papu
hia hoi e, e i nia i te faufaa tumu mau a farani, e mahiti mai ai te moni
utua matahiti, ua taa noa ihora ia e, e ua fatata te taime no te veve rahi
o te taata, e na reira mai hoi, o te veve ino roa atoa ia o te Hau iho.
I taua taime atoa ra hoi, ua ore roa atoa ia e maraa faahou te mau hinaaro maitai o te Hau i te hamani i te mau tauhaa tama`i no te paruru
i te fenua.
No reira, ua poro ihora o Daladier e to'na ra mau tauturu faatere Hau
na te niuniu na te reva, i roto i farani taatoa, ma te faaite papu i te ati
mau e roohia ra e te fenua taatoa, mai te peu e vaiiho-noa-hia teie hure
tereraa ino, na nia i te haamaua haapao ore noa.
Ua fatata te taaiti atoa o te huiraatira i te piri-oioi-raa'tu i muri i te Hau
no te turu atu ia'na ra.
Na nia i te tahi mau ture i haamanahia e Daladier, ua faaiti oia i te
tahi mau maltai fano ore roa i horoa haapao-ore-noa-hia i nia i te mau
taata rave ohipa.
Teie ra, te rahiraa o te mau taata rave ohipa, ua tahoê ia ratou i roto i
taiete amui hoê roa ra, e ua opua ihora ratou paatoa e faatupu ratou i te
tapeai te mau ohipa atoa no te patoiraa'tu f te mau ture api a Daladier.
O Jouhaux to ratou upoo faatere, ona hoi tel tuu i Ceie nei faaueraa,
no te patoi atu i te Hau, mai te faaite papu e e faaea te mau ohipa atoa
no te oraraa o te Patereia taatoa, mai te peu e ia ore ia faaorehia te ra
mau ture api.
I reira to Daladier tiâraa na nia i te ha ture i haamanahia i te tau o
Blum, o tei naô e: e tia ia maitihia te taata rave ohipa na te Hau, ua na
reira oia, e ua faatae ihora i te parau i rotopu i te mau taata rave ohipa

�6

TORE A

atoa o te Hau, e te taata e patoi i te rave i te ohipa, e ore roa oia e faaherehere i te vaiiho roa ia ratou i rapae i te ohipa.
1 te mahana i faataahia no te faaueraa a Jouhaux e to'na ra mau raatira
i raro aê ia'na, aita roa ratou i manuia, aita te ohipa i faaea.
Ua tere noa ia te mau pereoo-auahi, ua mahuti te mau fare-rata e te mau
fare-taniuniuraa. Te mau taata haapii tamarii, tei te ohipa paatoa ratou.
I roto i te mau fare ohipa rarahi, i rapae i te mau ohipa a te Hau, e o
tei tapeahia te ohipa e te mau rave ohipa, ua oioi noa ia te nuu e te mau
mutoi i te tiahi i rapae i taua mau taata ra.
Ua faatia hoi te Hau i te mau Taiete Rarahi i te tihati atu i te mau taata
faatupu peapea e i te rave faahou mai i te taata rave ohipa, na rapae ra
i te tiâraa o taua Taiete Amui hoê ra.
Ite ihora o Jouhaux e to'na ra mau hoa, e te faaerehia nei ratou i to
ratou ra tiâraa i fariihia i mua ra e te Hau.
Mai te mea ra hoi, e te farii mau ra te rahiraa o te huitaata i te faatere-'
raa a te Hau i teie nei.
Ua maiti te Hau faatere, i rotopu i te ino veve roa o te Patireia e te
hinaaro tupohe hoi ia'na o te mau Fiau enemi e otia tapiri mai to ratou ra ia
Farani e te tapae itoito faahou i te huiraatira ì nia i te ohipa, no te au i te
hoê huiraatira rahi, i te ora maltai.
Noa'tu te mau ineine atoa no te tama`i, ua upootia te faatereraa no te
roaaraa mai te hau, te tiaturi ra oia i teie nei, te oaoa e te oraraa maitai
no te hoê huiraatira itoito i te ohipa, eita roa ia ratou e ite i te pche, maori
ra ia i nia i te ati veve roa o te fenua.
Te mau maitai i roaa i te mau taata rave ohipa, eita roa ia te reira e
nehenehe faahou ia faaorehia, mai te tupu ore te hoê peapea, e tano ai ra
hoi no te vai noa te reira mau huru maitai ra, ia rave atoa ia to tatou mau fenua otia piri mai ia Farani i teie mau faataaraa ta tatou nei.
Te mau,tama`i i rotopu i te tiâraa o te taata, no rapae mai ia i to tatou
fenua, e e hopea ino ia te roaa mai no te taatoaraa o tel pee atu i te reira
poromu.
Ua haere noa ea o Farani i mua i te mau Patireia atoa no te mau peu
api atoa e tupu, no reira, e nehenehe ia tatou ia tiaturi e e roaa mai ia'na
te maitai hau ê no to'na ra huiraatira, teie ra, e mea peapea ia rave hitimauê noa i te tahi ohipa, mai tel ravehia aenei e te faatere Hau ra o Blum,
o tel riro to'na ra mau manao rarahi, ei pau ( no te hau atu o te afaraa
o te faufaa tumu o Farani ).
Aita atoa ea hoi i iteahia aenei te maitairaa te huiraatira i roto i te hoê
fenua o tel veve roa, e no reira i manaohia'i e e faaafaro maitai faahou
te tereraa. Hoê noa iho ra ia ravea faahiahia roa a`e, maori ra, o te hoi
faahou ia o Farani taatoa i te ohipa,

�TOREA

I roto i te mau parau api hopea mai nei, mai te mea ra ia e, e ua tia
i te rahiraa o te taata o te fenua i te pee atu i to ratou ra mau upoo faatere
i toi to.
Na nia a`e, ua rave te Hau-faatere i te tahi mau tiaraa, mai te au 75
0/0 i nia i te moni api e roaa i te mau fare-ohipa hamani tauhaa e te fare
hoo-taoa, i ravea puai na ratou no te tauturu-mau-raa i te oraraa o te
mau taata rave ohipa.
E parau api maere-rahi-hia tei taemai i teie tau na mahana hopea nei.
I roto i te pû o te Apooraa o te mau Tepute no Italia, ua ani ihora
ratou, i mua i te aro o te mau taata'toa, ia rave mai o Italia no ratou te
mau aihuaraau farani ra o: Corse, o Tunisia e o Djibouti.
Alta roa'tu te mau fenua aihuâraau i faahitihia ra, e italia i mauruuru
noa a`e i taua mau parau ra, e ua patoi ana`e ihora i te reira hinaaro ï
to Italia i mua i te Hau Farani, e mai te ani, e tauturu iaptou, ia vai noa
ea ratou ei Farani.
Teie mau peu ta teie mau Tepute ï rave ra, e ore roa paha ia te mau
hinaaro o Farani e o Peretane atoa, i te ta-hoê atu ia ratou ra; e ua haapeepee noa te mau Tonitara o na fenua nei, i Roma, i te ani i te auraa
o tece ohipa.
Ua pahono maira te Hau Iitalia e, e alta roa oia i roto i teie mau
aniraa o ta te mau Tepute, ia hi'ohia ra, alta ia te pahonoraa i afaro,
no te mea, eita roa teie mau taata e ani noa i te tapi mau aniraa mai
teie, mai te peu e aita ratou i faauehia e to ratou ra raatira rabi.
Te faaite nei ra te Hau Farani e, eita roa oia e faarue noa a`e, e e
horoa hoê noa a`e initi i to'na ra mau fenua aihuaraau no Italia.

Te

Pape

"GAZOR

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto ï
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e flu faahou.

I te fenua Paniora :
I teie nei rä, te haere atu ra taua tama`i rahi daria a te Paniora ra i te
huru-ê-raa. No te mea te haamata nei o Italia i teie nei i te iritï atu I

�8

TOR EA

'Te Pia fORAI"
Te pia Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu. ta'na mau nuu ta'na i horoa atu ei turu no te Tenerare Franco, 17.000
taata tei faahoihia aenei i te fenua Italia ì na mahana i mairi a`e nei.
Te haere ra te pae repupirita i te puairaa i teie nei. Te faaite mai ra hoi
te mau parau Api e, te haere apipiti noa ra na pae e piti i mua, te
mau
fenua hoi tei mahere atu i nanahi ra, inaha te hoi faahou mai ra ia i teie nei.
Mai te mea ra, e te taui ra te huru i roto í na pae e piti nei. 1 te haamataraa mau no teie nei tama'i i ta Franco, hoê noa iho matahiti te maoro
I muri a'e, inaha ua roaa mai ia, ia Franco te afa tiaraa mau no
te ferma
Paniora.
I te mau vain atoa e farerei ai oia i te nuu o te pae repupirita e
rave
titi roa ia oia ia ratou. Area i teie nei ra e ere atu ra ia mai te reira huru.
Te hinaaro nei matou i te faaite atu ia outou i te mau tumu no te reira.
I te haamátaraa mau, rave rahi te mau taata manao iino orurehau e te
nounou faufaa i roto i te faatereraa hau o te pae repupirita, o tei
amui
atoa atu hoi i te mau manao lino o te mau feia taparahi taata, te tumu
rahi mau no te reira ra, maori ra ia no te hinaaro i te eia mai i te
mau
faufaa a te taata moni.
Te opuaraa mau a taua mau feia manao lino ra, maori ra ia, o te faatupu ia i te orurehau. E no te manuia rahi o te pae Franco, ua manao
iho ra te pae o te repupirita e, e maiti ratou i ta ratou e hinaaro i roto i
na mea e piti nei, o te orurehau anel e aore ra o te tama`i, ua maiti ratou
i te tama`i, e no reira ua rave iho ra ratou, ua iriti ê atu, mai
roto mai
i to ratou fenua i taua mau feia lino ra e ua taparahi pohe-roa•hia.
I teie
nei mahana rà ua afaro ia te nuu o te paeau o te repupirita e ua haamauhia hoi te hoê haapiiraa no te ohipa tama'i i te oire ra o Barcelone, i
raro a`e i te faatereraa a te hoê raatira rahi tuiroo, no te haapiiraa atu i
te
mau ofitie api i te mau ohipa no te tama'i.
i te pae o te repupirita te iteahia ra i teie nei e, rave rahi ta'na
mau
moihaata ma'i o tel hamanihia i te fenua Purutia, ta taua fenua ra i horoa
atu na'na. Eaha na ra ta Purutia ohipa e rave nei ? inaha hoi te tuu nei
oia i to'na mau manu reva e to'na mau taata faatere no te tururaa atu ia

�TOREA
Franco, e te horoa atoa ra hoi oia na te tahi pae i te moihaa tama`i no
te parururaa atu ia ratou. E riro ra paha te hinaaro nei o Hitler ia maoro
noa'tu â teie nei tama`i Paniora, ia riro taua tahua aroraa a Paniora ra, ei
tahua tamatamataraa no taua mau faatere manu reva no'na ra, e ta ratou
ra mau ravea api no te tama`i.
No teiei nei taime ra, ua taupupu roa ia te tereraa o Franco i mua.

TAIETE ATIMAONO
( tiamaniraa Ilhota)
E to te fenua nei, haamana `o tatou i te tauturu maitai '.
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê,
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa ï te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Tinit
`.._
Te faaite mai nei te marte eia à óa`ó e. aë`n ü't è enit. ni o,
i na mahana hopea nei e tei roto anae iho i te mau oire rarahi te nohoraa te mau Tapone e i nia hoi i te mau êâ pereoo auahi.
Mai te mea ra e haere ratou i rapae i taua mau tiahapa no ratou
ra i roto i te oire, no te haere atu i te vetahi mau mataeinaa rii nainai, e pohe rahi ia te roaa mai ia ratou. Teie ra, te mau Tinito o Chang
Kai Seek, ua feruri maitai ratou i te imiraa i te mau ravea herepata
ma te urne atu i te mau Tapone i te tahi mau vahi apiapi i te pae no
te tooa-o-te-Ra ( Ouest. Tei) reira te faaeraa te vetahiti mau pupu
huna Tinito, o tei ineine noa no te taparahi atu i te enemi, eiaha ra
e, i te mau Tapone anae hoi, i te mau Tinito piri-tapone atoa.

�f0

T O R, E- A

O Chang Kai Seck, te tae noa ra ea ia ta'na mau faatereraa i roto
te mau tuhaa fenua i riro i te rima o te tapone, na roto i te rahiraa
taata o te au noa ra ea ia'na ra. No reira i manao papuhia'i, e maoro
roa teie nei tama`i e na te reira hoi mau raveraa e rohirohi roa'i o
Tapone. Ei hia ra ia tau ta'na e nehenehe i te tapea i teie mau ravea
aita ia i iteahia.
I roto i te mau parau api hopea ta Tapone e faaite nei, e rave rahi
te mau Tinito e hinaaro nei i te hau, e o tei parau atoa e nehenehe
ia ratou i te iriti i te toroa o Chang Kai Seek. Eaha te parau mau i roto
i teie nei parau ?
No te haapapuraa i teie mau fifi ta te Tapone e farerei nei i to'na
tomoraa i roto i te tuhaa o Hang Kéou, haamanao noa ia ratou e
aita ea te hohonuraa o te fenua Tinito i taeâhia e ratou. E e te mau
poromu hoi ia faarue ia Hang Këou no te haere atu i ropu i te fenua,
ua piri roa ia, hoê noa iho ia ta ratou ravea, maori ra te na roto i te
mau anavai rarahia.
I roto i teie mau êâ anavai hohonu e te pirihao, te puai hoi o te taheraa no te pape, e tapiri ia ratou na te hiti o te anavai, e tei reira mau
hoi te mau pupuhi rarahi e te mau pupuhi taviri, mai te mea e tae
atu te mau pahi i reira, no te pohe ia, na nia mai te pupuhi taviri í
te pupuhi, aita atu ra ia e ravea e ora ai te mau pahi i reira.
Mai te peu o Chang Kai Seek i te etaeta maitai i te vahi ta'na e
manao nei, e ore roa ia o Taponee ite i te hopea manuia ota'na tama`i.

A puhipuhi ana i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I te fenua Purutia
Ua faateitei rahi-roa-hia o Hitler i te fenua Eremani no to'na manuia rahi
i roto i te tali noa iho tau na ava`e rü, no te amui-tahi-raa atu oia i te huiraatira ra 12.000.000 i te mau huiraatira Purutia, e ua fatata hoi 120.000 metera
tuea fenua api o tei roan atoa ia'na, ua î roa hoi to Purutia i te oaoa rahi faito no
taua mau huru ra. A vai taaê noa atu ai, teie ra, te mau ratere o tei ratere atu
i taua fenua ra, te ite ra ia ratou i te fin e te auore I nia i taua mau fantereraa ra, i roto i te parau a te huiraatira o Elemani iho.
Ua au hoi te reira huru i te huru i tupu i Farani, i te tau no te faatereraa a Napoleo I.

�TOREA
Te mau taata e te mau Patireia, e ite ihoa ratou i te rohirohi, mai te mea
e tutava noa ratou na roto i. te aroraa paari hopea ore.
E mai te mea ra hoi e, e te itea-mau-hia ra taua rohirohi no te huiraatira ra i nia i te fenua Purutia ra.

Mai te peu e_ hinaaro mau to outou i te piri mori-pata
maitai hau ê mau e te hoo mama hoi e o te vai maoro roa,
aita atu ia mai te "BURGESS" ona mau iho i nia roa.
A ani outou i to outou mau hoo-taoâ, e teie i `oa ta matou
e hinaaro no te piri mori-pata. E na outou iho e tapa`o i te
mahana i hoohia mai ai, e na outou iho e ite, e oia mau,
te "BURGESS" ihoa te piri mori-pata taoâ mau.
I te fenua Italia:
Te parau ta matou i faahiti aenei no te fenua Purutia e tano atoa ia no
Italia te reira. Te faatereraa "faciste" ta Italia e rave nei i nia i to'na huitaata, ua hau atu ia ta'na faatereraa i ta Hitler i rave i nia i to'na iho huitaata.
ua
Aita ra o Italia i manuiahia mai ta Purutia i manuia aenei. Parau mau,
ra
te
roaaraa
maitai,
e
pau
rahi
riaria
roaa mai o Abyssinie ia Italia, e ere
to'na i reira, oia hoi e : te pau taata e te pau moni, e te haere noa ra te reira
mau peapea i teie nei ia.
Ua ati o Italia i te ati veve, mea na roto ia i te raveraa i ta'na ohipa_ pblitita faaahaaha ia'na iho. Te tahi hoi, e ere atoa te fetii huiarii i te mea au
maitai roa ia Mussolini. I teie nei, i te mau taime atoa e tae mai te arii ruau
i roto i te mau putuputuraa, e mea haapoupou-roa-hia oia e te huiraatira, o
te hoê ia mea aita roa o Mussolini e farerei faahou ana i teie nei i roto i te
rururaa taata.
Te faaite atoa mai ra o Italia i teie nei i te tapao no to'na rohirohi e tapao
hoi te reira no te haamanaoraa i te mau peu i tupu i mutaa iho ra i te fenua
Farani i te tau no Napoleo I.
- u ra ei faainoinoraa ia Mussolini, e o tei ore roa
Ua riro ana°e taua mau turn
te fifi
oia i taa faahou e, e nahea ra oia, a ite ai oia e tei roto o Farani i
ia'na,
manao
iho
ra
oia
e,
teie
rahi no te mau peapea hururau i tupu i nia
Farani,
te taime au maitai ia'na no te haru mai i te tahi mau tuhaa fenua i to
mai ta Purutia i rave i Oterita e i Teheto Tolovatia.
Ua hiti mahuta ra oia i to'na iteraa i te manao tahoê o Farani, ite iho ra
oia e, eita roa oia e manuia noa a`e i te vahi ta'na e hinaaro nei.

�TOREA

PARA U API NO TE FEN UA. NEI
Te ati o te "Tiare Avaroa"
I te 26 no Novema i mairi a`e nei, ua taahuri roa te potii ra
o "Tiare Avaro" i roto i te ava i Toata ( Papeete ) i to'na ho`iraa mai, mai Moorea mai i te maa matai rahi Toerau i oti aenei.
16 horopatete i nia iho i taua poti ra, e 4 vahine e 12 tane. E
au mai te hora ahuru ma piti e te afa ratou i taahuri ai, o te
taime mau íhoa ía no Le puairaa no te opape e haere i tua. E
te haapoopoo hoi i roto i te ava.
Ua purara noa atu hoi te mau taata na rato i te miti. Na te
hutiraa poro hoi e na te mau pú o te mau pahi i nia i te uahu i
Papeete i faaara i te mau taata atoa e, e ati Lei tupu, i reira iho
ra te mau poti e te mau pahi te haereraa e faaora i taua mau
feia roohia e te ati ra.
Ua horoa to tatou Tavana rahi i te hohoa hi`oraa maitai, na
roto ia'na iho, ï to'na haere tino•roa-raa e tauturu i te mau feia
o tei roohia e te ati na nia i te pahi ra o Tamara. Ua haere atoa
te mau poti pairati, tae noa atu i te tahi mau poti taaê e te tahi
mau pahi o tei tutau noa i nia í te uahu no Papeete, e tae noa
atu hoi i te manua ra o Zélée, e ua roo-haere-atoa-hia hoi te
vetahi o taua mau poti ra i te ati.
Ua ora te rahiraa o te mau taata o taua poti taahuri ra, hoê
roa ra taata ï moe roa, oia hoi: o te taata ra ia, o Tehinu a Tehei
no Mamao, ua roohia oia i te ma`i huti (ahopau ) alta atu ra oia
i nehenehe i te faaû i te toetoe o te miti, e inaha ua horoa atu
ra oia i te hoê vahine api ra, i te tari maia tä'na e tarere nei
ma te parau atu e:« a rave atu teie nei tari maia ei poito no oe,
mea au ia oe te ora, inaha te vai api noa na ea oe, area ia`u ra,
ua paari au, ua hope tou tau, e alta atoa hoi tou e puai faahou ».
Te tinito ra, te taime a taahuri ai te pahi, tei roto noa ia oia
i te poti, ua varea i te taoto, ua mau noa oia i roto i te poti, e
ua roa faahou mai oia i muri We, aita i pohe, ua ô to'na upoo
na roto i te hoê area o tei ore i naeahia e te miti, e ua nehenehe
noa ia'na i te huti i te aho.
Ua faaite te Tavana Rahn na roto i te Vea a te Hau, i to'na
auruuru rahi i te mau taata atoa o tei haere ma te itoito rahi
e faaora i te mau taata o tei roohia e te ati.
Te faaoto nei te Torea i to'na reo i nia i to'na mau hoa, no
te faataeraa atu i te aniraa i mua i te mau feia mana faatere, ia

�TOREA

13

faahamanihia t nia i te hutiraa poro te hoê tapao faaite, 1 te mau
pahi e te mau poli i te huru no te ava i te mau taime uno, no
te mea hoi, eita e iteahia mai na tua ia hi`o mai, e ahiri e mea
maltai anel te ava, e aore ra e mea ìno anei.

Te pereoo faafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapú rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
' Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Mai te poheraa atu â te Epikopo ra o Amédé NOUAILLE,
ua vai Epikopo ore noa ia te parahiraa Epikopo o Tahiii nei.
No te tiairaa atu i te haamanaraa a te Pope rahi i te mono
mau no taua parahiraa Epikopo ra, tei raro a`e ia te mau perepitero no Tahiti nei, i te faatereraa maramarama rahi a R. P.
HENRI.
Ua oti a`enei hoi taua maitiraa ra i teie nei, e tel nia iho hoi
taua toroa ra i te metua perepitero o R. P. Paul MAZE, perepitero no te Tuamotu i te pae o te hitia-o-te-Râ.
E metua perepitero faatura-rahi-hia hoi teie nei perepitero e
to te tuamotu, rave rahi hoi na tau to'na parahiraa i nia iho
i taua mau motu atea ê ra, ma te rave itoito i ta'na ra tuhaa
ohipa, e ua rave itoito atoa oia ma te tuutuu ore i te utuutu
raa'tu i te mau feia rii tei roohia e te ati ma`i lepera o taua
mau motu ra, e no taua mau ohipa maitatai hoi ta'na i rave
ra haamana`o ihora te Hau e, e haafetia ia'na i te fetia Hanahana ei faahoonaraa i ta'na mau ohipa maitatai.
Mea mere rahi ia haamana`o tatou e, na Epikopo hopea i
maitihia a`enei, ua maitihia ia, mai roto mai i te mau perepitero no te Tuamotu. E riro paha e ua hinaaro ihoa te Pope rahi
i te tuu atu i taua toro`a hanahana ra i nia i tel faaea i te mau
vahi iino roa a`e. Ua ite hoi tatou tataitahi i te ati e faaruruhia
ra e taua mau perepitero o te Tuamotu ra.

�14

TOREA

E no reira te faatae nei te TOREA ma te pupu i te mau haamaitairaa atoa a to'na ra mau hoa i nia i te hanahana o te Epikopo ra o Paul MAZE e ma te tiaturi e ia riro ta'na ra faatereraa ei hi`oraa maltai i nia i te toro`a ta'na e mau nei.
Te ati o te Iati ra o "MALABAR"
Te pahi lati (Yacht) Marite o "Malabar" e 5 taata i nia iho,
ua taahuri ia i te fenua ra i Kaukura i te otue no te pae Apatoerau. Ua parari huâhuâ roa taua pahi iti ra, aita roa ra te
hoê a `e taata i pohe. E tere manuia ore mau to teie nei pahi
iti í to'na tere, mai Califonia mai no te haere mai e mataitai i
to tatou nei fenua iti, e ono ia na taata te taatoaraa i te faarueraa i" Califonia ma te mana'o e, e haere mai ratou e haamaha rii i te rohirohi i S tatou net, e i roto i te area no te
fenua Marite e Tahiti, te toparaa te tamaiti matahiapo a te
fatu o taua pahi iti ra i raro i te moana, e o tei ore roa í itea
faahouhia mai.
oL

Te Puha.
Te maraa faahou a'e ra te pene puha i teie nei, te pene hopea roa i
i roaa mai 1.301 farane ia i te taue hoê, aua`e ra te mau- ture api i tuuhia
i nia i te puha o te mau fenua êê, na roto i te faateiaharaa i te tahi mau
tute. Ua faaauhia te toparaa o te farane i nia i te hoê ahuru taime te itiraa,
e inaha hoi i mua a'e i te tama'i ra te hoohia ra ia te puha i nia i te pene
ra O f. 60 tenetima moni piru, e i Tahiti nei ra, te hoohia ra ia e 6 farane i
te kiro hoê, e rave rahi atoa te tumu no teie nei toparaa, te tumu rahi mau
ra, no teie nei ia hinu rahi e roaa mai nei no roto i te Tohora i te mau
miti i te pae "polaire".
E te tahi hoi mau- tumu ra, no nia ia i teie rahiraa hinu aratita e rave
hia nei e tae noa'tu i te hinu haari popaa (Palmier ) no Aferita.
Te haere atura te hinu o taua haari popaa ra i te itiraa i teie nei, e mai
te reira atoa hoi to te Tohora.
E mea rahi mau â teie Tohora e hihia nei, te vai atoa ra paha ia te
mahana e ite atoa ai tatou e, ua mou atoa teie nei mau Tohora. O Tapone
ra te aito rahi mau no te reira ohipa, no te tautururaa ia ratou i roto i ta
ratou tama'i e te Tinito i tamau noa'i ratou i teie nei ohipa hi Tohora.
Te parauhia nei e, mai te peu e, e tamau noa ratou i teie ohipa hi Tohora
e riro paha ia te Tohora i te mou roa i raro i te moana, i roto i na matahid e pae.
I reira atoa paha ia ta tatou pene puha e maraa rii faahou ai i nia.

�TOREA
Tei roto i te fare hooraa raau

a LHERBIER

i Papeete net,
e roaa ai ia outou te mau huru raau atoa ta outou e hinaaro,
no te mau huru ma`i atoa.
I reira hoi, eroa a mai ai ia outou te mau raau maitai rabi ra, e:
In®nAT®`E -- raau monamona no te to`e.
Raau tupohe i te mau to`e atoa i roto i te opu.

Te to`e nei, te hoê ia manu hauroa i te ino, no te mea o te tumu ia o te
rahiraa o te ma‘i e rave-rahi i nia í te tino o te tamarii e tae noa'tu i te tino
o te taata paari: te ma`i maêro, mauiui te upoo, ma'i hi, paruparu te tino,
ma`i iriti, maineine te ohure. E mau tapa‘o te reira no te mau taata toe.

Te M®NAT®`E -- te raau hau roa ia i te maitai no

te tupohe i te ra mau manumanu iino,

e raau huero monamona e te ohie mau ia faainu, e nehenehe atoa hoi ia faarapu i teie nei raau i roto i te fi a faainu atu ai.

la faainu i te ikl1®liAT®`E, i te poipoi roa ia, eiaha
hoê maa i roto i te opu, e 3 mahana i te faainuraa.

FAITO : Tamarii 1 matahiti e tae noa'tu i te 2 matahiti: hoê huero.
Tamarii e 3 matahiti e tae noa'tu i te 6 matahiti: e piti huero.
Tamarii e 7 matahiti e tae noa'tu i te 14 matahiti e torn huero.
Mai te 14 matahiti e tae noa'tu i te taata paari e maha huero.

1 te fenua Peretane:
Taua fenua ra i roto i na ava`e hopea i mairi ace nei, ua haapapu mai
ia oia i to'na tiaturi rabi i nia ia tatou. Ua papu hoi oia i teie nei e, no te
oreraa oia i haapaari roa'tu i to'na nuu fenua e tae noa'tu i to te moana,
i rahi roa'i to Purutia e to Italia onoonoraa mai.
I teie nei ra te rave itoito nei ia oia no te faarahiraa i taua puai ra, teie
te tapao faaite ia tatou e ua faarahi mau oia; i te ava°e Tiunu I mairi a`enei,
ua faaue oia ia hamanihia 111 manna, tamai, na te mau fare tamutaraa
pahi no Peretane.
Te ite atoa ra hoi oia i te paruparu rahi no to'na ra nuu fenua e te faarahi atoa ra hoi oia i te reira i teie nei. E i roto i te hoê matahiti te maoro,
i reira o Farani raua o Peretane e riro ai ei mea puai hau ê, o te ore roa e
vi noa a‘e i mua i te mau haaviraa atoa a te enemi. E ore roa te hoê faaauraa e tae mai i ô tatou nei, maori ra ia, e na te reva mai.
Teie nei mau tama`i api e tupu nei i te fenua Tinito e i te fenua Paniora,
na te reira hoi e haapapu mai e, e ore roa e nehenehe ia tatou ia paruru
tau i te hoê nuu manu reva, te haere mai e tupita. Ua taa i to tatou mau
enemi i taua mau vahi ra, aita hoi ratou e ore i te ite, te ino ta ratou e hue
maira i nia ia tatou, e ua ite atoa hoi ratou e, tei raro a`e atoa hoi ratou
i te maru no te pohe.
I te hopea hoi no te ava`e Tetepa i mairi a`e nei i hau ai te parau no
te tama'i, aita mau â hoi taua peapea ra i tupu no te mea e, eere atoa hoi
ì te mea hinaarohia, i maitai roa ai ra, no te mea ia, ua ô mai te mana`o no
te hau i roto i te mau taata faatere o te mau Han i faaea hau noa'i tatou
i teie nei mau mahana. Te mea maitai a‘e no tatou maori ra e, e tiaturi i
nia i te puai hau ê o to tatou mau nuu, no te faaoreraa'tu i taua mau mana`)
opuaraa uno a te enemi ra.

�111

® EA

Taviriraa hopea teie no te fenua net
Te toruraa hoi teie no la tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te faaafaroraa i te A fala
Moni a te Afala Faaapu.
Ei haamauruururaa i te mau taata atoa o te fenua nei, ua faarahihia te
opereraa no te mau -rê.
I roto i te avaê fepuare e tavirihia ai teie nei taviriraa. No reira te faaarahia'tu nei i te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamata i to ratou manuia,
eiaha outou e faataupupu, mai tera ra a haavitiviti i te hoo i ta outou titeti,
no te mea hoi e o te taviriraa hopea hoi teie ta te Tavana Rahi i faatia.
Teie te mau ré :
1 Rê 20.000 farane.
1 Rê 10.000 farane.
2 Rê 5.000 farane.
16 Rê 1.000 farane.
500 farane.
20 Rê
15 farane.
e 600 Rê
E ravehia te taviriraa mai tei matarohia ihoa i te mau taviriraa atoa, oia
hoi i mua i te aro o te mau taata atoa. E na te mau huira hoê ahuru ihoa
numera i te huira hoê, o taua taviriraa ra e faaite mai ia tatou i to mau numera
tano, huruê te tahi i te tahi. E mea hiôpoa-roa-hia taua mau huira ra, hou
aê a tavirihia'tu ai, o te ore roa ia e nehenehe noa aê ia faatano i taua mau
huira ra i nia i te numera e hinaarohia ra. Na te mau Tomite ihoa e maiti i te
taata no te taviriraa i taua mau huira ra, i rotopu i te mau taata o tei putuputu mai i taua taviriraa ra. E no reira e manuia anaê hoi to te mau titeti atoa.
A haavitiviti anaê i te boo i ta outou mau titeti, e hoohia taua mau titeti
ra i te mau vahi ihoa i matarohia ra, oia hoi i te fare-moni a te Hau (Trésor)
i Papeete, e i te mau vahi hoi e afata moni ta te Hau i reira. E nehenehe
atoa hoi ia outou ia papai noa mai i te Torea e na'na ia e boo atu ta outou
titeti, mai te au i to outou hinaaro, e a hapono atu ai oia i te reira ia outou ra.
Te hoo no te titeti hoê: 10 farane.
I teie taviriraa hopea i oti aenei, ua rave te Haapa‘o faufaa no te Tuamotu
i te hoê titeti, ua pahae ihora e ua horo`a atu na te hoê taata Paumotu, o
tei tae atu i roto i ta'na piha ohiparaa, no te haere atu e rave mai i ta'na
moni pirimu, ua patoi atu taua taata nei, mai te parau atu e eita oia e hinaaro
i taua titeti ra, no te mea hoi, e ua pahaehia mai taua titeti nei, mai roto mai
i te puta, e te ore-roa e nehenehe faahou ia faahoi, ua rave ihora te Haapa`o
faufaa i te piti tara i roto i to'na pute no te aufau i teie titeti, e ua rave
mai i te titeti na'na, o te titeti mau hoi ia i tano i te tano 5.000 farane, ua
oaoa roa taua Haapa‘o faufaa ra i taua tano no'na ra, area te taata i faahoi
mai i taua titeti ra, o te tatarahapa paha ia tei roaa mai ia'na.
No reira eiaha roa aê e na reira, a rave i te titeti na outou, hoê aê ea titeti
no te tamataraa i to outou manuia, eiaha hoi outou ia tatarahapa i muri a`e.
A Haamanaô maitai atoa hoi outou e, o te taviriraa hopea teie.
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN - RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1134" order="21">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/9c91b8786c1186015fe2878e802d49c9.pdf</src>
      <authentication>0ee992af274e850c8fae6df426c40152</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29489">
                  <text>t '
J/,
MATAHITÌ ~ P Ix~

TEIVUARE 1939

HIHt 21.

~-„

f ORE
HOO I TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E FAItANE I TE VEA HO);.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

TE MAU PAI-LA U API NO TE AO 1IEI
I Farani
Na roto i na mahana e toru ahuru i hope aenei, mai te moeraa'tu
te yea hopea ; e piti ia ohipa ta Farani i haapapu paari maitai te rave,
o te au ihoa ia ravehia i mua roa, oia hoi
Te ohipa matamua, o te ohipa ia no te pae moni, o tei oti maitai
ma te manuia rabi i mua i te faatereraa Hau. Te mau faataaraa ture
o tei haamanahia e ana no te faatuea maiteraa i te mau haamauaraa
e te mau faufaa e roaa mai, ua fariihia ia te reira e te mau Apooraa
i muri aê i te mau tau-maroraa rahi, no reira hoi o Daladier i au-orehid d; e te "communistes" e te "socialistes ".
I te pae hopea ra, ua haamana-roa-hia ihoa teienei mau faataaraa
mai te au i te hinaaro o te Hau faatere.
Ua tupu faahou atura te tiaturiraa i nia i taua fenua farani nei,
ua haamata faahou te piru i te haere faahou mai i roto i te fare-moni
rahi a Farani (Banque de France) mai te mau fenua no rapae mai.
Ua farii-faahou-hia hoi te mau tarahuraa moni, mai te au maitai
no te mau ohipa o te fenua.
Ia roaahia te tahi na matahiti na roto i te faatura maitai i teienei
faatereraa Hau, ua manaôhia ia e, e hoi faahou mai te huru faahiahia o te faufaa moni o te fenua i mua ra, o ta tatou i oreroa ea i ite
faahou i teie na tau i mahere aenei.
Te piti o te ohipa ra: o te faaapi faahouraa ia i te mau ohipa no
te faarahir2a i te mau moihaa no te tama`i, o te rave tamauhia ra
ma te itoito rahi i teienei.
I te pae o to titou nuu moana, te faarahihia ra ia i te hamani i
te mau manua tama'i, ia au i te paruru etaeta maiteraa ia tatou i
roto i te mau miti atóa ra, e no te monoraa atu hoi i te mau manua
tahito roa ra.
Tei nia ra i te paeau o te nuu manu-reva to tatou puai te faarahi
roa-raa-hia i te hamani i te mau manu api faahiahia roa ae.

�2

TORE

I roto i teie tau na matahiti hopea nei to te Hau faaueraa ia hamani
faarahihía te pahi-reva i roto i te mau fare rarahi tamutaraa no taua
mau pahi-reva ra. E na roto hoi i te mau peapea huru rau i hope aenei, i taere noa ai te hamaniraa o taua mau pahi reva ra, e no te taere
hoi, ia oti anaê mai taua mau pahi-reva ra, ua tahito roa'tura ia taua
mau faito ra, e ua haere faahou atura ia i nia i te mau faito api, riro
atura ia taua mau pahi-reva nei, ei mea faufaa ore, o te ore roa e
hinaaro faahouhia i roto i te tau tama`i. No reira hoi teienei faatereraa hau api i faahuruê ai, na roto i te faaoreraa i taua mau poroiraa tahito ra, o tei ore ea i oti, i te hamanihia, e a tuu faahou atu ai
i te mau poroiraa api, ma te faaiti i te poroi i te fare hoê, ia au i te
rahiraa ta taua mau fare hamaniraa ra e nehenehe ia hamani mai, e
pahi-reva matini faito api anaê tei faauehia, e i roto ihoa i te avaê
mati nei, taua mau fare hamaniraa pahi-reva ra e haamata ai i te
hamani i taua mau faito api ra, o te hau atu te puai e te tere i to te
Purutia e i to te Italia.
Te parauhiára e, e te tere no te mau manu-revatapapa enemi, ua
hau atu ia i te 600 kilometera te tere i te hora, e te mau manu-reva
taora topita ra, ua hau atu ia te tere i te 500 kilometera i te hora.
Te manaôhia nei e, e i roto i te avaê Eperera nei, e oti ai i te
hamani a 250 pahi-reva i te avaê hoê.
Te parau auore ta Italia i faahiti aenei na roto i ta ratou ra vea,
na nia i te ani ia farani i te mau fenua aihuaraau ra o Tunisia, o Corse e o Djibouti, ua hitimaûe-roa aê ra o to farani i te reira, e ua tiâ
maira taua mau aihuâraau ra ma te tia papu i nia i to ratou tiâraa
farani mau, e mai te faaite i te Hau Metua i to ratou meine e o farani
iho hoi e o Afirita Apatoerau atoa.
Ua opua ihora te Peretiteni no te Apooraa, oia hoi o Daladier, i te
ratere atu i Corse e i Tunisia e i Afirita.
Ua farii poupou-roa-hia oia i to'na ra taeraa atu i reira, e na te
mau vahi atoa ta'na i haere. Ua putuputu pauroa mai te mau huiraatira no Tunisia i nia i te poromu haereraa o te faaterehau, ma te
parau anaê ratou e: e farani anaê matou, e te hinaaro nei matou e
faaea farani noa e amuri noa'tu, e mai te peu e, e te vai noa atura
ea te mahana e roohia faahou noa hia'tu si i te peapea ra, te pupu
atu nei ia matou i to matou mau puai taatoa e to matou toto no te
tautururaa atu i te Hau Metua.
Te arii no Tunisia, te auvaha o taua mau taata ra, ua faaite
hua atu ia i ta'na parau ia Daladier i mua i te aro o te taatoaraa,
e o tei faaroohia hoi ta'na ra parau na rapae i te mau miti aioa o te
ao net,
Ua haere tino roa atoa o Daladier e hiôpoa haere i te mau pâ
no te parururaa atu i te fenua i nia i te otia fenua no Tunisia,

i

�TOREA

3

e na haere lino roa atoa hoi oia e hiôpoâ i te pà i te vahi rabi
tapaeraa pahi-tatna`i_no Atirit.:a i te oire ra i Bizerte:
[Ja riro t.eienei tore i to Daladier i Tunisia ei fraiteraa i to te
ao taatoa nei i te here o taua tenua ra i te Han farani.
Ua riro ra te reira ei inoinoraa na Italia, e na. faaite na roto i ta ratou vea, i mua ra, ma - te h.aavare e, vita roa o Tunisia e
au nei i te Ilau farani e u&gt;i riro taua Hau ra, ei mea auore e ei
mea vahavalia na ratou, te iteahia nei ia i teieoea, nn te ao taatoa.

Te Pape "GAZOR"
Te " Gazor" e rito la o tei iritihi1 mai no roto mai i te man huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei bau ata i te maitai no outou e to te Tutan.otu na, no te haamaharaa i to outou hiaai nada tahiti, alta iaoê topata ava taero i anoibia i roto í
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te luau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tona i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e flu faahou.

I te fenua Italia:
Aita roa lelenei Patireia e oaoaraa, aita hoi e He nei e topa
ra i nia ia vai, no te manilla ore o ta'na ra mau poritilaraa. A
taaê noa'tu ai te manuia o to'n1 mau nut] i te fenua Abyssinie,
aita roa ra laua fenua ra e haurna, to tupu pinepine noa ra hoi
te orureraa Hau i reira. E pau ra hi to Italia i taua fenua ra, mai
te pau tanta e te pau moni hoi, o Lei riro te reira ei hopoiâ teiaha
roa no taua Pal.ireia ra.
t te pae no Afirita Apatoerau i -te area ia Aiphiti e o Tunisia,
Lei riro ia'na, e fenua faufaaore roa ia e te ili hoi o tee tanta e
te pape ore hoi.
I Europa ra, un manuia ia o Eremani ma te turuhia e Italia,
i te baru mai i te fenua ra o Oterita e i te hoê tuhaa no te fenua Teheto-Solovati, e o lei haamahora i taua tnana no'na ra i
nia ia Europa, no te pae o te Hiti.a-o-te-RA, mai Le ore roa hoi
te hoê noa a`e maitai iti i mona mai i3 iLalia.
Ua faatupu mau á o Mussolini i te hoê mau ohipa rarahi i
roto i te fenua Italia, ua tun oia i te maitai i roto i toua fenua
ra, o te haere ra i te reira tau i roto i te orurehau, teie ra, ua
binaaro oia i te ite i te vali rabi roa no te maitai o te fenua i

�TOREN

4

to'na mana`o, e ua tuu atura oia i to'na nunaa taata í roto i te
ati rohirohi.
Cita te hoe Patireia e ora noa e tau e e tau na roto i te -mau
faateimaha rarahi e te faaoromai.
Tei roto i to veve I teie nei, te faufaa moni a Italia, e ua papaíl
roa hoi ta'na ra afata moni. Ia nehenehe i te hoê Patireia i te
ora na nia i le faufaa hotu o te fenua, e mea faufaa ore ia te
piru i taua taime ra, aita ra ia taua tiâraa nei e au no te fenua
Italia, no te mea, e hinaaro ihoa oia i te tabi mau mea no rapae
mai i to'na ra fenua, mai te au i te mori, te aratiu te auri e
te tahi atu a, e aufau ihoa ia í te moni e roaa mai ai i te mau
fenua êê, e no reira e hinaarohia ihoa ia te piro, o tei ore roa
i Italia i teienei tau.
Na nia mai i teie mau tuniu rarahi, i roaa mai ai te mana co iino
e te riri ia Mussolini.

TE FARE RAAU A TAIHüA
oia hoi

H. JACQUIEß
I uta noa a`e i na Fare-Maehaa Tuanie,
i le

i Papeefe
poro poro&gt;n.0 Petite Pologne

E to Oteania taatoa e,
Ei faaiteraa atu teie ia outou e ua faatupu vau i te hoê fare hooraa e te
hamaniraa raau haamaitai tino, e te rapaauraa hoi i te mau huru ma`i atoa:
mai te raau AROPATE (Allopathique) e te mau huru raau pape atoa (Homéopathique).
E tia papu ia outou atoa ia haere tiaturi mai i te Fare-Raau a TAIHIA,
no te mea e Taote aravihi mau vau i nia i taua toro`a Taote Raau ra, raverahi na matahiti o to`u nei faaearaa i nia i to outou fenua e a hoi faahou atu
ai au i te aia, no te rave mai i te mau huru raau api atoa e tano i to tatou
fenua nei
O te hoa matarohia e outou ra, o Tetua, te hoo e te hamani raua maoro
i ô Lherbier, to`u tauturu, to outou tauturu, na'na outou e f.arii poupou maitai e na maua e ohipa i tei hinaarohia e outou atoa ra.
To outou Taote-Raau H. JACQUIER, oia o TAIHIA,
o tei riro ei taata tupu no Oteania

-

I te fenua Purutia
No te manuia rahi o Hitler na roto i ta'na mau raveraa ia Oterita e ia Teheto-Solovati, ua hinaaro ihora oia i teie nei i te hau,

�TOREA

A puhipuhi ana`e i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava ovin o lei hau i te maitai e le boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoe, is rave oe hoe afata (20 puohu
i roto) lei roto te hoê mau taon rii haamauruuru : tipi ofati e

aore ra e tahere arapoa poepoe.
Te tapiri mai ra oia i teienei ia Farani e ia Peretane, te haamata
ra i te faaohíe, mai te haere roa mai i Farani, no te tereraa ohtpa
hoo-taoa i roto i na Hau e piti nei.
Te mau neneiraa Vea no Purutia, na iteahia ia e tei raro a`e
anaê ia i te faatereraa a Hitler, e no reira e faatia ihoa ia ratou
i te rnau parau ihoa e hinaarohia e.taua taata nei, no te nenei i
roto i ta ratou ra mau yea. Te faaite ra hoi i roto i taua mau
yea no Purutia ra, ì te mau mahana i mairi aenei i te huru o te
tere o Daladier i to'na ratere haereraa na te mau aihuAraau e te
here mau o taua mau huitaata ra i te Hau Farani e o ta'na iho i
ite mata roa.
Teie ra te turu atoa ra tauk mau vea ra, i te man aniraa a Italia, ma te au e ia faaaifotohia te mau puai o te moana Metiterane. E mai Le mea atoa ra hoi e, e te tiaturi ra i nia i te roaaraa te re mau ia Franco i nia i te fenua Paniora, no te ataata i
te riro atu teie nei fenua i raro a`e i te faatereraa a te "bolchechevisme" (o tei au i te faatereraa a Russia).
Te tutava mite ra o Purutia i teienei, ia riro atoa mai, te mau
fenua no Europa, i te Hiti-o-te-Ra.
la hiôhia, na tano roa le Teheto-Tolovati i te fariiraa i te faafatata atu ia Purutia. No Purutia ra, ua feruri oia e nania i toua
fenua net i te faatae roa'tu ï ta'na ra faatereraa i te fenua Rumania ea faatoro roa'tu ai i laia faatereraa ra i nia i te fenua Turatia, ia au i lei manaôhia e toua fenua ra i mua roa ra.
Te fenua Polone, e mau tanto ia no roto mai i te toto " Slaves"
e te Otiria (Hongrie) ra e toto hurt' pint ia i teie nunaa bata "Slaves", e o ta Purutia e hinaaro noa nei ia, i te opani atu i te purumu no te haere mai i te Hai-o-te-ßa, eiaha ia opani i te purumu
o Elemani. Ma te turuhia e Italia, alta roa'tu a na fenua i mua
nei i manuia noa a'e i to ma hinaaro e tapiri i to roua otia,
mai ta nana i tiaturi e harrt i te fenua Rutia tabito, o tei riro i
te fenua Teheto-Solovati. Na Ilia i te tururaa a Purutia i toua

�6

TOREA

fenua nei, ua patò Oath ihora o Teheto-Solovati i ta11a ohipa ra,
mai te tapea i to'na fenua Ua top) hoi i na mahana matamua
no Tenuare, te hoê peapea rahi no nia i taua otia ra,-i rotopu t
te mau faehau Teheto e te Otiria.

'l'AI ETE ATIMAONO
Hacnaniraa Tihata )
E to te fenua nei, haarnana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia' roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tahota, e can ihoa i te tihota
Atimaonõ; eiaha to te tahi fenua ê atu.
(

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia púhipuhi oe e ê
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Paniora :
Te tamau coa ra hoi te tama'i me te puai rahi e te pohe rahi o te taata
i te tahi pee e te tahi pae. Noa'tu îz te toetoe rahi faito ore i teie tau, ma te
taehae ra na pee e piti i nia ia rauaraua iho, e aita hoi e vahi api atzt.
Ua tupu te hoê aroraa rahi i roto í te moana, i ua mahana i ntairi aenei i
pihaiiho i "Gibraltar", ì rotopu i na manna e piti no te paean o Franco e te
hoê manna taora toropi no te pee o te Repupìrita, i roto i taue aroraa ra, ua
tomo te hoê manua i to Franco e no te rabi o te man ofai pupubi o tei pupuhia
mai na nia niai i te fenua e na te tahi pae mai na nia mai i te nianua, na
pepe atoa ihora taue pahi taora-toropi ra, e ua faatere oioi atura i aia i te hoê
otuê no te hoe" tuhaa fenua Peretane.
Rare rabi hoi te mau pahi Peretane tei haere atu e tauturu ia'na, e un
taverehia atu i roto i te vahi tipaeraa pahi i "Gibraltar", e tei reira taua pahi
a i te tata'iraahia,

�TOREA

7

o

I te fenua Tinito:
Te oire ra o Canton o tei mahere atu ia Tapone i roto i te hoê noa
iho tau na hopetoma rii, ua piri roa ia oia i roto i taua oire ra i teienei,
ua haati-roa-hia taua oire ra e te nuu Tinito o te ore roa o Tapone e
nehenehe faahou no te haere atu i muri i taua oire nei.
Rave rahi te mau horoâraa faufaa-moni tarahu o tei faaohiehiá te faatia atu
i te Hau Tinito na te mau fenua êê, o Marite ihoa e o Peretane hoi i mua.
Rave rah; hoi te mau moihaa tama`i e tae noa ra i te fenua Tinito,
e mea rabi mau. Parati mau ra hoi, e eere te tinito i te niea ieie roa i te
pae faanahoraa no te tama`i, na ravai ra no te tapea etaeta e te haaniaoro
atu i te tama`i. Va taa ia Tapone i teienei i te ino rahi e fâ maira i nia
ia'na i muri nei, i mua roa ra e mea teoteo roa, alta oia e hiô i te huru,
i teienei ra te parau_ ra oia e noa'tu â te tauturu a taua mau Han éê ra í te
Tinito, eita oia e faaino i to raton ra mau tiaraa i nia i te fenua Tinito.
Aita roa ra taua mau Hau ra, e tiaraa ferma to ratou i Tinito, e haapao faahou ra i te mau parau a Tapone.
E te tamau noa ra ea hoi te tamati.

Te pereoo taataahl e te pereoo ulra "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei bau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoc outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia boo ra outou i: te mau pereoo boo mama,
e moni hue ia ta outou, cita roa e maoro ua ino, e au atura ia i te hoê mita

taptü rabi auri faufaa-ore.
Te pereoo eira " Peugeot ", tei te fenua farani ia te hamauiraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai lid no to outou
na mau fenua rid ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira ( Camionnette ) "Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana'e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uiva (camionnettes ) i Papeete nei ia 1lT' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" ì Papeete nei.

I te fenua Marite:
Ua aehuehu to Marite i te mau peu e ravehia ra e te Purutia raua o
Italia i nia i to'na ra fenua. Te araara ra o Marite i teienei e te imi ra i
te mau ravea atoa no te patoiraa atu i taua mau peu na raua ra.
E i teienei te haapaari ra o Marite ia'na, no te mahana e tupu noa'tu
ai te hoê tamai e a ô atoa atu ai oia i roto, ia val ineine noa ia oia, no
reira ua rave tumu maitai i to'na mau nuu, mai to raro i te moana, to roto
i te reva e tae noa'tu i to nia i te fenua.
Ua opua ;hora te Flau Marite, e ia hamanihia te hoê nuu rahi pahi•reva,
ia au 7.000 pahi-reva o te hamanihia, e te haaniatahia ra i teienei.

�8

TORE A

Noa'tu â ia e te vai maitai noa ra te hau
o ft4arite raua o Tapone e
tae roa mai i teienei mau mahana, te vai atoa ra te hoé
auoreraa itea-orehia i rotopu ia raua, no na fenua i roto ì te 13atitifa nei.

Ua riro hoi o Marile i leie nei, ei fenua hau roa a'e i te moni i te
Ao taatoa nei, e lei reira te raluraa mau o te pira o te Ao nei.
~
I te fenua Rutia:
Aita roa hoê a`e parau api i faaroohia no nia i taua fenua ra,
i roto i teie ava'e.

"Te Pia AO RA f"
Te Pia floral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou
iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia floral, o te mea ora mau. Ua heu
to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâma hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i
te " pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile 1MIARTIN
te fatu.

I te fenua Tapone:
Ua taui aenei te mau taata faatere o te Hau Tapone i teie
na mahana,
ua faahoi te tamaiti huiarii ra o Konoi, te faaterehau mammal, i to'na toro'a,
ua faaite oia e, e ere oia i te mea au maitaihia e to'na ra nunaa taata
no
te faatereraa i te pae ohipa t.ama'i i nia i te fenua tinito. Te
man teimaha
rahi hoi o te titauhia ra i nia i te Hau Tapone, to'na ra Patireia, ua taeî-roa-hia
ia i te otia hopea roa, na roto noa ia i teienei i
te here o taua nunaa ra i to
ratou ra Patireia, i faaoromai noa ai ratou.
Na te mau taata hiô noa e Lei
maramarama, cita atoa paha o Tapone e nehenehe faahou no te tutava maoro noa'tu zti í teienei tama`i, o
Lei riro ei tomai
ceve rahi no ratou. Mai te peu ra o Tain a i
te pohe oíoi, e ne.henehe ia ia
Tapone ia tiaturi e, e roca mau â ia'na te rê rahi, e no
reira te tamatahia
ra e te Tapone te mau ravea hum ran atoa, no
te faaoti oioi.
Te parau-atoa-hic ra hoi e, e te tutava faahou nei te nuu Tapone i mua
i te oire api o Tchang Kai Seek.
Ua tamata atoa hoi o Tapone i te imi i te ravea no te faatopa roa
i te
taui no te moni tinito, e alta roa ra i manuia, ua
han aê te mui no te moni
tinito i te maitai, e i roto atoa iho hoi i te
mau fenua o tel haruhia, e te Hau
Tapone.
I na bepetoma i mairi aenei, ua faaitehia te hoê parau
roto i te mau yea
no te ao taatoa nei e, e ua faarue te Peretiteni taututli o na
te Kuo Ming Tong
i to'na raatira ia Tchang Kai Seek, e ua piri atu oia
i
Na roto
ra hoi i te mau parau api hopea roa nei ra, te faaitehia rateiaTapone.
e, e mau parau
haavare taua mau pa.ra,u ra, e te vai tahoê noa ra
ea te faatereraa tt te Nutz
te Hau Tinito.

�TOREA

Taviriraa hopea teie no te fenua nei.
Te toruraa hoi leie no ta tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te faaalaroraa i te A fala
Moni a te A fala Faaapu.
Ei haamauruururaa i te mau tanta atoa o te fenua nei, ua faarahihia te
opereraa no te mau ré.
I roto i te. avaê fepuare e tavirihia ai teie nei taviriraa No reira te faaarahia'tu nei i te niais taata atoa o tei hivaaro i te tamata i to ratou tnanuin,
eiaha optou e faataupupu, mai Lera di' a haavitiviti i te boo i ta outou titeti
no te mea hoi e o to taviriraa hopea hoi teie ta te Tavana Rabi i faatia.-

Toie te mau ré :
1 Rê 20.000 farane.
1 Rê 10.000 farane.
2 Ré 5,000 farane.
16 Rê 1.000 farane.
•
500 farane.
20 Rê
e 600 Rê
15 farane.
E revelia te taviriraa mai tei matarohia ihoa i te mau taviriraa atoa, oia
hoi i mim i te aro o t;e mau tanta atoa. E na te mau huira hoe churra ihoa,
numera i te huira hoê, o taue taviriraa ra, e faaite mai ia tatou i to mau numer
tano, hurtle te tapi i te tahi. E mea hiòpoa-roa-hia taux mau huira ra, hotu
aê a tavirihia tu ai; o te ore roa ia e nehenehe noa ad ia faata.no i taux ma
huira ra i nia i te numera e hinaarohia ra. Na te mau Tomite ihoa e maiti i
taata no te taviriraa i taua mau huira-ra, i rotopu i te mau tanta o tei puiu
putu mai i taue taviriraa ra. E no reira e manuia anae hoi to te mau titeti atóa.
A haavitiviti au e i te too i ta outou mau titeti, e hoohia taue mau titeti
ra i te mau vahi ihoa i matarohia ra, oia boi i te fare-moni a te Heu (Trésor)
i Papeete, e i te mau vahi hoi e afata moni ta te Hau i reira. E nehenehe
atoa hoi ia Dotou ia papai non niai i te Torea e na'na ia e boo atu ta outou
titeti, mai te au i to outou hinaaro, e a hapono atu ai oie i te reira ia outou ra.
Te boo no te titeti hoe: 10 farane.
I teie taviriraa hopea i oti acuei, ua rave te Haapa'o faufaa no te Tuamotu
i te hoê titeti, ua pah.ae ihora e ua boro'a atu na te hoê tanta Paumotú, o
Lei tao atu i roto i ta'na piha ohiparaa, no te haerc atu e rave mai i ta'na
moni pirimu, tia patoi atu taux tanta nei, mai te parau atu e cita oia e hinaaro
i taua titeti ra, no te mea hoi, e un pahaehia mai taue titeti nei, niai roto mai
i te puta, e te ore-roa e nehenehe faahou ia faahoi, ua rave ihora te Haapa'o
faufaa i te pit tara i roto i toua pute no te aufau i teie titeti, e ua rave
mai i te titeti na'na, o te titeti mau hoi ia i tapo i te taco 5.000 farane, ua
oaoa roa taue Haapa'o faufaa ra i taux taco nona ra, area te tanta i faahoi
mai i taua titeti ra, o te tatarahapa pahza ia tei roaa mai ia'na.
No reira eiaha roa aê e na reina, a rave i te titeti ua outou, hoê aê ea titet
no te tamataraa i to oi.ttou manuia, eiaha hoi outou ia tatarahapa i muri-a'e.
A Haamanaò maltai atoa hoi outou e, o te taviriraa hopea- teie.

�10

TOREA

Te Aamu oAli-Baba e na Mana -eia e Maha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tudtiraa Ceie o le aamu,

i haamalahia i te Hihi 16 )
Area o Ali Baba ra ua taa cena ia ia'na te tere no
to'na ra
taeae maori ra ia e, no te mau parau ia ta'na i
faaiteite atui ia'na
ra, no reira oia i opua roa ai, ia haere ihoa oia i
roto i te faa
í taua mahana iho ra, no te mea te matatl ra oia i
to'na ra taeae
ia All Baba o te mahere pauroa mai te faufaa ia'na,
na parau
atura te vahine a Cassim i nia ia Ali Baba e, area ra ira faaite
mai oe tau e, e pö roa oia e tae mai ai i te mire nei.
Alta atoa ra te vahine a Cassini i faarahi noa mai i
te parau,
no to'na hinaaro, elaha roa taua ohipa puna na raira
ra ia iiennoa-hia aê. E ua hoi atu râ oia i te fare, ma te tia`i matte i te
tane e naea-roa-hia atura te hora ahurir ma pill i te po. la tae
râ i taua taime ra, aore roa e nehenehe faahou ia'na ia faaoroma`i
I to'na ra pea-pea, e inaha ua mane' pape noa maira to'na ra roimata, e aore roa oia e nehenehe faahou ia huna i taua peapea
no'na ra. Tatarahapa ihora oia i taxa taime ra i te pape rabi
ta'na i rave ra, oia hoi, na rolo i to'na ra mau
matin'() nounou
e na roto hoi i to'na hinaaro i te ite, i te mau
ohipa a to'na
ra taoête tape o Ali-Baba, ma te paran oia i roto ia'na iho e, ahiri
aita vau i oomo atu i teienei mau parau i roto i
te upoo o tail
ra tarse, alta ia oia e roo-hia ra i te ati i teienei mahana.
Tai noa
atura oia í taux pô nei e ao noa ne ra te pó, i
te marehurehuroa-raa, boro atura oia i te utuafare o Ali-Baba ma, ma te faaite
atu i te mau parau atoa i mua ia'na e i mua boi
i ta'na ra vahine.
Alta o Ali Baba i tia`i faahou atui I
te reo o to'na ra taoete
vahine, no te faatteraa mai ia'na no
te haere e imi ia Cassim,
ira tia oioi noa aera oia i nia, e ua rave ihora i ta'na tau na
Ateni
e toro e na reva atura i roto i te faa, ma te poro' iho
i te taoête
vahine e, faaoromnai i to peapea. I to'na baereraa
na nia i te
poromu e tae roa• atu í roto i te faa, aore roa oia
i farerei noa
ae i te hoê taata i nia i to'na ra ea, e alta boi oia
i farerei noa
aê i to'na ra taeae, e aita atoa hoi i farerei atu
i na ateei hoê
aburu a to'na ra taeae, e ia tae atura oia i }Alm
hoi te ana,
'inaha te tupu nei ia to'na macre rabi i te toco rahi ta'na e ite
nei i nia i le repo retina i mua noa iho í
te opani o taua ana
ra, i reira ihora te mana`o ino -te ö-raa-mai i
roto ia'na. Tia
atura oia i mua i te opani, e na faahiti atura i te parau eruahiti

�TOREA

11

ai te opani, e ua mahiti maira [aua opani ra, o te aha ta'na i
ite matamua e te riaria rabi i te p•tie o taua opani ra, niaorira
ia e, o te Lino o to'na ra taeae o tei tapupuhia e maha tuhaa,
te vai noa ra i nia i te repo fenua. I reina ihora fanitoito roa aê
ra oia i te imi ì te mau ravea atoa no te iritiraa mai i te tino
pohe o to'na ra taeae, mai te tahoo-ore-noa atu oia i te mau
ino ralai i ravehia mai e to'na ra taeae o Cassim i nia iho ia'na
ra, ua puohu thora oia i te tino o talla taeae no'na ra i roto i te
hoê puohu e na faauta atura i nia iho i te ha o taua mau ateni
n--a'na ra ma te faatomo i te vahie na nia iho non e te tahi tau
na ateni ra, hurl_ atura ia ota i te tahi tau na pute moni piru i
nia iho e ma te faatomo atoa i te vahie na nia roa iho, mai ta'na
ea i rave i to'na tere matamua ra, e i te vitivitiraa ihoa taua
mau ohipa taatoa na'na ra, inaha piri atoa atura te opani, e inaha
rave atura oia i te e`a no=te haereraa mai i te oíre: ia •fatata
mai nil oia i roto i te oire, na faaea rii- atura oia, no te mea te
hinaaro nei oia ia tae pò atu i roto i te oire. Ia tae niai ra oia
i to'na ra utuafare, un aratai roa'tura oia i na ateni e pill o tel
faatomohia i té mau pute pirfi i roto i te aua, mai te faaite poto
atu oia i ta'na ra vahine i te ohipa i tupu ia Cassini, ua rave
ihora i Le torn o te ateni e, ua aratai atura i te utuafare o to'na
ra taoête vahine.
Ia tae atura oiti i te utuafare o to'na ra taoête vahine, inaha
un patoto atura oia i te op..ni, o Morotihani, te tavini vahine
tei haere mai e iriti i te opani. Teie nei vahine o Morotibani
o te hoè ia tavini vahine tilt aravihi rabi, e vahine ttaturihia
e te faaroo i te parau, e te ite paari hau è i te rave e te imi i
te mau ohipa atoa e te manuia hoi no ta'na atoa ra mau ravcraa,
e na ite papu mau atoa iho hoi o Ali-t3aha i to'na atoa ra matt
huru. Ia toe atu oia i roto i te ana, ua huri atura oia na mua
a`e i tc vahie ta'na i .faatomo na nia iho i 'eie nei Lino pohe e
i raro a'e roa o na puohu pirù fa, e ia Ci pauroa taua mau
ohipa ra i te faanehene.hehia, na rave mat ra oia ia Morotihani
e ua aratai mai ra i te atea e; -ma te parau atu e:
Morotihani, teie ta`u parau matamua ía oe, maori ra ia o te
hoê parau huna o te ore roa e tia i te hoê tanta ia ite, teie nei
ohipa ta taua e rave nei. e riro fa ei maitai no oe iho, no'u e
no to oe atoa fain vahine. A hi`o na oe, teie te lino o to oe ra
fatn tane tel roto i teie nei tau na puohu,. ta`u e Itinaaro nei,
maori ra ia e tanu tatou i to'na tino, mat te burn mau ihoa no
te hoè taata tei pohe i nia i te poheraa maitai. A tii oe i to

�12

TOREA

fatu vahine, te hinaaro- nei au i te aparau ruí ia'na, e faaroo
maltai atoa mai ra oe i ta`u aboa ra mau parau i nia ia'na.
I taua taime,ra, na haere atura o Motihani i to'na fatu vahine
ra, e inaha na apee atoa'tura o Ali-Baba ia'na e tae roa ato i
anua i te vahine a Cassini to'na ra taoête vahine.
Ua parau atura bana taoête vahine nei e, e Ali-Baba, ta'u
taoête tane e, e parau api anel ta oe e afai mai nei no ta`u lane?
Alta roa vau e ite atu nei i te hoê a`e tapa`o no te oaoa i nia
i to oe ra mata.
[Ja - pahono atura o Ali Baba, ta'u taoête vahine e, te hinaaro
hei au e ia horeo mai oe na mua roa a`e, î mua ia`u e ma te
faaite papu maltai mai oe e, e ore roa to oe vaha e hamama
noa a'e, hou a`e vau a faaite atu ai i te parau api i nia ia oe,
'no te mea teie nei parau ta`u e faaite atu nei maori ra Ya e,
ei maitaï no oe iho e nou atoa, a faaea tioa'tu ai oe i roto i te bau.
I refira ihora, hamama ihora te vaha o lana taoête vahine no'na
ra, mai te ore ra e tuoro, mai te parau atu e, ua taa roa iaû
te auraa no ta oe parau, oia hoi, e na pohe taci lane, te farii
-nei au i ta oe atoa ra mau aniraa te mamo nei taû vaha e te
faaroo nei tail taria i ta oe parau, a parau ra:
Faatia atura o Ali-Baba i to'na ra Choête vahine i te hurt' no
to'na ra lere e tae noa'tu i to'na ra hoiraa mai, mai te alai atoa
finai t te tino pohe o Cassini.
A tai'o mai i'a i le ve'a i mua nei i• te tuátiraa o teie nei ar my.

Te mazta`O nei matou e e riro teie nei mau parau
.ta matou e nenei nei i tern Vea, i te faaoaoa rahi 1 te
taata maoki, no te mea e parau tahito no te Ai`a.
E parau teie na `liuruafa' vahine
Teie to'na mau i`oa : Huruata, Hinaarii, Arütaimai, Teriinuiotahiti,
Teriirere-te-tooarai Ariioehau, Taaroarii.
1. Teienei i'oa o "Teriirere-te-tooarai" no te pae ia i te metua tane, o
Tepuâtaaroa.
2. Teie nei i'oa o "Ariioehau" no te pae ia i te metua vahine, o Teheaarii.
3. Teie nei i'oa o "Taaroaarii vahine", no te pae ia o Pomare.
a] E hina teie no Purea, arii vahine o Tahiti, te upoo no na Teva e va`u.
b] E mootua teie na Tati (upoo no na Teva e va'u) e na Teheaarii,
arii vahine no Borabora,

i

�TOREA

48

c] Tamahine teie na Tepuâtaaroa e na Marama Ariimanihinihi (Arii-manehenehe) te Arii vahine no Moorea, Eimeo.
O Ariitaimai vahine e upoo ia no na Teva e va`u.

Na Mairai Arii Pt.cnuaaiatua Charles James Salmon i horo`a i
leic nei parau. Taoa•-aroha na te Yea TOREA.
E hina oia, no Ariitaimai vahine.
to'na tupuna vahine, te iritiraaNo roto mai teie nei parau, i te buka a
hia mai.

E parau teie na "Huruata" vahine, í Papaoa.
"ToroI te matahiti 1848, ua haere ana'e matou i Papaoa, o vau, o
ana-e atura
pia" e o "Ariipaea", e tere ori-haere-noa to matou, e taoto
matou i reira.
Tei Ahutoru o Peutari vahine, e i te pô, ua haere mai oia i to`u pae rol
mai te huru peapea rabi, tei reira'toa o Moroi ta`u ruâu.
Ua parau maira o Peutari ia'u. « E oto rahi to`u ia Tahiti! Inaha te fa.
tata nei te tamairaa tuatau i te pae í te Farani, te atoreraa o te moa ufa ».
Hitimaue atura hoi au, e tupu atoa atura toû peapea. Na ô faahou maira
o Peutari vahine iaû; aita oe i ite e e naia matamua oe, e tei ia oe te
i te
ravea e tupu ai te hau i nia i te fenua nei? Paraparau noa'tura maua
titan
mau mea'toa i roto i taua peapea ra, e taa'tura toû mana`o e haere e
Tahiti.
te
pae
i
i te hau i mua i te aro o te Tavana ia (Bruat) e
I reira ra, toû ia haereraa ia Bruat ra, e tia roa aêra taû aniraa, e tiai
hinaaro ia mai te parau a te mau nuu i Papenoo, no te mea alta oia i
te
tahi
puaahorofenua
na`u
e te parahiraa
nii te tòto, e ua horoa mai oia i
vahine mai te faaitoito mai iaù i toû tere.
maua hororaa, e ia
Matta o Ariipaea í to maua tere, i te poipoi roa to
te pâ farani,
tae mana i Taharaa roohia atura o "Matarie" e raatira o'na no
i reira te faaineine ra e tama`i.
i tuuhia
Ua ui maira o`na ia maua, i to maua i'oa e te parau huna
tuuhia
i mua. Faaite atura maua i to maua i'oa e o Papeete te parau i
i te tiamai ia maua, no te reira mahana. E mea horuhoru rahi o te aau
ratou
i
to
roto
i
raa'tu i mua i te aro o taua mau faehau ra e te pupuhi
hau.
te
i
rima. Ua ui maira i te tere, faaiteite atura maua, e afai
(I riri hia'i o Ariipaea e to Tahiti, no te mea oia i piri farani). Faatamarii
horo atura maua i ta maua i te pä i talai, i Haapape ra, tel reira na
o Peueue te faaearaa, oia hoi o Aifenua e o Tariirii. Faaea atura maua
Ui atura
ì reira e tamaa, e te tamaaraa maua roohia maira e "Aifenua".
tera?
«O
Ariitaimai
vahine
e
o
"Nohoraaoia ia Tariirii vahine o vai ma
A, e taata
pahi" », mai hea raua. Te haere ra i Papenoo e afai i te bau ».

�14

TOREA

ia, nohoraapahi naû, auanei oia e pohe ai iaû ! e how atura o Aifenua i
nia i te one te tiâraa mai. Horo maira o Tariirii vahine e faaite ia maua.
E eâ ê atura ta maua i haere e tae roa'tura i te pâ i " Ahonu" ra.
Ite atura maua i te tahi tau taata te vavahi ra i te fare, e afai ê, ia ore
ia tutuihia e te enemi i te auahi, pii atura Ari'paea, e Afare e, a hoi mar
( to Pouru ia metua tane), e hoi maira e aroha ia maua, tei muri au, na
ô atura vau: teihea te mau Tavana? «tei roto i te pâ » na vai teie pâ?
« na to Poropore» Teihea o Ori? tamaiti iho na Tati. « Tera tei Papenoo
E horo atu nei matou, e inaha! e mea riaria te taata te horo haere mai ra
te mauihaa i te rimâ, mai tahatai mai.
Farii maira mai te hau, e rave atura o Teoroi (e tamaiti na Piapa) I
taû puaa, e aratai roa'tura ia maua i nia i te pâ, tei te maa fenua teitei i
Ahonu ra ('ua na mua o Teoroi i te haere e faaite, te rae maua).
Farii maira to reira mau taata ia maua ( e huru rii au ore to ratou mau
mata ia Ariipaea).
Ite maira o Pihato (te tamaiti a te Tavana tahito no Papenoo e o tei
i te pâ), ite maira o Arato Motuutuu ia maua, horo maira ( ei taoete
iho no Ori o tei haere e faaea i Papenoo). Ui atura vau « Teihea te mau
Tavana? » « Tei Papenoo, tei roto i te pã ». Na ô atura vau « A parau
atu i te mau taata haere anae' i reira ». « A! e! » matou o Pihato ma, te
haereraa i Papenoo na raro noa, e te horo anaêraa ia te mau taata e tae
atura i te mouâ iti ra i "Haurauafare", faaroo atura matou i te tariparau.
Tae atura matou tei "Teavaava" te pâ na to Tiare' e Hitiaa, o Manua e o
Taute te fatu, tei reira'toa o "Aiani" e taata ruru e taata mana oia no
Tiarei, tei nia oia i te hoê parahiraa i roto i te hoê fare rabi.
Tomo atura vau, e p" aturu vau a E te mau Tavana e! la ora na outou
i te faaearaa ' teie ne' faa
Tei reira o Manua e o Aru, o Taute, o Aiani e o Hama, e mau taata rarahi anae ia ' te hau o Manua,
To Hitiaa ra, o Teriitua, o Teohu e o Tumohauia, na faaterehau e piti.
E ere ì te tuâtuâ o to ratou, rave atura taua ruau ra i te hoê iri rabi, e
tuu maira ' mua ia'na iho, e faaparahi atura oia ia'u ' reira. Tei mua vau
ia Aiana e ia Teohu, e tei piliai noa'tu te tah' pae i te parahiraa mai,
Oto atura matou, e na ô maira ratou : a E tere to oe? s Na ô atura vau
e, e, e tia anel ia parau atu vau i onei? Eiaha, e tia`i i te mau Tavana i
te pâ i uta.
Tei nia i te pâ, mou'a Taete, to Teporionuu pâ, e te iteraa'tu, e ua tae
atu vau i roto i te nun, faaau ihora o Teatoro e o Nuutere ì te parau. Na
ô atura o Ariitaimai vahine e, mai te mea ra e, ua afai mai f te hau, nail,'
e farff.

�TORÉA

15

Tia`i atura matou i te pâ, e tae maira o Nuutere e aroha maira ia`u, aita
i maoro, tae niai ra te mau Tavana e te Huiraatira.
Haere ana`e atura, te fare-pureraa, riro atura, ei fare apooraa na raton.

Na ô maira o Aiani: « Mai haere .ra ».
Haere anae atura matou i mua roa i te aro o taua mau taaia e putuputu ra.
Tlâ maira o Nuutere i pihaiiho ia`u, e parau rii manu mai ra: « Lahti
to oe fere » Na ô atura vau: « e afui mui nei au i te han, no to`u aroha
Na`u
rabi ia oatou o to te Nazi nei ». Na vai e auaha ta oe parau.
iho ». A! Teie au i pihaiiho ia oe, i tonohia mai nei au e Teaatoro, na`u
e auaha ta oe parau i mua i te aro o te mau Tavana. Na ô atura vau e :

« ua tia ».
Faatere rii atura vau ia'na i to`u tere e hope roa, mai te faai,e papu vau
e, e ere ta Btuat i faaue mai, na`u ìhora i ani ia'na.

(A tai`o

mai ia i le vca i mua nei).

TE MAU PARA U API NO TE FEN UA NEI
Te pahi o te Hau:
E reva te pahi ra o "Tamara" no te hoê tere haati na te Tuamotu i roto
i na ahuru-ma-pae mahana hopea no te avaê Tenuare nei, teie te mau fenua
ta'na e tapae haere, oia hoi: Ama, Hao, Amanu e te tahi atu ìt mau motu
rü, e e hoi faahou mai ai i Papeete nei, hou aê a reva faahou atu ai na
te tahi mau motu ê atu. E tae roa atoa oia i teie tere i Maareva e te mau
motu tapiri atu i Maareva.
�

+

Te faaite-atoa-hia mai nei e, e tae mai te hoê pahi api, o te tuuhia ia
i nia i te reiní pahi no Papeete nei e te mau fenua i Raro -Matai.

W
~
Te boo o te mau faufaa o te Fenua:
Te hoo no te maw: i te avaê i mairi aenei, ua tamau noa ia te moni
puha no Tahiti nei i nia i te 1f. 10 e tae atu i te If. 18. E te puha Tuamotu, tei nia ia í te 11. 27 e tae atu i te If. 29.
Te vanira nzaro: ua hoohia ia i te moni ra; 12'i farane i te kiro.
Te boo no te prima, tia topa roa ia te pene i teie matahiti, te tumu
ra, no te rahi roa o te pârau i hopuhia i teie matahiti e i te matahiti i
mairi aenei.
Na te pau roa ia te pârau e pue ra i nia i te matete hooraa pârau, e
maraa faahou ai te hoo, no teienei ra, e vai noa ia i nia i te moni hae-

haa roa.

�1Ei

TOREA

Aarau Mauruuru
Rave rabi te mau rata no te Tuamotu o tei tae mai i te
piha a te "TOREA,", o tei faaite mai i to ratou mauruuru
rahi i te yea Torea e ta'na atoa ra mau ohipa.
Te tiâturi nei ia matou, e te mauruuru atoa ra ia to te
tahi atu mau pae fenua, ore noa'tu ai e faaite mai, e te vai
nei ia ia te mahana e faaite mai ai i to ratou oaoa mau na
roto i te tamatahiti i te 'V ea Torea nei.
E faaitoito atoa ia matou i te faarahi atu i te oaoa o te
feia taiô Vea Torea, ia rahi atu â te taiôhia, na nia i te nenei
atu, mai ta outou i taiô í mua nei, i. te mau parau tahito
no te fenua. Faaite haere atu i te mau hoa, ia tamatahiti
atoa ihoa ratou i ta tatou nei yea maitai. Mauruuru.

Te piha ohiparaa a te Torea
Te faaite atu nei te piha ohiparaa a te "TOREA" e -rave
oia i te mau huru ohipa atoa : te imiraa i te mau parau
faturaa fenua, te mau parau tomiteraa fenua, te iritiraa'tu
i te mau parau tivira, e tae noa'tu i te ohipa no te hooraa
fenua e te tauiraa fenua.
Te ohipa no te haamonoraa faufaa.
E haapao oia i te mau puha atoa o tei feretihia mai i
Papeete nei e na'na e hoo, teie to'na taime no te raveraa i
taua ohipa ra, oia hoi e 2 tenetima ta'na e iriti i nia ì te
toata hoê.
E hoo atoa'tu hoi teienei piha ohiparaa, na outou, na nia
i ta outou aniraa i te mau huru atoa ta outou e hinaaro mai.
Te mau poroiraa taihaa atoa e poroinia mai ia'na, ma te
apee-atoa-hia e te puha, eita oia e titau i te taime no te
reira, no te mea, na piti tenetima ta'na e tapea no nia i te
hooraa puha, o to'na iho â Ia taime. Area te mau poroiraa
- taihaa e poroihia mai ia'na ma te hapono atoa mai i te moni,
e iriti ihoa Ia oia e piti tenetima i nia i te toato hoê, mai to
te hooraa puha te huru.
IaIPRIbiERTE FiLIE F. .1ÜVNNT1N — RUE DU COMMANDANT DESTREATAI),

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1135" order="22">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/6b138a6571de9492bbfbb2ba684e3734.pdf</src>
      <authentication>a7a2a91d6626936d8deb4b0d76201a1e</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29490">
                  <text>1100 1 TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E

2

FARANE I TE YEA HOÊ.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te poheraa o te POPE S, S. PIE XI
Ua pohe te Pope rahi no Roma i te 9 no Fepuare i mairi aenei, e
va`u ahuru ma piti to'na matahiti. Mea maoro hoi to'na pohe noaraa
te ma 1.
Ua maltihia oia ei Pope i te matahiti 1922, ua maoro mau â oia i
te parahiraa i niai to'na ti`araa mana. Na nia rai to'na aro puairaa
i te mau faatereraa a Mussolini e o Hitlier, o tei haapae ê i te haapa`oraa, ua rabi to'na rnaoaoa i teie na matahiti i mairi iho nei.
E vai to'na parau i roto i te tau i mua nei, no to'na mau mana`o
hanahana e te itoito e te mana rabi o to'na ti'araa Pope.
E tupu ia te maltiraa no te Pope api, i Roma, i rotopu i te mau
i. Karatina ( Cardinaux ) j roto i te Aorai no te Vatican. E opanihia ratou i roto i te tahi paean o te Aorai e to ratou ra mau papal parau.
E putuputu ratou i roto i te hoê piha rahi, e e para hi ratou i nia i to
ratou mau parahiraa torono e i nia a`e ia ratou, te vai ra ia te hoê
( dais ), o tei aifaito ana`e to ratou ra hora. Ia oti te rnaltiraa o te
Pope api, e topa mai ia taua mau ( dais ) nei i nia ia ratou, e hoê noa
ra o te ore e topa mai, maori ra o to te Pope ma'iti-api-hia, e vai noa
ia i to'na ra vairaa, e i taua taime ra, e haere mai ia to'na ra mau
hoa Karatina i mua ra, e tuturi i mua ia'na, no to'na manaraa.
E mai te mea noa'tu e, aita te ma Itiraa i manuia, e ohihia ia te
mau parau no te maltiraa e e tutu'ihia ia i roto i te hoê urnu i roto
i te piha e o te haere te auauahi na roto i te haapupuraa. Te faaati
ra ia te huiraatira i taua taime rai te Aorai, e te hi'opoa ra hoi ratou
i nia i taua haapupuraa nei, e na te reira hoi e faaite ia ratou i te
vahi e oti ra j nia i taua maltiraa ra, ia haere ihoa ia te auauahi
ra, aita ihoa ia i oti te maltiraa, ia ore te auauahi ra, ua oti ihoa ia
te ma Itiraa o te Pope api.
E maoro te tahi mau mearaa te ma Itiraa, e pau te tahi tau mahana
e faaoti ai te mau Karatina i nia i te tahi o to raton, i taua mana nei
" .•

�2

TORLA

Te faatae nei te Torea i to'na aroha no te Pope, ia Monseigneur
Paul Mazet, te Epikopo, e mai te faatae atoa'tu i to'na ra aroha no
te haapaoraa Katorika no te aihuâraau Farani no Oteania.

Te pereoo taataahi e fe pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo"taataahi `" Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot", e tia te
reira i te vairaã e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana'e mai i to ou ton mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

TE MAU PA RAU API NO TE AO .NEI
I te fenua Paniora.
I te ava`e i mairi aenei, i te taime mau a tuuhia'tu ai e matou
te yea no te nene`i, i haamata ai te puairaa mau o te tama`i i
na pae piti o te hau Repupirita e te paeau o Franco.
Te tama`i i te pae no te tuhaa fenua ra o Madrid e mea manuia
roa ia te nuu Repupirita, area te pae tuhaa fenua ra o Barcelone, o te mau nuu ia, o Franco te haere puai noa ra i mua.
Ua taui oioi noa thora ia te huru o te pae puai a`e no teie nei
tama`i. O te fare rahi hoê roa ra no te pae ohipa no te tama`i
i te pae o te Repupirita, ua parari ia e ua paapaa roa, e o tei
ore roa i nehenehe faahou i te haamaitai. Te parauhia ra, na te
mau niuníu na te reva, e na te hoê taata rave ohipa teie nei peapea i faatupu, na nia i te ohipa tietie i te mau ofa`i, ua topa
ihora ia'na i roto i teie nei tietieraa. te hoê ofa`í o tei oti i te
tapaurahia, í te toparaa ihoa, haruru atu ra, e ua paapaa roa iho
ra taua fare rahi ohipa nei, e ua haruru paatoa atu ra te mau
ofa`i faaherehere o te tahi atu mau vahi vaiihoraa fatata mai.
Na reira mai hoi, e mai taua mahana atu ra, ua riro ia ei ati
rahi no te pae Repupirita. Na nia a`e hoi, te oire ra o Barcelone
o tei veve rabi roa na nia i te mau ma`urereraa hope`a ore a
te mau manu-reva e ma te faarue í te ofa`i haaparari i nia i taua
oire ra, a piti aenei ia niatahiti i te na reira noaraa, ua riro ohie

�TÜREA

3-

noa atu ra ia i te mau nuu o Franco taua oire nei, mai te paruparu rahi o te pae Repupirita.
Ua horo haere noa atu ra te nuu Repupirita i muri, mai te
haapaoraa ore, e mai te tapapa atu i nia i te otia o Farani, te
mau huiraatira hoi, no te mata`u rahi, ua na reira atoa. Ua tuu
taua mau taata ati nei i to ratou tiaturiraa no te ora i nia i te
maltai o te farani.
Na roto hoi i te aau maitai mau o te farani e te manao tauturu, ua farii atu oia i teie mau otare i nia i to'na ra fenua, e
ua imi i te mau ravea no te tautururaa atu ia ratou.
Na nia i teie manuiaraa o Fi'anco, eita ia o Farani e nehenehe
e faaea mataê noa ia'na, mai te huru matamua ra, alta â oia i
riro ei upoo faatere no Paniora. Na nia ra hoi i to'na manuia
rabi i te pae o te tama`i, te riro nei ia oia ei upoo no Paniora.
Ua hapono atu o Farani i pihai lho ia'na te hoê o to'na taata,
oia hoi o Léon Bérard, e Ministre i mua ra, e o tei farii poupouhia mai e te hau o Franco i Paniora.
Ua haamata iho ra ía taua taata nei i te tuu atu i te tahi mau
mana`o faafatataraa i na fenua tapiri nei:
Na nia a`e i te poipoiraa a`e i te mahana a riro atu ai o Barcelone, ua tono ia te Atimarara rahi faatere no te Nuu Moana
Farani no roto ì te miti Metiterane, i te manua taora toropi ra
o " Railleuse " i te fenua ra o Barcelone, no te parururaa atu
í te mau faufaa a te Hau farani i roto i taua oire rabi ra no te
fenua Paniora. Te tomana o tei faatere i teie tiei manua taora
toropi, o te Raatira ra ia o Hourcade, o tei ite tatou paatoa ia'na
i Tahiti nei, e Tomana oia no nia i te manua iti tira piti ra o
"ZÉLÉE "
LTa farii maitai•roa-hia hoi te Tomana no te "Railleuse" e te
mau feia mana no Barcelone, e o tei haere roa anae atoa atu
i nia i taua manna ra o Railleuse.
,I te poipoi a`e, ua mahuti faahou te fare rahi haapìiraa farani
no Barcelone.
E mau tapa`o faaite anae ia teie, e te mau faatereraa a te
Tenerare Franco, ia riro noa'tu oia, ei upoo faatere mau no te
Hau Paniora, cita ia oia e hi`o ino ía Farani.
Te taa nei ia, e ti`araa maitai to Farani raua o Peretane i te
fenua Paniora. No te mea aore te hoê a`e o raua i taparahi noa
a`e i te hoê a`e taata paniora, mai ta Italia i rave. Te vai nei ia
te màhana e tahoohivatu ai o Italia i te ino ta'na i rave i nia
i teie nei fenua.

�TOREA
Eita e nehenehe e huna e te opuaraa a Italia, o te hinaaro ia
ia roca mai ia'na te mau fenua motu o te Paniora i roto i te miti
Metiterane. E mau motu au maitai hoi teie no te haamauraa i
te hoê Nuu Moana, no te tapuraa i te poromu o Farani no te haereraa i te fenua Afirita.
Ua faaite papa' ra hoi o Franco i ta'na parau e, e te hinaaro
nei oia e ia factura taatoahia te repo fenua Paniora.
E fenua faufaa rabi hoi te fenua Paniora no te pae o te veo
e te auri, e mea ere roa hoi te fenua Italia e te fenua Purutia,
e no reira te manaohia ra e mauruuru maitai teie nei na fenua
ahiri e nehenehe ia raua no te rave ohie mai i taua faufaa nei.

"Te Pia AORAI"
`

Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ó tatou iho nei hoi te hamani
raahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I te fenua Tinito:
A tahi ava`e i teie nei, mai te mea ra hoi ia e, e na varea taoto
teie tama`i Tínito, aita roa te mau niuniu na te reva e faahitihiti rahi i te parau no Taina.
E 2.000.000 rahiraa faehau tapone i nia i teie nef fenua rahi
tinito e mai te mea ra e, te faanahonaho maitai ra ratou i to ratou
ra mau ti`araa i taua fenua ra. Aita atu r;r ;.~;,; ,,at
i to ratou ra mau nuu no te haere i mu
Na roto i te faaiteraa a te mau Tinito no Papeete nei, te parau
nei ia e aita ea te faatereraa a Tchang Kai Seek i puai aenei
mai tete tau, e o Lei tiaturi puaihia hoi e te taatoaraa. Ua tamata
hoi o Tapone i te imi i te hoê Tenerare tinito aravihi i roto i te
fenua, no te raveraa i te faatereraa hau o te au ia Tapone. Te
taata e roaa nei ia ratou o
taa~..
ia,_;•, g. ~,, +a
nunaa taata tinit
Te faaea ra te Tinito matètiaturi i nia ite faatereraa a Tchang
Kai Seck. Te tamau noa ra hoi te tama`i pupu rü taata tinit~
e ere i te faanahoraa mai te nuu, e mau pupu haere noa mai no

�TOREA
,i
b'
te taparahi i te tapone e a moé atu a; 'e na reira ra ma
fenua taatoa o Taina. Eita o Tapone e nehenehe ia faaea tataitahi
noa mai te ore ratou e popoihia mai e te 'Tinito. Te faaite mai ra
hoite manao o te mau taata o tei ite papu maitai i te hurú o Tapone,
e te rae`ahia nei i roto i te hopetoma hoê e 2.000 taata Tapone
e pohe na roto i teie mau aroraa e ravehia ra e te Tinito.
E te tahi hoi, te manaohia nci e, e te pau nei 150.000.000 i
te mahana hoê no te mau haamauaraa e ravehia ra e te nuu Tapone i nia i te vain aroraa, e 1 te hopetoma hoe' no te mau vahi
e mauhia ra e ratou, o tei• roaa mai i te fenua tinito. '
Mea fill no Tapone ia hi`ohia, no te farii maoro i teie mau haamauraa rabi.
Te parau-atoa-hi_a ra hoi e, e faatia o Peretane i te horoa tarahu
atu i te tahi moni rabi na te Hau Tinito, o te naeahia e 9.000.000
000 farane.

A puhipuhi aiia`e i te Avaava

'

"NATIONALE"
Te avaava oviri o tel hau i te maitai e te boo-mama, o te hoóhia
i Papeete nei 1 fr. 10 ì te puohu hoê, ia rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taon rii haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

I te fenua Rutia:
Te faaea noa nei teie nei Patireia rahi ma te muhumuhu ore. Ait
roa hoi e taa nei i te mau ohipa papu e tupu ra i roto i taua Hau ra.
Mai te mea ra, ia hichia e ua huri te faatereraa, a taua fenua ra i
nia i te faatereraa api, te iteahia ra hoi i teienei e, cita te mau taata
e piri i mua ra pihaiiho ia Staline, te "communiste" e tiâ faahou
ra. Te mau boa o Lenine, te upoo faatere no taua mau " communiste" orurehau ra, ua taparahi haamou-roa-hia ia, e te haere tia
atura te faatereraa i teienei i te maitairaa.
Mea fifi roa no te ite papu e eaha ra te puai mau o te Nuu o te Hau
Rutia, e te vahi e maraa ia'na i te tauturu mai ia tatou, mai te mea
e tupu noa'tu te hoê tama`i i te mau mahana i mua nei.
Mea rahi mau te manu-reva i taua fenua Rutia ra, te parauhia r
e, e ua hau atu i te 7.000. Te maurere ra hoi taua mau manu-reva r
i te mau vahi atea roa, e te maneia ra hoi to ratou mau tere, e tapad
faaite ia te reira ia tatou, e mea maitai taua mau manu-reva ra. ...

�6

TOREA

E mau taata aravihi anae hoi te mau taata faatere manu-reva o
taua Hau Rutia ra.
Teie ra, .te vai matla noa nei â tatou, i te huru mau no te mau upoo
faatere o taua Nuu o te Hau Rutia ra.
Rave rahi te taata e inane() nei e, e mai te peu e tupu noa'tu â te
hoê tama`i, e faaea noa paha ia te Rutia, e tae noa'tu i te taime e
_ rohirohi roa ai te mau Hau i te ohipa tama`i ; i reira paha ia e tia mai
i, no te haamauraa i te ture, mai tei au i to'na mana `o i nia ia Europa taatoa.
Te Pape "GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
toa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

I te fenua Italia:
Teie nei Hau tei raro a`e ia i te faatereraa a te hoê pae o tei parauhia e
fasciste ", o Mussolini hoi te raatira rahi faatere e o tei rave mau i te ohipa
no te haamaitairaa i te fenua Italia. Area ra taua faatereraa ta'na i haarrau
i nia i te fenua Italia ra, te mau ra oia na roto i te faaetaeta e te puai, e te
haere- ra hoi te reira i te rahiraa i te mau ava`e atoa.
Te ohipa no te tama`i, o te hoê ia ohipa o tei hau a`e i te hoo rahi i te ao
atoa nei. Te tama`i ta Italia i rave a`e nei i te fenua Abyssinie, o te hoê ia
tama'i o ta Mussolini i faataimaha roa i te hui-taata taatoa no Italia, ia horoa
ratou i ta ratou ra mau faufaa taatoa. Ua oomo hoi o Mussolini i te manao
i roto i te aau no taua mau hui-taata Italia ra, e o ratou anae ra te Hau i
nia roa i te ao atoa nei, e o to ratou ra hoi nuu o tei hau a`e i te puai i to
te mau hau tapiri mai ia'na ra, e ia tamau noa hoi ratou i nia te faatereraa
no te "fasciste" ra, e riro ia o Italia ei mono no te hau Roma i mutaa iho
ra, o tei riro ia ei upoo faatere no te ao taatoa nei i roto i na pue matahiti
e rave rahi.
E na nia hoi i te oaoa rahi no taua mau hui-taata Italia, i teie mau manao
hanahana, ua pee anae atu ra ratou i muri i to ratou raatira, e ua farii i te mau
teimaha atoa o tei titauhia i nia ia ratou ra. Ua pupt atu taua mau hui-taata
Italia ra na te Hau: i ta ratou ra mau faufaa rahi e tae noa'tu i to ratou
mau tapea faaipoiporaa, no te faarahiraa atu i te faufaa i roto i te afata movi
a te Hau.

�Ua ô atu ra hoi ratou i roto i te tama`i Paniora, i reira hoi, ua haamaua
faahou â ia o Italia i te tahi tau na miria o ta'na ra faufaa, e te tahi tau na
tautini faehau i pohe i reira.
Taua mau puai taatoa ta'na i horoa ra, aita roa hoê a`e hoonaraa i roca
mai ia'na, ua mahere taatoa taua mau maitai ra ia Purutia, na roto i ta Italia
ra tautururaa atu ia'na.
Ua ite hoi te taata taatoa e, ia faaetaeta-roa-hia te ture no te faatereraa, e
ia opani-roa-hia hoi te taata i te paraparau e i te rave coa hoi i te ohipa mai
ta'na i hinaaro, e ia faahepohia ia rave mai te au i te mau ture etaeta, eita
ia te reira faatereraa e maoro roa ua huruê, na nia i te taui o te mana'o o te
taata e faahepo-noa-hia ra.
O te huru ia e tupu ra i teie nei i te fenua Italia, te faautuahia ra te huiraatira, e noa'tu â te taata aita i au i te pH e "Ia ora Mussolini" ( Vive Mussolini ), o to raton noa ra ia vaha te tuo noa ra, e area to ratou aau ra, te
parau ra ia e: ua fin roa, matou i teie nei faatereraa, e te hinaaro noa nei
matou ia hoi faahou i roto i te faatereraa no te maru, mai tei matarohia i
mua ra.
Te ite ra hoi te faatereraa "fasciste
te manco o te hui-taata taatoa, e
no reira hoi oia i imi ai i te rave no te huri-ê-raa atu i taua riri no ratou ra,
na nia i te imi-hara atu i nia i te tahi Patireia ê atu.
Na roto hoi i to'na manao papa e, ua amahamaha o Farani, na roto i to ratou
mau manao haa7iaitai i te taata rii, o tei tupu aenei i teie mau ava`e i mairi
aenei, ua manao iho ra o Mussolini e, o te taime au maitai teie no te haruraa mai i te tahi mau fenua o Farani, o te ravea ia o ta'na i opua no te haapapuraa i to'na mau hui-taata i te maitai ta'na e rave ra no ratou, no te faahoonaraa i te mau teimaha i titauhia e ana i uia ia ratou ra.
Ua hape ra oia i taua vahi ra, te vai tahoê noa ra o Farani, aore roa oia i
amahamaha. Mai te peu tatou e, e taumaro na nia i te hoê mau tumu taaê i rotopu ia tatou tatou iho, e ohipa, ia te reira na tatou iho, noa'tu â e te haere
roa ra i te rahiraa, e a faaô mai ai te tahi Hau taaê no rapae i roto i ta
tatou maroraa, i reina ra ihoa tatou e tahoê faahou ai te manao.
Ua fatata te tamai Paniora i te han. Ua haamaua puai roa o Italia i roto
i taua tama`i. ra. Eaha ra te roaa mai ia'na ? Mea papu roa paha ia e, e o te inoino maha-ore-roa paha o te hau Paniora i nia ia'na.
No te mea e ore roa teie nei Hau Paniora e nehenehe ia haamoe e, e na
te mau pahi-reva Italia i roto i na matahiti e piti, i haapohe i te mau vahine,
te mau tamarii e te mau ruau rii, i roto i te mau oire, na roto i ta ratou ra
mau tupitaraa tuutuu ore.
Auaê pai e, cita roa o Farani e e eita hoi o Paniora, e turori noa a`e i mua
ia Italia na roto i ta'na ra faatereraa " fasciste ".
Ia ore roa teie nei faatereraa, mai tei au i roto i te mau tau atoa, no te.
mau faatereraa mana na roto i te puai, i reira ia o Italia e tia faahou ai i
te rave mai i te au tahoêraa e to'na taeae toto latino o te ore roa e nehenehe e motu to raua auhoê, chin cita o Mussolini e ta'na ra faatereraa ,a~i.

�8

TOREA

TAIETE ATIL A0N 0
( riamaniraa Tihota
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia,‘ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
I te fenua Purutia
Te hape rabi o te mau taata e mau ra i te puai-mana faatere i te hoê
Hau, ua faaite a`enei ia tatou e, eita roa te reira mau taata e mau maoro
noa i te reira mana no te faatere i te hoê huiraatira rahi. Te riri rahi e
vai ra i te fenua Italia i rotopu i te hoê pae rahi o te hui-taata i nia ia
Mussolini, te vai atoa ra te reira huru i Purutia i nia ia Hitler. O te hoê
te reira peapea rahi i tala mau huru faatereraa ra. Te hoê atoa ia tumu
rahi e ore ái o Hitler i hinaaro ai i te tama`i.
E mea ataata rahi roa na'na ia tupu te tarna`i, no te mea i nia i te hoê
hape iti nainai roa, ua oti ia to'na mana. Ia haamana`o noa hoi, e ua
enemi roa oia i te rahiraa Katorika i Elemani e te Porotetani hoi, o tei
rahi roa'tu â i taua fenua ra.
I roto i te peapea rahi i tupu i te ava`e Tetepa i mairi a'enei, o te fatata-roa-raa ia te tamá`i, ua huti ia te abo o te mau huiraatira Purutia,
mai te au i to te tahi atoa'tu mau Hau, i te faarooraa i te parau maitai
rahi e, ua hau te parau no te tama`i.
E tupu te maere, ahiri outou e taio i te mau rata o tei faatae haerehia
i te tahi e te tahi mau vahi no te fenua Purutia i taua mau mahana ra.
E rave rahi lei faaite i te ino no taua faatereraa a Hitler ra.

�Mai te mea ra i teie nei e, te hinaaro nei o Purutia i te haamaitai
i to raua au e o Farani, te rave nei te mau faaterehau no na pae e
i te mau ohipa atoa no te faaoti-roa-raa i te parau no te faatitiaifarora
ì na Hau e piti nei. Te mana`o noa nei ihoa matou e, ia tae i te mahan
e hau ai o Farani raua o Purutia, i reira atoa ia te hau e roaa mai a
i nia ia Europa taatoa.

----------

p!ha Ohipaaraa a Miti G. Ahnne,
Paruru i Papeete
Mai te au i te faataaraa a te hoê parau haavaraa; o tei ravehia:

e te Tiribuna Hooraa Matamua no Papeete, no te hoe no Eperera
hoC tauatini e iva ha.nere e toru ahuru e ma vau, o tei haamana
hia, te faaite ra ia i te vahine ra ia Tekura a POU, e ti`a oia i
mutaa iho ra i Tatakoto ( Tuamotu ) noho ai, o tei ore ra i iteahia to'na nohoraa i teie nei, ua ani a`e nei te taata ra o Nui
RATA, ta'na a`e tane faaipoipo, e fatu fenua, e ti'a atoa oia i Tatakoto noho ai, i te hoê aniraa no te haaparariraa i to raua ra
parau faaipoiporaa.
G. Ahnn
Paruru

1 te fenua Peretane:
Te faatura ra o Peretane i te parau i faaotihia e ana no te haamaif
te faarahi i ta'na mau moihaa no te tama`i.
Na roto i te mau faataaraa e ravehia ra e te mau feia mana no Farani
e no Peretane, i te tutu te tahi e te tahi, te hau nei a`e ia raua i nia ì te
puai o Purutia e o Italia.
Ua faaitehia mai ia te reira i na mahana i mairi a`enei, inaha na te pahi
Peretane ra o "Devonshire " i faauta i te mau mono o te Tenerare Franco
i nia i te motu ra o Minorque, no te aniraa ia faahoihia niai te fenua i te
Paniora, e na tupu mai te reira. I taua mau taime paraparauraa ra, ua haere
atu ia te mau pahi-reva o Italia e tupita i te oire, no te haapeapea. ïa i
taua faaafaroraa ra, eaha'tu hoi.
I na ava`e i mairi aenei, ua tae la te manago o Italia no te haru
na ferma farani ra o: Corse, Tunisie, Djibouti, PvPce e o Savoie, mai te
mana`o o Italia e, e o Farani ana`e i to'na paeau e to'na mau peapea, eita
la o Farani e ore i te faatiâ i te tahi a`e o to'na ra mau hinaaro.
Ua faaite hoi o Purutia e, e piri tia oia i te paeau o Italia, mai te peu
e, e tupu noa'tu te hoê tama`i. No reira o Peretane, na roto i to'na tiaturi i to tatou here, ua faaite oia na roto i te reo o to'na Faatere Hau rahi
i te parau ra e, mai te peu e a faatupu-noa-hia mai te hoê tama`i i nia ia
Farani e ti`a ia o Peretane e to'na mau puai taatoa i pihai iho ia Farani.
Ua riro hoi to tatou nei au tahoêraa paari maitai, ei paruru maitai no te
tapearaa i te hau.
Aita â o Farani e o Peretane i au tahoê paari maitai aenei ma
teie taime.

�TOREA

10
7 te fenua Marite:

Ua maoaoa roa te Hau Marite i te mau hamani fino e rave rahi a te Hau
Purutia i nia i te mau Atiuta.
Te mau oreroraa parau hoi i faatupuhia i Marite e te mau tanta piri ia
Hitler, ua horuhoru roa ia te aau o te tanta i. taua fenua ra. No reira i teie
nei, ua rahi roa te taata Marite, o tei patoi etaeta i nia i taua mau tanta faatupu peapea ra, i nia i to'na fenua, e ua hau roa ace to ratou here i te Han
Farani e te Hau Peretane.
Ua faaetaeta roa o Roswelt, te Peretiteni no te Hau Marite, i roto i ta'na.ra
oreroraa parau no nia i taua vahi ra. Eita te here o Marite e na roto noa i te
parau ana'e ra, mai tei reira ihoa mahana, ua rave te mau fare raveraa ohipa
rarahi no Marite i te ohipa hamani moihaa tamai na Farani e na Peretane.
E 750 pahi-reva rarahi faito api roa e hamanihia nei na Farani, i taua fenua ra.
Ua faaite mai te hoê Ofitie no nia te hoê pahi i tae mai i Papeete nei, e
te mau pahi atoa e tae atu i Havre (Farani) mai te fenua Marite atu, ua
tomo ia i te mau ohipa no te tama`i.
E no te mea, e mea iteahia e o te paruparu ange te arohia, e nehenehe paha
ia o Mussolini raun o Hitler ia parau e, e ore roa raua e upootia noa a`e i
mua i na Hau rarahi e toru nei.
•

I Farani

Te faaite mai nei te mau parau api o tei tae mai i teie ava`e e, te haere
noa atu ra o Farani i te maitairaa i te mau mahana atoa. Te haere ra te piru
i roto i te afata moni a te fare moni rahi no Farani ( Banque de France ).
Ua hau a`e hoi te rahi o te moni utua ( impôts) i te pee i tei manaôhia ra.
Ua tere maitai faahou te mau ohipa i roto i te mau fare rarahi hamanirea
moihaa tama`i. Te rahi noa'tu ra hoi te tiaturiraa o te Apooraa Rahí i nia ia
Daladier.
Te tupu maitai ra hoi te tiaturiraa o te taatoaraa i nia i te mau vahi atoa
ra. I roto hoi i te hoê hi`opoaraa rabi o tei ravehia a`enei i nia i te moana
Metiterane e te Nuu Moana i raro a`e i te faatereraa a te Atimarara ra o Abrial
(Tomana oia i mua ra no nia iho i te pahi ra o "Tourville" o tei tae mai
i Tahiti nei i te' matahiti 1929, e o tei topahia atu hoi to'na io`a e to Tahiti
ia "Tamatoa" ), e ua tere tia atu ra taua Nuu Moana ra i roto i te mau
roto tipaeraa pahi no Maroc, Algérie e no Tunisie, e ma te faaite papa atu
na taua mau vahi atoa ra i te puai rahi o Farani. Ua aifaito maitai hoi te
tereraa o taua Nun Moana Farani ra i te taeraa mai o te Mau pahi tama`i rarahi
o te Peretane i roto i te miti Metiterane, ei tapao faaite hoi te reira ia Mussolini e, ia haapao maitai oia i ta'na ra faatereraa.
I roto i te ava`e Eperere i mua nei e tupu faahou ai te ma`itiraa no te Peretiteni api no te Repupirita. Ua hope na tau i faataahia, e hitu matahiti no
te faatereraa a LE BRUN, te faahitihiti-noa-hia ra hoi i teie nei mau mahana
te mau io`a no te mau tanta o tei manaohia no te mauraa i taua toroa ra.
Oia hoi te io`a o Herriot, te Peretiteni no te mau Tepute, e to- Pietri te
faaterehau tahito.

Parau na te yea Torea:
Ia ite maitai outou paatoa e te mau tanta tamatahiti i te yea, e ta tatou nei
yea ia aufauhia ihoa ia i mua roa i te matahiti e haamata ai, e e faatae mai
ta outou utua iti e 20 farane, i Papeete nei. E no reira, te ani atu nei ia te
yea i te mau tanta o tei ore á i aufau, ia faatae oioi mai. 1Vlcxuruuru.

�TORE A

11

TE FARE RAAU A TAIH1A
oia hoi

•

H. JACQU1LR

.

I uta noa a`e i na Fare-Maehaa Tuanie,

Papeete -- Téléphone 98
i le poro poromu Petite Pologne
O te fare raau ma`i teie o te fenua rei. E roaa i roto i
teie nei fare te mau hunt raau atoa no te ma' f. Mai te
raau hamani e taie noai'tu, i te mxu meai oti.

Te mau raau pape o tei tuiroo to'na maitai i te ao

nei, te vai nei ia i roto i teie nei fare.

Te mau raau fopata Abée Chaupitre no te mau

huru ma`i atoa.
Te mau raau oti noa na te mau Taote tuiroo o tei
iteahia aenei, ua tae mai la i roto i teie nei fare raau.
Raahopau : E rave rahi a`enei te taata tei maitai i
teie nei raau no te ahopau.
Monahee: Raau no te tumou.
Sirop Jacque: E raau teie no te mau tamarii o tei
roohia i te hota.
Te pu'a ►Ylysca : E pu'a maitai teie no te mau taata
o tei hinaaro i te haamaitai i to ratou iri, e haumaru
atoa hia te tino ia pu'a i te pu'a MYSCA.
Derttabline: E pu'a faauouo niho teie o tei mana`ohia e, o te numera hoê ia e vai nei.
Salver : Te i`oa ia no te hoê hinu Ate i'a api atoa oia
hoi te hinu ( Kito ) e hinu numera hoê i te maitai
e te raveraa ma.
E rave rahi atu â te mau raau maitetai e vai nei i
roto i teie nei fare hooraa raau a JACQUIER. E farii
hia outou i te mau taime atoa mai te poupou i reira,
e e parauhia mai outou i te reo o to outou iho fenua.
O Tetua ta outou i inatau a`enei? te farii mai ia
outou na roto i te parauraa mai i to outou iho mow

�12

TOBEN

Te Aamu oA1i-Baba e na Nana-eia e N1aha-afjuru.
(o tei haainou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuâliraa teie o le aamu, i haamutahia i te Hihi 16 )
Ua parau atura o Ali-Baba e, e tail taoête vahine e, teie te hoê
ravea maitai tail i manaô no oe: o te hoê ia ravea manaô-orehia ra. Mea mauiui mau hoi ia manaô a`e, aita atu à hoi e ravea,
i toit feruriraa : o teie ana`e ra, te tuu atu nei ia vau i taua ntanaô
ra i mua ia oe, e tacit i manaô ra, e riro paha Ia, ei oaoaraa
na ob, teie: te hinaaro nei au i te amui tahi atu ia`u, ia oe, i
te maa maitai iti ta te fain i faatae mai i nia ia`u nei, na roto
i te faaipoiporaa ata vau ia oe, e mai te tiaturi atoa oe e, eita
roa ta`u ra vahine e faatupu noa a`e i te moino i nia ia oe, e ia
faaea noa hoi tatou i nia i te faaearaa no te hau, e mai te peu
e, ua tia ia oe ra, e rave ia tatou i te hoê ohipa, mai te huru
ra e, ua pohe tou ra taeae o Cassim na roto i te poheraa maitai;
teie nei mau ravea tail e parau atu nei ia oe, e tuu atoa atu ia
oe i te reira i roto ia Morotihani, ia ite atoa oia, e na'na Ia te
reira ohipa e haapa`o, e tauturu atoa atu hoi au 1 te mau vali
rti e au ia`u ia rave.
Ua feruri ihora teie nei ivi vahine i te mau vahi rü atoa ta
Ali-Babai parau ia'na .-. E riro paha teie nei aniraa ta Ali-Baba
ei maltai no`u, inaha ua pohe hoi ta`u tane: e teie nei na itea
faahouhia ia`u te hoê tane api, o tei hau a`e i te moni i ta`u
tane matamua, na roto i te iteraahia mai ia'na te faufaa rahi no
roto i te ana ra, na roto hoi i te reira ra, e rahi roa atu à Ia
ta maua moni. Ua faatia roa a`era oia i taua mana`o ra, feruri
atoa ihora oia e o te hoê atoa ia teie ravea maltai no te tamaruraa i toil ra, mau mana`o peapea. Na teie nei hoi mau ravea i
haamahu i te tahe o to'na ra pape mata e o tei haamamu i ta'na
ra mau aueraa, mai te huru ihoa o te aueraa a te mau vahine
o tel pohe ta ratou ra mau tane, e inaha ua haapapu roa atu
ia i nia ia Ali-Baba e, te farii nei oia i ta'na ra aniraa.
I taua taime ihora, ua faaruê mai ra o Ali-Baba i taua ivi
vahine a Cassini ra, mai te poroi maitai iho ia Morotihani e, faaea
maltai iho e haapa`o maltai, e araara te mata, e ua hoi atu ra
oia i to'na ra utuafare e ta'na ateni.
I reira atoa ihora, o Morotihani, mai te haamoê ore i te mau
poroiraa a Ali-Baba, ua haere atoa atura na muri ia Ali-Baba, e
tri haere tia atura ía oia i te fare-raau o taua oire iti ra, e ua

�TOREA

13

i
patoto atura i te opani, e ia iritihia mai te opani, tomo atura
mau
te
hoê
i
roto e ua ani atura í te taata boo-raau ia horoâ
raau rii huero maitai rabi, o te horoahia no te haamaitairaa e
te faaitoitoraa 1 te tino o te hoê taata o tei roohia e te hoê ma`i
ino roa. Horoa atura taua taata hoo-raau ra, i te raau f anihia
mai te
mai no te faito o te moni i horoahia atu e Morotihaní, e
ui atoa atu hoi taua taata hoo-raau nei e, o vai hoi tei roohia
e te ma`i i roto i te utuafare o to oe na fatu.
Ua mapu ihora te aho o Morotihani i taua taime ra, e ma to'na
atoa ra peapea rahi, i te parauraa atu i nia i taua taata hoo-raau
ra e, o taû fatu maitai iho tei roohia e te ma`i, e mea tupu taue
noa mai, mai te ite ore hoi matou e eaha ra te ma`i, aita hoi
oia e parau i te taata, e aita hoi e amu i te maa.
Ia oti a`era teienei mau parau í te parauhia i nia i te taata
teienei
hoo-raau, hoi atura oia i te utuafare ma te hopoi atoa i
i
mau raau rii, nahea hoi ia e nehenehe ai ia faainu ia Cassim
teienei mau raau huero, inaha ua pohe e ana hoi oia.
i taua taata
• Ia poipoi a`era, ua hoi faahou atura o Morotihani
te
peapea
rahi
e
te
ta`'i,
e
ua
ani
faahou
atura
hoo-raau ra, ma
raau,
oia
hoi
te
raau
o
te
horoahia
mau
--- ia horoa mai i te tahi
no te tamataraa i te faaora faahou mai i te hoê taata o tei fatata
roa i te pohe.
i roto i to'na
I te horoaraa mai te taata hoo-raau i te reira raau
teienei
taata
hoo-raau
e, te peai
nia
i
rima, ua parau atura oia
taû fatu maitai rahi, te
pea rabi nei au e te oto nei hoi au i
e,
cita
paha
teienei
raau
e tano i te ma`i o tail
mana`o nei au
inanahi nei, eaha ra e,
fato, mai te mau raau huero tau í tii mai
ia
tano
e,
ua
faaruô
roa
ihoa
ia
taû
ra fatu maitai rahi.
ia ore
i taua mahana ra
a`e
hoi
e,
te
itea-noa-hia
atoa
ra
E na nia
i te hahaere-noate
mata
peapea
rabi
ma
O Ali-Baba e te vahine,
mai, e a haere
o
Cassim
e
e
hoi
fare
i
te
raa i taua mahana ra
maerehia te pohera
hoi, e a hoi mai, no reira, aita roa a`era i
te
ahiahiraa
iho
hoi
inaha
te
faaroohia
nei, te aue
o Cassim, e i
Morotihani
a
e
te
tal
hoi
fare,
te
ï
roto
na
Cassim,
a te vahine a
no te faaiteraa e ua pohe roa te tane e te fato o Morotihani.
Ia poipoi a`e, i te marehurehu-roa-raa, aore â ï maramarama
maitai, e no to Morotihani hoi ite e, te vai nei te hoê taata nir
tiaâ i taua oire iti ra o tei aravihihia i taua ohipa ra, e teiene
hoi taata, o'na te taata matamua e iriti i to'na opani fare i t
mau poipoi atoa, na mua roa a`e i to te mau taata atoa ra
inaha ua haere atura oia e farerei i taua taata ra, ma te para
atu e, iaorana oe i teienei poipoi, e na tuu atura i roto i te rim
p taua taata ra i te hoê tara moni piru.
(A taiô mai ä i teie vea i mua nei

�14

TORÉA

E parau feie na ` liuruafa' vahine
Te tuîztiraa teie no te aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
Ua ruru ana`e mai to Tahiti e to Taiarapu, maori ra to Tautira tei ore
i tae rnai i taua apooraa ra. Tia atura o Nuupere e nao atura. E Tunuieaaiteatua, Ariipaea, Aimeo, e meia na faaterehau. E va`u Teporionuu e
ono Teaharoa, e moti ia i Térúapuaa e Vaiovau te tuatiraa iho ia o Teporionuu ia Tiiparii, Matavai, Paitia e Tutoia, Vanaamaiterai, Atitioroi, Tetupuaioterai, Manua a Aru, Punuarii e Moahio, o Tumaroura, Teriitua,
Teohu, e Tumoehania, eaha te teva uta, eaha te teva i tai, Teriinavahoroa,
Tetuanuihamarurai, Teieietetumanua, Teneuapoto, e Tematuanui, Tetuanui,
Maraetaata, e Moerau. E moti i Vaiovau haere roa'i i rapae, e moti i rapae
haere roa'i i "Turiaotemoo" Vehiatuaitematai, Tei haamoenoa, i Matahihae,
Teieie e Tetumanua te matahiapo, e o Teneuapoto e Tematuanui i Teahupoo,
e Moeterauri, Teaahurifenua (to Vairao ia) Teriinui i Tahiti e Maheanuu,
Tehiva o Hoomatavana, Teihotua Terìiiteauiui, Mauaroa (to Mataiea ia )
Teriifaatau, Teriirere, Oturaumatooarai, Aromaiterai, e moti Vainiania haere
roa ai i Vaiovau. Eaha te teva i uta eaha te Teva i tai Tevahitua i Patea
e te Toofa, Tetuanui e Maruaiterai, -e Ruamanu i Teoropaa, Taumatatefana
i Ahurai, Teiivaetua ia, Tepauariiiahurai, teie au mahuta mai nei i roto i
teie nei faa, te Pihaiatata, oto ace ra vau ia oe i tae mai ai au, afai mai
nei au i te hau, e haere taua e tomo i roto i teie nel hau, ei reira oe
e hi`o atu ai i te Arii, eiaha oe e mana`o e na. te Tavana Farani na Purua vau i faaue mai, neu ihora i haere e ani i mua i te aro o te Tavana
ra, o tei faatia mai i to`u hinaaro, no reira vau i tae mai ai.
Tia maira o Teaatoro, haamata atura ona i tera mau i`oa e hope roa,
na`o atura. Teie te parau na Tunuieaaiteatua, e Ariipaea, Meia e Aimeo a
Terupe. A mau te hau, tapea i teie nei hau, ei roto taua i teie nei hau,
tiai atu ai taua i to taua Arii, a tae atu, hoi teie nef ivi e te otare a pohe
i roto i teie nei aihere, na vai â hoi teie tiairaa? Inaha ua tiraha acenei te
tamarii a te huiraatira i te pohe, ua î o Taravao, ua î o Mahaena, ua pau
i te pohe, teie mai nei ta'na tei roto i te piha i Atata ua pohe a`enei te
tahi pae, aita i ite i te fenua. Reva acenei hoi to taua Arii, faarue noa mai
nei hoi ia taua mai te otare, aita roa hoi taua i ite acenei i te parau rii
mahanahana í te faaiteraa mai e, e tauturuhia mai tatou e Peretane.
Tia mai ra o Roura naco mai ra, e Ariitamai vahine e, te taata i pu
mai ia oe nei, tena oe e mahuta tino mai nei na nia i te manu ia Ruapaa e amui mai nei oe i te manu ra ia Teena haere mai nei e faafarerei
i te manu ia Urarii manu, afai mai nei oe i roto i teie nei faa i te Piha
ia Atata, i hopoi mai nei oe i te raau ra e Vaianu e uumu i roto i te aau
o na Tavana e faatoetoe i to ratou aau. Te tupu nei te mihi o to matou

�15

TOREA

aau, inaha o oe atura tei oto mai i teie nei Tahiti, e o tei mahuta tino
mai, e tei parau vaha mai i mua i te aro o na Tavana i te afairaa mai i te
tao`a maitai ra o te hau. Hi`o iho ra oe, ite ihora oe e te tupu ra te parau
haamou ia Tahiti, tia tino mai nei oe i mua ia matou, fariu atura ia Teaatoro na`o atura
E Tunuieaaiteatua e Ariipaea ua tuu mai nei oe i taua Hau nei i nia
i taua
iho i na Tavana, aita hoi au e parau, ua i te tahua i Faretai ; a mau
vahi i ta floura i roto i to rima.
Tia maira hoi te Tavana ra o Ori na`o atura. E Tunuieaaiteatua, teie ta`u
vahi o Vanaamaiterai Atitioroi ( no Papenoo ) a mau atu i ta`u vahi.
Tia maira o Manua. E Tunuieaaiteatua e Ariipaea, te hiva o Teporionun,
iho i
teie mai nei te hau tei roto ì •to`u rima ua tuu mai nei oe i nia
teie nei ono, ia Teriitua e ia Teahu, ia floura ia Manua e Arupia Vanaa
e Atitioroi, te parau mai nei oe e farii taua i te hau, teie te parau ia
tia, a mau i roto i to rima, taua ia i nia i te toaati (mai i o i?itomai) e
ono Teaharoa, e vau Teporionuu.
Te tiaraa mai ia o Pitomai (te tia`i o Vaiari) na ô atura; e Tunuieaaiteatua
teie mai nei te taoa o te hau tei roto i to taua rima, e ua tuu mai nei oe
i tau vahi i roto i tou rima, e na Teva i uta, e na te Tevai i tai, aita ra hoi
tau e parau, te hi`o atu nei, e, tou iho hoi tera upoo e tou iho hoi tera
mata, e tino hoi au e avae hoi au, e, e rima hoi au, o Teriinuiotahiti hoi
tena, e Maheanuu, eaha hoi tau parau, inaha te parau mai nei oia e ei hau.
Na ô atoa mai ra o Haau no Papara o Teriirere ia o Aromaiterai, tou
hoi ia upoo e tou atoa ia mata, e rima hoi au e avae, inaha te farii nei
au i te hau ta oe e tuu mai nei.
Tia mai ra o Fareahu ( no Papeuriri ) e nao atu ra ; e tena toa tau vahi
tei te fare tuana. Tia mai ra o Haururu (no Atimaono) o Teriifaatau e
e na ô atu ra e : E na Tavana no Tahiti. Aia ia horuhoru a`e ra to outou
aau puareare a`e ra e farii a`e ra outou i tena na hau? Toaati a`e ra outou
í nia i te ahurumahoe? Eaha hoi te Teva i uta, eaha hoi te Teva i tal, e iva
hoi ia taua, oia iho ra ia farii a`e ra outou i tena na hau, tou te manao
hoê atu ra ia hoi au, aita vau e hinaaro e faatia i tena na hau no te meu
aita o Tahiti i pohe, aita te hau i pau i te tiairaa i Peretane. Eaha òe i
faatia vave ai i teie nei hau? Tiai pai taua i te taeraa mai te Aril i Tahiti
nei, parahi atu ra oia no te pii o Teaatoro.
( A faaea teihea oe o te taata alto i te haereraa i mua i te tama`i ? Ta
vetahi e tamarii tel pohe, tena na teoteo e parau haere noa na rapaeau na,
e ia tae i te tama`i ra eita e faaû, eaha ta oe parau? Ua flu te aau i te faaea
noa-raa i roto i teie nei faa, inaha ua pohe a`e nei te tahi pae na pohe
hoi e alta i ite i te fenua. Fariu mai ra naô maira: E Ariitaimai vahine
teimaha mai nei i te parau na oe, ia ora oe e a tau noa'tu. Inaha te hau
ta oe i afai mai nei, ua tia; e te tapea nei au i taua hau ra, a mau i rot

i to rima. )
(A

tai`o mai

i te

yea i

mua nei).

�1s

ToREA

Taviriraa hopea teie no te fenua ne
Te toruraa hoi teie no ta tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te taulururaa i te faaafaroraa 2 te A fata
Moni a le Afata Faaapu.
Ei haamauruururaa i te mau taata atoa o te fenua nei, ua faarahihia
opereraa no te mau ré.
I roto i te avaê fepuare e tavirihia ai teie nei taviriraa. No reira te fatlarahia'tu nei i te mau taata atoa o tei hinaaro i te tamata i to ratou manuia,
eiaha outou e faataupupu, mai tera ra a haavitiviti i te hoo i ta outou titeti
no te mea hoi e o te taviriraa hopea hoi teie ta te Tavana Rahi i faatia.
Teie te mau ré:
1 R6 20.000 farane.

1 Rê 10.000 farane.
2 Rê 5.000 farane.
16 Ré 1.000 farane.
500 farane.
20 Rê
15 farane.
e 600 Rê
E ravehia te taviriraa mai tei matarohia ihoa i te mau taviriraa atoa, of
hoi i mua i te aro o te mau taata atoa. E na te mau huira hoê ahuru iho
numera i te huira hoê, o taua taviriraa ra e faaite mai ia tatou i te mau numera
tano, huruê te tahi i te tahi. E mea hiôpoa-roa-hia taua mau huira ra, hou
aê a tavirihia'tu ai, o te ore roa ia e nehenehe noa aê ia faatano i taua ma
uira ra i nia i te numera e hinaarohia ra. Na te mau Tomite ihoa e maiti i t
taata no te taviriraa i taua mau huira ra, i rotopu i te mau taata o tei putu
putu mai i taua taviriraa ra. E no reira e manuia anaê hoi to te mau titeti atoas
A haavitiviti anaê i te hoo i ta outou mau titeti, e hoohia taua mau titet
ra i te mau vahi ihoa i matarohia ra, oia hoi i te fare-moni a te Hau (Trésor
i Papeete, e i te mau vahi hoi e afata moni ta te Hau i reira. E neheneh
atoa hoi ia outou ia papai noa mai i te Torea e na'na ia e boo atu ta outo
titeti, mai te au i to outou hinaaro, e a hapono atu ai oia i te reira ia outou ra.
Te hoo no te titeti hoê: 10 farane.
I teie taviriraa hopea i oti aenei, ua rave te Haapa`o faufaa no te Tuamotu
i te hoê titeti, ua pahae ihora e ua horo`a atu na te hoê taata Paumotu, o
Lei tae atu i roto i=ta'na piha ohiparaa, no te haere atu e rave mai i ta'n
moni pirimu, ua patoi atu taua taata nei, niai te parau atu e eita oia e hinaar
taua titeti ra, no te mea hoi, e ua pahaehia mai taua titeti nei, mai roto mai
i te puta, e te ore-roa e nehenehe faahou ia faahoi, ua rave ihora te Haapa`~
faufaa i te piti tara i roto i tóra pute no te aufau i teie titeti, e ua rav
mai i te titeti na'na, o te titeti mau hoi ia i tano i te tano 5.000 farane, ua
oaoa roa taua Haapa‘o faufaa ra i taua tano nona ra, area te taata i faaho
ai i taua titeti ra, o te tatarahapa paha ia tei roaa mai ia'na.
No reira eiaha roa aê e na reira, a rave i te titeti na outou, hoê aê ea tite
o te tamataraa i to outou manuia, eiaha hoi outou ia tatarahapa i muri a'eï
A Haamanaô maitai atoa hoi outou e, o te taviriraa hopea teie.
jMPRIMERIE ELIE F. JUVENT1N —

RUE DU COMMANDANT DEBTREM.AiJ,

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1136" order="23">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/20fdcf6eb1e777d30fae699a3c1d0f89.pdf</src>
      <authentication>0215a605f38640b1ec060592680d687e</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29491">
                  <text>MATAHITI PITI

MATI 1939

HIHI

23.

~.

R
1100 I TE MA TAHITI HOE: E MAHA TARA — E

2 FARANE I TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te Tii o Pomare V
E toru po no te hoê mau peu hauti faaarearea o tei faatupuhia e
te Tomite no te Tü o POMARE V i roto i te fare teataraa a Tiare
areau ( Thëatre Moderne ) ì Papeete, i roto i na ahuru-ma-pae
ahana matamua no Mati, i raro aê i te Peretiteniraa Hanahana a
te Tavana Rahi e o Mme Chastenet de Gëry.
Mea manuia maitai roa taua ohipa ra, te moni taatoa i roaa mai
e 35.000 farane.
I roto ì te mau peu i ravehia i taua pô ra, ua faaite atoahia mai ia,
e fâraa mai o POMARE V, o tei haere mai e faaite i to'na ra aroha
i mua i te taata taatoa e ma te faaite mai e, ua tia faahou mai oia
mai roto mai i to'na ra menema, no te haere mai e faaite i to'na
mauruuru rahi i te taatoa o te taata no te ohipa i faatupuhia no te
haamana`oraa ia'na. E te faaite atoa mai ra hoi oia i to'na oaoa e te
mauruuru rahi taaê, no to'na horoaraa'tu i to'na fenua i roto i te Hau
Farani e te ite ra hoi oia e, te ora ra to'na mau huitaata i roto i te
oraraa oaoa e te fanao i raro a`e i te faatereraa a te Hau Repupirita
farani. Tei roto te arii i to'na ahu toroa, o tei monohia mai oia i taua
pora e te taata ra o Teriierooiterai, Te Tavana mataeinaa no Papenoo.
I te pae hopea roa o te mau peu hauti i ravehia, ua tiâ faahou mai
ia te Arii o tei faaati-roa-hia oia e to'na ra mau taata.
, Tia rave-atoa-hia te mau ohipa ori, te himene e te faatairaa upaupa huru rau, teienei mau feia o tei rave i teienei mau peu arearea,
ua rave noa ia ma te taime ore. E mea faahiahia mau te mau faaunaunaraa i roto i te fare teata i taua po ra, e mea tia roa ia faaahaaha
atu i te mau feia o tei pûpû atu ia ratou no te raveraa i taua ohipa
ra, ma te aau maitai e te aau tae, e te taime ore. I taua po ra, ua ite
te taata taatoa e, ua rave mai te Tavana Rahi e ua haaparahi mai i
pihaiiho ia'na i te tamahine arii ra o Teriinui-o-Tahiti POMARE, o
tei mono atu i te fetii huiarii o Tahiti nei. Teienei oroa o tei manuia
maitai roa o te hoê â ia tapa `o no te faaiteraa i te here faito-ore no
to Tahiti nei taatiraa atu ia Farani.

�TORÉA

Te pope api:
Ua putuputu anaê mai te mau Karatina atoa o te ao nei, o tei naeahia e ono ahuru ratou te rahiraa i Roma, i te hopea note avaê fepuare
nei no te maitiraa i te Pope api.
Ua oti te maitiraa no te Pope api, i te toru no Mati nei, o te Karatina ra o Pacelli tei mana, i roto i taua maitiraa ra.
Ua topahia te i `oa o te Pope api ia Pio XII. E ono ahuru ma toru
to'na matahiti. I te tau note Iaatereraa a te Pope Pio XI i pohe aenei,
e f aterehau ia oia i te reira tau.

TE FARE RAAU A °TAIMA
oia hoi

JACQUIER

I uta noa We i na Fare-Maehaa Tuanie,
Papeete -- Téléphone 98
i te poro poromu Petite Pologne

R A A r PAPE: Ho 83. — No te vahine, teie fa te huru faatereraa ia rapaau
ia ratou. Te numera 83 nei, e raau la no te MAI AVA'E INO, no te tauiraa
o te matahiti, no te tereraa o te toto e no te hea.
Ua riro teienei raau ei raau faahíahia mau no te mau vahine, e raverahi te
vahine i ite i to ratou maitai i teie nei raau.
E paturu maitai atoa teienei raau No 83 i te potii api, mai raro atu i te 12
o te matahiti, no te faatupu maitairaa ia'na, no te mea e raverau te huru rü
ino e tupu mai i nia ia'na, i roto i te taime e haere ai oia i te paariraa.
Mai te reira'tu taime, noa'tu e hota, e ma'i fefe, e fiva, é ma`i ouma, e ma'i
maero, e hopii, e hi, e ma'i opu, e te tahi atu â mau ma'i, ei reira e tia papu
ai te Mu tamau i te No 83 e te raau tano no teie mau ma'ì e raverau i nia nei.
E tano atoa teie raau No 83 i te potii api e te vahine faaipoipohia (eiaha
ra ei vahine hapû e aore te vahine e faaote i to'na û i te aiu).
Aore i rahi te vahine i ite papu e nahea te faatano i to ratou mai ava'e
(o te hoê Ia mea tumu roa) no reira e tia'i teie haamaramaramaraa i muri nei:
Te mea tia i te vahine, 13 a'e to'na poheraa i te mai ava`e i te matahiti
hoê. E 4 maha mahana te maororaa o taua poberaa ra, eiaha ia hau atu, eiaha
hoi ia itì mai, e ei van ura maitai. No te mea, e tia mau ia Ara maitai.
Te mau ati e rave rahi e o te aratai-roa-raa i te pohe o tei ore i haapa‘o
aitai i te reira. E tia roa i te vahine
ava'e ino, ia pari i teie nei tumu
van ino) e no teira mai to'na mau mauiui atoa te roaraa mai. No reira, eiaha
oa te vahine e haapae noa a'e i teie raau No 83, mai te mea e hinaaro oia
i te ite i te oraraa o to'na ma'i.

�Te Aamni osäii-Baba e na Nana-eia e dïiaha-aiwru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te luätihaa teie o te aarau, i haamatahia i te Hihi 16 )
O Baba Moustafa hoi te i`oa o teienei taata, e o tel matau maitaihia hoi oia i nia i teienei i`oa e te mau taata atoa o tatta vahi
ra, teienei tanta o Baba Moustafa e taata vaha vai, te arearea
e te ite i te faaataata i te taata, inaha tia paráu atura i to'na
iteraa i te tara piru i te tuuraahia mai i roto i to'na rima e:
Mauruuru rabi ia oe no teienei horoaraa i ta oe, cake ra te
tumu no teienei horoaraa ? Ua ineine vau _ no te fariiraa'Lu i ta.
oe atoa mau aniraa e no te rove i te mau ohipa atoa ta oe e
faaue mai.
Ua parau atura o Morotihani e, Baba Moustafa a tiâ i nia e
rave mai i ta oe atoa ra mau moihaa rii e tano no te niraraa
e apee mai na murí iau, tera ra e faatia mai oe ia taamu vau i
to oe mata,, ia tae i te vahi tan i mana`o no te raveraa i te reira
ohipa.
I te faarooraa o Baba Moustafa i te reira parou i ta Morotihani
otohetohe rii atura oia, e fifi roa a`era to'na mana`o i reira, ua
parou atura e, te hinaaro nei paha oe i te faarave iaû i te hoê
ohipa tie ore, e a riro atu ai ei fill non a muri a`e?
Ua rave faahou ihora o Morotihani i te ha tara piru e ua tun
faahou atura i roto i te rima no Baba Moustafa ma te parau atu e:
Mai te i`oa o te Tatu, eiaha roa oe e peapea, eita roa vau e
faarave noa are ia oe i te hoê ohipa o, te riro ei haafifiraa ia oe
a muri a`e, a tia i nia e a haere mai, eiaha e mata`u.
Ua pee atura o Moustafa na muri ia Morotihani e tae roa atura
i te vahi e taamuhia'i te mata, taamuhia atura, e ua aratai-roahia atura oia, e i roto roa i te utuafare o to'na ra fatu, o tei
pohe ra, e ia tee ra í roto i te pilla te reira te vairaa no te tino
pohe o to'na ra fatu o tel tapúpuhia e maha tuhaa, "e o tei oti
i te faanahohia e Morotihani te mau tapu i to'na vairaa, i tatarahia ai e ana te taamu mata.
E ua parau atura i nia ia Baba Moustafa e, i aratai mai ai au
ia oe i onei, maori ra ia e, ia nira oe no te tu`atiati maitai faahouraa i teienei tino pohe. Eiahn ra e haarnaoro, a rave ia oti
oioi noa teienei ohipa, ia oti e horoa atu â vau i te hß@ faahou
â tara piru na oe.
E ia oti roa teienei ohipa i te ra.vehia e Moustafa,. ua taamu
faahou atura oia i te mata o Moustafa e na boroa faahou atu â
i te tara piru i roto i te rima, e ua parau atura e: Baba Moustafa
ia mamu noa to oe vaha i te ohipa i ravehia iho nei e tatia, e '
ia oti te reira mau parau i te parauhia'tu e ana, ua rave
mai

�4

TÓREA

ra ia Baba Moustafa e ua aratai faahou atura e tae noa atu i te
vahi í taamuhia'i te mata, i tatarahia'i te taamu, hou a`e rà,,a
tatarahia'i te taamu, ua faataninitohia, e ua tuu atura ia'na ia
haere ma te parau e, a hoi ra i to oe fare, ua faaea noa'tura o
Morotihani i reira e tae noa'tu i to'na moe-roa-raa, ua faaea o
Morotihani i reira, no te matau oia o te hoi faahou mai teienei
taata i mari.
Ia tae atura o Morotihani i te utuafare, ua haere roa oia e tuna
í te pape veavea no te faahopuraa i te, tino o Cassim, inaha te
tae atoa mai nei o Ali-Baba no te tautururaa ia'na, e ia oti roa
o Cassim i te faahopuhia e raua, ua faanoanoa atura e ua faanehenehe, e ua titau atu ï te tamuta ia afaí mai i te piha no te
vairaa i te tino pohe nei.
Ia afai mai ra te tamuta i te piha, o Morotihani tei titi atu i
te pae opani no te raveraa mai i te piha, ia ore te tamuta ia tomo
mai i roto i te piha te reira te vairaa te tino pohe, e ua aufau
atura i te moni no te piha, e ua hoi atura te Tamuta, na raua
iho b Ali-Baba i tuu i te tino o Cassim i roto i te afata, e ia
oti roa te tino o Cassim i te patiti paari maitaihia í roto i to'na
afata, i reira o Morotihani i haere ai i te fare pureraa no te faaiteraa
atu e, ua ineine, e te huna nei, i teienei. Ua parau anaê mai ra
te mau taata haapao fare pureraa e, ua Maine atoa matou i teienei no te haere atu e faahopu i te tino pohe, mai te au i to matou
toroa, ua pahono atura o Morotihani e, eiaha e peapea ua oti
anaê te reira mau ohipa i °te ravehia.
I te taeraa atu ihoa o Morotihani t te fare, inaha te tia atoa'tu
nei te orometua e to'na tau na tauturu too-maha. Ua rave a`e ra
too-maha tau na taata o tei haere atoa mai no te tanuraa, ua
tuu a`e ra i te afata i nia i to ratou tapono e ua pee atura na
muri i te orometua e na taata tauturu too-maha, e ua afai-roahia teienei tino pohe i roto i te menema. Area o Morotihani ra
te na muri noa'tura ia oia te pee atu, ma te tuoro rahi e te tal,
aita e taupoo, ma te tupai i to'na ouma e ma te huhuti i to'na
rouru no to'na oto rahi e te mauiui, i to'na ra fatu, o Ali-Baba
e te tahi mau hoa ra te na muri atoa atura ia, no te tauiraa
ratou ratou iho í te amo i te afata e tae noa atu i te menema.
Area i te vahine a Cassim ra,. ua faaea atu ia oia i te utuafare
e te tahi pae vahíne, ma to'na peapea rahi e to'na oto, te tai noa
ra oia ma te tuoro na roto i te fare, mai te au ihoa i te mau
peu o tei matauhía e ratou i te rave no te taata pohe, ua riro
atoa hoi teienei taata ei otoraa na te mau taata rü o taua oire ra.
Ua riro hoi tefenei poheraa ino i to Cassim ei poheraa maitai
i mua' i te mata taata, no roto i taue oire ra o tei ore roa hoi
i haro`a noa a`e í te peu i tupu i nia ia'na ra, o tei vai mob' noa
te reira i rotopu ia Ali-Baba, e te vahine a Cassim e o "Morotihani,,
(A tai`o mai â ì te vea i mua nei).

�TOREA

5

E parau feie na ` Huruata' vahine
Te tuâtiraa teie no le aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
E hora piti i oti ai te parauraa, e, ua tuuhia mai te hau i roto í to
taua rima a tae mai ai to Tautira. Inoino ihora ratou o Terunavahoroa,
o Moerau, e o Maraetaata, faaharamaâu anae atura, mai te parau e, eita
ratou e faaea faahou mai i roto i te nuu, maori ra ia tiihia taua hau ra e
faahoi mai, ei reira e parahi mai ai.
Tera maua ua haere e taoto rii e ia poipoi reva mai ai o Ori e te taua
iti o Teaatoro, e o Teoroi ( tamaiti a Piapa ) tei raro ia maua ra, apoo ihora
te mau Tavana no nia i te ono, area ra to Teporionuu, tei nia ia ratou
i to matou pae, tonohia mai ra na yea i te po, o Pu Pohue e Vaipoa
no Taiarapu e faaite mai ia`u i te parau, mai rapae atu nei au te haere
i roto i te fare, faaite mai ra o Ori i te auraa i ta oe, ta`u i ite i roto
i ta`u taoto. O Teporionuu tei. mau maitai i te hau, e faahoi atura vau i
te hau i na Tavana e ono ra, ua manao'toahia vau no te mea ua ite ena
Purua i ta`u puaa-horo-fenua.
Tei Haururu, i o Ariitaí ma matou i te taotoraa, e ia poipoi ae. i to`u
taeraa atu i o Aiani i to'na maa fare iti i rapae mai i te pâ, parau mai
ra oia ia`u : Eiaha roa oe e vaiiho mai i te hau i tii-hia-mai e oe nei, e haamauruururaa ia i to Taiarapu ia ore ratou ia inoino. E afai ia oe i taua
hau ra i mua i te aro o Burua e nao faahou maira o Aiani (tei reira'toa
o Teohu te Lane a Teriitua) e tae anei oe i Raiatea. Nao atura hoi au e,
aita vau i ite e riro hoi e, o te hopea atu â ia o teie nei ohipa, nao maira
raua, a haere oe i Raiatea i mua i to taua Arii ra, afai atoa'tu oe i teie
tau parau ia'na ra, tuu maira i to`u rima e nao maira: Ia tae ra oe i reira,
e parau atu oe i to taua Arii ra, a papai mai ai i te hoê rata na matou e
faaite mai ia matou i te tere o te Atimarara Peretane, i tae ai oia i
Raiatea ? E pahi anei e te pupuhi. Eita a nei e tauturuhia e Peretane ?
E papai mai oia ia mauruuru matou i te parau a taua tere o te Atimarara
ra a pohe ino noa hoi te taata. A parau oia e tomo i roto i te hau tamaru, e tomo hoi ia matou. Aua tia. Reva mai nei matou e roohia'tuca
te piri farani o Paete ma, ( e haava o Paete no Ariipaea ) te haere mai
ra e tutui i te -fare, pli maira: Eaha'tura te hopea o te here. E hau. Faaite
atura matou i te parau e hope atura, horo anae mai nei i Papeete.
A tae hoi au i te Tavana ra faaite maira oia e, e haere au i Raiatea e
ei te hora torn i te ahiahi i muri iho i taua mahana ra i haere ai au ra,
ite mai nei o Tati e e reva vau i Raiatea, oto atura oia, e nao atura vau

�TOREA
e; Te tii nei au i te Arii e faahoi mai, mai ta oe i faaue noa mai e, e
tii i te Arii.
Faaineine anae atura matou, o maua o Ariitaimai tane e o Ariipaea i na
nia anae matou ia Faeto te tere, e tae atura i Huahine i te hora ahuru
ma 'piti, fariihia maira matou e te farani i reira, e ia paia matou i haere
ai i Raiatea, tipae atura na te ava piti i te outu i Tupuara, e hoe atura
te poti i uta ia Terai, e hopoi i te yea ia Pomare ra, ua haere atoa o
Ariipaea i uta e oi puta oia i te pupuhi no te mea ua manaohia e, e farani oia i te atea e, maori ra ia tapeahia te pupuhi e Pine no Nuuhiva,
ite atura o Moemoe e tuaana no Penehata, e o matou to nia i te pahi,
hoe maira oia e aroha ia matou.
i-Io`i mai ra ta matou yea, e ua na`o mai o Pomare vahine i roto i
ta'na rata e, eita e tia ia Tamatoa ( tuane no Teremoemoe) e ia Teriitar'ia
' i te farii ia maua i uta, no te mea e taata farani, e na`o atoa maira, teie
ra hoi te parau, e tuu te pahi i Huahine, e e haere orua i nia i te motu.
Alta hoi matou i faatia, e ia poipoi aera, hoe mai ra o Ino, to matou
metua faaamu e o Ninito e o Tahitoe vahine, e farerei atura hoi matou;
• aita i maoro roa, hoe maira te poti e tii mai ia matou na te Arii i faaue.
Hoe atura matou i Vairahi, tei reira te Arii i te faaearaa, tei tahatai o
Ariifaaite e o Ariïpeu e o Hapono te tane a Teremoemoe e o Tahitoe i
te tiairaa ia matou i te tipaeraa o te poti. Roohia atu o Pomare vahine,
te aue noa ra i nia i te roi i roto i te fare.
Tel roto matou i te fare, tae mai ra o Tamatoa ma, Tapoa ma, e o
Tariimaevarua, ruru aera matou.
Auaha atura o Ariipaea, nao atura: E Pomare e, Ariifaaite e, e Nata e
to orua fetii, e Patea, e Ariiaue, teie mai nei matou, ua farerei tatou i
roto i te aroha; teie o Ariitaimai tane, teie hoi o Ariitaimai vahine, te til
mai nei ia oe e te Arii, e to oe atoa ra fetii tamarii e haere tatou i Tahiti
e tomo i roto i te hau tamaru, o oe ihoa te Arii i nia iho i to oe fenua,
tei ia oe hoi te haapao i ta oe mau ture.
o matou ia tere tirara. Auaha mai ra hoi o Nata e, Ariitaimai tane e,
Ariitaimai vahine e, o oe e Ariipaea, tena outou inaha ua mauruuru atura
i te mea ua farerei tatou. E parau maltai rahi ta orua i parau mai nei,
e tii mai i te Arii e haere i Tahiti, e tomo i roto ì te hau tamaru, oia
iho te Arii i nia i to'na ferma, tei ia'na iho te parau i ta'na 'fro mau
ture, e te mau Arii nei a hi`o i teie nei parau.

(A taiô mai 4, i teie yea i mua nei),

�TOREA

7

TE MA U PARA U API NO TE AO 1VEI
I te fenua Paniora.
I te pae Apatoerau no te Hitia•o-te-Ra no te fenua Paniora, o tei parauhia e o Catalogne, na riro pauroa mai i roto i te rima o te nuu o te Tenerare
Franco. O Barcelone ra, ua mahere atoa atu ia i Roto i te rima no te
paean o Franco, e ua horo anaê atura te mau taata repupirita i nia i te
fenua Farani. Ua naeahia te 100.000 Paniora, e faehau ra te rahiraa, o tei
haere atu i Farani, ua írifiritihia ihora ta ratou mau moihaa tama`i i nia
ia ratou, e ua horoahia atu hoi' te tahi puhaparaa no ratou a tia`i atu ai
i te taime e faahoihia atu ai ratou i nia i te fenua Paniora i te pae o Franco.
Hoê noa ihora ia toe ia Franco e manuia roa atu ai ta'na tama`i o te
haru ia i te oire rahi o Madrid e o Valence e o tei ere roa i te purumu,
no te mea ua faaati-roa-hia e te Tenerare Franco.
No te nun-moana o te paeau repupirita, o tei horo atu. E torn manna
rarahi e pae manna rü nainai taora toropi, i roto i te vahi tipaeraa pahi i
te fenua farani o Bizerte, na taratarahia ihora te mau moihaa tama`i i nia
i taua mau manua ra, e na te mau mataro no te nuu-moana farani o ratou
e tia`i ra i teienei.
Ua fatata te rahiraa paatoa o te mau taata toroã faatere no te pae repupirita
tei horo i farani i teienei, e ua faahoi te Peretiteni no te Repupirita Paniora
i to'na toro`a. Ua parau atu oia i to'na mau huiraatira e, e faaea i te tama`i
e e piri anaê atu i te pae o te Tenerare Franco.
Te tahi ra pae no te mau feia faatere o te Hau Paniora o tei faaea atu
i Madrid, te hinaaro no. ra ea ,i te ,.tama`i: :e tae noa atu .i te
te hoê hau maltai aê.

E nehenehe ra ia parau i`téienei e, e ìtä oti teiè táma`i.
Tei roto ia o Paniora i te rima o te Tenerare Franco, e na'na ia i teienei e amo i te hopoia no te haamaitai faahouraa i te ino rahi o Paniora
na roto i teienei tama`i rahi riaria.
E hopoia teimaha rani teie e te fifi rahi, no te mea hoi e, e hia hanere
tauatini taata o tel haapohehia e te mau tupita a te mau pahi-reva êê, e
o te riro hoi ia ei inoinoraa maha-ore na te mau metua e te mau hoa o
tel pohe anaê i te hamani ino rahi a te mau taata o tel taparahi ia ratou.
E farii anel ia te Tenerare Franco i te reira moino rahi o to'na hau i
nia ia'na? Mai te mea hoi e, e malte rei a
ia'na i te faatere ohie i taua fenua r
Ua tohu a`e na te Torea, e riro o Farani raua ö Peretane ei hi`oraa maitai
na Paniora ia oti aê teienei tama`i, no te mea alta roa raua i haamanii
noa aê i te toto o Paniora, mai ia Italia raua o i.'urutia, o te hiô-ino-hia
e Paniora a mur'

�8

TOREA

Te mau nuu Italia e te nuu Purutia, te faaea ra ea ia i te fenua Paniora,
e ua faaite ia raua e, e i te hauraa ea te tama'i e iriti ia raua i to raua
mau nuu. E na reira mau anei raua e iriti anei na roto i to raua ihora
`hinaaro? Mea papu paha e, e tupu te tahi may fifi no te reira, e mea
papu atoa hoi e, e vai tamau noa te ïnoino i rotopu i te taata Paniora i
nia i te mau taata no te mau Hau êê, o tei riro i teienei i faaapiapi i to
ratou fenua no te mea eita e hinaaro faahouhia o ratou.
Na roto i te hoê paraparauraa polo roa, tei oti i rotopu i te Hau Farani e te .faatereraa no te Hau Paniora, ua maitihia ihora te hoê Tonitara
no te tuu atu i pihaiiho ia Franco. Ua maitihia no te haere atu i taua
'toroa ra te hoê taata faatura rahihia ra e o te riro ei oaoaraa e ei faaahaaharaa na te mau huiraatira Paniora.
O te Maréchal Pétain, tei maitihia no te mauraa i taua toroa ra i Paniora,
e faatupu ia i te ohipa maitai na nia i na Hau taeae e piti nei, e no te
tuuraa'tu i te manao maitai i roto i te tahi e te tahi, e a ora atu ai raua
i roto i te oraraa no te maitai e te hau. I reira atoa ia te mau tumu rarahi
ì rotopu i na hau nei, e faatítiaifarohia'i na roto i te faaohieraa e te

maitai.

TAIETE ATIMAONO
( Hamariiraa

Tihota)
E to te fenua nei, haamana°o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai 'a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teia nei avaava ovirihia
"Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.

�TOREA

Te Pape "GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ta o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te i:nu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
I te fenua Tinito:
Tei roto te motu ra o "Aaïnan" i te rima o te Tapone, motu
tapiri i te pae fenua Initia-Taina Farani.
Te haere maru noa ra te tamai i te fenua tinito i teienei mau
mahana. Te imi nei te Tapone i te mau ravea atoa no te haamauraa í te hoê faatereraa Hau tiníto, ia au i te mau faatereraa e te
hinaaro o te Tapone.
Te mau tuhaa fenua tinito hoi tei riro atu i roto i te rima o
Tapone, aore ratou e vi i mua i taua mau Tapone ra e te paruru
etaeta noa ra ratou ía ratou iho. Aore roa e vahi api e roaa mai
ra ia Tapone. Te tamau noa ra hoi ratou i te haamaua faufaa
ore noa i ta ratou moni, e hia ia rahiraa mina farane, e e hia
atura ia hanere tauatini taata e pohe noa ra.
E i teie taime ra, te parahi noa ra ia o Tchang Kai Seck i roto
i to'na oïre api, o te ore roa e roaa noa a`e ia Tapone, te haaputuputu maira oia i reira i to'na mau nuu e te mau ofai pupuhi.
Te parauhia ra e, e i roto roa paha i te ava`e Tetepa o Tchang
Kai Seck e tuu atu ai i te hoê aroraa rahi i nia ia Tapone. Te
tumu oia i haamaoro noa ai, no te mea, te tia`i ra oia ia rahi
roa atu â te rohirohi rahi o Tapone, e te vai tahaa noa ra te
tapa`o rohirohi i nia ia ratou.
Eaha na ra te parau mau i roto i teienei mau parau? No te mea
i ô tatou nei e ore roa e papu maitai e teihea roa te parau mau.
Te mau parau api ta te mau niuniu o te ao nei e faatae mai nei,
e o te faaroohia e te mau niuniu a te mau taata no Papeete nei,
e mau parau haavare anaê ia te rahiraa.
I na mahana i main aenei, te faaitehia ra ia e, ua tupu te
hoê orureraa hau i te fenua Tapone, e te faaíte ra hoi e, e 300
taata i pohe, e inaha aita hoi taua parau api ra i haapapu faahou-

�1.0

TOREA

hta mai, e parau mau anel, hoê noa ihora vahi papu maori ra
e, te vai puai noa ra ea o Taina, area ia Tapone eita paha oia
e nehenehe no te tufava maoro noa atu â i roto i teienei mau
ohipa no te tama`i.

A haere ana `e mai e mataita te fare-toa a,
MAN SANG Freres &amp; Cie
I TE MATETE
Te hoo nei ratou i te mau huru tauhaa maitatai atoa, i
te moni mama a `e i te tahi atu mau fare-toa, e tei reira
atoa te avaava oviri ra e: PARROT.
e te avaa,va, oviri ra e: SOUTHLAND.
no te hoo faarahi mai, e te hoo-atoa-hia ra ta puohu i te
mau fare-toa atoa.
I te fenua Purutia:
T roto i te matahíti i mairi aenei, ua manuia maitai roa taua
Patireia ra i ta'na ra mau opuaraa.
-Oa haru mai oia i te fenua ra o Oterita e te tahi tuhaa fenua
i to Teheto-Solovati, mai te ore roa te hoê a`e haruru pupuhi i
aharuruhia, e o tei faarahi atu â i to'na ra hiaai fenua.
a ite la o farani e, e' eita roa o Purutia e mauruuru ì tei
horoahia atu na'na ra, e te titan faahou mai tja â oia i te tahi
atu A. Te vetahi mau Patireia rü tupu api mai, te haamata atoa
ra ratou i te ite i teienei i te ino, e te taia atoa ra hei ratou ia'na
i teienei.
I teienei ra, tei nia te mata o Hitler i te fenua ra o "Ukraine"
te hoê fenua rahi roa, ua naeahia e 45.000.000 taata Rutia, oia
hoi i roto i taua rahiraa ra: 10.000.000 taata no te Polone, e te
Rumania, e e 34.000.000 no roto ia i te fenua Rutia Soviete.
e taa ra i te Polone i teienei e, te faatitihia ra oia. I na mahana
mairi aenei, i roto i te fare haapiiraa rahi teitei no Dantzig, ua
tiahi-ê-hia atu ia te mau tamarii haapii Polone i rapae i taua
aapiiraa ra. E i roto hoi i te mau oire taatoa no te fenua Polone,
a na reira atoa te mau tamarii Polone, no te taboo atu i te Purutia. E mea maere rahi te tupuraa teienei
no te mea, i
te taime o Purutia a faaineine ai i mua aenei, no to haru i te
ifenua Teheto-Solovati, e boa ia raua o Polone i te reira taime,

�e ua faaineine atoa o Polone no te tauturu ia'na, e no te hurl. at
i ta'na ra mau auaha pupuhi i nia ia Farani.
Te ite nei o Polone i to'na hape i teie nei, e te imi nei ot
i te hoa no'na, e ua fariutia atura oia i nia ia Rumania, o t
Purutia e hiaai rahi nei i te baru «ni no te rabi o ta'na ra rm
8-raa mori arahu _ "•
Ua meine roa ia
o "'i
é`'né no .e pì i' 'atu t Ee'' pa°
o te Rutia, o tei `au ore rahihia hoi e ana i mua ra.
Ua faaite hoi o'' Hitler e, te Mau tumu peapea atoa i rotopu,
ia'na e o Farani, no nia í te mau otia fenua, ua oti roa ia i te
faatitiaifarohia i rotopu ia raua na roto i te maitai, e i rotopu
ia raua ra, aore -roa ia e opuaraa tama`í faahou, teie ra hoi, na
roto i te rahi o to'na ra hui-raatira, te parau ra oia e, e tia roa
ia'na i te rave faahou mai I te tahi atu â tuhaa fenua, ei oraraa
no taua mau hui-raatira no'na ra. No reira, aita roa oia i huna
i to'na hinaaro rabi i te faarahi atu i to'na ra fenua i te pae
no te hitiâ o te Râ.
Area ra hoi, na nia i te puai hau ê o Farani, e apitihia ae
e to Peretane puai bau ê, na te reira paha ia e haapar
ta'na mau opuaraa hinaaro haafifi i te mau otia fenua.
Te hinaaro mau o Hitler ra, o te vaiiho tiâma noa'tu ia, o Farani
raua a Peretane ia'na, ia nehenehe ia'na ia faatae atu i to'na hinaaro i te pae o te hítiä-o-te-Ra, ia nehenehe ia'na ia baru mai,,
i te fenua ra o " Ukraine".
E lia anei ia farani raua o Peretane i te faatia noa â i te reira
mau hinaaro to Purutia no te mea i taua taime ra, ua haere roa
ia i te rahi o taua fenua ra, e raeâhia ia 120 mirioni taata, e e
faa•ati-roa ia oia i te tahi atu mau Hau t'ii nainaï; o tel piri a
ia'na ra, e o ta tatou h0i ia e aro atu a muri aêS:
I roaa ai ia Purutia i te matahiti i mairi aenei te retina ra o
Oterita e o Teheto-Solovatï, no te mea ia, e hoa ia o Italia i te
reira taime ia'na. Teie râ ua rave oia i te mau maitai atoa no'na,
ma te haamana`o ore atu i te hoê a`e vahi iti na Italia. Aita anei
ia o Italia e ite ra i to'na hape i teientsí? Inaha hoi i te taime
mau a tupu ai te mau peapea i rotopu ia Purutia e o, Polone,
te taime atoa hoi ia i tae atu ai o te faatere Hau Italia, te tamaiti
huiarii ra o Ciano, i te fenua Polone, e ua farii poupou-roa-hia
ía e te mau huiraatira Polone, ma te pii anaê hoi ratou e, ia
ora Italia, e te reira ra i te taime mau ia o to Polone haamataraa
te auore ia Purutia, e mau peu maere rabi te mau peu,._
,.

�12

TOREA

hia nei e Purutia raua o Italia. I te taime e haamata ai o Purutia
í te au faahou mai ia Farani, te faaino ra ia o Purutia ia Peretane
na roto i ta'na ra mau yea, e o Italia ra te faaino ra ia, ia Farani
na roto atoa i ta'na ra mau Vea, e inaha te hinaaro atoa ra hoi o
Italia i te faahoa atu ia'na e o Polone, e eere hoi o Polone í te mea
au hia e Purutia, ua riro atoa hoi o Polone ei hoa no tatou, mai
te au i te parau faaau i faaotihia.

Eiaha roa e haamoê i te ani i te mau fare-toa atoa o
ta outou e haere e hoo i te pu 'a, i te ani ihoa i te pu'a
maitai rahi ra:" Tiare Tah1ti".Aita'tu, no te
pu'a i te ahu, 72 oio te puai o te hinu i roto, o te ore roa e
pau te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
I te fenua Italia:
Mai ta matou â i faaite aenei, e mea ino roa te oraraa o Italia. Te
arato nei o Mussolini i to'na Patireia i roto i te hoê veve ino roa.
Ua horoa oia i to'na atoa ra puai taatoa no te tururaa atu ia Eremani, e ua manuìa hoi o Purutia i te mau maitai atoa i Europa, e o
Italia ra, aita roa a`e ia hoê a`e maitai i roa `a mai.
Te haamata ra te mau huiraatira Italia i te flu mau i taua mau faatereraa ra. E ua taa atoa ra hoi ia Mussolini i taua auore ra i nia ia
ana ra. Ua imi ihora oia i teienei i te hoê ravea no te huri-ê-raa atu
i te hara i nia i vetahi ê. Na nia i to'na mana `o e ua amahamaha mau
tatou, mana'o ihora oia e, e o te taime au maitai teie no te titauraa
i te tahi mau tuhaa fenua maitai i to tatou. Na nia hoi i to'na ite
maitai i te mana`o o to'na ra mau huiraatira, e ua taa hoi ia'na e, e
no te tapearaa mai i te tiaturiraa o to'na ra mau huiraatira ia'na, ua
imi ihora oia i te tahi atu mau ravea taaê atu, na roto i te haavare
i to'na mau huiraatira, e e enemi mau tatou no ratou, mai te parau
haavare e, o tatou te tumu i ore ai i manuia ai o ta'na hopea tama`i
i Etiopi e i Lybie. Te tamau noa ra hoi ta'na mau Vea i te faaino rahi
ia Farani, e te rahi noa atura i te mau mahana atoa.
Na nia a`e hoi, te ture i roto i taua patireia ra, eita roa te taata
e nehenehe noa a`e ia parau i te parau i mana`ohia e ana ra, e eita
hoi te mau yea no te mau fenua êê e faatiâhia i reira, te mana`o nei
oia e, e manuia ihoa la ta'na ra opuaraa faaino ia Farani, e e inoino ihoa ia to'na ra mau huiraatira ia Farani, e na te reira la e faaore i te mau teimaha ta'na iho i tuu atu i nia i taua mau huiraatira

no'na ra,

i

�TOREA

13

Ua taa maltai hoi iä'na e, e ia tamau noa oia i te haavare, e
riro ia taua haavare nei ei parau mau, noa atu â ia e mau parau haavare roa ihoa.
Teienei ra mau peu e ravehla ra, e Mussolini, no te tapea-noaraa ia i to'na ra tiâraa, area ra hoi, eita.roa ia e au no te faaafaroraa i te tereraa o te ohipa o te fenua.
Rave rahi te mau taata e mana`o nei e, e o te roaa-mai na
roto i teienei mau peu ra, o te hoê ia tàma`i rahi o te faatahe
puai i te toto taata.
Ua haapouri-roa;hiã hoi teie mau taata mana faatere hoê roa
ra, na nia i to ratou hiaai rahi i te hanahana no ratou ra, e na
nia hoi i to ratou mataû rahi i te taparahihia o ratou, ua turu ihora
ia Tapone i roto i ta'na tamai i Taina. Mai te feruri ore ratou,
e ahiri. noa'tu e manuia o Tapone i ta'na tama`i i te pae i Asia,
e riro ia ei ino rahi no te ao atoa nei, e o raua ana hoi te na
taata matamua e roohia e te mauiui. E riro te i`oa o Mussolini
a muri nei ei tauà parauraa i te mau ohipa ino teiaha ta'na ra
i rave, e e vai atoa to'na i`oa mai te huru ra e, o te hoê maamaa
ino roa o tei tiâ mai i te ao nei.
A puhipuhi ana`e i te Avaava,

"NA'T'IONALE"
Te avaava oviri o Lei liau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata i 20 puohu
i roto) tel roto te hoê mau taoa rii haamauruurt.t : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
1 te fenua Peretane:
Teie nei Patireia, o tei ainui hoê roa raua o Farani na roto i to raua mau
ti‘áraa faufaa fenua e na roto i to raua here, e ti‘a mai ihoa fa e to'na ra
puai taatoa i piha‘iiho ia tatou i roto i te mau taime e tupu ai te peapea.
Te faarahi noa ra o Peretane i ta'na mau moihaa tama'i ma te tuutuu-ore,
te rave noa ra ta'na mau fare rarahi raveraa ohipa i te ao e te pô, no te hamani i te mau moihaa tüma`i e te ofai pupuhi.
To'na Nuu-Moana e te mau Nuu-Manu-Reva o tei hau i te puai. te haere
noa atura ea ia i te rahi i te mau mahana, atoa ra.
I mua aenei, ua riro ei mea teoteo rahi na Peretane to'na ti'araa fenua taa
roa i te tahi atu mau fenua, te ite nei ra oia, e ua riro teie ti‘araa fenua to
ana nei, ei mea faufaa ore no te titau atu, na te mau pahi-reva, e o te ore

�14

TORRA

roa e nehenehe i to'na ana`e ra mau pahi-tamai no te paruru i to'na Patireia, e ei nuu fenua pautuutu maitai atoa ihoa e tia ai, e ei nuu pahi-reva
pautuutu maitai atoa hoi e tano maitai roa ai. No reina, ua ineine paatoa taua
mau ohipa ra i te faanahonahohia ,i teienei. Ua tuu oia i te ture ia vai ineine
noa 19 nuu (19 divisions) e ma te amui atoa mai te mau tamarii api, mai
te peu e, e tupu noa'tu te hoê tama'i.
No te ruperupe e te rahi o ta'na faufaa i nehenehe ai ia'na i te farii vitiiti i teienei mau teimaha rarahi.
Ua rim te puai rahi amui faito-ore o Farani raua o Peretane, ei puai rabi
paari maitai roa, aita e faaauraa i to te mau fenua enemi.

"Te Pia FORy4i "
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu í te Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I Farani
E mau parau maitatai anaê te mau parau e tae mai nei na te fenua farani
mai. Te mau ohipa peapea no nia i te mau raveraa ohipa ua afaro roa ia
i teienei. Ua tere roa te mau ohipa atoa, ua hoi faahou mai te tiâturiraa i nia
i ta tatou moni farane, na nia i te rahiraa miria moni piru i hoi faahou- mai
roto i te afata mold a. te Fare-moni Rahi no Farani.
e rahi nei te au here e te autahoêraa no te mataû o te mau Patireia atoa
ì te mau peu e ravehia ra e te Purutia e o Italia.
Ua rahi roa te tiaturiraa o te fenua taatoa i nia i te faatereraa a Daladier.
No te maitairaa o ta tatou nei moni e te tuea maitairaa o ta tatou mau
haarnauaraa, ua nehenehe atura ia ia tatou i te faarahi faahou atu â i ta tatou
au moihaa no te tama`i.
a nia i te faaapi faahouraahia ta tatou meu fare rarahi raveraa ohipa e
e mau ohipa api anaê hoi i roto, e nehenehe atura ia, ia ratou ì te faaoti
mai e 250 pahi-reva i te mau avaê atoa, o te haamata te reiraa i te avaê Mati nei.
Te tere itoito atoa ra hoi te mau vahi tamutaraa pahi, inaha e piti tau
na manna rarahi tama`i teie e faaotihia nei, oia hoi: o "Richelieu" e o "Clémenceau", e 35.000 tane to te pahi hoê. e 240 metera i te roa, e 34 i te aanoa
e 8 pupuhi fenua rarahi e 380 m/m (15 initi ) i te pahi ho@, e te atearaa
no te vahi e naeahia e te ofai o teienei mau pupuhi e 35 kirometera ia, te
teiaha no te ofai hoê o taua mau pupuhi ra e 750 kiro. Te tere no teienei

�tau na pahi e 32 maire i` te hora, eita teienei tau na pahi e parari i te mau
ofai haaparari o tei naeahia e 500 kiro te teiaha o ta te mau manu-reva e
tuu-mai.
Te hamani faahouhia ra e piti tau na pahi mai teie te huru, e o te oti no
te matahiti 1942.
Na nia i te aniraa a Mr Mandel, te faaterehau no te mau fenua aihuaraau,
ua tuuhia te mau faaueraa e e imi i te mau ravea atoa, e na roto atoa rá
i te tauturu a te mau huiraatira, no te haamaitairaa e te haafaufaaraa i to
tatou mau fenua aihuaraau, i maitai no te fenua taatoa.
Te tapa`o no te here rahi ia Farani i faaitehia e te mau taata i te pae fenua
Afirita i na mahana i mairi aenei, mai te reira ana`e ia i nia i te taatoaraa
o te mau huiraatira o te mau fenua aihu'araau farani taatoa. Mea au tee na
ratou paatoa i to ratou oraraa i raro aie i te tamaru o te reva farani, i te
ora i raro aie i te faatereraa titi a te Purutia e core ra a te Italia, o tei faaite
araaraa noa i to ratou anone rabi i te mau taata iri ravarava, e o te faaino
noa nei ia farani i te mau mahana atoa, na roto i ta ratou mau yea, no to'na
here e te faariro roa ei farani, i te mau huru taata atoa o to'na aihu'araau.
Te ani ato nei matou i to matou mau hoa tai'o yea, ia mau mauruuru noa
ratou i to ratou oraraa tiâ~ma, i to ratou mau tiáraa fatu fenua, e o te titauhia ia ratou ra, ia haapa`o maitai ratou i te mau ture, e ia ite ratou i te
faaau i to ratou oraraa i to te mau huiraatira no te mau fenua aihu'araau o
italia, o te faaere-roa-hia raton i to ratou ra faturaa fenua, mai te horoa atu
i te fenua no te taata italia mau iho, o tei haere atu i taua mau fenua ra,
e rave i te ohipa faaapu, mai teie e iteahia nei i te fenua italia i Afirita Ap
toerau.
E mea au maitai roa o farani i teie tau e o Marite, Peretane, Peretita,
Suisse, Hollane, Suède, Norvège e o Danemarke, e te vai atoa nei hoi te
hoê mau parau faaau i faaotihia i rotopu ia tatou e te Han Polone, te Rutia,
te Rumania e te Turetia.
Teienei fenua o Turetia, ua riro ia i teie tau - ei Patireia puai hau ê, te
faaite papu non ra oia i to'na ra riri maha-ore i te Italia, mai te tau mai
a haro atu ai o Italia mai roto atu i to'na rima i te taatoaraa o te fenua Afiriti
e vai i rotopu i te fenua Tunitia e te fenua Aiphiti, o tei fatuhia e ana i,
mua ra, ua rave te Italia i taua ohipa ra i te tau no te tama'i Turetia i
matahiti 1912.
Ua hapono ato te Hau farani i te Maréchal Pétain, ei Tonitara rahi i
fenua Paniora i pihaiiho i te Tenerare Franco.
Mai te faaroo te mau yea o Italia i te hoê mau faaueraa mana, ua faaino
tuutuu ore noa taua mau yea ra i te mau mahana atoa ia Farani, e te pahonoraa a Farani i taua mau faaino rabi ra a Italia, te faaite ra ia e, eita roa
oia e horoâ hoê noa aie initi i to'na ra mau forma na Italia. Te riri rabi faitoore o taua fenua ra i nia í to tatou Han, mai te au ia e ua maamaah.ia ia
hiô i ta'na ra mau parau. Ua au ia i te hoê taata paruparu e aita roa e roaa
faahou te parau maitai, e ua parau noa ihora i te mau parau ino.
Ua hapono te Hau Farani i te fenua ra i Djibouti, 10.000 faehau e te tahi
tau na manua tamai e te tahi tau na manu-reva, ia au noa no te paruru ;

�16

TOREA

te hoê tamai faahitimahuta na Italia, ua vai ineine noa ia o tatou no te mea
hoi, ua iteahia e te vai rahi noa ra te faehau Italia i Etiopia.
Te taatoaraa o to tatou mau fenua aihuâraau, ua vai ineine noa ia ratou no
te parururaa i te fenua, i te pae i Afirita Apatoerau to Farani faarahiraa i
to'na mau puai no te patoiraa'tu i te enemi ia hinaaro noa'tu i te tamai.

Taviriraa hopea teie no te fenua nei.
Te toruraa hoi teie no ta tatou taviriraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te faaafaroraa i te A fata
Moni a te Afata Faaapu.
A haavitiviti e huma i te rave i te titeti na outou, tamata i to outou m
nuia i roto i teie taviraa hopea. E roaa te titeti ia hoo i Papeete nei, i te fare
moni rahi a te Hau (Trésor), e i roto i te faretoa o tei faatiahia no te hoo.
I te mau fenua motu, na te mau haapao faufaa Ia a te Hau e hoo atu.
E tavirihia teienei taviriraa hopea i te mau mahana hopea no Eperera, e
faaitehia atu ihoa ia te mahana mau e tavirihia'i.
10 farane te hoo i te titeti hoê.

Te pereoo taataahi e te pereoo uim "PEUGEOT"

Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau We i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te „pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
ï te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroì ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Parati apî no te hora hopea roa
I te 22 no Mati, mai te au i te hora toru e te afa i te avatea, ua tupu ihora
te hoê auahi rahi i te fare-uahu, vairaa puha, ua riaria-roa-hia o te paapaa
roa te oire taatoa, o Papeete.
No te oioi ra te mau tauturu o te faaterehia ra e te mau upoo o te fenua
e te itoito rahi o te mau mataro, te tamarii faehau e te huiraatira taatoa i iti
rH ai te pau i roto i teie ati rahi. Te mana`ohia nei e ua raeâhia te milioni
farane i pau no te puha ana`e ra, e vanira tei paapaa, te iri puatoro e te tahi
atu â. Ua ore roa hoi te mau fare vairaa puha o te uahu, te fare tuanie e te ..
fare tihepuraa.
IMPRIMERIE ELIE P. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU,

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1137" order="24">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/049f6dc271e12459428cc3ee0bfab833.pdf</src>
      <authentication>c509a8a72d9eca67823602ac3d8745ba</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29492">
                  <text>ttATAHITI
.

PIT /;,0

ÉPFßERA 1939

Í11H[ 24. _

ORE
ROO I TE MATAH[TI HOE: E MANA TARA — E FFARANE I TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

áitiraá Peretiteni no te Hau Repupirita Farani
Te Peretiteni no te Hau Repupirita Farani ra o Miti Lebrun tei
maiti-faahou-hia i te 5 no Eperera i Versailles, na te mau amuiraa
"Sénateurs " e te mau Tepute. Mea puai roa te reo hau i nia ia'na
i taua maitiraa ra, e o tei oti i te maitiraa matamua mau. I te roaraa
taatoa o te Peretiteniraa o Miti Albert Lebrun, ua riro ia oia ei tia`i
maitai no ta tatou nei Faatereraa Hau, ua tia oia i to'na tiaraa mai
te au i te hoê auvaha faahiahia no te Repupirita.
I roto i te huru o te tereraa i teie mau mahana o te mau peapea
huru-rau, e mea maitai ihoa i te maiti faahou-raa-hia o Miti Lebrun
e nehenehe paha Ia ia man•a`o eita ia e motu te tahi mau ohipa i nia
i ta'na ra aveiâraa, no nia i te mau peapea no Europa. O to tatou râ
hoa o Peretane, o tei riro oia nei, ei faahiahiaraa na te huiraatira
taatoa, o ratou mau râ tei oaoa rahi roa i mua roa, i teienei maiti-faahouraahia ona. Ua maitihia oia i te 5 no Eperera 1939, no te faa-apiraa i to'na tiaraa mana Peretiteni, e hitu ia matahiti to'na mau faahouraa i teie tiaraa mana api, o te haere roa ia i te 5 no Eperera 1946
e oti ai. Mai teie nei e taeatu i te reira tad ra, ua hol faahou maira
la te afaroraa o te mau mea'toa i Europa. Ia tiaturi noa'tu tatou, e
mai te reira ihoa.
TE MAU PAR AU API NO TE AO h ET
I te fenua Paniora.
Ua oti mau teie tani,a`i Paniora i teie nei. Ua faaea roa te liepupirita
i te aro, te riroraa te oire ra o Madrid, riro faahou atura te oire ra o
Barcelone i te rima o te Tenerare Franco.
Ua riro 'fa ia'na te hanahana e te teialta rahi no te amoraa i teie pau o
te fenua, o ta ratou paatoa i tun ì roto i na matahiti e torn i roto i te
ohipa tama`i, mai te faaherehere ore.

�TOREA
Te mana`ohia nei e nahea ra oia i te amo i teie mau pau rarahi, mai
te peu e, eita oia e farii i te tauturu a Farani e o Peretane, no te mea o
te na Patireia noa iho ia e iteahia nei, o te nehenehe ia tauturu puai, i
nia i te pae moni ?
Te vai ra to Farani Tonitara mana i Paniora, oia hoi o te Maréchal
Pétain, e mai teie atu mahana ra, e imi ihoa la oia i te paruru puai i te
fenua farani i pihai iho i te Tenerare Franco.
Ua faahoihia i Paniora te mau pahi tama`i o te paean repupirita, o tei
haere mai i te fenua farani ra o Bizerte, e o tei iritiritihia te mau puai
tama`i i nia iho.
Ua faaite te Hau Farani ia Franco e e faahoi-atoa-hia te mau moihaa
tama`i e té mau faufaa moni, o tei hopoihia mai i te fenua farani i te
taime a horo mai ai te mau Paniora Repupirita i reira. E mai te faahoiatoa-hia'tu i roto i te rima o te faatere-hau i Paniora, te mau milioni
moni Paniora o tei hopoihia mai e vaiiho i roto i te Fare-Moni Rahi i
Farani na te feia haapa`o Fare-Moni o Paniora, no te oire ra o Madrid.
Ia hi`ohia, alta roa'tu Ia e vahi peapea e nehenehe ia tupu i roto i na
fenua tapiri nei o Paniora e o Farani. Hoê noa ra ïa vahi e mana`ohia ra,
maori ra ia tiavaru-roa-hia'tu te taata no te fenua êê i rapae i Paniora, mai
te mau nuu Italia, te Purutia, e o tel haere mai hoi e faaea tumu i taua
fenua ra, i roto i te taime a haere noa ai te tama`i i rotopu ia ratou iho.
•
E o ta te Faatere-Hau e ti`a ia teie nei i haapapu maltai e e tiavaruhia'tu''
ia, ia roaa te re' ia Franco.
Te iteahia ra hoi, e te faaea noa ra
te mau taata faatere manu-reva
no Italia e no Elemani i nia i te mau motu ra, no Baleares, o te poromu
Ia no Farani no te haere atu i Algérie { Afirita ), o te ore roa ta Peretane
raua o Farani e nehenehe ia faatia i te reira, noa'tu eaha te ohipa e tupu.

Te pereoo ta4taahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahì '" Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maitai
i: te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo ra' outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura la i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Ml' René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TORRA" i Papeete nei.

�uropa :
Mai te mahitiraa'tu a e"nutrtéra ópea a té Tórea, ua tupu ia té`tah
mau ohipa rarahi falto-ore e eaha tel oti: o te haruraahia fa o te fenua
Teheta na te Elemani, e mai te faatura-ore i te mau faaauraa no teie iho.
nei, e ua hape hoi i mua ra. E te otoheraa parau, na nia ia i te aniraa a
te nau taata too-piti e aore ra too-toru, e faatere ra i taua fenua ra, e haere
mai e rave atu i raro a`e i te faatereraa a Purutia i taua fenua nei, e teie
nei hoi taata faatere-hoê roa ra i Elemani, ua faaite pinepine oia e te tumu mau o ta'na ra faatereraa e ta'na ra polititaraa, maori ra la o te vaiiho
i te Patireia e te Patireia ia ratou ratou iho, ia faatere i to ratou ra fenua,
e inaha hoi ua haru oia i te Oire ra o Prague e i te fenua ra o Bohème
e o Moravie.
Ua ore ïa te oraraa o taua fenua Teheto nei, e ua riro ia te Teheto i
teienei i Elemani.
Ite tahi hoi na hepetoma i muri mai, inaha ua na reira faahou â o Hitler
i nia i te hoê Hau iti nainai roa, i te pae miti no Baltique. Mai reira mai,
aita hoê taata e nehenehe faahou i te tiaturi i te parau a Hitler. Ite maramarama-noa-hia'tura ta'na ra politita, e te mau taata hoi o te tiaturi rii noa
ra ea i ta'na ra mau parau no te hinaaro i te hau, alta roa ia e tiaturi';
faahou nei.
Ua papu maitai ihora, e te hirtaaro mau o te faatereraa Hau o Elemani,
o te haru ia i te hoê puat rahi no'na i ropu i Europa taatoa na nia i te
haru atu i te tahi e te tahi Hau rii, o te faataaê roa'tu ia'na i te mau
maitai rahi e te mau fenua papu no te titona faraoa, e vai ra i te mau
pae mill no te Miti-Ereere e te mau mori arahu o .Rumania.
O Polone, o Rumania, o Bulgaria e o Yugoslavia (te fenua Serebía i
,
mua ra ), te ite nei ïa ratou e aráua`e ratou e roi-atoa-hia ai i te ati.
Ua imi hoi o Elemani i te faatupu i Ukraine ( Rutia) i te hoê Patiréia,
na roto i te ueue i te peapea, ia taa na huiraatira e faaea ra i reira. Te
mana`o ra ia, e ia tupu taua Patireia ra, e haru oioi mai ia i raro aê i ta'na
ra faatereraa, no te faarahi faahouraa atu i to'na ra Patireia na te reira pae.
I nia i taua vahi ra, na nia noa ia i te auhere paari maitai o Farani é
o Peretane e nehenehe ïa ia raua, ia faatupu i te hoê aua paari.
No reira te Faatere Hau rahi no Peretane i rave etaeta roa ai i te hoê
tumu parau paari, e o te hoê 'fa ohipa o tel ore roa ea i iteahia i roto i te
aamu o te fenua; ua faaite papu ihora i mua i te aro o te mau taata atoa,
na roto i te Apooraa i haaputuputuhia e ana ra, o te parau ra e: « Mai
te faatiahia oia e te Hau Farani ia faaite i to'na ra fariiraa paatoa i nia
ì te parau i muri nei: Te haapapu nei o Peretane e na nia ï te mau peapea
rahi e tupu nei i nia i te ao atoa nei, e tuu oia, mai te mea
e aro

�TORRA
faahou-hia te hoê Patireia, noa'tu e o vai, i te puai taatoa o to'na ra mau nuu
no te mau fenua Feretane taatoa e te mau nuu o te mau fenua Farani, i
turu i te fenua e arohia ra».
O Elemani e o Italia o tei ite atoa i teie parau, mai te mea ra e, e te
maru atura. No te mea, ua haere te parau: e ua fatata o Polone i te haruatoa-hia, e te faaite ra raua e e parau haavare taua parau ra.
E te tahi hoi, o Marite, o te ite ra i teienei i te mau peapea ino e tupu
ra e te mau haerehaereraa e iteahia ra, te faatiâ ra ia na te paeau o te Farani
e o Feretane, e te au-ore roa ra i te mau hinaaro o Hitler e o Mussolini.
Mai te peu e tupu noa'tu te tama'i, ua ite fa o Elemani e o Italia, e mai
teie atu mahana, e haere ia te mau Patireia atoa o te ao nei i nia ia raua
e to ratou puai taatoa e ta ratou atoa ra mau faufaa moni.
Te haere atura te parau a te Peretiteni ra o Rosevelt i te afaroraa. Te
parau ra : c i roto í teie nei ao 10 0 /o taata o tei faariro i te ohipa tama`i
ei ohipa faahiahia, e 90 0/o taata o te hinaaro i te ora i roto i te hau a.
Eita ia e ore, e te vai ra te mahana, e o teie 90 0/0 taata, e mea papu 'fa, ratou i
te amui tahi no te faaore i teie 10 0/0 taata mana`o ino.
I Marite Apatoerau, i roto i te mau Hau atoa no taua mau pae fenua
ra, ua imi te mau elemani o tei haere atu e parahi tumu i reira, i te rave
i te faatereraa fenua, no te opuaraa e faatupu i te orurehau i roto i taua
mau Patireia ra.
Ua puai roa ra te paeau taata o tel patoi eraeta, e ua faaitehia e i te
fenua Brésil e o Chili, ua tupu ia te tahi mau peapea rarahi, e mai te
faatupu i te orureraa Hau, ei patoiraa i taua mau peu a te Elemani ra. Ua
parauhia, e i teie nei iho nei, ua tuuhia te hoê ofai-paura i roto i te fare
o te Tonitara mana o Elemani i te fenua ra o Chili.
I te mau vahi atoa o te ao nei, te iteahia ra e te upootia ra te mau
mana'o maltai ; e te maa ravea iti noa a`e paha ia no te roaaraa te hau i
nia i te enemi mai ia Hitler e o Mussolini, o tei ô i roto i to raua mana`o
e o te na roto noa i te puai te ravea faahiahia roa a'e.
Ua ite raua i teie nei i te mana'o o to te ao. E nahea ia raua i teie nei ?
Ua ite ta-taitahi te taatoaraa e ua poto ta raua faufaa moni, eita roa ta
raua e nehenehe ia farii i te hoê tama`i maoro.
E tamata noa anei raua i to raua puai, mai te faatupu i te hoê tama`i
na roto i te huna, no te tamataraa i te tapea i ta raua ra faatereraa
eiaha raua ia ore roa ?
Eiaha atoa ra hoi e huna, e e nehenehe maitai ia raua i te faarahi i te
ino, na mua i to raua ore-roa-raa.
Eita atoa hoi e nehenehe ia raua i te ore i te ite, e o te hoê pae rahi
o te huiraatira o ta raua e faatere ra, aita roa ia e au ra i teie faatereraa
na te taata hoê roa ra.

�TOREA
Teie hoi hoê ohipa iteahia e te papu maltai. Te vai ra i Farani, ua huru
fatata i te 900.000 taata italia, o te ora ra mai te hau e te oaoa i raro
a'e i te tamaru o te reva farani.
Lia mana`o o Mussolini e haamata`u mai oia ia tatou na nia i te horoaraa i te faaueraa i to'na mau Tonitara, no te faahoi mai i Italia i to'na
ra mau taata Italia atoa. 100 ana`e iho tel faatura i taua faaueraa ra, e te
toe taatoa, ua au a`e ia ia ratou i te faaea i fa ani, no te mea te ora ra
ratou mai te oaoa, e e 350.000 i rotopu ia ratou, maori ra ia o te màu
tape, o tei faaau aenei e e faaô ratou i roto i te nuu farani, mai te peu
e faatupu o Mussolini i te tama`i ia Farani.
I Tunisia, te vai ra 90.000 italia, i muri aê i te mau faaino rahi a te
mau yea italia ia Farani, e 43.000 taata italia o tei ani no te faa-farani
ia ratou.
I te hoê mahana, i te taime mau a puai roa ai te mau parau faaino a
te mau yea italia ia farani, ua piahia'tu i nia i te mau Lima fare atoa i
Roma e i roto i te mau oire rarahi atoa o italia, teienei parau : « Ta te
Italia e hinaaro nei, o te hau Ia ». Hoê hora i muri mai, ua poi taatoa
taua mau parau ra i te tahi atu mau yea, o ta Mussolini i faaue i to'na
ra mau taata no te faaore atu t te reira mau parau auore na'na ra.
Ua tupu teienei peu i roto i te mana`o o te taata italia, no to ratou
hinaaro ore i te tama"i e te farani, e te tan atoa ra ïa e te paruparu ra
te au o te taata, i taua fenua ra, i te faatereraa a teie Hau, e alta roa
e au faahou te oraraa o 4e taata e teie mau faataaraa.

"Te

Pia AO R Af "

Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa Ia i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te "Pia Aorai ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

I te fenua Tinito:

Te mau peapea i te fenua tinito ra, te haere noa atu ra ea ia i te papu
maitai-roa-raa te manao o te vetahi pile o tei parau e, e ore roa o Tapone e
manuia i mua i taua patireira rahi ra.
Aore â hoi te nunaa tanta no te fenua tinito i île e, eaha na ra te auraa
no te parau ta tatou e parau nei e, te here i te patireia. Na te haaviraa hoi
o Tapone o tei hinaaro i te hooromii roa mai i taua nunaa rahi ra i ara ai
ratou i nia i taua vahi ra. E ua ara mau hoi ratou í teie nei.

�6

TOREA

A puhipuhi ana`e i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o Lei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taon rü haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
Area ra, tei raro ace noa ea o Taina i te taahiraa avae o Tapone, incha ua fatata
e 2.000.000 faehau Tapone e tapea noa ra i te faatereraa no te mau oire rarahi
no taua fenua tinito ra e tae noa atu i to'na ra mau ava tipaeraa pahi, te
mau anavai rarahi e te mau reni tereraa pereoo auahi, area ra i roto i te pae
rahi no taua nunaa ra, ua farii mai ratou i taua faatereraa Tapone ra; na
roto i te auore e te inoino maha ore.
I te tahi pae no te fenua tinito ra, te imi ra ia o Tchang Kai Seck i te mau
ravea no te faaitoitoraa i te tapearaa mai i te hau, na roto i te tono haereraa i te parau mai te afaihia e to'na ra mau taata. Te pohe noa ra hoi i te
taparahihia te mau tapone e haerehaere tataitahi noa ra, ia farereihia e te Tinito.
Ua haere roa i te rahiraa te fiu o te nunaa Tapone i te faaoromai-noa-raa
i te mau faateimaharaa e titauhia ra i nia ia ratou, mai roto mai â i na ava'e
e rave rahi i maki aeuei, e mai te ore roa hoi ratz}t e ite nei i te h.oê a`e vahi
api no te maitai: Te tupu ra hoi te inoinoraa i roto i taua mau huitaata ra i teie nei, e to
ratou atoa mauruuru ore i to ratou ra mau raati.ra faatere, o tei aroto ia ratou
i nia i te ea no te veve, e te haere noa ra hoi te reira i te rahiraa i te mau
mahana atoa.
Te mau parau api no te fauna tinito o tei tae mai i teie nei mau mahana
i te mau Tinito no Papeete nei, te faaite mai ra ia e, e 200.000 faehau mau,
fatata e 3.000.000 franc tireur ( taata noa ia eere ratou i te faehau ) o tei faaati
anae ia Canton no te haru faahou mai, mea papu ra ratou i te manuia, mai
te mea râ e, ua hoo faahouhia atu â ratou e to ratou mau upoo faatere i te
Tapone i te moni, ua ino faahou ia ratou. Area ra eita roa paha taua mau peu
ra e manuia faahou.
I roto i te avaê i mairi aenei e 8 taata tiaraa teitei no te fenua tinito, e
e piti Tapone, o tei taparahi pohe-roa-hia e te mau mero no roto i té taiete
here i te patireia.
I rotopu i taua mau taata i taparahihia ra te faaitehia ra ia e : te hoê râ
o te Tonitara tinito tahito ia no Paris oia hoi, o te tamaiti tiaraa huiarii ra
o Ly, mootua no te arii no Petcheli Ly Hung Tchang o tei piri atoa atu i
raro aê i taua faatereraa Hau Tapone ra, ta te Tapone i hinaaro i te faatupu,
a ti'ai atu ai ï te mahana e nehenehe ai ia ratou i te tuu atu i te hoê taata
no te faatereraa i taua Hau tapone ra,

�TOREA

7

I roto i Chong King, te haaputuputu ra ia o Tchang Kai Seek i ta'na
mau moihaa tama`i e te mau ofai pupuhi e a faaineine atu ai oia ia'na no te
faailraa rahi ta'na e opua nei. Te parau atoa hia ra e, un ineine atoa te mau
ui api no te pee atoa atu na muri i to ratou aito, o tei here i.to ratou ra Patireia.
E mea fifi no te faaite atu i te„ huru e tupu, a muri a`e, teie ra te vahi e
nehenehe ia tatou ia feruri noa, maori ra e, "te hoê nunaa rahi o tei naeahia
e 400.000.000 taata, o tei ta.hoé ana ma te mana`o hoê, e riro ia ei mea faufaaore i . mua ia ratou ia huri atu i raro i te tai, i na taata e 2.000.000 Tapone
o tei tia mai i nia iho ï to riitou ra fenua.
Te taatoaraa hoi no te taata no Atia, no roto anaê•ia ratou i te haapa`oraa
Boudhisme (oia hoi o Bouda to ratou Atua) o te hoê teie haapa`oraa o tei
hau atu i te haapa'oraa kiritiano, o te ore roa ratou e farii i te ohipa no te
tama'i e te taparahiraa taata. Un haaparare aenei hoi o Tagor, te hoê papai
parau rahi Boudiste, na roto i te Vea, i te parou no roto i te hoê rata o tei
faataehia atu i te papai parau rahi no Tapone, i roto hoi i taua rata ra te
faaite ra o Tagor e, e hara rahi ta Tapone, no te taparahi taata, na roto i
to'na haereraa e tama`i i nia ia Taine. Ua haapararehia hoi teienei rata na roto
i te mau huru reo atoa no Atia e na roto hoi i te mau Vea atoa. E na te
mau parau hoi no roto i teienei rata i hi'o ino-roa-hia atu ai o Tapone e te
vetahi pae o taua nunaa Atia ra,- o tei tiaturi noa ea i nia i taua ture na
ratou ra. I roto ia Mia taatoa, aore roa te mau faretoa e farii faahou na i te
mau taoca no te fenua Tapone mai, o tei riro atoa hoi te reira ei ino e ei
veve rahi no Tapone, na roto i te farii-ore faahou-raa-hia ta'na ra mau tao`a.

TAIETE A.TIMA0N0
( Hamania'aa 'Mom)
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taatas no" te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e a,ni ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra, i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ê
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.

�8

TOREA

I te fenua Albanie:
Teienei fenua, o te hoê ia Hau iti nainai roa, e vai i roto i te miti
"Adriatique ", i mua noa a`e i te mau otu`e no te fenua Italia.
A tahi ahuru matahiti aenei i teienai, ua farii te italia i te tuu faahou atu i nia i te torono-arii o taua Hau iti ra, i te hoê arii api o Zogou. Ua haaipoipo hoi taua arii nei, a tahi aenei matahiti i teienei,
i te hoê potü no Hongrie, o Geraldine, e no fanau noa iho nei oia i
te hoê tamarii tamaroa.
No te auoreraa o Mussolini i te arii nei o Zogou, ua haere atura e
haru mai i taua fenua Albanie ra.
E maha-hanere manu-reva o tei tuuhia'tu no te maurere na nia i
taua fenua ra. Ua hurihia'tu hoi i nia i taua fenua iti ra e 35.000 faehau italia e te mau moihaa tama`i.
Alta atoa te huiraatira no Albanie i farii i teie, e ua tamata ratou
i te tapea i to ratou fenua, e no te ore ra e û ia ratou, ua farii
noa
atura i te hau. Area i te Arii e te Arii vahine, ua horo ia
mai te tapuni i te fenua Grëce, e i te tahi nau na mahana i muri iho, ua riro
te mau italia ei upoo faatere i taua fenua ra. No roto hoi teie
mau
huitaata no Albanie nei, i te haapaoraa Mahometa.
Ua aehuehu te mau Mahometa atoa i te itaraa e, e ua tü te italia
e haru atu i taua fenua iti ra, na roto i te haavi e te puai.
Na roto i te patoi-puai-raa a Peretane ioteie ohipa i ravehia e Mussolini, ua pahono atura o Mussolini e, eere e no to`u hinaaro i teie
fenua, i haru mai ai au i taua fenua ra, no to`u ra hinaaro i te tiahi
atu i tera Arii, no te ino o ta'na ra faatereraa i nia i tera fenua. ê
Na roto i te mau parau api hopea roa, te faaitehia ra e, e ua faariro-atoa-hia e Mussolini, te arii no Italia, ei Arii no Albanie.

Eiaha roa e haarnoê i te ani i té mau fare-toa atoa o
ta outou e haere é hoo i te pu `a, i te ani ihoa i te pu `a
maitai rahi ra :" Tiare Tailiti" Aita'tu, no te
pu% i te ahu, 72 o/o te puai o te hinu i roto, o te ore
roa e
pau te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
Te mau tupuraa ohipa i Europa.
Na roto i te haruraahia iho nei te fenua iti ra o
Albanie, o
te reira ia Farani raua o Peretane e, e opuaraa mau ihoa na te tapao faaite
Hitler
solini i te faatiti atu i te oraraa hau o taua mau Hau rü nainai ra. raua MusE rave rahi

�TOREA

9

te mau apooraa i faatupuhia`i rotopu i te mau Faatere-Hau rarahi no te mau
fenua atoa.
Ua papu maitai roa atura ia, i te taatoaraa Hau o te ao nei i teienei e, e
mea ti'aroa i te opani, mai teie atu taime, i taua mau huru peu ra, eiaha e tia'i
faahou, a riro hoi o Purutia raua o Italia i mua nei, ei upoo faatere no Europa taatoa.
1 te 13 no Eperera i mairi aenei, te faaite mai ra ia te parau niuniu na te
reva e, ua riro o Farani raus o Peretane, mai te reina atu mahana, ei paruru
e ei tia'i no te mau otia fenua no Polone, Rumania e o Grèce, no te mea o
ratou mau na Hau rii e hinaarohia ra e faatiti i muri iho.
Tei roto faahou â o Europa taatoa i te peapea rabi, eiaha ra e o Europa
ana'e ra, o te mau fenua atea atoa ra, mai ia Marite, o te ite papu maitai atoa
ra hoi i te reira.
Teie te vahi e âtaâtahia nei i teienei, oia hoi e, na roto i to Hitler e o
Mussolini iteraa e, te haere noa atura ea i te ino-roa-raa ta raua pae faufaa
moni, e no to raua hoi riaria o te tupu te hoê orureraa hau i ô raua, mana'o
ihora raua e, mea maitai a'e ia i te tamai, i te farii i te orureraa hau, o te
vahi ia e taiahia nei, o té faatupu ihoa raua i te tama'i, no reira hoi i parahi
ineine noa ai te taata taatoa no te tama'i, o te tupu noa mai i te taime itèaore-hia. Mai te mea ia tupu noa atu, no te hoê noa paha ia tau pot') roa.
E au te oraraa o te taata i teienei e, i te taata o tei roohia i te ma'i fiva
ra te huru, eita hoi te mau hooraa tao'a e faarahi faahou i te tuu i te faufaa
moni i roto i te matt ohiPa api.
Te hinaaro nei te taatoa i te ora mai te hau. E te pau nei hoi te moni a
te mau Hau taatoa, i nia i te ohipa no te faarahiraa i te mau moihaa no te tama'i.
Na roto i te auore rahi o te taatoa, i te mau peu e ravehia ra e Hitler
raua o Mussolini, ua tahoê roa te mau Hau atoa.
Na nia i te manuia rahi i roaa mai ia Purutia i mua ra e ia Italia, ua
mana'o puai roa la te hoê pee rahi, e ua mata'u te mau Hau rarahi no te pae
o te Tooâ-o-te-Râ i te tama'i, e no reira i ore ai i patoi ai, i te mau opuaraa
a Hitler raua o Mussolini. I teienei ra, na roto i te toparaa reo teïaha o tei
faaitehia aenei e Farani raua o Peretane, ma te faaite papuraa atu e, o raua
te paruru e te tia`i i teienei i te mau otia fenua no Polone, no Roumania e
no Grèce, o tei fatata roa atoa i te haruhia e na fenua enemi nei, mai te
tae roa ta raua opuaraa i nia i taua vahi ra. Ia ore noa'tu ia faaturahia teienei parau a Farani e a Peretane, aita atu ia e ravea, maorira ia e, e tama'i
ihoa e tia ai. E riro paha teie tama'i i te maoro, ua tuu to te ao atoa nei i
ta ratou ra mau faufaa tama'i taatoa no te parururaa i te oraraa o te taata
nei. E mea papu roa ihoa ra e, e te pae hopea, o Purutia ihoa ia raua o Italia
te pohe, e a mou atoa atu ai ta raua ra mau faatereraa ino.
I roto i te mau parau api hopea no Marite, te faaite ra ia oia e, e ore roa
to'na ra patireia e faaea taaê noa, mai te peu e, i tupu noa atu teienei peapea,
e riro hoi ia oia e ta'na atoa ra faufaa rahi, i tauturu paetaeta maitai no tatou.

�10

TOREA

- Te huru mau teie no te ohipa, i te 14 no Eperera, te teime e opani ai
matou i te parau no te neneiraa. A tiaturi, e Hau maru to tatou e te taia
ore, o te huru ia no te feia puai. Aita ta tatou e faainoraa i te taata, ua papu
ra ia tatou te hurl mau no to tatou puai e te aravihi, no te patoiraa atu i
te puai na nia i te puai, no te roaaraa mai ia tatou te parau hopea roa.

TE FARE RAAU A. TA.II-IlA
oia hoi

H. JACQUIER
noa a`e i na Fare-Maehaa Tuanie,
Papeete -- Téléphone 98
e •oro poromu Petite Pologne
M o N A tI fE E
Raau ia teie no te tumou, e o tei hau roa i te maitai, raau o te imi-maitehia na te feia i roohia i te ma'i tumou. Fita roa teie nei raau e faaino i te
,tino, no te mea te mau raau atoa i tuuhia'tu no te hamani i taua raau nei,
ua au noa ia oia no te faahee, no reira, eiaha roa outou e taupupu no te rave
ihoa i teie raau no te tumou, i te mau mahana atba e hinaarohia e outou ra.

E MAU PARA U API NO TE FE UA 1ti'EI
Pahi api no Tahiti e te mau fenua i Raro.
Hoê teie pahi api i tae mai i Tahiti nei, e ua tuuhia'tu te i `oa o
Hiro i taua pahi ra, e pahi tere roa, te parauhia ra e, 14 maire i te
hora, e maraa ia'na 100 taxe puha e e 60 horopatete. Ua faataahia
teie nei pahi no te tere no te mau fenua i raro, o Raiatea ma.

ë'faaite atu nei o M. E. LEPIloTIEC Taote Niho i te
huiraatira e, e ua haamata oia i ta'na ohipa rapaau e te hamaniraa niho i roto i ta'na piha ohipa i nia a `e i te toa a Bainbridge Dexter Cie. Rue de Rivoli.
ora f ariiraa : 7 h. ä 11 h. 13 h. â 17h

�TOREA

H

Bata o tel tae mai i te pilla ohipa a te Torea.
o
Ua tae mai ia matou nei te hoê rata na Vatea a Tuahu no Hao,
tei ani mai ia matou ia tuuhia na roto i te yea Torea te parau faaite
no tona mauruuru i te mau huiraatira no Hikueru, o tei tauturu mai
i te mau taata hopu no Hao i roto i na mahana hopea no te hopuraa
pârau i Hikueru.

Te Pape " GAZOR „

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
te haamahapape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no
i roto i
anoihia
i
raa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero
te
tatini
hoê,
e 6 fai
farane
30
e
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR
mohina,
e
faahoi
faahoumau
te
i
rane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou
hia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
i nia i te mau
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena
te
piha-ohiparaa
i
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei,
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.

Te puha paapaa o te fare-maehaa.
Ua ite outou e ua tupu te hoê ati auahi i roto i te fare-maehaa vairaa puha, no Papeete nei, i te 22 no Mati. I te poheraa te auahi, ua
itehia ihora e ua paapaa r,)a te mau puha no nia iho roa, area i te puha
no ropu ra, aita ia i rahi te ino. E ua hoopatehia ihora taua mau puha
ra e te " Assurance ". Te moni taatoa i roaa mai no nia i taua hooraa ra, ua fatataroa e 250.000 farane.
E hoona roa ïa te taime o te feia tei hoomai i taua mau puha ra,
no te mea, e mea iti roa te ino, te pae rahi râ, te vai maitai noa ra
ia e tae noa'tu i to'na hint].

Tae►iriraa hopea teie no te fenua nei.
Te toruraa hoi teie no ta tatou tavir.iraa e o te taviriraa hopea
atoa ia no Tahiti nei, no te tautururaa i te fLiaafaroraa i te Afata
Moni a te Afeita Faaapu.

E Tavirihia
no Eperera 1939.
i te mahana Paei te28
titeti na outou, tamata i to outou ma-

A haavitiviti e homa i te rave
nuia i roto i teie taviraa hopea. E roaa te titeti ia hoo i Papeete nei, i te fare
moni raki a te Hau (Trésor), e i roto i te faretoa o tei faatiahia no te hoo.
I te mau fenua motu, na te mau haapao faufaa la a te Hau e hoo atu.
10 farane te hoo i te titeti ho$.

�Te Aamu oAIi-[iaba e _na Nana-ela e ntaha-ahuru. .(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tuftiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )

I te toru e aore ra i te maha no te mahana i muri a`e i te
tanuraahia o Cassim, í reira o Ali-Baba i tietie mai ai i to'na mau
taihaa rii, e tae noa'tu i te mont a te mau nanaeia ta'na i rave
mai, i te utuafare o te ivi vahine a to'na ra taeae, e p8 oia i
tietie mai ai i taua mau taihaa no'na ra, e a parahi roa atu ai
oia i reira ei tapao no te faaiteraa e, ua oti faahou oia i te faaipoipo i te vahine a to'na ra taeae. E no te mea hoi e, eere teie
nei mau huru faaipoiporaa i te mea maerehía i roto i ta ratou
nei haapaoraa, inaha aore roa le hoê a`e taata i maere noa a`e í
te reira.
Area i te faretoa a. Cassim ra, ua tuu a tu ia o Ali-Baba i ta'na
tamaiti i roto i taua fare ra, e tamaiti maitai rahi hoi e te nounou-rahi-hia e to'na ra fa tu, ta'na i rave i te ohipa, no to'na ra líaapao maitai, ua tuu atu te metua tarie i te faatereraa o tau faretoa ra i roto i te rima o ta'na tamaiti mai te parati atu e, mai
te peu e, e faatereau maitai oe i teie nei ohipa, eita e roaroa, e
faahaaipoipo vau ia oe i te hoê vahine, 8 te riro ei rnaitai no oe.
A vaiiho tatou i te parau no Ali-Baba i roto i to'na oraraa api
e ta'na faufaa, a parau tatou i teie nei i te parau no na nanaeia
e maha ahuru.
Ia tae i te hoiraa mai o te mau nanaeia i roto i to ratou ana
faaearaa, i te tau i faaauhia e ratou no te hoiraa mai, ua tupu
aera to ratou maere rabi i te mea e, aita aera te toe o te tino o
Cassim i te vahi i vaiihohia e ratou ra, te tupu nei hoi to ratoii
maere rahi i te mea e, ua mahere faahou a te tahi pae no taua
mau pute moni piru na ratou ra.
Ua parau ihora te raatira o te mau nanaeia e, ua roaa tatou,
inaha ua iteahia tatou, mai te peu e, eita tatou e araara maitai,
e mai te mea hoi e, eita tatou e imi i te mau ravea atoa, te hopea
no tatou ra, e ere ia tatou i ta tatou nei faufaa rahi, o Lei vaiihohia mai e to tatou mau tupuna, e ta tatou iho hoi i imi e i faarohirohi. Hoê noa iho ta tatou e ite nei í teie nei maori ra ia,
e o te ino tei ravehia mai i nia ia tatou nei, te taata eia hoi tei
roohia mai e tatou î ô nei, te faaineine ra ia no te hoi mai, auae ra e,
ua roohia mai ia tatou, e ere ra e ona anae iho tei ite i te vairaa o ta tatou nei faufaa, te vai atura ea te tahi taata mai ia'na

�TOREA

18

mai,
atoa o tei ite atoa i teie nei vahi. A hi`o na tatou, ua tiihia
i
roto
vaiiho mai i
e ua iriti ê hia atu te tino pohe ta tatou i
teie nei ana, e ta tatou nei hoi faufaa ra, inaha ua mahere faahou
tatou e, ua roan
â ia, o te mau tapao faaíte anae ia te reira ia
mau â tatou, no te mea hoi e aita roa hoê a`e tapao faaite ia
teie nei vahi, teie anae ra
tatou e, e hia mau na ra taata i ite i
ra
e,
hoê
teie,
o tei taparahnhia aenei
tei papu ia tatou maori
te mau ravea
e tatou, e te piti ra Le ora raia, no reira e imi tatou i
aenei. Eaha
rave
atoa no te haapohe atoaraa ia'na, mai ta tatou i
Lou
to outou manao e te mau aito i nia i taua vahi nei? Aita anei
nei manao i tia ia outou?
Ua farii maitaihia te manao o te raatira e to'na ra mau tanta,
tatou i ta
e ua tahoê anae te manao, i te parauraa e, a vaiiho
tatou
i teie nei
tatou atoa ra mau opuaraa taaê e a tahoê anae
nei
opuaraa.
i te imiraa i te mau ravea atoa e manuia ai ta tatou
Ua parau atura te raatira e, hou a`e a tíaturí atu ai au i nia
mai â
i to outou na itoito e i nia i to outou na aitoraa, ia tia
te hoê aito no roto ia outou na, ei taata aravihi, te itoito e te ite,
mai te faaneno te haere i roto t te oire, mai te moihaa ore, e
i ta'na
henehe ia'na, mai te feia ratere ra te huru, e iaimi hoi oia
te
faarooroono
atoa ra mau ravea e to'na mau maramarama,
no
raa atu na roto i te oireoe, alta anei e parauhia ra te parau
te pohe mere o te taata ta tatou i taparahi aenei, e o vai oia,
teihia to'na utuafare faaearaa, o ta tatou ia ohipa ma tamua roa
i te pae
e imi e ia iteahia. Eia ha ra tatou ia rave i teie nei ohipa, e
mau
iho
taua
hopea ra o tatou te roaa, a iteahia atu ai e o tatou
roto
i
nanaeia nei, e aore atu ai tatou e nehenehe faahou ia faaea
nei faufaa
i teie nei fenua, e tei onei hoi te vairaa no ta tatou
taata
ta
outou
e uiui
mau
rabi. E hiohio maitai i te huru no te
parau
haavare,
mau
haere i te parau, eiaha hoi e hopoi mai i te
e tuu atu nei ia
a roaa atu ai tatou i te herepata, e teie ture tau
outou, na outou hoi Ia e hi`o e tel outou hoi te farii, oia hoi te
taata e iteahia, ia faautuahia ia oia i te utua polie.
ma
I reira ihora, ua tia a`e ra te hoê o taua mau nanaeia ra,
te tini ore i te faatiaraa a te taatoa, e ua parau atura e, te
farii nei au i Lana ture ra, te horo`a atu nei au i to`u ora, e to'u
puai no te raveraa i taua ohipa ra. Ia ore noa'tu vau ia manuia
i to'u nei haereraa ra, e haamanao maitai ia outou e, ua horoa
ravea
vau i to`u atoa ra mau puai taatoa no te imiraa i te mau

atoa no te haamaitairaa ia tatou.

�14

TOREA

Ua haamaitai atura te raatira i teienei taata i to'na, ma te arue atu no to'na
ra mana`o itoito, e ua arue ana`e atoa'tura, to'na mau hoa ia'na, ua faanehenehe atura ia'na, e ua faahuruê, ia ore roa te hoê a`e taata ia ite e, o vai ra
oia. I te po oia i faaruê ai i to ratou ra puhaparaa no te haere atu i roto
i te oire, te vai marehurehu noa ra ea oia i tae atu ai i roto i te oire, e na
haere roa oia i nia i te mahora, hoê noa iho opani fare ta'na i ite atu i te
ahutiraa í taua poipoi roa ra, maori ra ia e, to te fare o Baba Moustafa.
e parahi noa maira hoi o Baba Moustafa i nia i to'na parahiraa ma te
nira i te rima, te faaineine ra no te rave i ta na ohipa, Uä haafatata maira
te nanaeia nei na pihaiiho ia'na, e ua aroha maira, e no te hi'oraa mai hoi
o taua nanaeia nei, e taata paari roa teie:
«Ua parau maira e, ruâu e, e mea haamata oioi hoi oe i te ohipa i teie maa
poipoi roa; eaha hoi, te maramarama ra ia to oe mata, te poiri rü noa nei
â hoi, e to oe hoi ruâu, eaha ra paha ia, ia maramarama roa a`e â, mea hau
roa atu paha ia to oe mata i te maramarama, eaha ra paha ia te ohipa rü nira
ia oe e mea vitiviti roa atu paha ia.
Ua parau atura o Baba Moustafa e, o vai hoi site e parau mai nei, e riro
paha e, o to oe ihoa tena ite iaû, noa'tu a toû nei ruâu area ra toû nei mata
ra te vai maitai noa nei â ia, eaha atu ai paia ahiri oe i ite, aita i maoro
roa aenei ua tiihia mai au no te haere e nira i te hoê tino pohe, e te vahi
tei reira te vairaa o taua tino pohe ra, eere roa ia i te vahi maramarama e
vahi poiri roa »
Ua taime ihora, hitimaue roa a`era taua tanta nanaeia nei, e to'na atoa
oaoa rahi i te mea e ua manuia te vahi ta'na i iini mai nei, eere hoi e mea
na roto atu ì ta'na uiraa atu, inaha na'na ihoâ i faaite mai i taua parauta'na e hinaaro nei i te ite.
(A laid mai et ï teie vea i mua nei).

To outou nei mau fare e tapoi punu ana`e Ia te ravehia
nei ! Te punu nei, e âhu ihoa la i te mahana !
Eita roa atura Ia to outou mau fare e haumaru noa a`e,mai te au i te mau fare niau o te mau tupuna taata tahiti i
mau ra.
Te ISOREL, te hoê ia ravea api faahiahia roa, e nehenehe oia ia tuuhia i raro a`e i te punu e tapao ra i to outou
mau fare, e na'na ia e faaore i te âhu o te punu fare, e te
moni-hoo hoi o taua taihaa nei 23 farane 50 tenetima i te
metera tûea, area i te raau titoe e huru fatata Ia i te 33
arane i te metera tûea.
ai te mea e hinaaro outou i te ora i roto i te fare haurnaru maitai, aita'tu ia mai te ISOREL. Haere atu i
M. Bourcart — Isorel Papeete.

�TOREA

15

E parau feie na ` fiurusfa' vahine
Te tudtiraa teie no te aamu i haamatahia i te ava`e Tenuare.
E ariítaimai tane e, e Ariitaimai vahine, te faaite atu nei au i
teienei parau ia orna o Pomare vahine nei, tei nia ia i te huha
o Tamatoa e Teriitaria e o Teriimaevarua, tei ia ratou anaê te
parau. A parau ab ra erua ia ratou í. to orna tere. Parau atura o
Ariitaimai tane: E na ta oe tei auaha mai i te parau a te Aril
te parau mai nei oe e tei nia iho oia t te huha o na Arii ra :o
Tamatoa, o Teriitaria e o Tariimaevarua e tei ia ratou te parau,
teie te parau iti alta taû e parau ia Tamatoa ia Teriitaria e ia
Teriimaevarua, til mai nei ra hoi au ia Pomare Vahine.
Parau maira o Tapoa; oia mau e Ariitaimai tane te parau mai
nei oe e, aita to oe e tere ia Tamatoa, ia Teriitaria, e ia Teritmaevarua, tii mai nei ra hoi au ia Pomare vahine.
mai
ra rau mai ra o Tapoa; oia mau e Ariitaimai tane te parau
oe
e
tere
ia
Tamatoa,
ia
Teriitaria,
e
ia
Teriinei oe e, aita to
maevarua, tei ia matou ra te parau e tei nia i to matou huha o
Pomare.
Naô atura o Ariitaimai tane: ua tia ia, eere ra no outou i tae
mai ai au i Raiatea nei, no Pomare ra, e te hinaaro net au i te
reo iho o Pomare ia parau mai.
Nab faahou maira oTapoa, oia mau â ia, faatia noa'tu â o Pomare '
e, e haere oia i Tahiti, cita matou e horoa.
Parau atura o Ariitaimai tane e, e Pomare vahine, a faaite
mai na oe i to oe mana`o, eiaha oc e huna. Pio noa'tura o Pomare
vahine i raro, e nab maira: oia rnau, teie râ hoi te tia`i noa nei
i
A vau i toû tauturu ia Peretane. Alta hoi oia i faaite mai tail
taata
tei
mau
iaû,
toû
hoi
te hopea, e eita Ma e tauturu niai
roto i te nuu, e te tia`i ra hoi ratou i taû e tia`i net i to Peretane,
e no reira eita vau e tae, eiaha .e inoino.
Nab atura o Ariitaimai tane ua lie atura hoi au, i to oe iho reo,
e eita oe e •tae, te ani faahou atu nei ia vau ia oe, e tuu Ai ta
Ariiaue e ia Teremoemoe é haere i Tahiti e tomo i,roto i te hau
tamarn.
.
Parau maira o Tapoa,•eita e tia, o Pomare e to'na atoa ra huaai,
eita e tia, cita matou e horo`a • i te parau i na Arii too-torn.
Naô atura o Arìípaefi. E ua- hope•teie parau, ua tia'tura na Arii
too-torn, eita -outou e horoa.: E Pomare, ua oti atur ia teienei
parau i nia ia oe. Te prim faahou atu nei maua ia ò -e-teiArii,
e parau teie na te mau Tavana i roto i te nuu, e faaite oe ía
ratou i te hopea o te parau i te tere o te Atimarara Peretane 7..,
E faaite•oe ia ratou e, e tauturuhia mai anel, eita anel e tauturu

�16

TORRA'

hia ? mai te mea e, e tauturuhia mai e te Peretane ra, e papai
ia oe i te parau faaite i te mau Tavana i roto i te nuu, mai te
mea hoi e, eita e tauturuhia ra, faaite â oe. Ua nevaneva noa
boi to ratou mana`o i teienei, e ua riro hoi to ratou, mai te tamarii
otare ra te huru, e aita roa'tu oe i papai noa aê i te hoê maa
parau ia ratou, ei faamahanahana i to ratou aau. Na oe e parau
atu ia ratou e, e haere atu e tomo i roto i te hau tamaru e mauruuru ai. ratou.
Ui maira o Pomare iaû e, i roto oe i te nuu tamai? Naô atura
vau e, e mea aroha rahi ratou i te faaearaa i roto i taua faa ra.
A papai ra oe i te rata ia ratou.
Ua reva hoi te pahi ra o Urani i Huahine e ua tuaûhia o Mai
e o Tefaaora ma, na Faanui, na nia iho i taua pahi ra, i Huahine,
no te mea na hinaaro raua ì te Hau Farani, faaea ihora raua i
ia Teriifaatau ra, i reira e tia`i ia Urani i Huahine, Raiatea e Porapora i te mana`o-raa-hia e no Pomare atoa ia fenua.
Hoi mai nei matou i Tahiti, aita i maoro faaue faahou maira
o Purua ia mana e til â i te Arii i Raiatea, faaineine faahou
atura matou e haere na nia i te tahi maa pahi iti faatere noa e
pahi tira hoê, o matou â tei haere, alta ra o Peutari ma, aratai
atoa atura hoi au ia Tetuanui.
Roohia atu f Vairahi, ua reva Tapoa e Tamatoa, o Teriitaria
o
e Ariifaaite i Huahine, e parahi atura matou i Vairahi i o Pomare
vahine ra (e piti avaê i to maua o Pomare vahine faaearaa i reira).
Tonohia atura o Ariitaimai tane i Huahine, e parau e, e faahoi
ia Urani i Tahiti, no te mea eere ia fenua i to Pomare.
Te haamataraa ia o te tuuraa i na hau e toru i rapae. O Tahiti
e 'o Moorea e te mau fenua Tuamotu ta Pomare ïa. Hoi atura o
Ariitaimai 1 Raiatea e faaite i te Arii e te tia`i ra o Urani i te parau
o te hau, e reva ai. A haere â oia i Huahine e hoi faahou maira
i Raiatea, e faaite i te Arii e te hoi ra oia i Tahiti.
Ha e atura o Ariitaimai e o Ariipaea i Huahine te tia`iraa i te
parait i reira te taeraa atu te auaha o te Hau farani e faaite
e eere ta mau fenua i to Pomare. Te faaotiraa ia i te parau faaau
i te faataaraa i tera mau fenua o Huahine, o Raiatea e o Porapora.
Haere anaê atura taua mau auaha ra e o Ariitaimai tane e o
Ariipaea i Raiatea, e faafarerei i te Arii, ani atura i te Arii e, e
haere i Tahiti e faao i roto i te hau tamaru. Parau maira te Arii
e, ua tia, eiaha râ e riz, hoi atura te auaha i Tahiti.
(A tai`o mai et i te vea i mua nei).
IMPRIMERIE ELIE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1138" order="25">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/e0032ffa113cbe22f0f3db456ade92c4.pdf</src>
      <authentication>8f00d52592e21874595ff1a6d8f8b37e</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29493">
                  <text>MATAHITI TORU

HYBL 25

ME 1930

ORE
1100 I TE MA AHEfl HOE: MAHA TARA — E

2 FARANE I

TE VEA HOP.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur-Gérant

Te Vea "Torea"
Te faaô nei te Vea Torea i teienei ava`e i roto i te toru o te matahiti o to'na oraraa, e te mauruuru nei ia te yea i to'na ra mau hoa
maitai, o tei tamau maite i te tamatahiti i taua yea nei, ua tauturu
mai ra ratou e ua faaitoito mai.
No te hamaniraa i te hoê yea, mai te "Torea", e ohipa rahi haapa:0 maitai-roa-hia Ia. Ua rave te yea nei, ei tapa 'o titorohia e am,
no te horoaraa na te mau taata tai`o yea, i te mau parau api afaro roa
a`e no te mau ava`e atoa, e mai te horo`a atoa atu hoi i te hoê mau,
mana`o tano i nia i te mau tereraa atoa o te mau Patireia o te ao nei.
E no reira, teie te ohipa rahi mau, o te paheruraa ia i te rahiraa
yea e faaite ra i te mau parau api e te mau parau api atoa hoi o te
tae mai na te niuniu na te reva o te fenua nei, haaputuputuhia ihora
ia taua mau parau api ravo tei roaa mai no reira mai, e ua faataaêliia atura te mau vahi e ore e auhia e te rahiraa o te mau taata taiô yea.
te reo
I muri mai hoi e iritihia ia i teienei mau parau taatoa i roto i
E
Yea.
neneiraa
fare
tahiti, no te faaineineraa no te tuuraa atu i te
it
te
mau
te
faaite
i
ia taa maitai atoa hoi te mahana no te faaearaa
parau api, no te faaotiraa i te Vea no te aya'e.
i te
E mea titauhia hoi no te papair'aa i teienei Vea, i te tial noa
taime hopea roa, ia nehenehe i te horo`a atu i te mau parau api hopea roa. O te tauiraa i te reo farani j te reo maohi e te neneiraa,
te hoê ia mau ohipa rahi roa. Mea pinepine roa i te vetahi mau taime
no te hoê
e ore roa e nehenehe i te haapapu maitai atu j te tauiraa
i
e
faaauhia
ore
te
mai
nana`o na roto i te reo farani i te reo tahiti,
• •tehoê parapore.
ma
i te
Area ra e au mau hoa e, o teie mau faaiteraa ra e au te reira
Loê tunuraa maa o tei faaineinehia e matou, hoê noa iho ta outou e
maori ra o te taeraa atu ta outou Vea i te mau ava`e atoa e te
e o tei faaite
tai`oraa i te mau parau api mau ana`e, e te haavare ore
net
atu ia outou i te huru e tupu ra i roto i te mau Hau atoa o te Ao
. ku, dotC Lt

�TOREA
e te tai 'oraa hoi ï ,te mau aamu rii faaarearea, te mau parau rii tahito
no Tahiti nei, e i te tahi mau mearaa ra, o te mau parau haamaramarama ia no te paeau no te ture.
I roto i na matahiti e piti i mairi aenei ua farii noa matou i te amo
i taua hopoia ra, e na roto i to outou tiaturiraa mai e to outou here,
inaha te farii nei ia matou i te reira. Te faaite atu nei matou e eita
te Torea e hinaaro i te faatupu i roto i teienei fenua i te mau parau
taumaroraa e te mau parau no te vetahi ê atu mau taata. Te mauruuru nei matou na roto i te mau parau haamauruuru o tei faataehia
mai ia matou nei, na roto i te vetahi mau rata. Te hinaaro atoa nei
ra matou i te faaite atu i te vetahi mau hoa o tei tamatahiti i te Vea,
i te haapee mai i ta ratou moni Vea no te matahiti.

"Te Pia AOR/\I
Te Pia Varal, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua î roa la i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na crania maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aorai ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

TE MAU PARA rT API .NO TE AO NEI
Te huru haere o te Politita o té Ao nei:
Te haere noa'tu rá ia i te papuraa. I te hoê pae ra, te iteahia
nei ia e te na Hau e toru, oia hoi: o Purutia, o Tapone e o
Italia,
o tel au ta ratou faataaraa ma te parau e, e o te na roto ana`e
i te puai o te hoê patireia e iteahia ai to'na ra tiaraa mau.
Ua
tiara mau teienei tau na Hau i roto i na matahiti hopea nei, i te
hara taparahi taata mau, i nia i te tiamaraa`o te taata nei.
O Purutia ra na nia ia i to'na haruraa mai i te fenua (Narita,
e to'na faaoreraa i te fenua Teliexo-Solovati e te faariroraa i taua
mau Hau ra ei Hau Purutia.
Te Tapone na roto ia i to'na faatitíraa'tu, mai te taehae ra te
huru i nia ia taina, e ma te rave atu i nia i taua fenua ra i te
mau huru ohipa taehae atoa e te faufau.
E o Italia hoi, na roto ia i te aroraa atu i te fenua ra o Abyssinie, e i na mahana i mairi aenei ra, ua rave atu oia no'na ra
i te fenna iti ra o Albanie.

�©RgA
E teienei na Patireia e torn, te mau atoa ra ia ratou i. te hoe
puai rahi mau, e no reira e mea ataata roa, na nia hoi i to ratou
faatura ore, mai ta ratou ì faaite, na nia
te man vali ta ratou
i faatia e te tau hoi i to ratou ra mau i`oa, e o tei ore roa i faaturahia e ratou ra, ia tae i te taime e hiaai ai ratou i te titan
no te ham mai í te hoê fenua api no ratou.
Ua roa hoi na matahiti o to te na Rau Farani, Peretane e o
Marite e te tahi atu â mau fenua, tiaturi-noa-raa i nia i te bau,
e ua hinaaro mau â hoi ratou net i taua bau ra, e na nia i te
tiaturi papu i taua vahi ra, na faatupu ihora ratou i te hoê amui
raa no te mau Hau atoa, e na nia i taua taiete i faatupuhta e
ratou ra, e haapae roa ia ratou 1 te ohipa tamari.
Ua anaanatae hoi taua mau hau nei i nia i taux hinaaro o te
taatoaraa i taua hau ra, e ua haere roa hoi te mana`o o te mau
taata faatere o te mau Hau rarahi i nia i te opuaraa no te faaore
roa i te mau ohipa no te mau moihaa tamari, e ua haamata hoi
te tahi mau Patireia rarahi i te faaore roa i te mau moihaa tama`i i nia to ratou ra mau Patireia, o to roto ihoa i taua Taiete nei.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo ïa o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'ty. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama.,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani Ia te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
i te pereoo uira (Camionnette) "Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia lllz René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
I roto hoi i taua mau tau ra, na roto i te huna, te faarahi nea
ra ia nau na Hau enemi ra i ta ratou ra mau moihaa tamari,
e na roto ho i ite faahae i te manao o te man ui api e te arato
hoi i nia i te manao hinaaro tama`i, mai te haro haere hoi i te
fenua o vetahi ê ra. E alta atu hoi e mea ohie roa ia faahema
i te mau huiraatira e i te taata tataitahi hoi, i te parau e, e
no nia roa a'e ratou i te tab! pae. Ua pee atura hoi te mana'o
o te mau huiraatira Purutia, te Italiae te Tapone, i taua mau parau

�T Õ R 1JA
i faaamuhia ratou ra, e taua mau taata faatere hoê roa ra, mai
te air e; e o :ratou i nia te mau patireia taatoa o te ao nei, e te
tapi mau Patireia ra, e mau patireia tahito anse ia ratou, ua hope
to ratou ra tau, eita hoi ratou e pipiha faahou i mua i te puai
o. te mau.ui api. E no reira, i roto i te mau ui api no Purutia
e no Italia, ua ineine roa ia ratou no te faríiraa i te mau teimaha
atoa e tuuhia mai i nia ia ratou ra, e ua pee maite atura na
Mari i to ratou mau upoo faatere. E i te mau mahana atoa ra
te ani-noa-hia ra ïa ratou i te mau tautururaa api. E te farii ra
and ratou i te horoa'tu i te reira i teienei, ma te aau tae, ia
hi'ohia atoa ra te vai tahaa noa mai ra teienei, te mau tapa'o
no te tahitohitoraa o taua mau huitaata ra.
Eiaha roa e haamoê i te ani i te mau fare-toa atoa o
ta outou e haere e hoo i te pu `a, i te ani ihoa i te pu `a
inaitai rahi ra : "

Tiare Tahiti "

Aita'tu, no te
u `a i te ahu, 72 o/o te puai o te hinu i roto, o te ore roa e
au te rima, e o te ore roa e faaino i te ahu, e te hoomama hoi.
NA TEHONY TONY No 1877.
I pihai noa iho i te fare-toa a Hérault i Papeete.
Alta atoa na taata rarahi faatere nei e hinaaro faahou i te haaaoro atu â, no te mea, te hinaaro rCa nei raua i te haapapu
maltai i te tumu no to raua hinaaro mau i te amui tahi, ia viro
aua ei upoo faatere no te ao atoâ nei.
No te hinaaro raua i te manuia i nia i taua vahi ra, hoê noa
iho ia tumu ta raua i mana`o maori ra, ia vai taoto noa ia te
vetahi mau Hau, i roto i te mana`o no te peapea ore, e ia rave
riirii noa mai hoi o na taata rarahi faatere nei, ma te tama`i
ore, i te mau Hau rii nainai e tapiri atu ia raua ra, e a tahoe
ai no te aro-raa mai i te mau Han o te taoto hau noa ra, e ia
e i te araraa, aore roa ia e ravea faahou no te aro mai ia raua ra.
Te vai nei ra hoi te hoê raau taero e vai ra roto i te mau
faatereraa o tei mau i te mana taatoa, maori ra: o te manuia mau
o te ohipa e mana`ohia e ratou ra. No te matau noa hoi i te haamurehia ratou ra e to ratou mau nunaa, inaha, ua mana`o iho
ra' ratou e; e na riro ia ratou mai te hoê atua, e eita atura ratou
e farii faahou i te mau mana`o taa`e i to ratou iho ra.
Te mau parau faatiahia i faaotihia e Hitler i muri a`e i te apooraa no " Munich" e mea tura roa ia, Ua farii oia í te fatura

�TOREA

5

i te niau otia fenua no Teheko=Solovatt. I roto hoi í:. tie äva`e
Mati i mairi a`enei, ma te faaara ore atu i te hoé noa a`e taata,
e mai te faafaufaaore-roa i te parau i tapuhia e ana ra, ua tono
atura i to'na ra mau nun, no te haru titi mai i taua fenua Teheko-Solovati ra.
I taua taime ihora. ua ara ihora to te ao taatoa nei. [Ja horiaria roa a`e ra hoi te mau Hau rü nainai ot e piri atu i taua
fenua Teheko-Solovati ra, e ua mana`o ihora te vai ra to ratou
mahana e haru-atoa-hia ai ratou e Hitler.

Te Pape " GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihìa mai no roto mai i te mau hum maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A. tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita rá, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou.
Ua ineine roa atura o Peretane, o Farani e o Marite, no te
parara atu i te farina e opua faahouhia i te haru e taua na Patireia
enemi ra. E ua faao atoa mai hoi o Hutia ia'na roto i te na Hau
anxut nei. Te huru`e
tetereraa ohipa a na taata rarahi nei
i taua tairne ra, te ta ra ia raua i teienei e, e ta raua atoa ra
mau opuaraa no te harn haere i te mau Hau rii nainia ra, te ore
nei ia, mai tale atu mahana. Eaha'tura ia ta taua na taata rarahi
faatere nei ohipa e opua i teie nei ? Eaha te ohipa e oti ia raua ia
rave í teienei.
Ua faataero hoi raua i to raua mau huitaata, mai te parau e,
e no nia roa a`e raua i te vetahi mau toto. O te au ia te auraa
e o te taata uouo ana`e i mua roa, e tei roto ana`e i te Hau Purutia e te Hau Italia toua toto nono puai ra te vairaa. E au :te parau faaahaaharaa i te taata hau a`e, ei parau e nehenehe ia maro•
hia, no te mea hou i Purutia e i Italia, eita e tia ia parau e. te!
mau ra raua i te toto nono mau. Aita paha e Patireia i&lt;te ao
nei, mai ia raua o tei rahi roa te toto amui, na roto i te mau
aroraahia o to raua ra Patireia. Te iteahia nei ia e o to raua
mana`o e o raua te toto hau roa a`e, e haavare Ia. Ua iteahiai
hoi e eita roa e rrtaoro te upootiaraa ó tei haere na roto, i te pa

�rau haavare ra. Na roto i te mau oreroraa parau atoa
a Hitler,
te faateoteo ra ia oia mai te parau e, e no
nia a`e to'na tiaraa
taata i to te tahi pae.
Te faahapa ra oia i te farani mai te parau e, o te hoê ia Hau
i mari roa mai, na roto i to'na faatiaraa i te ture no
te faaipoiporaa i rotopu i te farani íri uouo e te taata iri ravarava.

A puhipuhi ana`e i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te
hoohia
i Papeete nei 9. fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
ì roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruuru:
tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
I ta Hitler parauraa ra, acre oia e faariro i
te taata iri ravarava
ei taata, e te faariro ra oia i taua nunaa taata ra, mai
te au e, e no
nia iti noa a`e te reira i te animala.
Ua riro ei mea riri rahi na'na to tatou ra mau nuu faehau ereere
e te mau faehau no roto i te iri rearea.
E mai te mea ra hoi i teienei e, te farii atoa ra ia o Mussolini
i
taua mau mana`o no Hitler ra.
E tupu ihoa ia te maere, ia haamana`o `e tatou i to raua hoaraa
atei ia Tapone, inaha no roto hoi oia i te nanairaa no te iri rearea.
Mai te peu e, e imi-haere-hia, te mau peu a taua mau
taata faatere hoê roa ra, e rahi roa atu â te mau vahi hape e iteahia i nia i
ta
raua mau parau tumu e i te parau tia mau,
Inaha hoi, ua haru ihora o Purutia i te fenua Teheko-Solovati, e
toto ê roa ata hoi ia i to ratou toto Purutia. E inaha hoi te titau atoa
ra hoi oia i te mau aihuaraau no'na.
Na hia atura ia e nehenehe ai i te mau Hau rarahi i
faatia i te
horo`a atu i te mau fenua aihuaraau no Purutia, inaha hoi te faaea
ra te taata iri ravarava, e e mea auore hoi na'na te reira, e o tei
faaau hoi i taua mau taata ra, mai te animara te huru.
Na roto i teienei mau haaviraa, o tei papu maltai roa i
teienei, e o te
faaitehia mai ra e na taata faatere hoê roa ra, o te mau Hau
o te hinaaro
nei i te hau ra, te ite papu nei ia ratou e e peapea teie
i mua. I teienei
ra te faarahi nei ia o Farani, o Marite e o Feretane i ta ratou mau moihaa tama'i, na roto i te tau i ta ratou moni rahi no
te parururaa atu i to
ratou ra mau aia, e ta ratou ra mau faufaa taatoa i
roto i te ohipa tama`i•

�T O

lt E A

7

Eita e manuia faahou i teienei te tama'i na roto i te faahitimahuta taue
noa mai. Aita atu hoi ta raua e tiaturi faahouraa, maori ra na nia i
te hoê
tama`i maoro roa, e o te hoê hoi tama'i mâoro ra o to raua fa ati mau.
IJa veve roa ta raua faufaa moni, aita roa hoi ta raua mau taihaa e riro
faahou ana i te hoo i rapae. Fatata te mau mea atoa ta raua e hoo
mai,
ia aufau ihoa ïa raua na nia i te tnoni piru no te haapeeraa atu, e alta
hoi e piru faahou, na pau.
l roto i te hoê tau tama'i e riro ia to tatou mau Hau amui
ei upoo faatere no nia i te moana e mai te tapu haere atu i te mau ea
pahl faauta
maa a te Purutia e a Italia. Eaha ia te ohipa e tupu i te reira
Jaime, o te
ati poia ia e te orureraa Hau. Eita e nehenehe ia mana`o, e aita o Hitler
ma raua o Mussolini e taa noa ra i te reira. Te hoê tama'i na
raua i teie
taua ra, o to raua ia ati rahi. E nehenehe anei i'a, ia raua i teienei
i te
ani i te hau. Aita roa paha ia e Hau e vare faahou ia raua i nia i
te reira
vahi. E mea fifi roa i teienei i te arato faahou ia Farani e o Peretane e
te tahi atu â mau Hau no te faaau parau faahou e o Purutia e o
Italia,
no te mea eita e vare faahouhia.
Te taatoaraa o te mau Hau rii nainal o te piri ra te otia i Purutia, te
horiaria noa ra ratou i te riro atoa o ratou, mai te fenua Oterita raua o
Teheko Solovati, ua faatupu ihora te mau upoo faatere no taua mau Hau
ra, i te mau apooraa rarahi no te pïri atu ia Farani raua o Peretane. Te
ite ra hoi ratou i teienei e tea turu etaetahia maira e Peretane e o Faranf,
e no reira te haapapu roa ra ratou no te aro, no te tapearaa i
to ratou ra
mau ti`araa fenua.
Aita hoi i maoro roa a`e nei, ua manao-roa-hia e, e riro atoa te fenua
ra o Polone i te faatitihia, ua faaetaeta ra oia, e nuu paetaeta maitai hoi
to teienei fenua e e moihaa maitatai hoi ta ratou. Na roto i na
tau e piti
hanere matahiti te maoro, ua riro ia taua fenua nei i raro a'e í te faatereraa a te Otiria, te Purutia e te Rufia. I muri mai i te tama`i rahi
ï mairi
aenei te riroraa mai te ré ia Farani raua o Peretane tiama faahou atu
ra taua fenua ra, e no reira hoi te Polone i here noa ai i teienei
tau
na Hau, teie ra te vahi ta ratou e matau nei, no to
ratou ra otia fenua
o te piri i nia ia Purutia e o te haru fahiti-maue-noa-hia mai.
No reira
o Polone i piri roa'tu ai, ia Otiria e ia Rumania, no te mea hoi hoê
anaê â ia to ratou ra tiaraa taa ore i roto i teienei mau hiaai maha
ore
o to Purutia.
Tei raro a`e ra teienei tau na Hau i te parururaa a Farani raua o Peretane, e ua huru papu roa atoa e, e haere mai o Rutia e tauturu, mai te
peu e, e tupu noa atu te hoê peapea e o Purutia.

�:Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e fllaha-ahuru.
(o tei hanmou-roa-hia e te hoê vahine titi)
zrl as ~ r te aamu, ï haamatahia i te Ilihi 16 )
ua nira oe i te hoê tino ,pohe;
— Eaha ra ta oe parau
ueia ohipa macre rahi e r&gt;ï. Te faahua parau net te nanaeia,
no to'na hinaaro ia faat.ia mai teie nei ruâu i te parau no taua
taata pohe nei.
-- Ui faahou atura oia e: « no te aha hoi oe i nira ai i te
tino pohe o taua taa(a ra, ua hope paha oe, te hinaaro ra paha
oe i te parau, e ua nira oe i te ahu o tel vehihia i te tino pohe
o taua taata ra, hou a`e a tanuhia'tu ai oia.
-- Aita, aita roa vau í hape noa a`e, ua ite vau'i te ohipa o
tacit i rave, e ua taa atoa ra ía`u to oe manao, te hinaaro nei
pc' i te ite, i te hohonuraa no te ohipa ta`u i rave, cita roa ra
oe e farerei ï te reira.
• E no te hinaaro â hoi teienei nanaeia i te ite papu maitai, i te
hohonuraa mau o te ohipa ta'na e imi mai nei, ua iriti a`e ra
oia, mai roto mai i to'na pute, i te hoê tara piru, e ua tuu atu
aa i roto i te rima o Baba Moustafa, mai te parau atu e:
— « Aita vau e hinaaro i te ite, eaha ra te tumu no te ohipa
1u11a ta oc I rave no te niraraa i taua tino pohe ra, eiaha e peapea, cita roa vau e parau noa a`e i te &amp;Teira, e tapea vau i ta oe
e parau mai i roto i to`u aau, hoê noa iho ta`u vahi e hinaaro
nei i te ite, e o tacit ia e api atu ia oe maori ra e, ia faaite mat
oe ia`u, e aore ra ia haere mai oe e faaite ia`u i te fare ta oe i
baere i níra i taua tino pohe ra.
Ua pahono atura o Baba Moustafa e, e oto oe ia hinaaro, ia
tia atoa ia ia`u ta oe e ani mai nei, mai te peu e, alta to`u mane() i hinaaro i te faaite atu ia oe, eita ihoa ia vau e faaite atu,
tapea noa ai oia i taua tara piru net f roto i to'na rima, e ua
faaineine o Baba Moustafa no te faahoi atu i taua tara piru nei
i roto i te rima o taua nanaeia ra, ma te parau atu e, cita roa
e obi noa a`e ia`u ia faaite atu ia oe i taua ohipa i ravehía e au
ra, a tiaturi mai oe i nia i ta`u nei parau. Teie te tumu e ore aí
e nehenehe ai ia`u ia faaite atu, no te mea e, ua arataihia vau
e"ia tae i te hoê vahi, ua taamuhia to`u tau na mata, e mai reira uä aratai-roa-hia atu vau i roto roa i te hoê fare, e ia oti te
ohipa o tei tiihia mat ia`u no te rave, na faaaratai faahouhia
mai vatt e tae roa mai i taua vahi i taamuhia to`u tau na mata

�TOREA

9

ra, tuuhia atu ai au. A hi`o na ra ia oe t to`u fifi rahi, o te ore
roa e nebenehe ia`u i te haapapu atu ia oe i te hum no te ohipa
ta`u ì rave.
Ua pahono atura taua nanaeia ra é ; «e riro paha e, te mau
rit ra ia oe, te huru e te atearaa no te vahi ta oe i haere ma te
taamu i nia i to oe tau na mata. A tia i nia, mai hahaere taua,
e ia tae taua i te vahi i taamuhia ai to oe tau na inata, taamu
atu ai au i to oe mata e a tamata atu ai taua t te haere na te
mau vahi i haerehia e oe, e taeâ-roa-hia atu ai te vahi ta oe i
mana`o e ua tae, tatara atu ai au i te taamu i to mata, na`u ihoa
ia oe e haamauruuru atu, tera mai ia ta oe tara piru. A tia maíra
i nia, mai hahaere, a faatia mai oe i ta`u nei aniraa itt ia oe.
E ia oti teienei mau parauraa atu i ta'na, na tuu faahou atura
1 te hoé tara piru i roto i te rima.
Hi`ohi`o noa atura o Baba Moustafa i teienei tau na tara piru
ma te feruri e, na fea ra oia, e farii anei, eiaha anei. E ia maoro
rii to'na feruriraa, ua iriti maira i ta'na pute farii moni, mai roto
mai ia'na, e ua oomo atura i teie tau na tara piru i roto i te
pute moni e ua oomo faahou atura i roto ia'na.
Ua parau atura o Baba Moustafa i nia i teienei nanaeia e, mai
ta`u â i parau atu ia oe e, aita roa i papu maitai ia`u te poromu
i haerehia e au, e no te mea ra, na nia i ta oe nei maroraa, no
reira te faatia atu nei ta vau i to oe nei hinaaro, e tamata noa
ia vau i te aratai ia ot.
I taua taime ihora, tia tia a`era o Baba Moustafa i nia e taua
nanaeia nei, ma te ore oia i ópani ì to'na fare, e na hahaere
atura raua e ia tae raua i te vahi i taamuhia ai to'na mata e
Morotihani.
Ua parau atura o Baba Moustafa i reira e, o te vahi hoi tete
i taamuhia at to`u nei tau na mata, e ua huri hoi to`u nei aro
mai ta oe ihoa e hio mai nei.
I reira ihora, ua rave atura teienei nanaeia t te horoi, ta'na
i faaineine noa, ua taamu ihora i nia i te mata o Baba, e ua hahaere atura raua o teienei taata nanaeia, o te faaaratai e tae roa
atura t te vahi ta Baba Moustafa í mana`o e ua tae, ua tia ihora
reira.
Ua parau atura o Baba Moustafa e, ia mana`o ana`e vau ra,
ua naeahia, aita i atea roa'tu i teie vahi, te vahi i haerehia mai
e mana.
(A tai`o mai i te yea i mua nei).

�TOREA
E parau feie na ' 11uruafa' vahine
Te tuCttiraa teie no le aamu i haamatahia i te avare Tenuare.
Alta i maoro, hoi atura o Ariitaimai e o Ariipaea i Tahiti, na nia i te
pahi o Miti Tipi, tupai puaa. Roohia mai ra ua tama'i to Punaauia, to raua
ia haereraa i Punaauia e afai i te hau, hoi a`enei hoi i Raiatea e ani i te
Arii e haere i Tahiti e faao i roto i te hau tamaru, otohe atura hoi oia,
e faaea huru maoro atura .matou, te parau maira to Tahiti e, ua tama`i faahou o Punaauia e ua pohe o Perera, tei roto oia i te ana te vairaa, e ua
puta hoi te avae o te Tavana, ua ee-hia e ua pau te farani. No reira
etaeta atura te manao o te Arii haururu no te pauraa, e aita o Tahiti i
pohe, patoi atura oia i te Hau farani, a piti atura to matou ava`e i Raiatea.
Ua parau hoi te mau Tavana e, e na mua te Arii te tomo i roto i te
hau farani e ei reira ratou e tomo atoa'tu ai, faaetaeta'tura te manao o
te Arii vahine. No to matou ra titau ia'na, faamaru mai ra oia, mai te nao
mai e, e na nia mai oia i te pahi ra ia Aua e te raatira ra o Tehapaina.
Tae a'e hoi o Aua e te raatira ta'na i ani ra i Avaiatea, mai te nao ruai
e, e teie te pahi tei roto i to rima e tei ia oe te parau i te mahana e reva
mai ai, faaea noa'tu ra te pahi. A tahi tapati, a piti tapati. Ua tiai i onei i
te Aril, e ua oti hoi te parau no te faahanahanaraa ia'na. Nacre atura te
raatira e ui e, nafea, no te hi'oraa i te maoro faaue maira o Ariitaimai ia`u
e ani i te Arii vahine e haaputuputu i taua ahiahi ra, e faataa i te parau
haere atura hoi au e ani, na`o maira te Arii vahine e, ua tia, tono atura
oia i te taata e tii ia Tapoa, e to'na auaha e i te mono o Terïitaria.
Tae a'e ra i te ahiahi, putuputu anae mai ra, parau atura o Ariitaimai,
e Pomare, teie te parau a Purua i parau mai ia`u : e haere oe e faao i roto
i te hau tamaru, o oe ihoa te Arii i nia iho-'i to oe fenua, tei ia oe ihe
te parau i to oe mau taata, tei ia oe iho te haapao i ta oe mau ture.
A hi'o na ra i te huru o te hamani maltai a te Farani ia oe i te na reiraraa i te faaherehere ia oe. Inaha ua manii te toto o te farani i Tahiti, e aita
oia i tahoo i te reira ia oe, teie hoi te pahi o Aua ta oe i hinaaro, eaha
atu ã ta oe e faatautau na? Ua ite hoi oe eita o Peretane e tauturu faahou
ia oe.

Tei nia mai ra o Tapoa, oia ia e Ariitaimai, e parau mau ta oe, eita o
Peretane e tauturu mai ia Pomare? E e parau mau roa, a ui ate na ia
Pomare vahine iho, aita te atimarara Peretane ra i parau mai ia'na e, e haere
e tomb i roto i te hau tamaru.
Fariu atura o Tapoa ia Pomare vahine, nato atura e Pomare, a hi'o na
i teie parau, oia mau anae ia? E parau mau hoi e ere ra ta'na i te parau

�TOREA

11

na`o noa mai oia e, e mea maitai oe e haere i Tahiti e faao i roto
tamaru, na`o atura hoi au e naval au e afai na oe? Na`o mai ra
te Atimarara e, eita vau e uta ia oe, na te pahi farani oe e tii mai o Hora
Barf te auaha.
Aita atura hoi au i manao e, e parau papu maitai. Nato atura o Tapao
oia mau â ia e Ariitaimai tane e parau mau â ta oe e parau mai nei e
eita o Peretane e tauturu mai. E Ariitaimai aita atura ta matou e ravea,
teie ra hoi eaha'tura te Pereiane e ore e faauta ai i te Arii i Tahiti.
Inaha na ratou hoi oia i faauta mai i Raiatea nei? Eita, ua au te parau,
eita e tia i te Peretane i te faahoi, na te farani ra te Aril e faahoi i Tahiti.
Ua ite atura ia outou e, ua oti ta raua parau faaau. Fariu atura i te Aril
ra, e te Arii e, a faaite papu mai ra oe i te parau, e a haere n~ai, ua maoro
roa te pahi i te tiairaa mai i Raiatea nei, e ua hope to'na mahana i faaauhia e te Tavana.
Na`o atura o Pomáre vahine, a, e, ua tia hoi a, ani na ra oe ia Teriimaevarua, ia Tamatoa e ia Teriitaria, no te mea tei nia iho vau i to ratou huha.
Parau atura o Ariitaimai; eaha hoi ta`u parau e ani ai au ia ratou? o oe
paha ta`u hoi e hinaaro e haere e hoi i Tahiti.
Naco atura o Taihaa te auaha o Tapoâ, e Ariitaimai tane e parau teie
na Teriimaevarna, na Tapoa te taata i te hau te faatere i te hau, te tahatai i te hau teie tana parau, eita vau e horoa, a ite ia o Tamatoa a hi`o
i teie nei parau, te na atura hoi lana parau, tel mua i to aro, eita o Teriimaevarua e horoa.
Tei nia maira hoi o Tala ( metua o Tehaa) teie atoa ta Tamatoa parau
cita atoa oia e horoa.
b~
Parau atoa'tura o Taehau e, auaha na Teriitaria, ua amui atoa'tura oia i
ta tetahi pae parau.
E Ariitaimai teie te parau a na Aril tootoru cita e horoa.
Na`o atura o Ariitaimai e na Arii tootoru nei e Teriitaria, Tamatoa e
Teriimaevarua, eaha te tumu e tapea ai ia Domare? parau mai ra o Tapoa e:
Oia mau e Ariitaimai tane aita hoi e tumu, ua ite a`enei hoi _matou e,
eita o Peretane e tauturu ia'na, te tapea nei ra hoi matou ia'na na roto
i te aroha o te pae fehl nei.
Parau mai ra o Ariitaimai, aita e faufaa i ta outou tapea ia'na e faariro
outou ia'na ei tavini no outou. A tuu mai ia haere oia i te vahi e Aril ai oia.
Parau mai ra o Tapoa :c Oia mau â ia, teie ra ua maoro noa oia i
te faaearaa ro matou nei e tia`i rii ara hoi, penei a`e e te vai atura te taìme
o Peretane e tae atu ai oia no te turu ia'na a muri nei.
Na`o atura o Ariitaimai, e Tapoa, Teriimaevarua, Teriitaria, e Arii anae
hoi outou i nia i to outou fenua, e horoa mai anei outou i to outou
mau toroa Arii no Pomare vahine.
A tai`o mai fa i te ve`a i mua nei i te tuátiraa o teie nei aamu.
puai, ua
i te hau

�TE FARE RAAU A °PAIH1A
oia hoi
I uta noa a`e i na Fare-Maehàa Tuanie,

Papeete -- Téléphone 98
i le poro porornu Petite Pologne
Tei rein* teie :mau, : raau e :

Lobelyne Charron.
Te ho@ teie raau hauroa i te maitai no te ma`i aho pau oia hoi e (Asthma':
rave rahi te taata i ora i teienei raau aita hoi teienei raau e faaino i te tino
e te mahaha.

ArécaYle.
Raau api tei imi maitehia e te feia tuiroo i te ohipa hamani raau no farani,
raau faahiahia no te rapaau i te hota tutoo faaitoito tino e te haamaitai hoi
a te mahaha.

I te fenua Tinito:
Inaba a tahi aenei ava`e te maoro i teie nei, te huru no te faatereraa i taua
fenua ra. Ua faaearii ra te Tapone i teienei i te faau i nia i te fenua, te
haere non atura hoi oia i te ìno roaraa i teienei i roto í te tahi mau tuhaa.
I te fenua Canton ra, ua faaati-roa-hia ia te ofre taatoa e te nuu tinito. I te
mau hepetoma atoa i roto i te taatoaraa no te fenua tinito, te naeahia ra ia
'Capone 10.000 o to'na taata e pau i te taparahi pohe-roa-hia e te mau pupu
rü tanta tinito e o te ore roa e roan mai i te barn.
Ua haavitiviti roa te nuu manu-reva Tapone i te faau atu na roto i te tupitaraa atu i te oire ra o Tchong King, oire api no Tchang Kai Seek. Ua hau
atu i te 1000 taata tei pohe roa i taua mau tupitaraa ra, e rave rabi atoa
hoi te mau fare o tei parari ino roa.
I roto i taua faauraa ra rave rahi te mau pahi reva Tapone o tei parari roa,
o tei pupuhihia mai e te mau pupuhi fenua tinito. I reira hoi te iteáraahia
e, taua mau pahi reva ra e mau pahi Italia ana'e ia e te Purutia e na te man
tanta iho o taua na Hau ra i faatere i taua mau pahi reva ra ma te apee atoa
hia atu ratou e te mau Tapone.
O te mau peu â hoi teie i ravehia e raua i te fenua Paniora teie ta raua
haamata faahou nei i te rave, no te mea te hinaaro ra te Italia e te Purutia
te tamatamata i to raua mau taata faatere manu-reva no te haamatauraa
tu ia ratou í te ohipa taparahi tanta na roto i te mau tupitaraa a te mau
an u-reva,.

�TOREA

~ s~
13

TAIETE ATIMAONO
( liamarliraa Ilhota)
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
Na roto i te taparahiraahia te hoê tinito piri-tapone e te mau tinito o tei
here mau i to ratou ra aia, eta horo tapuni ana`e atura ia ratou i roto i te
hoê vahi tipaeraa pahi no te mau Hau amui, i roto iho i te fenua tinito.
Alta hoi te Apooraa oire no taua tuhaa ra i faatia i .te horoa atu i taue
mau tinito ra i roto i to ratou rima. E no taua tunni ra i reira ihora to te
Tapone huriraa mai i uta i nia iho i taue tuhaa fenua amui ra i to'na ra mau
Nuu Moana e ta ratou ra mau moihaa.
I reira ihora hoi to Farani, Peretane e o Marite haponoraa atu i to. ratou
mau manua tama`i i Koulangsan e ma te huri atoa atu i uta i to ratou ra
matt Nuu Moana. I te reira hoi teime ra te imi ra ia te mau Tonitara o na
Hau e toru nei i te mau ravea no te parururaa atu i te mau peu e ravehia
mai ra e te Tapone.
Inaha i teie nei, ua tii maira oia ua iriti ê atu i to'na ra mau Nuu Moana
mai nia atu ia Koulangsan e ma te faahapa mai te Tapone i na Hau e toru
nei no to ratou raveraa atu i taua peu ra i nia ia'na.
I roto i taua ohipa na'na ra, e mea papu roa a`e to Marite tiata.a i to'na,
na roto i to'na tiaraa teotaraphia, to Marite anae ra te puai hau a`e i to'na,
na roto i te mau rahiraa Nuu Moana o Marite, o te nehenehe ia patoi atu
i te mau opuaraa atoa e opuahia ra e Tapone.

�14

T
I Farani:

I te fenua farani ra, te tamau noa ra ia te moni piru i te faahoihia mai i
roto i te afata moni, i roto i te 24 hora te maoro, te moni ta te mau huiraatira
farani iho i horoa tarahu atu i te Hau metua, ua hau atu ia i te 6.000 mirioni,
o te hoê teie tapa‘o faahiahia roa o tei ore â i iteahia aenei e inaha noa nei.
Te tare faahou nei te ohipa i Farani i teienei, te pee atoa mai ra hoi te
mau moni utua tute, o te hoé â ia te reira tauturu no tatou no te mau haamauaraa e ravehia nei no te faaineineraa no teie nei tama°i api e hinaarohia
nei e Hitler ma raua o Mussolini.
~

.

Te pahi reva ra o « Lieutenant de Vaisseau Paris" o tei tamatamatahia
aenei i te faatere e o tei maere-rahi-hia, oia hoi i roto i te 23 tetoni, ua maraa
ia'na i te faauta e 32.000 Kiro, e ua reva atu oia i Marite.

Taviriraa no te faaafaroraa i le Afata Faaapu.
Te toru teie o le taviriraa no te ºnata,hiti 1938,
o lei tavirihia aenei, i te 28 no Eperera 1939.
Teie te mau numera i tano i muri net:
Te numera 2.987 tei ia'na te rê: 20.000 farane.
Te numera 9.998 tei ia'na te ré: 10.000 farane.
Te na numera e 2 i muri nei, tei ia raua te re 5.000 farane.
0.374
1.785
Te na 16 titeti i muri nei, tei ia ratou ia te ré 1.000 farane:
0.339
. 3.781
6.146
8.701
11.940
0.757 '
4.244
6.385
11.100
11.960
0.916
4.579
7.857
11.374
Te na 20 titeti i muri nei, tei ia ratou te ré 500 farane:
0.003
5.969
7.788
9.511
9.984
1.034
6.054
8.177
9.705
10.089
3.725
6.180
9.036
9.895
10.265
5.719
7.012

11.983
11.993

10.521
10.975
11.220

Te mau titeti o teie te numera faahopearaa, i muri nei:
64
80
85
99
tei ia ratou te ré: 15 farane.
Teie ra, e 4 numera o tei haru i te rê maitai a‘e i nia nei, eita ía ratou
e nehenehe ia tiaturi i te ré 15 farane, no reira ua taviri faahouhia, e teie
ia i muri nei te na numera e maha e haru i te rê 15 farane:

20

3,989

4.707

7.725

10.353

�i'OREA
Te Pope ra o Pio XII;
O te mahaua matamua teie no to te Pope api ra o Pio XII faaruêraa i
to'na aorai parahiraa i te Vatican o tei riro oia ei arii, no te haere atu e rave mai i te faatereraa no te fare-pureraa ra o S' Jean (Inane Peata) no Latian
fare-pureraa rahi _no Roma o tei riro oia ei Epikopo.

TE MA U PARA U API NO TE T'EN UA 11,'EI
Te Epikopo api no Tahiti:
I Papeete nei i te mahana hopea no te ava`e ra o Eperera i mairi aenei,
ua tupu ia i rotopu i te rahiraa taata o tei ruru mai i roto i te fare-pureraa
no Papeete nei, te faatoroaraa no te Epikopo ra o Paul Maze, te Epikopo
api no Tahiti nei.

To outou nei mau fare e tapoi punu ana`e iho ia te ravehia nei!
Te punu nei, ed,hu ihoa ïa i te mahana !
Eita roa atura ia to outou mau fare e haumaru noa aie, mai
te au i te mau fare niau o te mau tupuna taata tahi.ti i mua ra.

Te ISOREI., te hoê Ia ravea api faahiahia roa, e nehenehe oia ia tuuhia i raro a`e i te punu e tapoi ra i to outou
mau fare, e na'na ia e faaore i te âhu o te punu fare, e te
moni-hoo hoi o taua taihaa nei 23 farane 50 tenetima i te
metera tûea, area i te raau titoe e huru fatata la i te 33
farane i te metera tûea'
Mai te mea e hinaaro outou i te ora i roto i te fare haumaru maitai, aita'tu ia mai te ISOREL. Haere atu i
M. BOURCART — ISOREL -- PAPEETE.
Te mau Mero Tatauro Uteute no Tahiti;
E tapa'o teie no te tahoêraa no te mau farani taatoa, maori ra ia e, na roto
ia i te piri-roa-raa uo te mau mero no te mau faaroo huru rau, na roto i
te raveraa i te mau ohipa maitetai no te tautururaa, o tei faatupuhia e taua
mau mero no taua mau faaroo ra, no reira hoi te ite nei tatou i te mau i`oa
no MVIe11¿ Banzet, o tei faafetiahia i te fetia Hanahana, to Mme Edouard Ahnne,
to Rey Leseure, orometua Porotetani, o tei amui-atoa-hia i te mau Katorika, oia
hoi te Epikopo no Tahiti, tei faafetiahia i te fetia Hanahana, M'' Grand e te
tahi atu â mau taata no roto i te Taiete no te Tatauro Uteute no Tahiti nei,
mai ta tatou atoa hoi i ite aenei i te fenua Alger, oia hoi te tanta rabi ra
o Rabbin, e Atiuta, e te tahua rahi no te mau Mahometa, o tei amuitahi ana`e
mai i te Karatina ra o Verdier no te pureraa i te hod pureraa no te HIau Parent,

�Te Taiete Kum ro:

~ faaite atu nei teienei Taiete i to te Tuamotu e, ua tarahu oia e piti'
‘Gisborne" no te tere atu na te Tuamotu na
pahi o "Ruahatu" e o `4
faaapu e te mau
E no reira te faaite atu nei taua Taiete ra i te mau feia
o taua na pahi
Hoo-tao`a no te mau motu i te vitiviti e te afaro no te tere
hoomai hoi oia
no'na ra, te api e te hoomama no te tao`a e te maa, e e
faufaa
hotu
no
te
fenua
mau
nia i ;te pene maitai roa a`e i te

Te faazte atu nei o mur

pg`'~
taata tai`o yea e ua afai
i to te Tuamotu, to te mataeinaa e i te taatoa o te
e "Avenue Brunt",
oia i ta'na piha ohiparaa i teienei i te poromu i parauhia ra
Colonial).
i muri non mai i te fare pare (Cercle

RIt ' i~f p~

tavà

17 no Me j
Te mau parau hopea roa o tei faaroohia i te

tau, oia hei te parau
I roto i te mau peapea e faaroo-noa-hia nei i teie mau
o
Tapone
e i te tahi pae'
ë
te
hoê
pae
ra
o
Purutia,
o
Italia
no te tama`i. I
te peu e, e~â
Mai
Basileia
o
te
Ao
nei.mau
ra, ua' fatata la te taatoaraa o te
fa te
faatupu noa'tu o Purutia raua o Italia i te tama`i, e tahoê maitai roa,
te
ohipa
i
„ mau Patireia atoa; e i te tìaime ihoa o na Patireia nei e opua ai
me easuti ~,e attai ete.º
tamai, i reira ia ratou e faaite ai í teie na Han e e
net tahoêraa; niai te tiro atu it raua.
ì•e tti'
Te fenua Marite o tei opua roa i te faaea noa i rapte i te tamari; e
pihai
iho
ia
Peretane
nei fa, e te phi noa mai ra ea ia no' te tahoê atika mai i
taua fenua ra,~
e o Farani. I7a fariihia i roto i te apooraa rahi a te Sena no
te
moihaa
tama'i
;
te pahi reva,
te hoê nioni rahi roa, no te haamaua i nia i
pahi
tama'i;
oia
hoi te mau
te pupuhi fenua, te mau ofai paura e te mau
ohipa atoa e au no te famai.
na Farani e te
Ua farii atoa te Han Marite i te hamani i te pahi-reva
nau taihaa tama`i atoa ta'na e hinaaro atu ia ratou ra.
to Farani i Afi-_
No te hinaaro tumu hoi o Italia i te hoê mau aihuaraau o
fenua,
1ta Apatoerau, e te etaeta ra hoi o Farani i te tapea i to'na ra 'mau
puai
nei,
e
ua
faaino
a hope roa atura fa o Italia, i te riri maha ore ia tatou
faran:
mau
noa'tura ta'na ra mau yea ia Farani. Te vai ineine noa ra o te
e tamata noa'tu o Italia i te rave n
no te mau fenua farani atoa, mai te peu
roto i te puai, i te hoê non a'e vahi iti o to'oa ra aihuaraau
O Purutia ra, te hinaaro puai atóa ra fa i te fenua ra o Pó óne e
ia Peretane, i to'na rti
atoa mau aihuaraau i mua ra, te riri puai atoa nei fa
etaeta e te au maitai raua o Farani i to raua mana`o tah
matt Patireia rü nainai.
IMPRIMERIE ELIE P. JUVENTIN,— RUE DU COMMANDANT

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1139" order="26">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/3fb0f49a4b24e3bd57c2cdb9c0df857a.pdf</src>
      <authentication>29c181b72ec6e6470ef881a3754a107f</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29494">
                  <text>MATAHITI

tORU

TIURAI-ATETE 1939

TOR
ROO I TE MATAHITI HOE: E MAHA TARA — E

2

FARANE I TE VEA HOE.

FRANÇOIS HERVÉ, Directeur- Gérant

Te oroa no te 14 no Tiurai i Farani
e I te Ao taatoa nei.
Aita ea i iteahia aenei e tae roa mai i teie nei, te tahi oroa hanahana mau o tei tupu i Paris mai to teie 14 no Tiurai j mairi aenei te
huru. E toru hora i te maoro, i mua i te hoê nunaa rabi taata, o tei
hau atu i te mirioni, te iteraahia te na 30.000 faehau i te poroteraa
i mua i teienei rahiraa nunaa taata, e ua iteahia hoi te mau huru pupu faehau farani atoa. Ua tae atoa atu hoi i reira te mono no te mau
aihuaraau farani atoa. Ua poi roa hoi te rai i te mau manu-reva, ua
350 Ia, e e mau manu-reva faito api ana`e, e ua amui maiiv`ilt `3. taua
• -4.
rahiraa manu ra, e 50 manu-reva no te Peretane.
I roto i te poroteraa a na 30.000 faehau, tei reira atoa 3.5 puaahorofenua, e 600 pereoo huru rau, 120 pupuhi-fenua faito Citu rau,
e 350 pereoo-uira faauta pupuhi-taviri, e tae noa'tu j te Ma:upereoo
o tei parauhia e e" Tancks ", ua hanere e ua hanere. Ua:aita pû te
aau o taua nunaa rahi taata ra, i te iteraa na mua ia ratou-i ta mau
- a 7taime ra
puai rahi taatoa ra o te aia farani, ua riro ia te reira i ta n
ei
teoteoraa
na
te
fenua
farani
taatoa i te
ratou
e
na
faahiahiaraa
ei
te
fenua.
E
i
te
pae hopea
puai
rahi
i
nia
i
iteraa e te vai maura te
roa no taua poroteraa ra, ua faaite-atoa-hia maira te tahi mau pareoo-auri no te haereraa i mua i te tau tama`i, e mau faito api anae Ia,
e a tahi roa ra la a faaitehia i te mata o te taata, ua hitimaue roa
ihora te huiraatira i te ite-faahou-raa i te reira. Tei rahi roa ra i te
faahiahia-mau-hia, o te nuu la o te mau aihuaraau, o tei itehia te
mau nuu no Aferita : oia hoi to Maroc, o Algeria, o Tunisia e te Senetale, te mau nuu hoi i rapae i Aferita, oia hoi : te Malgache, Initia-Taina. te nuu puaahorofenua Algeriens e te Marocains, o tei wino paatoa anae i to ratou ra mau ahu unauna no te mahana rahi.
O te hoê noa iho teie tuhaa iti nainai roa no te puai o te nuu farani i faaitehia. Ia tae ra hoi i te haereraa iho o te nuu farani nu-

�TORE
mera hoê mau, o tei topahia te i `oa e " Legion ", no te mea o te nuu
farani teie e farii i te taata no te mau hau atoa, i reira te huiraatira
i te huro rahi-roa-raa, mai te pii atoa e "te Legion ", "te Legion" .
O te hoê teie oroa hanahana no Farani o tei tae mai o to te na tuhaa
e pae o te ao nei.
I pihaiiho i te Peretiteni o te Repupirita e ia Daladier te parahi ra
ia te mau feia mana no te Hau Farani e note man Hau ee, mai te
Faatere Hau no te pae tama`i no Peretane, te upoo faatere rahi no
te mau Nuu o te Moana e te mau Nuu o te Reva no Peretane, e i roto
i te fare o te feia mana, te vai hanahana noa ra ia te mau mero tiaraa teitei o te mau aihuaraau farani.
Te Tunisia, Algeria, Maroka, te Arii ereere no Afirita e te mau
feia mana no te fenua Initia-Taina.

A puhipuhi ana`e i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava ovtri o lei hau i te maitai e te hoo-marna, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rìi haamauruuru: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.
Aita te Emepera no Anam i tae i taua oroa rahi ra, teie ra, ua hapono atu oia ia Mandel ra, te Faatere Hau no te pae Aihuaraau, i te
parau mahanahana i rnuri nei : « Te ani atu nei au ia oe, e ia pupu
atu oe i mua i te Peretiteni no te Repupirita Farani e i te Peretiteni
ra o Daladier i te tapao hohonu o to `u faatura rahi e te here i to tatou Hau Farani ; e te auvaha atoa atu nei vau i te manao here mau
o to`u ra huiraatira, no to ratou atoa ra mauruuru i te mea e, tei raro ae ratou i te tamaru o te reva farani, e noa'tu e eaha te peapea e
tupu i nia i te Hau metua, ua vai meine roa ia no te turu i te patireia Farani ~.
I roto i te mau oire atoa i Farani e i roto i te mau aihuäraau farani
ua au atoa te faahanahanaraa no te 14 no Tiurai i to tei ravehia e te
mau huiraatira no Paris.
I Hyère ( i Farani ), ua haere mai ia te hoê pupu taata italia ei
monoraa i te huiraatira italia e faaea ra i farani, e o tei au maitai
hoi to ratou parahiraa i reira, ua amui atoa mai i roto i te mau faehau no te tarna`i tahito i oti aenei.
I Aix, ua maue te mau nuu manu-reva faito api roa.
I Belford, rave rahi te mau taata Suisse tei faaruê atu i to ratou
otia fenua no te haere atoa mai e faahanahana i taua oroa ra,

�TOREA
I Havre ua amuitahi atoa mai te mau ihitai no ni ."ï '` =' maìi4
tama`i Marite i pihaiiho i te nuu farani no te poroteraa, ua haapoupouhia atu hoi ratou ma te hurohia.
I Tunisia ua farii hanahaha te Faa tere Hau rabi Farani i telnau
feia rarahi farani e i te mau feia rarahi no Tunisia e no farani iho i
te Tonitara rabi italia ra, na'na iho ia i arata! mai te hoe pupu
faehau tahito no te tama`i rabi i oti aenei.
I Alger, ua haapoupoú-roa-hia e te huiraatira ma te huro atoa
atu i te poroteraa a te faehau.
I Damas te oire pu no Syrie, tei reira te faahanahana-raa-hia
te oroa no te 14 no Tiurai, ua hanere hoi te mau raatira Daises
i reira, i mutaa ihora e enemí ia no tatou, ua haapapu faahou
mai ia ratou i mua i tQ Tonitara rabi farani i to ratou here ia
Farani,
I Beyrout, na putuputu mai te hoe nunaa rahi taata, no te faahanahanaraa i te poroteraa a te hoe nun rah! farani, o tei amui
atoa atu i roto i taua poroteraa ra, te mau ihitai no te manua
tama`i peretane.

"Te Pia AORA
Te Pia Aorai, oia hoi te Pia apî mau: i ó`täfóu ho nei `ar te haman =
raahia. — Ua î roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te pia Aorai, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te boo mâma hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia AoraI'
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.
I Papeete nei o tei itea papu maitaihia te aau here o te huiraatira, na mana`o ia te Hau e, e mea maitai a`e ia fa aitihia te
taata no te mataeinaa e haere mai t Papeete nei no taua oroa
ra, mai tei matarohia i te mau arearea atoa. Teie ia te tumu, maori
ra ia e, no te hoe ma`i pee o tei tae mai i niai te fenua nei. Aua`e
ra, te itoito e te aravihi no tefaatereraa
a te taote inaha
....: .....aita'tura
.:::. _....:
...........
taua ma`i pee nei i tupu,
O te hoe teie ravea maitai et rave 'iá è te'` àú;
No teienei na reira-raa-hia aita'tura teienei oroa i hanahan
maitai, mai tel matarohia ra.
I te 14 no Tiurai i muri a`e i te poroteraa a te mau faehau,.
ua haaputuputu atu ia'te mau faehau tahito

�'NM
TOREA
oti a`e nei, no te mäitiraa i te mau faátere api no la ratou Taiete.
Na nia i te aniraa a to ratoia Peretiteni tahito o Mr Guichard,
ia vaihohia oia e ia monohia atu oia i te tomana ra o Brault, e
ua maiti-mau-hia ihora teienei taata ei Peretiteni.
I te faatitiauaraa no te vaa ta -îe, ua riro ia te rê matamua i
te taata ra Gustave Terorotua, te faatere tahito no te fare haapiiraa rahi no Fakarava, ta outou hot e to te Tu: motu i it° papu
maltai ra.

TE FARE RAAU A TAIIIIA

oia hoi
I uta noa a`e i te mau uahu,

Papeete -- Téléphone 98
i le poro poromu Petite Polo,gne
Te vai nei i taua fare-raau a Taihia ra, te hoê raau maitai ma no te nia`i
maero, no te lane e no te naa'i ceka.ceka, e te una.

Te i`oá o taua raau ra e `` Raatane"
,Raau ohie roa teie ia parai, eita hoi e tafetafeta te ahu.
~

Gaduax. —
Raau api no te faaitoito i te tino e te haamaitai toto, mau faahiahia no te
faatupu maitai i te tino o te tamarii paruparu.
Rave rahi te tamarii i maitai i teienei raau.
Raab. faainu ohie hoi, no te mea e mea hamani sirop hia ia.

TE MAU PAR AU API NO TE AO

NEI

Elemani—Italia :
Te au tahoêraa i rotopu ía Eremani raua o Italia, te riro atu
ra fa mai te au e, e te hinaaro nei o Purutia i te tuu atu i to'na
rima i nia ia Italia. I roto i te mau faatereraa ohipa i Italia, noa'tu
e, e mau ohipa tivira, aore ra e ohipa no te pae faehau nun fenua, e aore atu ä í te paeau no te nuu moana, te manuia ra ia
o Hitler na roto i ta'na ra mau ravea i te tuu atu i te mau feia
toroa no italia, e ua riro atura ia taua mau taata toroa.no ita-

�TORE A
lia ra i raro a`e roa i te faatereraa a talla mau taata purutia ra,
te faahaehaahla ra ia ratou.
Te haamata ra hoi te mau huiraatira italia i te ite, I te teiaha rahi o teie nei mau huru faatereraa, e te faaite rii.ra hoi i
to ratou auore í nia i Ceie mau faataaraa.
• Te tamaiti tiaraa teitei ra o Ciano, te hunoa a Mussolini, oia
mau hoi Ia ta te huiraatira italia e pari' ra i teie nei, mai te parau
e, o oia ihoa te tumu i O. mai ai te purutia i roto ia Italia. Te
topa roa ra hoi to'na ra hanahana raki i mua i te huitaata italia
i teie nei. Te âmuâmu-atoa-hia ra hoi ola i nia i to'na ra mau
manao nounou moni, Na nia hoi i te mau tururaa a to'na ra metia
hoovai ia'na, ua upootia roa oia na nia i te roaa mai i roto- i
to'na rima o te tahi mau ohipa rarahi e maltai ai oia, e na reira
.te manaohia nei i teie nei e, e ua hau atu i te hoe' mina te rahiraa o ta'na ra faufaa moisi, e ua itehia hoi e, i na toru matahiti
i maid a`enei, aìta roa oia ta'na faufaa i rabi, e te ora ra, mai
te taata faufaa au noa.
E ere roa o Ciano e ta'na vahine i te mea-au-hia e te fetii huiarii no Haha. Afita roa ä te Arii vahine í farii a`enei i te tiaraa
huiarii o Ciano i roto i to'na ra aorai, e ua hi`o noa-hia'tu oia
i nia te nanairaa o te mau vahine ti`araa teitei.
Te tuu nei te huiraatira italia taatoa i to ratou tiaturiraa i
nia i te tamaiti huiarii ra o Humber, tamaiti arii no Piémont
e no reira ua ima o Mussolini i te mau ravea ia ore teie tamaiti
ia manuia noa a`e, e ua opua ihora i te haru i te mau tiaraa
faufaa a taua tamaiti nei. Teie nei mau parau ra, ua tae mai ia
i Tahiti nei na roto i te hoe mau rata a te tali mau taata, e
mai te mea ra hoi e te haapapu atoa mai nei te mau yea e te
faaite atoa ra hoi i.te hoe amaharnaha rahi e tupu ra i rotopu i
i te hau italia;
E te rahi roa'tu hoi o taus amahamaharaa ra, o te mea ia, e te
ite-papu-hia ra te mau peu e ravehia ra e te purutia i Italia, mai
te mea atura ia e o ratou te faatere i reira, e riro ia i roto i te
tau e tupu noa'tu ai te tema`i ei hi`oraa paruparu no te fenua
Italia.

Taána e o Tapone:
Te faaitoito roa nei o Tapona i te faarahi i ta'na mau ravea no te opanioa-raa atu i te mau otue no te fenua tinito.

�Te ''umu no taua parururaa na ratou ra, no te opani-roa-raa atu ia i
te mau purumu no te faautaraa maa na te mau nuu tinialo.
Ua haere roa te riri o Tapone i te rahiraa, ua manao hape roa ratou
i mua ra e, e na roto i te puai o to ratou ra nuu, e riro mai te fenua
tinito taatoa ia ratou i roto i te hoê noa iho ava`e. Ua maoàoa roa ratou,
i te iteraa e te paruru itoito mau nei te mau tinito, o tei here mau i to
ratou ra patireia, e te tamau noa ra hoi taua puai ra e te haere noa'tu ra
i te rahiraa o te itoito i te mau mahana atoa ra.
O te toru hoi teie o te matahiti, no te maororaa no teie nei tama`i tinito.
Ua faatupu hoi teie nei tama`i tinito i te veve rabi i roto i te hau tapone
;no nia te paeau moni. Te haere noa'tu ra hoi ta'na ra afata moni i te papau-roa-raa, ta'na ra hoi mau hooraa taoa o tel tare maltai roa i mutaa
ihora, inaha ua topa roa ia i teie nei i raro roa, mai te au i te afaraa.
Ua riro teie nei mau tumu taatoa ei faainoraa i te puai o tapone, mai
te peu e ia maoro noa'tu â teie nei tama`i. No reira hoi o Tapone i manao
ai e, e tamata oia i te tuu i to'na atoa ra mau puai taatoa no te faaoti
oioi-noa-raa i teie nei tama`i.
Ia tamau noa ratou i teie nei mau faatereraa ta ratou e rave nei, e riro
atoa ia ratou ei enemi mau no te man Hau no Europa. Teie ra, i ta ratou
hi`oraa noa'tu te mau ati atoa e tupu, eita ra ratou e nehenehe ia farii faahou i teie mau ati e itehia nei e ratou.
Ua tupu te hoê peapea rahi i roto ia Tapone raua o Rutia i te fenua
ra o Mandchourie, i nia i te otia o te tuhaa tapone e le tuhaa i raro a`e
i te faatereraa a te hau rutia.
Ua tupu te tahi mau faaauraa e te mau pahi-reva o na pae piti i nia i
taua otia fenua ra.
Te parau nei o Tapone e, e na Rutia i haamata i te faaú, e e rave rahi
hoi to te Rutia mau pahi-reva i pohe ia ratou.
E i roto hoi i ta te Rutia parauraa ra e mea ê roa atu hoi ia.
Tale ra te tia mau, oia hoi e, ua tupu mau â te hoê aroraa rahi i rotopu
a raua, e ua faaö atoa hoi te mau nuu pupuhi fenua e te nuu fenua o
na pae e phi atoa.
Ua riro ia te reira peapea i nia i te otia fenua Mandchourie ei faarahi
roa atu i te ino o Tapone, no te mea e iriti niai oia i te tahi rahiraa o
to'na ra mau nuu, mai nia mai i te mau rani no te fenua tinito, no te parururaa atu ia'na i mua i te Rutia, e na nia a`e hoi, mai te mea ra ia e, e
te rahi roa atu ra hoi o Taina i te puai e te haere roa atu ra i te rahiroa-raa o to'na ra mau nuu.
I roto i te feruriraa o te mau Tinito no Papeete nei, te rahi roa atu ra
to ratou ra tiaturiraa i nia i te hoê taime fatata roa no te upootiaraa map

�TOREA

7.

o te fenua tinito I roto i teie tamal rahi o ta ratou, e te hopearaa ia o te
upootia rahi o Tapone j ta ratou e ite nei i teie tau.

harnaniraa Tiho
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu mai,
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tautur
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te r
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatu fu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai`a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono ; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataemaa
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ov
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
Te Purutia e te Porone :
teie nei taime ra te vahi ta Purutia i hinaaro maitai i te titau ra o te
haru mai ihoa la ia Dantzig. Teie nei ra opuaraa i ta ratou i opua malte e
tel marta`ohia e no te ava`e Tiunu i mairi a`enei, te itehia nei ia e te ounuunu noa ra ratou I te mau hepetoma atoa. E ere anei hoi teie i te tapa`o
e alta mau o Purutia I ineine no te tamag, o ta ratou hoi e ite maitai ra
e, e riro ia teie taime i tama`i na te mau Patireia taatoa.
Ua manuia mau â hoi o Hitler i nia i ta'na atoa ra mau opuaraa, mai
te ore roa te hoê a‘e haruru pupuhi i faaharuruhia. E ua ite papu oia i
teie nei e, eita o Porone e horoa noa ia'na mai te paruru ore i to'na ra
ferma, e ua ite papuhia na nia i te mau parau api o tei tae mai nei, e e
paruru ihoa o Porone ia'na e tae noa'tu' i te hopea o to'na ra nunaa taata.
Na roto hoi j te mau parau faaau i faaotinia iho nei, e haere ihoa ia
o Farani raua o Peretane, e horoa i to raua ra mau puai taatoa no te
tautururaa e te parururaa ia Porone.
I

•

�TOREA

Te vai ra hoi te peapea rahi no Purutia i roto i te hoe tama`i taime roa,
e ua ite maitai hoi ia o Hitler e teie nei tama`i ia tupu noa'tura e tama`i
maoro ihoa ia. E te vai ra hoi i roto ia Purutia te hoê paean rahi o te
huiraatira o tei auore roa i te faatereraa a te Nazi. Te mau ati hoi e tupu
mai na roto i te hoê tama`i maoro, e arato atoa'tu ia i te tahi pae o te
huiraatira aore o ratou e mauruuru i te mau ati o te tama`i, e ta ratou e
hinaaro noa ra ia hape iti noa ace o Hitler, na papu roa ia te tupu i te
reira mau taime te orurehau, no te faainoraa atu i taua faatereraa a Hitler ra.
Te faaitehia mai ra e te mau yea o tei tae mai na te pahi i mairi a`enei
e, ua tupu te orureraa hau i te ferma purutia i roto i te mau fare rarahi
hamaniraa moihaa tama`i.
Eita hoi o Hitler e nehenehe roa ate ia tiaturi i nia i te Oterita e te
Teheko-Solovaki.
Na nia mai hoi i teie mau tumu, e tupu ihoa ia te ino i roto ia Purutia,
e te rahi roa atu hoi o te tumu no te paruparu rahi o te fenua purutia, ia
tae ia i te mahana e haere noa'tu ai te mau manu-reva o te Hau amui
e tupita e faaino i te,mau oire purutia.
_
Te hoê tapao papu maltai roa e ua otohe mau o Hitler, inaha aita ea
oia i haamata i te tama`i ta'na i faaite papu roa ra.
Te Hau Porone, e Hau itoito ia, te aravihi, e te vi ore, e tei rava`i maitai no te pae moihaa tama`i, ua fatata roa ra oia i te topa i roto i te hoê
fifi rahi, ahiri e eere i te mea taaê to'na fenua i te miti. E o te tupu mau
ia ahiri o Dantzig e fenua purutia, no te mea i te reira taime ra e 75 e
aore ra e 80 noa iho kirometera i te aano o te fenua, e e nehenehe noa
atura ia i te Purutia ia pupuhi mai ia ratou na na pae e piti atoa.
O te tumu mau ia o Porone i titau etaeta noa ai, e ia vai tiama noa o
Dantzig, i raro aie i te hi`opoaraa a te Totaiete no te mau Hau e na reira
hoi, eita ia taua fenua nei e nehenehe ia riro ia Purutia.

Te Taiete Kuon Fo :
Te faaite atu nei teienei Taiete i to te Tuamotu e, ua tarahu oia e piti
pahi o "Ruahatu" e o "Gisborne" no te tere atu na te Tuamotu na.
E no reira te faaite atu net taua Taiete ra i te mau feia faaapu e te mau
Hoo-tao`a no te mau motu t te vitiviti e te afaro no te tere o taua na páhi
no'na ra, te api e te hoon-iama no te tao‘a e te maa, e e hoomai hoi oia i
nia i te pene maitai roa a`e i te mau faufaa hotu no te fenua.

I te fenua Maráte:
Aita te Peretiteni ra o Rosewelt i manuia i to'na manao i mua i te
Apooraa rahi no Marite. Ua turaihia atu e taua Apooraa ra i te mau ani-

�TOREA
raa a taua Peretiteni nei no te faahuruêraa i ta ratou mau ture no te tau
no te tama`i. Tei au ia te reira, e mai te peu e aita teie nei faataaraa i
haamanahia, ia tupu noa'tù te hoê tama`i, eita roa ia ta Marite e nehenehe
ia horoa noa a`e i te mau moihaa no te tamai na te mau Hau o te arohia ra. Te hoê ia vahi ino no Peretane raua o Farani, no te mea na tiaturi
mau raua i nia taua vahi ra, e i teie nei ra, i nia noa Ia ia raua iho ta
raua ra mau tiaturiraa.
Eita atoa ra raua e peapea rahi, no te mea te afaroraa mau ra, na Canada ia
raua e turu puai mai, e o taua fenua peretane nei, e mea piri hoi ia to'na
ra otia ia Marite, hoê â ia huru e o te mau moihaa tama`i i Marite ra, e
tae mai ihoa ia i Peretane e i Farani na taua fenua mai ra te haere mai, tia
ore ihoa peapea o to raua nei.

Te Pape " GAZOR"

Te "Gazor" e rito Ia o tei iritihia mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina, e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, ì te piha-ohiparaa
a te Torea. Ta tamata outou, eita e fiu faahou.

Te auhere o Farani raua o Peretane;
E mea au maltai roa na nuu o na Hau e piti nei ia raua raua iho.

Ua maurere te hoê nuu manu-reva Peretane na nia i te fenua Farani e
ta'na atoa ra mau moihaa tama`i, mai te mea ra ihoa ia e, tei roto i te tau
no te tama`i, 150 ratou, te taatoaraa, no te hoê tere 1.900 kilometera te
atea, o te falto raro roa te reira tei otiahia e ratou no te tamatamataraa, no
te mea te maurere nei te mau manu-reva faauta tupita e 5.300 kilometera
i te atea.
1 Lorient, ua amui atoa atu te manua tama`i peretane ra o "Vindicte",
i roto i te Nuu Moana Farani no te pae Atelanetita, no ta ratou ra mau
tamataraa i te mau pupuhi, ma te pupuhi tapao.

Te mau faaiteraa a Tapone i te mau Hau ee;
Te faaite ra te hoê parau niuniu no Tokio mai (fenua tapone), e na
pohe i te Nuu Manu-Reva Tapone i te tahi mau aroraa o ta raua o Rutia,
i roto i na 70 mahana : 522 mana-reva Rutia, e to'na ra e 4 anae iho a
i pope.

�TOREA

10

Te faaite-atoa-hia ra hoi e te hoê parau niuniu na te farani, i taua mahana mau ra, 10 no Tiurái, e e 8 manu-reva Rutia, faauta tupita, i faafatata mai i te tahi vahi puhaparaa no te Nun Tapone, e na roto ra i , te
mau pupuhiraa tuutuuore a te mau pupuhi fenua Tapone, ua taora noa'tu
ra taua mau manu-reva Rutia ra i te tupita, e ua reva atu i te horo i Mongol ( Rutia) na te mau nuu manu-reva Rutia iho ( avions de chasse) ratou
i paruru. Na manu-reva Tapone e 8 o tei tapapa atu i taua mau manureva Rutia faauta tupita ra, ua arohia mai ia ratou e te manu-reva tapapa
a Rutia, tei nia noa a`e i te fenua Mongol Rutia to ratou aroraa.
Ua haapapu ihora *fa o Tapone i muri iho e, e e 59 manu-reva Rutia i
pohe ia ratou. Te faaite ra râ hoi te mau taata nevei-vea o te mau Hau e
e, o tei tae atoa atu i reira e o lei ite atoa atu i taua aroraa ra, e hoê noa
iho manu-reva ta ratou i ite i te toparaa i raro, e taua manu-reva ra no
te Tapone Ia.
1 te fenua Peretane:
E parau rahi roa â i teie nei i te fenua Peretane, o te parau no te hamaniraa i te hoê poromu rahi na raro i te moana, mai Farani mai e Peretane
o tei faahitihiti-noa-hia i mua ra.

Te pereoo faafaahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
e pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e ï te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou ï te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu- Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê niaa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tei te fenua farani ia te hamansraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua riï ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te i
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

aniora.
e faaite nei te Tenerare ra o Franco, te taata mana faatere hoê roa ra
te Hau Paniora, i nia i te Paoti faatere no te hoê fare rahi neneiraa Vea
no Portugais, e te mau faatereraa api e ravehia nei i Paniora ra, e ere la i
te faatereraa purutia e acre ra i te faatereraa italia, e faatereraa Paniora noa iho,
no te imíraa i te maitai no te huitaata paniora, na roto i te faatupuraa i te
hoê mau lure maitatai. Te faaite atoa ra hoi oia e, e mai te mea noa'tu ia
tupu faahou te hoê tama`i, eita roa ia o Paniora e oomo noa a`e ia'na i roto i

�TORE A

11

te reira mau peapea, e haapa`o noa oia i ta'na ohipa no te haamaitairaa i to'na
Hau, no te mea, o to'na ra hinaaro i teienei o te faaea hau noa ia, ia nehenehe maitai ia'na i te faaupootia i te mau vahi o ta'na e hinaaro i te titau
no te maitai o to'na ra fenua, e ia vai ma noa to'na ra hanahana i te mauraa
i teie tiaraa no te haamaraa faahouraa i te fenua Paniora.

~
Ila itehia te hoê ohipa api;
te fenua
I te mau mearaa atoa e afai mai te pahi yea i te mau yea no
ravea
mau
papaa mai, e mea varavara te taime eita e iteahia i roto, te talai
no te
anace
ia
api huru rau. I te rahiraa ra hoi o te taime e mau ravea api
pae ohipa tama`i.
Mai te mea ra e, e i teie mau tau, te imi noa ra te taata i te mau ravea atoa
to'na ite
no te taparahi i te taata iho, e aita'tu e mana`oraa ta'na ra i roto i
ihoa i
tae
ravea
iino,
ia
mau
i
te
te
imi
i
ra
maramarama e te paari, maori
nia i taua otia nei.
No reira ia tai`ohia te hoê mau ravea api no te maitai o te taata, e oioi noa
la te mata i te tano ata i reira, no te mea a tahi ra ia ohipa faahiahia a`e.
O te hoê teie ravea api o tei iteahia e o tei tai`ohia i roto i te mau yea no
te ava`e Eperera.
Te taaitehia ra, e na roto i te tahi mau ravea ohie roa e nehenehe atura
fenua o te
ia i teienei tau ia imi i te roaa mai i te ua i nia i te tahi mau
ore roa e ite ra i te tau ua.
mau
Ua ite paatoa ia tatou e o te ua ra e pape ia o tei hutihia atu e te
te mahana ia ohipa e
ata no te miti mai, e o te mau noa i nia i te aore, e na
ata;
e nehenehe ia i teie
ei
pape
ra,
e
riro
ia
Tana
te
ata.
i
paumu atu i roto
mai i nia
nei mau ata ï te vai noa. i te aore, mai te ore roa'tu te reira e topa
i taua
i te fenua nei, e teienei ravea i iteahia, e nehenehe aturai te haaparari
vahi
atoa
mau
mau ata ra e a faariro atu ai i taua taime ra ei ua i nia i te
e hinaarohia te reira no te faarari i te fenua.
Te hoê Ia teie ravea api faahiahia mau e o te horoa mai i te ora i nia i
to rate tahi mau fenua o tei ere roa i te ua, mai te mau fenua i Aferita e
tou ra metepara, e i Asia atoa hoi.
Ia mana`o hoi tatou e, e i roto i te mau metepara, aita roa ia hoê iti noa
reira e pape,
a`e ravea no te faatupu i te hoê a`e maa-hotu, no te mea aita to
maa-hotu,
mau
te
tahi
area te repo fenua ra, e au mau ia no te farii mai i
ahiri e pape to reira no te faarari i te fenua.
ta te taata
No reira e au mau ia parau e a tahi ra ia ohipa faahiahia mau
i te rima
roto
i
teienei
i
te
taata,
e
te
vai
ra
ia
no
imi,
i
maitai
ite e te paari i
ere roa
rahiraa
fenua
o
tei
mau
i
te
tahi
te
faarariraa'tu
no
o te taata te ravea
nohoei
i te pape, e na reira mai hoi, e roaa faahou ia te tahi rahiraa fenua
ore
vahi
o
tei
raa e i maitai no te taata, na te haere atú e faaea i teie mau
roa ea i faaeahia aenei.

�TOREA

Te Aamu o

itli-Baba

e na Nana-eia e mapa-ahuru.

(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tudtiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi l o )
Aita 'hoi i maoro roa atu i muri iho, inaha te haere atoa mai
nei o Morotihani i rapaeau ì te fare no te hoê terei rapae, mai
te au ihoa i te mahana i mua atu, e ia tae i to'na hoiraa mai
i te utuafare inaha te ite nei â oia i te hoê tapa`o i nia noa a`e
i te opani, e taua tapa`o ra: e mea tapa`ohia ïa i te peini utente, tupu oioi noa thora to'na mana `o e, e ohipa teie e opuahia
nei no to'na ra fatu, tii atura oia i te peini o tei au atoa te uteute
i to te peini i tapa`ohia i nia i to ratou ra opani, e ua tapa`o
atoa atura t nia i te mau opani, e i te vahi mau â hoi i tapa`ohia e tana nanaeia ra.
E ia tae faahou te nanaeia nei i to ratou ra puhaparaa, ua faaite
atura i nia i to ratou ra raatira e i te mau hoa, ì te huru no
to'na tere e te ohipa ta'na t rave, mai te parau atu e, te tapa`o
i tapa`ohia e, au i nia i te opani fare o Aii-Baba, e ore roa ia
tatou e hape faahou .i te tahi ata mau fare, tiaturi maite a`era
hoi te raatira e te mau hoa e, i teie ihoa ia mearaa ratou e manuia
ai. Inaha ua faaineine ana`e ihora ratou no te haere ana`e mai
i roto i te ()ire, mai tei matarohia ihoa e ratou, i to ratou ra
tere matamua, ia tae mai ra ratou i roto i te oire, ua hahaere
roa te raatira e te nanaeia o tei aratai mai ia ratou, na nia i te
poromu no te haere-roa-raa i te utuafare o Ali-Baba, ia tae hoi
raua i mua mail iho t te fare o Ali-Baba, inaha te fifi nei â raua,
mai te, peu ihoa i tupu i te haereraa matamua ra.
Ua hoi ana`e maíra ratou, oia hoi te raatira e te mau nanaeia
i to ratou ra puhaparaa, ma te riri rahi atoa o te raatira, ua iti
a'é to'na rid i te mahana matamua i to teie, e inaha na tun -atoahia atura hoi te utua pohe i nia i teienei nanaeia, ia au atoa f.
to ratou hoa i pohe i mua atu.
E no to te raatira hoi iteraa e, e te haere noa atura ea to'na
ra mau taata i te itiraa i teienei, na roto i taua ture i
faaotihia
e ratou ra, e ia tamau noa hoi oia i taua turc ra, te hopea ra,
e mou roa ia o to'na ra mau taata, mana`o ihora oia e, mea maitai
a `e ná'na ihoa e haere i teie mearaa e hi `o i taua fare o Ali-Baba
ra, cita mau ,) taua ohipa ra e tano na to'na mau taata e
rave,
na'na iho rä. E inaha ua haere maira oia í roto i te oire, e ua
haere roa e fererei ia Baba-Moustafa, o tei farii maitai mai ia'na

�TOREA

13

e i to'na atoa ra mau hinaaro mai tei ravehia ihoa i nia i na
taata matamua o tei haere atu ia'na ra, area ra i teienei mearaa
ra, aita ia teienei raatira i tun ì te tapa`o i nia i te fare, ua
hahaere noa ra oia na mua i te fare, ahuru noa atu to'na ra ua
hahaereraa, ma te hiô tutonu maitai i nia i taua fare ra e ma
te tamau maitai í te huru e te mau tapa`o, ia ore ratou ia hape
faahou.
E ia hope paatoa i te hi`opoahia e ana te mau vahi atoa ra,
ua hoi atura oia rua to'na atoa ra oaoa rahi i to ratou ra puhaparaa, i rotopu i to'na ra mau taata o tei tia`i noa mai i to'na ra
taeraa atu.
E ia tae mai Ma i rotopu i to'na mau taata, ua parau atura
oia e, e te mau boa e, i teienei, eita tatou e roca faahou, ua
maneia ta tatou ohipa no te tahooraa i tei hamani ino ia tatou.
Ua ite papu maitai roa vau i te vairaa o te fare o te taata o tei
faaino ia tatou, e ua papu maitai roa hoi tau e, e i teienei mearaa oia e roaa ai ia tatou, ia roca mai ihoa oia e tia'i, no te mea
aore roa e taata i ite i te vahi no to tatou net puhaparaa e aore.
atoa hoi e taata i ite i te vairaa no ta tatou nei faufaa rahi,
e
maori ra o'na ana`e ra. O te tumu hoi ia no te ohipa ta tatou
e,
eita
oia
peu
te
mai
imi nei, maori ra e, o =te haamouraa ia'na,
e roaa ia tatou, e oraraa faufaa ore roa ia to tatou. Ua parau
faahou atura to ratou raatira e: teie te vahi o tel ferurihia e au,
mau
e na outou atoa e hi`o mai i taû nei mau opuaraa e toil nei
mana`o, mai te peu e, te vaira te tahi feruriraa taaê atu i roto
ia outou ra, o tel feruri-atoa-hia e outou, a faaite mai ia. penei
a`e hoi e, o te mea maitai a`e ía.
Eia oti pauroa ta'na ra mau feruriraa i te faaitehia atu e ana
i mua i to'na ra mau taata, inaha ua farii-maitai-hia mai o toua
mau mana`o no'na ra, mai te ore roa te hoê a`e i patoi. Ua faaue
atura oia i taua mau taata no'na ra, ia haere ratou na roto i te
oire no te hoo mai 19 niuru, e e toru ahuru-ma-vau faarii rarahi
iripuaa faarii hinu, te hoê ra e faai mai ia i te hinu e te tahi pae
ra . ei mea maa ore ana`e ia.
I roto i te piti e aore ra i te toru o te mahana, ua roaa mai
net taua mau ohipa ta ratou i haere 1 boo mai i roto i te oire
ra. No te mea ra hoi e no te nainai roa te mau auaba o te mau faarii
hinu, rave Thora te raatira e te mau nanaeia, tapir faarahi ihora
i te auaha. Ua rave te raatira, ua tun hoê aê taata i roto i te
taarii hoê, mai te horoa atoa atu 1 te mau moihaa ia ratou ra

�TOREA

MATIN! H I 1., IJ
" BOUNDEN "
Te vaira mai te 7 puaahorofenua e haere roa'tu i te 600
puaahorofenua o te mau matini hamani pautuutu maitai
roa a`e teie e te mea puai roa a`e.
O te hoê matini e 8 e aore ra 10 puaahorofenua, o te au
maitai no te hoê poti tira hoê e aore ra no te hoê poti taiâ,
e tae mai ia i Papeete nei i nia i te moni ra 16.500 farane,
e to'na haamauâraa hinu i te hora hoê e 3 ia farane.
Ia hinaaro outou i te ite haapapu i te parau no teie matini,
a haere roa'tu ia F. Hervé, te taata i faataahia no te hoo i
roto i te mau Aihuaraau no Oteania.
no te parururaa ia ratou, ua haafatafata atura i te hoê vahi iti
ei haereraa maitai, ía nehenehe ia ratou ia huti noa i te matai
api, e ua tapoi faahou atura oia i te auaha o taua mau faarii
hinu ra, ia mana`ohia e, e hinu mau ihoa to roto, e ua rave oia
i te hinu, na parai na nia i te mau auvaha o te mau faarii, e na
rapae, ia mana`o maitai ihoa te tanta e e hinu mau ihoa teie.
E ia oti pauroa taua mau taata nanaeia nei i te faanahonahohia e to ratou raatira i roto i taua mau faarii ra, ua rave ihora
oia e ua fawn atura í nia i taua mau niuru na ratou ra, e tee noa
atu i te faarii o tei faai-mau-hia i te hinu, e ua rave ihora te
raatira i teienei mau niuru, ua aratai atura i roto i te oire, ua
faaau maite oia i te hora no to'na ra haereraa, ia tae oia i te
taime marehurehu poiri roa i roto i te oire, oia hoi ia au hoê aê
hora i muri iho i te mairiraa atu o te mahana. E ia tae oia I
taua taime marehurehu ra i roto i te oire, ua haere afaro roa oia
i te utuafare o Ali-Baba, ia tae oia i reina na haere opua ihora oia e
patoto i te opani, roohia atu eana te parahirahi noa ra o AliBaba i rapaeau i to'na ra fare i te vahi rü haumaru, o to'na ihoa
ia paia mai, e na parau atura oia e:
«E teienei taata tiaraa teitei e, i hopoi mai nei au i te hinu,
teie ia mau faarii ta oe e ite noa nei i nia i te mau niuru, e na
te vahi atea roa mai nei au, te hopoi mai nei au i teienei mau
hinu no te tun atu ananahi i te poipoi roa i roto i te ma tete hooraa, e no te mea ra hoi e, ua pô i teienei, alta roa vau i ite e,

�15

TOREA

au e valho
e haere ra vau i hia taoto:ai i teie pó e ei hia hoi
reira hoi au e
ai i taû nei mau hinu e taû nei mau niuru, no
mai au i taû
hinaaro ai i te ani ata ia oe, e farii anel oe ia faaô
vai ai, no teie
mau niura e taû mau faarii hinu i roto i to oe aua
toil nei
pó e ao noa a`e, mai te peu e farii mai oe ra, aue ia
mauruuru rabi ia oe e.
(A

tai`o mai

â

i tei

yea

mua nei).

TE MAU PARA U API NO TE PEN UA NEI
Parau poheraa teie:
Ua pohe aenei i Papeete i roto i te toru-ahuru-ma-hituraa o te matahiti te
ta'na ra vahine e e vau tamarii
taata ra o Henri Juventin, mai te vaiiho mai i
o te Taata", e mai te reira
mau
te
Taiete
"Tiaraa
no
otare. E Peretiteni oia
tiaraa o to'na ra, ua herehia oia e te tahi rahiraa taata maohi i Oteania nei,
tae mai ia'na ra, mai
na nia i to'na ra itoito rahi i te tururaa ia ratou, o tei
te horo haere e hi`o atu i te mau upoo faatere o te fenua ia horoahia te paraumai te f iu ore e te
tia na te mau taata o tei io i roto i te peapea hape, e
ite ore i te rohirohi.
de ChapOia atoa hoi fa, te hoê mero itoito rahi roa no roto i te Tomite
pedelaine.
Taa atu ai teie, o te hoê vahi rabi roa o to'na ra itoito i roto i to'na ra
na te Reva no
oraraa, ua tuu oia i roto i te faatereraa o te Taiete Paraparau
na te reva,
te
horo`a
atu
hoi
mai
faanahonahoraa
maitai,
Papeete, i te hoê mau
api.
parau
mau
e piti taime i te hepetoma, te
mau.
Te faatae nei te Torea i to'na ra fetii taatoa i to'na aroha tumu

Ohipa hinaarohia ia tupu r

Chappedelaine Faatere Hau
Ua ani aenei to tatou Auvaha Paruru o Miti de
te
pae Aihuaraau, e ia faatia
no
Hau
no te pee Pahi-Hoo-Tao`a, i te Faatere
te.man
Faufaa
Fenua Farani no Oteania
oia no te man fenua aihuaraau no
nehenehe
i
te
Tavana
Rahi
i
ô
tatou
nei i te faatia faahou
i te hoê moni, ia
ia ore te reira ia
te
auahi,
a
aenei
i
te
ohipa
i te mau fare-uahu o tei ore
topa faahou mai â ei utuâ na ta tatou afata-faufaa.
no teie matahiti,
Mea teiaha roa te mau utuâ a ta tatou nei afata-faufaa
i
nia
na te huiraatira,
atoa
mea
no te mea ua haere roa fa te mau hoo o te mau
Hau.
i
nia
na
te
e afta atoa fa e hape, ua haere atoa Ia
tatou nei Auvaha Paruru i
E no reira, mai te peu e, e manuia mau to
tatou. Tia'i noa'tu.
taua vahi ra, e mea faahiahia roa'tura Ia no
~
~

~

�Te

faaite nei ~ " ;a, area" ia outou

I te mau taata tamatahiti i te yea e i te mau tact`=;.,,
o te tai`o mai nei ia'na ra, e eiaha roa ratou paatoa e
ino rahi i te mea e, ua maoro mau â i mahiti ai i teie
... ..me
-. -;
raa ta tatou nei yea "Torea".
Ua roohia te upoo faatereraa o te yea, i te pae reo para;
farani i te ma`i, ua maitai râ hoi Ia, (hoê ia).
E te piti râ : Ua rahi Ia te ohipa a te taata neneina nia i te ati i tupu i roto i to'na fetii, ua rahi te peape
ite poheraa o to'na ra teina no te faaafaro-haere-raa
tahi mau ohipa rü rû, ua taupupu rü ihora Ia i nia i ta
ihora ohipa.
E i teienei, ua ite outou i te tumu mau, te ani aa öü`a,
nei la matou e ia farii mai outou i teie maoro, e na mat~'
Ia e imi faahou i te haavitiviti, ia hoona ihoa te rahiráá'
numera e horoahia na outou i te matahiti hoê.
Farii mai e mauruuru.
Te Vea Torea

, Miti de Chappedelaine

Ua tae mai nei na te niuniu na te reva i Papeete nei, te, -.;
parau e, e te pohe ra i te hoê ma `i huru rahi o to tatou r _
Auvaha Paruru, e te monohia ra i. roto i to'na toroa Faatere Hau no te pae Ohipa Pahi e Miti Campinchi, te Fa
ere Hau no te pae Nuu Moana.

Te Vea Torea
O te man taata atoa o te hinaaro i te tamatahiti i te Vea Torea, a hapon~r
noa mai la i ta outou maha tara i te Piha Ohipa a te Torea, i Papeete, aita e
faufaa ia papai i te rata, a teu i roto i te hoê vehi-rata: to oe i'oa mau, te
mataeinaa e faaeahia ra e oe e te moni, e tae atu ihoa ia te Vea.

I'

e, • . — ~1

I

Y

'Ae.

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1140" order="27">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/ce0217d43e17c70779c83a8e8d90f09e.pdf</src>
      <authentication>fe73f697bc6346c9da7562db682deaa4</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29495">
                  <text>po
A

A

~1.,~`
~
' -'~.,

,,

~

N~

~.

~T ~

HOO I TE MATAHITI

~~~ - "`3,
i __
,
o ~,f~

TE E P A 1939

TORU

v

~

._

.-

¿~,

~fF.n

' ~

$4

a. .

:

. ŸK
"R

HOE: E MAHA TARA — E

•
"

1

~
~ ~,

2

FARANE I TE VEA

HOE.

JEAN-BAPTISTE TRACQUI, Directeur-Gérant

parau no te mau Vea
Na nia i teie mau mahana tama`i e haere nei, te tutonu ra Ia te
Hau Faatere i nia i te mau parau e haapararehia ra na te mau Vea
atoa, mai te na reira-atoa-hia i te mau parau api e tae mai nei
ï Papeete nei na te niuniu na te reva, e o te neneihia nei i te mau
mahana atoa ; ua faatae atoa mai te Tavana Rahi i ta'na faaiteraa
i te Vea "Torea", e ia hi `opoa atoa oia i te reira, ia au i te faataaraa a te mau ture no te tau tama'i.

tia to mau hoa tai`o lea " Tord

~,

Tei ia matou te faaite atu ia outou paatoa e te mau
hoa tai`o Vea, i te parau aroha no te pohe oioi roa o
Miti Hervé ( Hereve ), i te 14 no Tetepa.
Na nia i te mo`eraa o to tatou hoa faatere i ta tatou
nei Vea, ua ravehia 'fa e te hoê rima itoito api, e na
taua taata api ra e faatere nea ea i ta tatou ilel ve,, eita
,.,..
atura ïa e ore te Vea "Torea".
Te pipa Torea:

p

�ToRE A.

Piha Ohipa a te " Torea
Tefaaite atu nei o Miti Jean-Batiste TRACQUI j te
mau taata atoa o tei au mai i te piha Ohipa a te Torea
e i te mau taata taio Vea " Torea", p ua rave oia i te
Pala Ohiparaa a Miti Hervé, e no reira hoi e teaae noa
taua Piha Ohipa a te Torea ra, mai te au i mua ra,
e ua rave hoi o Miti Tracqui i tauturu no'na; i te taata
matauhia e outou ra, oia hoi o 'Daniel, o te farii 'poupou maitai mai ihoa Ia ia outou mai mua ra, e o te
faatere atoa i te mau haponoraa o te Vea "Torea".
Te Tama`i
Ua tupu te tarnal i rotopu ia Farani, Peretane e te Polone i te tahi
pae, i ia Purutia, o te tahi pae atu.
Inaha ua ô faahou â ia tatou i roto i te tamal api, i muri a`e i na
20 rnatahiti te area, no te aroraa atu i te hoê patireia o tei faatupu
noa i te manao hinaaro i te faaino i te tahi mau Hau, na roto i te
haru atu j to ratou ra fenua e te mau maitai o tel roaa mai i taua
fenua ra na roto I to ratou ra puai.
E na roto hoi i teie nei mau hora tapitapi ta tatou e haere nei, te
hinaaro mai nei ia o Farani i te tauturu a te taatoaraa o to'na ra mau
tamarii.
No reira te poro atu nei Ia te "Torea" i to'na atoa ra mau hoa ia
tuu mai i to ratou atoa ra mau puai taatoa no te parururaa i to tatou
ra tiamaraa.
Ia ite tataitahi tatou, mai te tane, te vahine e te tamarii, i roto i
teie nei taime ahoaho, mai te peu e, e hinaaro tatou ia roaa mai te
rê no teie nei tarna`i, a farii tatou i te mau faaheporaa e tuuhia mai
nia ia tatou, ma te auraro atu i te mau faaueraa a te Hau.
Eiaha roa ra teie nei auraroraa i ta tatou e no rapae noa nei, no
roto roa mai ra i te hohonuraa o to tatou mafatu.
Eita te rê no te hoê tama 1 e roaa noa mai na roto ana 'e ra j te puai
o te nuu faehau e te nuu moana, na roto atoa ra i te moni e te maa,
o ta tatou paatoa e mito ma te haamaua ore i te reira, ia rave hoi
ia tatou paatoa i te ohipa no te faarahiraa i ta tatou ra mau hotu, e
na te rahi mau.
I roto i te mau faaapu haari, a faaherehere maitai atoa tatou i te
raveraa i te puha, te tahi atoa ia ravea na Farani e roaa mai ai ta'na

hinu.

�IPPF

TG

ri

EA

I te mau vahi atoa e tano ia faaapuhia ia i te umara, te taro e
te ufi, o te hoê ia mau ravea no te faarahiraa i ta tatou mau ravea i
nia i te fenua nei, no te faaiti atu ia i te taata no te amu i te faraoa.
Ia auraro maitehia te mau faaueraa a te Hau e ta te mau raatira
faatere no te pae nuu e no te pae tivira.
Na nia roa, ia tiaturi ihoa ia tatou e no te upootia ihoa ia tatou i
te pae hopea.
E tiaraa mana to tatou, te paruru nei tatou i te afaro e te tiamaraa o te taata nei, i mua i te hoê faatereraa ovin o tei hinaaro e faariro i te taata ei titi.
O Purutia nei na roto i ta'na ra faatura ore i te mau parau fafau
mana i faaotihia e ana ra, ua riro atura oia ei mea hupehupe i nia i
te hi `oraa a te taatoa o te ao atoa nei.
Ua haru atu oia i mua roa ra i te fenua (Narita, e i muri mai, te
fenua Teheko-Solovaki, e i teie nei mahana ra tei nia atu ra ia i te
Polone te aaraa. E ahiri noa atu tatou i vaiiho ia'na ia na reira, i
mua nei ra, e to'na atoa ra mau puai rahi e huri mai ia i nia ia tatou.
Te vai nei hoi te hoê parau fafau i rotopu ia tatou e te Polone. No
to tatou nei hoi faatura i taua parau fafau na tatou ra, inaha te haere
nei ia tatou e paturu i taua patireia ra, o te hinaarohia ra e tapin i
te arapo'a. Ta tatou e rave nei, te rave ra ia tatou mai te au i to tatou
tiaraa mau no te parururaa atu i te tau a muri nei.
O teie nei tama`i e haamata nei e riro paha e, e tama`iraa maoro
teie, area ua tiaturi papuhia e riro mai ihoa ia tatou te rê i te hopearaa.
Te tumu rahi i fariihia e te mau Farani taatoa i teie nei mahana o
te hoê roa ra ia: o te upootia ihoa.
Eiaha roa e vaiiho i to tatou manao ia topa, eiaha hoi e faaroo haere
noa i te mau parau monamona e tae mai na te mau fenua êê, no te
faataotoraa i to tatou ra mau manao.
A faaroo ana`e i to tatou mau raatira, apee ana`e atu ia ratou ma
te tahitohito ore, a tuu atu i to tatou atoa ra mau puai, mai te vahi
e titauhia mai ra.
Na nia i teie mau manao atoa e roaa mai ai te rê mau.
Tae roa mai i teie nei, o Purutia ana`e iho i to'na pae.
Ua faaau o Hitler ia Italia, ia Tapone e ia Paniora no te faatupu
i te tahoêraa no te aroraa i te mau faatereraa a Rutia, no nia i te mau
faatereraa a te mau taata faatere hoê roa ra, ua riro hoi o Rutia i
reira ei enemi numera hoê na te purutia e o ratou paatoa ra.
Inaha hoi i te ava`e i main a`e nei, ua hitimahuta ia to te ao
atoa nei i faarooraa e, e ua faaoti o Purutia raua o Rutia i te hoê
parau fafau i rotopu ia raua, e o talla parau ra eiaha te tahi e
aro i te tahi, e ua faaoti atoa hoi rama i te hoê parau fafau no
te ohipa hooraa taoa.

�111111111111

E na roto hoi i taua parau fafau i faaotihia ra, na matara iho
ra ia o Rutia i rapae i te mau peapea e tupu nei i Europa, e
na roto hoi i te reira ua matara ia to'na rima no te manaoraa
atu i nia ia Asia.
Te ataata nei,hoi o Tapone i te Rutia, i te mea e, tei nia to'na
tau rimai ta'na tama'i i te fenua Tinito, te mati u u.éi nia o te
aro mai o Rutia ia'na ma to'na atoa ra mau puai t&gt;,+!oa na te
pae i Mandchourie, na roto hoi i te reira, ua topa to'na hoaraa
ia Purutia. Ua taui o Tapone i ta'na faatereraa i teie nei i nia t
te Peretane, e ua faaite e. e faaea tiama noa oia i roto i teie
tama'i i ta te papaa.
Eere ra te reira i te tapao faaite e, na faarue o Tapone i to'na
manao tama'i i Tinito, hou a`e ra a haarnata ai to tama'i. na
roto i to'na rriata'u ia Rutia i te aro mai ia'na e oia atoa- ia Peretane, na roto i ta'na mau parau faaino i nia i te mau Peretane e faaea mai ra i te fenua Tinito, e riro paha e i nia atoa i
te Marite, inaha ua taui oioi noa iho ra oia i te mau taata faatere
no roto i te Apooraa faatere, e ua faaatea e atu i te mau feia tiaraa faehau o tei hinaaro noa i te rave -i te ohipa na roto i te puai.
I teie nei mahana ra é mea macre rahi ia, mai te peu e, e taui
faahou o Tapone i to'na mana'o.
Uà faaite mai hoi ia e, .e faaea tiama noa oia, ua oti ihoa ia.

Te Pape " GAZOR"
Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihìa mai no roto mai i te mau huru maa tupu
atoa o te fenua nei, o tel anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoê teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena ï nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, cita e fiu faahou.

I te fenua Italia
I mua ia Italia e ere fa i te mea hioraa maitai, te parau fafau
Rutia-Purutia í faaotihia iho nei. I roto i teie ohipa api ta Purutia i rave iho nei, na roto i to'na aroraa'tu i te Polone, ua
riro te reira ei mea au ore rahi na Italia. Mai to'na â faahoaraa
ja Purutia, aore â hoê maitai iti i roaa mai ia'na, area i to'na

�TOREA.

5
•

hoa ia Purutia, e rave rahi ia te mau maitai tei roaa mai ia'na;
na roto i te faarahiraa i to'na fenua e to'na huiraatira, na roto
i te haruraa mai ía Oterita e ia Teheko-Solovaki.
Mai te peu e, e pee atu o Italia ia Purutia, no te tautururaa
atu ia'na i roto i teie tama'i, e a roaa mai ai te rê ia Hitler no
teie tama`i Polone, eita roa paha ia o Italiae ite noa are i te
hoê maitai api.
E mea ino roa to Italia tiaraa i teie nei. Te puai rahi ta'na i
rave a`e nei i roto i na matahiti e rave rahi e te mau haamauaraa rabi hoi ta'na í haamaua a`e uei i roto i te tama`i no Abyssinie, te tama`i Paniora e tae noa'tu i te haamaitairaa i te fenua
Lybie, na te reira hoi mau ohipa i pau ai ta'na moni.
Ta'na rahiraa pahi manu-reva i mua ra, ua topa ïa i muri,
e o ta'na mau 'fa i tiaturi no te faaupootiaraa ia'na i roto i te hoê
tama'i.
Te tiaraa hoi o Italia i roto i te miti Metiterane, o tei opani
roahia e Peretane raua o Farani i te purumu ra o Suez e i Gibraltar e aita atu hoi e purumu, e mea peapea roa ia te reira
no to'na mau pahi hoo-taoa, e té rahiraa hoi o te maa e tae i
taua fenua ra, e au ia mai te 70 Vo te rahiraa, na te pa.hi mai ia
te utahia atu i Italia, e mea fifi roa'tura ia no ratou.
No te hinaaro tatou i te ite papu maitai i te peapea o taua
vahi ra, ia ite mata roa ia tatou í te rahi o te mau vahi api i
roaa i nia í te mau manu-reva api.
E te tahi hoi, e huru fatata, e aita roa e rahi faahou te ohipa e
oti i te mau manu-reva rarahi tupita pahi, na nia i te mau ravea
faahiahia api i tuuhia i nia i te mau pahi tama°i, no te opereraa
atu i te mau maûeraa o te mau manu-reva na nia'tu ia ratou.
Area râ hoi te mau pahi boo tao`a ra, tei roto mau ïa ratou
te
ati, ia maûrerehia ratou e te mau manu-reva enemi, noa'tu
i
â ïa e e apeehia ratou e te mau pahi tama`f mai te matahiti 1914,
eita roa'tu ia e nahonaho maitai i taua mau pahi tama'i ra ia
paruru papu i te mau pahi hoo-tao`a, no te mea hoi o te area
tomoraa pahi ia no te haere atu i Metiterane, oia hoi o Gibraltar
e i te tahi pae o Suez, alta roa e area rahi atu i te 500 maile.
e na reira hoi, aita atu ia e tereraa maitai a`e no te mau pahi
hoo-tao`a, maori râ, o te tereraa ao, ua rahi roa ia to raton fifi
i taua taime ao ra.
E o Farani raua o Peretane nei, na rabi ia to rlua mar: tipae•
raa manu-reva i roto i Lana miti Metitenne nei, o tel riro ia
ï; taua tairne ra ei.fatu mau no te rahiraa taatoa o taua miti ra.

�TOREA
.Ia na reira tatou i te feruri ra, e ere mau â la o Ita1'ia i taua
taime ra i te mau maa ta te tahi mau pahi e uta'tu na ratou.
Te mau mea atoa ta Italia e hinaaro na Elemani, eita roa'tu
ia e roaa mai. No reira i teie mau taime ra tel roto roa ïa o Italia
i te poto no te mau hare mea atoa, te maa e te tahi atu A.
E hoa hoi o Italia no te PoLone, noa'tu â ia to'na autahoê ia
Puratia, ua faaea tiama noa ra• ola e tae roa mai i teie nei.
Ua faaiiaeine atoa oia i to'na ra mau puai taatoa, e ua opant
atu ia Farani i te haere mai na nia i to'na otia fenua i te pae
i Farani.
Ua tapea atoa hoi oia i to'na man pahi hoo-tao`a i roto i to'na
mau ava tipaeraa pahi.
Inaha i teie nei taime hopea roa, te faaitehia mai nei ia e, ua
iriti faahou oia i to'na tuhaa fenua i te pae tapiri i te fenua Farani, ei haereraa no te farani, e na haamata faahou hoi le mau
pahi hootao`a italia i te rave i ta ratou. mau oi.aipa, e tae noa'tu
i te mau pahi nehenehe roa a`e e te mau pahï tere oioi, ua reva
ana`e ia i te fenua Marite.
Te faaea llama noa nei â o Italia.

Te pereoo tantaahi e te pereoo atire "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo la o tei hau a`e i te maitai
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", e tia te
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo mama,
e moni hue 'fa ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura ïa i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tel te fenua farani ïa te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rü ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoo outou
te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te i
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A. poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes ) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
"Peugeot" e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.

Paniora.
Teienei fenua ra, na te mau mouâ ia no te Pirene ( Pyrénées) i faataaê
atu ia'na i te fenua farani. Ua faataaê atoa oia i te miti Metiterane i te Atelanetita e na vaiiho i rotopu ia'na e te fenua Afirita i te ooa ra o Gibraltar.
Mea rahi to te Paniora mau fenua motu i roto i te miti Metiterane, "les
îles Baléares" e mau motu au maitai hoi teie, mai te peu e í ô atoa oia
i roto i teie tama`i e a aro tia mai ai i nia ia tatou, ei vairaa no to'na ra

�TOREA
mau nuu manu-reva, e a riro atu ai te reira ei mea fifi rahi no to tatou

poromu i Afirita Apatoerau.
No reira, ua riro ei mea fana`o rahi no tatou te faaea tiamaraa no Paniora
i roto i teie tamai.
Na te mau parau api hopea roa tei tae mai la matou nei i haapapu mai
i taua faaea tiamaraa no'na ra.
I roto i te hoê irava parau no te 10 no Tiurai, te faaite mai ra ia o
Jules Sauerwein, faatere no te yea "Paris Soir" i te mana`o api i roto i
te nunaa taata paniora, mai te au i ta'na i ite i to'na tere hopea, ta'na i
haere aenei.
I roto i ta'na parauraa ra, tei roto noa ea o Paniora i te mana`o no
ta'na tama`i tivira o tel oti noa aenei. Te rahiraa taata taatoa o tei pohe i
roto i taua tamai tivira na'na ra i roto i na matahiti e toru, ua naeahia
ia hoê mirioni no te hoê huiraatira o tei naeahia e 22.000.000 taata.
Aita te hoê aê fetii i ere i temauiui e te oto no to ratou i pohe ra; ua
i te mau yea atoa i te mau parau faaite no te poheraa e te mau parau
faaite no te pureraa. Ua ô atoa te mau ohipa no te pae faaroo i roto i taua
peapea ra, i teienei ra, ua fariu faahou mai te huiraatira i nia i te mana`o
maltai hau ê roa, no te mea hoi i roto i na matahiti e rave rahi, ua opan
atu ia te hau i te mau ohipa no te pae faaroo, ua taparahihia te mau perepitero, e ua rave eia mai i te mau faufaa no te fare pureraa.
Mea maltai ia ite tatou paatoa e, o te mau "communistes" rutia te tumu
mau no teie nei mau ino, e ua riro taua faatereraa rutia ra, ei inoinora
maha ore na to Paniora:
Te faaite atoa mai ra hoi taua taata nenei yea ra i te hoi faahouraa no
te mana`o faaroo i roto i te huiraatira Paniora e tae noa'tu i to ratou
mau upoo faatere. O te Tenerare Franco iho, te upoo faatere api no Paniora,
tel tipapa atu ma te faatura i mua i te til moâ no te "Vierge miraculeuse
de Bégonia" i mua i te taata taatoa, e hou aê hoi ois a tomo atu ai i
roto i te fare pureraa ra, ua tuturi atu ia i mua i te Epikopo ra.
1 roto ia Paniora taatoa, te pure-noa-hia ra i teienei, te pureraa no `t'
pohe ana`e i roto i te tama`i. Ua faatupu-atoa-hia hoi te hoê mau oro`a
rarahi no te mahuti faahouraa o te mau uputa fare-pureraa.
Ua riro atoa hoi ei maereraa rahi na to Paniora, i te faarooraa e, u
faaoti o Purutia raua o Rutia i te hoê parau fafau i rotopu ia raua, e o R
hoi ta Paniora pariraa no te mau tumu peapea i oti a`e nei i ô ratou.
O te tumu rahi mau hoi ia o Paniora, i manao ai e, is faaea tiama noa
oia i roto i teie tama9. Teie atoa hoi te tahi maori ra e, e mea etn et
roa o Purutia i nia i te hoo teiaha ia Paniora, i te mau molhas no te
tama`i, e ua imi atoa atu hoi i te mau raves no te haruraa mai i te ofai
tutau a te Paniora.

�TOR EA

O te Marechal Pétain tei haamanahia ei Tonitara rahi, no te monoraa
atu i te Hau farani, i te fenua paniora, o te taata au maitai hoi ia, na roto
i te tura no to'na tiaraa faehau, no te mono atu ia tatou i reira.
Na te Hau farani hoi i rave mai, e i faaora i te mau faufaa e te mau
boa faahiahia no roto mai i te mau fare faaherehereraa no Paniora, e te
faahoi nei oia i te reira mai te au i te rahiraa miria o te piru paniora ta
te mau repupirita i hopoi mai i roto i te mau fare moni farani a vaiiho ai,
o tei fatuhia e te Hau paniora. Mai ta'na atoa hoi i faahoi atu i te mau pahi
o tei haro tapuni mai i roto i to'na mau ava tipaeraa pahi. Ia riro ia taua
mau mea taatoa ra, eiaha ra ei haamoeraa na te mau Paniora, i te tauturu
rahi ta te Farani i tauturu atu ïa'na, e ia riro atoa hoi te reira ei haamanaoraa na ratou i to tatoit manao hamani maitai ia ratou ra.

TE FARE RAAU A TAIH1A
oia hoi

H. JACQUIEß
u ta noa a`e

Papeete -

i te mau uahu,
T léphoie 98

i te poro poromu Petite Pologne
Te vai nei i taua fare-raau a Taihia ra, te hoê raau maitai roa, oia hoi
ttaa.~v

pape topata " 3bbi Chaupifre"

No te mau ma`i atoa e 70 huru hamaniraa to taua Raau ra.
Te vaira hoê numera 83, te hoê fa Raau i tamatahia no te ma`i vahine, e ua
manuia e rave rahi te vahine i taua numera ra.
Te vai atura ea te tahi mau huru numera no te tahi ma`i e te tahi ma'i.

I te fenua Turetia:
Teie nei ferma o Turetia na roto i te faatereraa a te taata ra o Mustapha
Kemal, ua riro ia i teie nei ei Hau paarf maitai. Te tapea ra hoi oia i te
poromu haereraa na te moana Metiterane i te miti ereere ra, o tei ore
raa te mau nuu moana Peretane e te Farani i ô noa a`e na reira i te tama`i
rahi i oti a`enei O te poromu tano maitai hot ia no tatou e tae atu ai i
te fenua Rumania e i te fenua Etutia Apatoa.
Tei to tatou atoa hoi pae taua fenua ra o Turetia e tae noa atu hoi i te
nunaa taata mahometa taatoa, o te riro i te haavi mai ia tatou na te ooa

�TOREA
no te Canal de Suez. Ua riro ra teie nei amui-tahiraa mai, i to ratou ra
ei fanaoraa rahi no Farani raua o Peretane.

~
Te tahi pae Hau rii nainai no te fenua europa, na roto i to ratou ra riaria i te mau peu a purutia, ua faaite ana`e mai ra ia e, i to ratou faaea
tiamaraa i roto i teie tama`i. Area ra ua faaineine ana`e ratou paatoa i to
ratou mau nuu e to ratou mau puai tama`i, no te parururaa atu i to ratou
Hau mai te peu e i nanao-atoa-hia mai e te enemi, teie hoi taua mau Hau
ra oia hoi ' Te Finlande, te Suède, te Norvège, te Danemark, te Peretita te
Luxembourg, te Suisse, te Yougo-Slavie, te Bulgarie, te Hongrie e te Grèce.

A

puhipuhi ana`e i te Avaava

"NATIONALE"
Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te hoo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ia rave oe hoê afata t 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rii haamauruurii: tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

I te fenua Marite:
Te Hau Marite ra, ua faaite mai ia ratou i to ratou faaea tiamaraa i roto
i teie tama`i. Te faaite atoa mai ra hoi ratou e, eita ratou e horoa i te ma
moihaa tama`i e te mau ofai pupuhi na te mau Hau e tama`i ra. E roaa
ohie noa mai ra te reira ia tatou na roto mai i te fenua Canada, o te roaa
noa mai taua mau ohipa ra ia'na na roto mai i te fenua Marite mai.

"Te Pia fAOR,Ai "
Te Pia Aoral, oia hoi te Pia apt mau: i ô tatou iho nei hoi te hamaniraahia. — Ua i roa ïa i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aoral ", o te
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te fatu.

Teie te huru mau o na pae piti;
Te Hau i'urutia i te hoê pae e to'na ra huiraatira o tei naeahia e 80.
000.000 ;taata, ma te amui atoa atu hoi i roto i taua rahiraa ra i
Oterita e

�i to te Teheko Tolovaki e ua riro hoi o Hitler ei mea auore rahi na
ratou ra, eita e ore i te faarue ana`e atu ia'na i te taime nehenehe ai ia ratou,
i te tahi hoi pae ra o Farani ia raua o Peretane e to raua ra mau aihuaraau
taatoa e te Polone e tae noa'tu hoi i to raua mau puai hau ê no raro i
te moana ra, e ta ratou hoi mau rahiraa faufaa e tae noa'tu hoi i te mau
tautururaa a to te ao atoa nei.

TAIETE ATIMAONO
( Iiarnartiraa Tihotá )
E to te fenua nei, haamana`o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tia roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
ï te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ani ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upoo e te mama
hoi te hoo.
Te mau parau i faataehia mai no te tama`i;
I te hoê no Tetepa, ua aro atu ia te nuu Purutia i te Polone.
Noa'tu ra te iti no te mau moihaa tamai a te Polone, ua paruru atu ia ratou
ma te itoito rahi e mai te au i ta ratou ra mau ravea i mua i te eneini ra.
Rave rahi hoi te mau oire Polone, tei tupitahia e te mau manu-reva purutia.
Teie te huru mau no te peapea: Tia haere mai te purutia ma to'na atoa ra
mau puai taatoa no te aroraa atu i te Polone, e o, te ore roa hoi e rurua noa
a`e ia'na mai te peu e, eita oia e tauturuhia atu.
E mea fifi roa atoa no te nuu farani no te titauraa atu ia naeahia atu ia'na
te fenua Poíone. Teie atoa hoi te tahi fifi rahi, maori ra e, eita atoa hoi
tatou e hinaaro e faaino atu i te mau Hau, aita ratou i roto i te tamaci, o tei

�TOREA

11

arai i te area i rotopu ia tatou ete fenua purutia.
Mai te peu hoi e, te hinaaro ra o Farani i te turn puai maitai atu i te Polone,
hoê noa iho ia ta'na ravea, maori ra o te aro afaro tia noa'tu na nia atu i
to'na otia fenua, i te otia fenua purutia o tei tapiri mai ia'na ra. Area ra teie
nei tau na otia ra, i te paeau no te farani ua paruru maitaihia ia e te pâ
rahi paari e te aueue ore i parauhia ra e "ligne Maginot" e i te paeau hoi o
te purutia ra, ua paturu-atoa-hia ia e te pâ rahi paari i parauhia ra e "ligne
Siegfrid" e tau na pâ paari e te pautuutu maitai hoi teienei tau na pâ e piti atoa.
Area ra noa atu â ia te paari no te hoê pâ, e ore roa te reira e upootia noa
ace i mua i te hoê mau puai rarahi taaê o te tuu tamau-noa-hia atu i nia i te
vahi hoê no te tuparariraa i te mau ohipa paari atoa i ravehia, no te imiraa
i te poromu haereraa.
O te vahi mau â hoi ia e titauhia nei e te nun farani e te peretane. Ia
na reira tatou ra e riro ia o Purutia i te iriti mai i te hoê pae rahi no to'na
mau nuu, mai nia mai i te tahua aroraa no te fenua polone, no te parururaa
i te vahi e arohia atu e tatou ra, e riro ia te reira e tumu no te haavara.vararaa rü mai i to'na nuu i mua i te polone e a tia'toa atu ai ia polone i te tapea
maorõ atoa i to'na ra tiaraa.
E nehehene ia tatou paatoa ia tiaturi i nia i te Tenerare Gamelin e i to'na
mau taata faatere, eiaha ra tatou e tiaturi e, e ite tatou i te mau parau no
te mau ohipa e ravehia mai ra. Eiaha atoa hoi tatou e faaroo haere noa i te
mau hum parau atoa e parauhia ra, hoê noa iho parau ta tatou e tia ia faaroo maori ra e, te mau parau e neneihia mai e te Han. Oia hoi te faaite mai
ra ia oia e, i te 8 no Tetepa o te mahana ia matou i tun atu ai i ta matou
nei vea i raro ace I te hi`opoaraa a te Hau, o te mau parau mau anae ia.

Te Taiete Kuon Fo:
Te faaite atu nei teienei Taiete i to te Tuamotu e, ua tarahu oia e piti
pahi o "Ruahatu" e o "Gisborne" no te tere atu na te Tuamotu na.
E no reira te faaite atu nei taua Taiete ra i te mau feia faaapu e te mau
Hoo-taoca no te mau motu i te vitiviti e te afaro no te tere o taua na pahi
no'na ra, te api e te hoomama no te tao`a e te maa, e e hoomai hoi oia i
nia i te pene maitai roa ace i te mau faufaa hotu no te fenua.

I nia i te tahua aroraa no Polone:
I te poipoi i te hoê no Tetepa, ua tomo atu ia o purutia i roto i te fenua
polone na te mau vahi atoa ra, mai te faaite ore mai na mua e te hinaaro
uei ï te tama`i.
Ua faaû atu te purutia i te hoê nuu no roto i te hoê oire polone, Alta ra
oia i ruru`a e ua otohe atura.

�TOREA
Ua faaû atu te tahi mau manu-reva purutia ma te faaite ore, e te tama'i
nei, e ua faaino te reira 16 tiahapa i roto ia Polone. I te ahiahi matamua
no taua mahana tama'iraa ra, ua tamau noa la te tama'i ma te tuutuu ore
i nia i te otia, ma te ore roa o purutia i manuia noa a'e.
I taua mahana ihora ua turai ê atu ia te hoe nuu manu-reva polone ma
te turu atoa-hia mai e te mau pupuhi fenua, i te faaûraa'tu i te mau manureva purutia, e aita roa ratou i manuia no ta ratou tupitaraa i nia i te oire
pû ra o Varsovie. E 7 hoi to te purutia manu-reva i pohe i reira.
I te 2 no Tetepa e rave rahi tei pohe i roto i te mau huiraatira tivira no
Varsovie e no Cracovie, te vahine e te tamarii, i te mau tupitaraa a te
enemi, e ua neneihia hoi te hoho'a no taua mau tino pohe ra, ei faaite papu
raa i to te ao atoa nei i te mau peu oviri e ravehia ra e te Hau Purutia na
roto i ta ratou ra mau ravea.
E' 33 manu-reva purutia, i topa ia polone, i roto i tera mau rahiraa ra, e
20 ia manu-reva taora tupita, 16 pereoo auiri tarna'i "Tanck" e e 500 taata
mauauri purutia i roaa mai i te polonc, e 12 manu-reva to te polone i pohe.
Te faaite mai nei te polone e, i te 3 no Tetepa te rahiraa no te mau pereoo auiri tama'i purutia i ino ia'na ra, ua tae ia 100.
Aore roa o purutia e faatura nei i te mau ture i faaotihia e ana iho no
te tau tama'i, inaha te tupita nei hoi oia i te mau oire aore to ratou e tauturu, i te mau fare faaherehereraa tamarii, te mau oire rii nainai e tae noa'tu
i te mau feia rii faaapu tataitahi ra.
I te 3 no Tetepa te nuu puai o farani i faaû atu ai i nia ia purutia.
Ua faaû atoa'tu te mau manu-reva peretane i roto i te ava tipaeraa pahi
ra o Kiel i te fenua purutia, e te faaite maira hoi ratou e, ua paparu roa te
hoê manna rahi tama'i i roto i taua ava ra, e ua faaino roa atoa hoi ratou
i te vahi hamaniraa pahi tama'i. E te faaite atoa mai ra hoi ratou e, i roto
ï taua aroraa na ratou ra, ua moe ia te tahi pae i to ratou ra mau manu-reva,
I te 3, te faaite mai ra ia te faatereraa Hau polone e, te tamau noa ra te
nuu manu-reva purutia i taua mahana taatoa ra i te taora i te tupita, rave
rahi tei pohe roa e tei pepe noa i rotopu i te mau huiraatira tivira, te faaû'toa
ra hoi te nuu manu-reva polone i te mau nuu pereoo auri tama'i purutia, rave
rahi tei pepe ino roa. Ua pohe e 27 manu-reva purutia i te nuu manu-reva
polone, ia amuihia e 61 te taatoaraa no te manu-reva purutia i parari inc roa.
Area ra i mua i taua mau puai rahi u'ana a te enemi ra, ua otohe tia mai
ia te Polone i Silesie.
I te 4, te tamau noa ra te nuu manu-reva purutia ma te tuutuu ore i ta'na
mau tupitaraa i nia i te oire pû ra o Varsovie, rave rahi te mau fare i paparani e rave rahi hoi te mau taata i pohe, ua pohe e 27 manu-reva purutia i
i te Polone, e 8 to te Polone i pohe.
Te paruru ra o Polone ia'na ma te itoito rahi, e pau rahi boi to te Purutia
í reira.
Ua tupitahia e te Purutia te hoê pahi peretane faauta horopatete, o tei tere
tía atu i te fenua marite no te faahoiraa i te mau ;Marite, i roto taua _mau

�Marite ra 100 ia mau potii api, ua riro te tupitaraahia o teie nei pahi ei faaaehuehuraa i te mau huitaata márite.
Te faaite atoa ra hoi te Peretane e, rave rahi te mau pahi purutia tei faatomohia e ana e aore ra tei haruhia mai. Te faaite atoa mai ra hoi ratou e,
te tapapa haere nei ratou i te mau pahi hopu purutia, ria roto ia Atelanetita,
eita ra rotou e faaite i te mau ohipa e tupu ra, o te iteahia e aore ra o te faaroohia e te enemi.
Rave rahi te mau pahi purutia e tare ra na tua, i te faaroo taueraa i teie
parau peapea no te tama'i, ua horo tapuni ana'e atu ra i roto i te mau fenua
tama'i ore.
Ua maurere atu te mau manu-reva na nia We ia Eremani, e ua taora atu
i te rahi tane parau na roto i te mau oire no te fenua purutia, i roto i taua
mau parau ra, te faaite atu ra ia te Hau amui e, eita matou e aro atu i te
huiraatira purutia, o Hitler ra' ta matou e aro e ta'na faatereraa.
Te faaite atoa mai ra hoi te Peretane, ua tae roa atoa atu te tahi nuu manu
reva purutia ì Peretane, na roto ra i te puai o te mau pupuhi fenua pupuhi
manu-reva, ua horo e anae atu ra mai te ore roa i faaino i te oire.
Aita roa We e hamaniinoraa na te manu-reva i faaitehia mai, alta i I+'arani
e aita hoi i Peretane, area ra ua faaineine noa to reira, ua faahaerehia i rapae
i te mau oire rarahi, te vahine e te tamarii, ua hopoi-é-hia atu ratou i roto i
te mau mataeinaa, e ua faanahonahohia hoi te hoê mau faaearaa no ratou i
reira.
Ua hamani-atoa-hia i teie nei i roto i te oire ra o Paris Le hoê mau faaearaa
peto tima-roa-hia, o te nehenehe ia farii e 4.000.000 taata.
Paris: I te 6 no Tetepa: Parau faaite no teie poipoi: mau vahi rü api tei
roaa mai i nanahi i te ahiahi e i te pô.
Peretane: Piha toroa faaiteraa parau: Mea manuia roa te mau ohipa no te
pae nuu moana, e no reira te faaitehia mai ra e pae pahi purutia tei faariro
ia ratou ei pahi tama'i tei tupitahia i roto i te moana Atelanetita, i roto i taua
mau tupitaraa ra, ua faaorahia te mau taata, rave rahi atoa hoi to te Peretane mau pahi hootaoa i faatomohia e te mau pahi hopu purutia, na roto i
tupitaraa, e ua faatomo-atoa-hia hoi taua mau pahi hopu purutia ra e te mau
manna tama'i peretane.
E mea tia atoa ia tiaturihia e, te haere noa ra i te manuia rahi roa te mau
faaûraa a te mau manna tama'i no te " Royal Air Force " i te mau manua
tama'i purutia.
Varsovie: Te faaite mai ra te faatereraa Hau polone e, e faaûraa rahi tei
tupu ì te pae Plonsk e i Ciechanov, te tapea Ulna maite ra to tatou mau
nuu i te pae, Apatoa-Tooâ-o-te-ra i to ratou rani i mua i te puai rahi taaê no
te enemi ra; ua pohe ia tatou 14 manu-reva enemi e 6 to tatou i moe, te faaa_
tea ra i rapae i te oire no Varsovie o te faatereraa Hau e te mau taata putaputa, ua oti roa ia i teie nei.
Te faaite atoa mai ra te yea e, e 30 manu-reva polone tei maurere atu i
purutia e ua tupita . atu i te oire ra o Berlin ; i te 5 no Tetepa, i te taperaa

�14

TOREÁ

mahana, ua maurere mai te hoê nuu manu-reva enemi, e 70 ratou rahiraa e
e mau manu taora tupita, e ua taora atu i te mau tupita paura taero e te
mau tupita auahi haapaapaa, ua paapaa roa te tahi vahi, 15 taata i pohe roa
e rave rahi tei pope noa, e te hoê tupita ra, ua tano atu ia i nia i te hoê
pupu tamarii; e 7 manu-reva purutia i pepe e ua mairi i raro, te imihia nei
te 8 tei topa tia atu i roto i te uru-raau.

TE MAU PARA U API NO TE FEÁV UA NEI
Ua rave te faatereraa Hau o te fenua nei i te hoê mau vahi e au ia paruruhia e ia faahereherehia.
Eita roa e faatiahia i te hoo mai, mai te parau faatia ore na te flau i te
mea e ama ia tutuihia.
Ua rave-atoa-hia te tahi mau ture no te opaniraa i te faanuuraa i te hoo
o te ma i nia, e no te faatahunaraa.
Tae noa'tu i te faaatea-ê-raa i rapaeau i te oire mai te peu e, e tupu noa'tu
te hoê topitaraa, ua oti atoa te reira i te faataahia. Ua tatuhaa haerehia o
Papeete nei, na te mau faehau no te tama'i rabi i oti a`enei e faatere i taua
ohipa ra.
Ua farii .te huiraatira i te mau vahi atoa i faataahia ra ta'na i he ei maitai
no'na e ua tiaturi hoi i te faatereraa hau o te fenua nei. Ia haamanaohia e
eita paha tatou e haapeapeahia e te tamai mai te matahiti 1914 i oti a`enei.
E ua itebia hoi e, aita roa'tu e manua purutia i roto i te Patitifa, e mea papa
ihoa ia e, eita e haerehia mai i ô tatou nei.
Tora ra e mito i te mau mea atoa, e no reira te mau vahi atoa i mitohia
ra, tapao faaite ia e, ua maramarama te Han i te ohipa ta'na e rave ra.
Te ravehia nei te mau ohipa no te nraitiraa faehau, na nia i te mau nanairaa e na roto i te titiaifaro maitai roa.
E mea etaeta roa te tune no te mau taata e parau i te mau haavare no te
tamaq.
E hi‘opoahia te mau taata atoa no te mau Hau êê, e te mau purutia ra, tei
raro a`e ia ratou i te faatereraa a te ture.
Te parau faahouhia atu nei outou e, a tiaturi i nia i to outou ra mau raatira e i nia ia Farani.
s

Ua putuputu te mau mero no te Apooraa haamaitai farina i ta ratou putuputuraa i matarohia ra e ua fariihia hoi e taua apooraa ra te mau anima i
anihia mai e te Hau.
Na roto i teie nei mau peapea no te tama`i, aita talla apooraa ì farii i te mau
aniraa o te riro ei tau maroraa, ia ore te Tavana Rabi ia fifi i ta'na ra mau
ohipa.
I roto i taua mau faataaraa i ravehia ra, na faataa-atoa-hia ia te parau no
te faanuuraa i te moni poromu i nia i te 150 fara.ne, e nehenehe noa ra i te
mau taata aufau moni poromu i te haapee i te 100 farane rra nia i te ohipa.
I ravehia ai teie nei ture maori ra ia e; no te tautururaa atu i te mau ohipa
rarahi e au ia ravehia ra.
Teie nei tauturu iti e anihia'tu nei i te huiraatira eita ia e taiohia i pihai
iho i te mau hopoia rabi e amohia nei e te flau i roto i teie nei taime peapea rahi.
A farii tatou tataitahi i teie nei hopoia ma te tahitohito ore,

�Lafayette
!%in aare111:x te hcê vahine Imita;nía te pua ahu, ta%i;.t:rt e
¢¢liiiat)Ì~a.~.t i te

E 200 farane te avaóe
Te maa e te fare faaearaa, hoe mcthaºia Caaearaa i te, hepetoma.

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana -eia e nlaha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tueitiraa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )
Ua ite mau â hoi o Ali-Baba ì teie nei taata i roto i te faapuhaparaa o te nanaeia, e ua faaroo hoi i to'na reo, aita ra o AliBaba e taa faahou nei i teienei i to'na ra huru na roto i to'na
faahurueraa ia'na, ma te faariro atu hoi ia'na ei taata boo hinu.
Inaba ua pahono atu ra o Ali Baba i ta'na aniraa, mai te parau
atu e, haere mai i te fare nei, faaaratai mai ta oe maa niuru i
rota i te aua nei.
tia faanahonahohia atu ra i taua taime ra te hoê vahi, ei vairaa no Lana mau niuru ra.
I taua taime a toa iho ra, ua pii atu ra o Ali-Baba i te ha tavivi
i to'na, mai te parau atu e, ia tatarahia te mau hopoia i nia i
te mau niuru, e ia tuuhia atu hoi •taua mau niuru ra i roto i
te fare vairaa puaahorofenua, e a boroa atoa atu i te paere e te
matie rnaro no te faaamu ia ratou. E ua haere atoa atu ra oia
i roto i te fare tutu, no te parauraa atu ia lVtorotihani e, ia faanahonaho-atoa-hia te tarnaaraa na te ratere o tel tae mai i to'na
ra utuafare, e ia faanahonaho-atoa-hia hoi te hoê piha taotoraa
no taua ratere ra.
E na roto i to Ali-Baba farii poupou rnaitairaa i taua ratere
nei. o Lei tae mai i to'na ra utuafare, na haere roa atura oia i
rapae i pihaiiho i taua raatira nanaeia nei, mai te fiai atu i te
otiraa o ta'na ohipa, e apee mai ai ia'na i rotõ i te fare, e ia oti
roa te mau niuru i te tataratarahia e ia oti hoi te mau faarií
hinu i te faanahonahohia, ua aratai mai ra o Ali-Baba i te raatira nanaeia nei i roto i te piha fariiraa. e na parau atura o AliBaba e, ei te fare nei tara taoto ai, ua faanahonaho vau i te hoê
piha taotoraa no oe, aita teie nei nanaeia i farii oioi i teie nei
aniraa, te hinaaro nei ihoa oia e, e i rapae ata oia e taoto ai, ia
ohie noa oia i te rave i ta'na ra mau opuaraa, e no te rahi o
te maro a Ali-Baba, inaha te faatia nei oia.
Ua tau'a parau noa'tura teie nei nanaeia raua o Ali-Baba, e

taea-noa-hia atu i te taime i ama mai ai te maa, ua tau`a parau

�16

T

0REA

noa raua no te tahi ohipa e no te tahi ohipa, e taea-noa-hia atu
i te taime paiaraa o raua nei.
Ia pain teie nei nanaeia, un parau atu ra o Ali-Baba i nia ia'na
e, e te mau mea atoa ta oe e hinaaro i roto i te tare nei, a ani
noa mai eiaha roa oe e taia noa a`e.
Ua titi`a atura raua toopiti atoa i nia, na parau atura te raatira o te nanaeia nei e, e haere rü au i rapae e hi`ohi'o rii atu
i ta`u mau niuru e hoi mai ai, o Ali-Baba ra, haere tia'tura ïa
i te faretutu no te paraparau atu ia Morotihani.
E ia oti ta'na mau parau i nia ia Morotihani, no te parau poroiraa atu e, ia aupuru maitaihia teie nei ratere iti, hi`o maitai atu
eiaha oia ia ere i te hoê a`e mea.
E ua paroi atoa atura hoi i nia ia Morotihani e, ananahi i te
marehurehu roa e haere au i roto i te anavai e hopu i te vai,
faanehenehe mai oe i toû ahu hopuraa pape, e a horoa atu ia
Apatara ra, te tahi atu ia tavini i to'na. E o oe ra e tunu ia oe
i te hoê tihopu maitai roa naû no toû hoiraa mai na te vai mai.
E ia hope páuroa teienei mau poroirad i te poroihia atu e ana i
nia ia Morotihani, inaha ua haere atura oia e taoto.
Area i te raatira o te mau nanaeia, o tei parau e, e haere oia
e hi`o i te mau niuru, ua haere roa ata ia e hi`o i to'na mau
taata, e ma te poroi atoa atu hoi ia ratou i ta'na ra mau poroiraa hopea, mai nia mai i te taata matamua e tae roa atu i te
tanta hopea, e ma te parau atu e:
ft.ia taora anaê mai au i te ofafai rii nainai na roto mai i toû
ra piha. tei reira ia vau te taotoraa. i te reira iho taime, e vahi
outou i te mau auaha o te faarii hinu, mai te auaha mai e raro
roa, e a haere ana`e mai ai i rapaeau i le faarii, e i te reira
atoa iho taime, tei pihaiiho ia vau ia outou no te raveraa i ta
tatou ohipa.
Teie nei mau tipi ta'na i faahiti aenei, e mau tipi oeoe ana`e
ia e te oi maitai, o tei faaineinehia no taua ohipa ra.
E ia oti ta'na ra mau parau atoa i nia i to'na ra mau taata,
ua hoi maim oia i te fare, e i te uputa no te faretutu ua parau atura ía Morotihani, e faaarataí ia'na í roto i to'na ra piha
taotoraa, na rave maira o Morotihani i te mori e ua aratai atura
i teienei nanaeia i roto i to'na ra piha, e ia tae raua í reira, na
ani atura o Morotihani i teienei tanta e, alta anei ta'na e mea
rii e hinaaro. No to'na hinaaro ia ore roa ta'na ra opuaraa ia
iteahia, on tupohe oioi noa atura i to'na mori i te tahi maa taime
iti i muri a•e, e a taoto atu ai, i te taotoraa o teienei nanaeia,
ua taoto noa oia e to'na atoa ra ahu i nia iho ia'na, no to'na hinaaro
ia vitiviti noa oia no te taime e rave ai oia i ta'na ra ohipa .o.
d tai`o mai ia i te vea i mua 42e2 2 te tuC'btiraa o teie nei aarnu.
,-

IMPRUMIERIE ELIE F. JUVENT1N — RUE Du COMMANDANT DE8TREMAU

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
    <file fileId="1141" order="28">
      <src>http://bibnum.upf.pf/files/original/be35862a1b6a17310d9ce15b465797dc.pdf</src>
      <authentication>e074ffb3e76c339797e9528d2f036123</authentication>
      <elementSetContainer>
        <elementSet elementSetId="4">
          <name>PDF Text</name>
          <description/>
          <elementContainer>
            <element elementId="55">
              <name>Text</name>
              <description/>
              <elementTextContainer>
                <elementText elementTextId="29496">
                  <text>MOM
fiIHI 29.

ATOPA 1939

ATAHITI TORD

,

TOR EA
00 I TE MATAHITI HOÊ:
E

2

E MANA TARA —

E

FARANE I TE VEA

mea aufau na mua,.
HOE.

JEAN-BAPTISTE TRACQUI, Directeur-Gérant

Parau Faaite:

Je ani atu nei te mono-faufaa o Miti F. Hervé, e ia aufau
ia oioi mai te mau taata atoa o tei ohipa e o Miti F. Hervé
te mau tarahu atoa na ratou ra, e no te mau ohipa hoi i
avehia e ana ra, eiaha outou ia ô i roto i te tahi mau fifi
e peapea rahi ai outou.
Te na mua roa atu nei o Mme Vve Hervé i te haamauruuru
a outou, o te mau taata mana `o maitai atoa o tei hinaaro
loi mai i taua mau tarahu ra.
iha Ohipa a te Torea
Te faaite atu nei te taata ra o Tr
mono no te taata ra o Miti Francois Hervé,`
e farii oia ma te poupou rahi i te mau ohipa atoa a te
maohi e tuu mai i roto i to'na rima, te mau maohi o tei
naaro i te hapono mai i ta ratou ra puha ia'na nei
Papeete nei, e farii-maitai-hia atu la, e hoohia
roto i te hoopateraa i mua i te mau hootaoa no Pap
ia roaa te pene maitai roa a `e. E hapono atoa atu o Tra
&amp; Fils i te mau taoa atoa ta ratou e ani mai ia'na nei,
faahoi atoa atu ai i ta ratou faufaa moni i toe, ia oti i te i
o
hia te mau haamauaraa

�TÕREA

haapao atoa o Tracqui óc Fils i te ohipa hooraa fenua:
ooraa'tu e te hooraa mai, te horoaraa i te moni tarahu
na nia i te phi hipotate, te papairaa i te mau parau faaau,
te imiraa i te mau parau faturaa fenua, te mau párau fanauraa e te poheraa e tae noa'tu i te raveraa i te ohipa monoraa faufaa.
Haere anae mai, e i reira ia Outou e ite ai e eme L afaro
mau ta'na ra mau öhipa atoa e rave na outou.
Te Pape " GAZ®R „

s-

Te "Gazor" e rito ïa o tei iritihìa mai no roto mai i te mau hum maa tupu
atoa o te fenua nei, o tei anoihia i te tihota, te pape e te gaz. Te hoe teie
pape o tei hau atu i te maitai no outou e to te Tuamotu na, no te haamaharaa i to outou hiaai maa tahiti, aita hoê topata ava taero i anoihia i roto i
teie nei pape GAZOR. E hoohia te GAZOR e 30 farane i te tatini hoê, e 6 farane i te hoo mohina, ia faahoi-mai outou i te mau mohina. e faahoi faahouhia'tu te na moni e 6 farane no te tatini mohina pau.
A tamata e homa i te inu i teie nei pape "GAZOR ", tena i nia i te mau
pahi hootaoa atoa, e aita râ, poroi-roa-mai i Papeete nei, i te piha-ohiparaa
a te Torea. Ia tamata outou, eita e fiu faahou. -- -

TE MAU PARAU API NO TE AO NE£
A tahi ava`e i teienei, mai te mahana i tupu mai ai te tama`i i rotopu
ia Farani, Peretane i nia ia Purutia, o tei haere atu e haru mai i te fenua
Polone na roto i te puai e ma te tuu atu i to'na atoa ra mau puai taatoa
I reira no te haamou oioiraa atu i taua Hau ra, e a fariu mai ai i muri
a`e i nia ia tatou. Ua paruru itoito maitai atu o Poione ia'na i mua i taua
enemi ra, pinepine hoi oia te upootia i roto i ta'na ra mau faaûraa e roaa
atoa mai hoi ia'na te mau mauauri e te hoê pae rahi no te mau moihaa
tamai, ua au atoa hoi to'na itoito i te aroraa na roto i te reva e i nia i
te fenua atoa ra, rave rahi atoa hoi te mau manu-reva enemi tei pohe ia
ana. Teie ra hoi te vahi peapea oia hoi e, i te pae hopea nei, ua tuu rii
rii noa'tu oia ia'na i roto i te rima no te puai rahi o te enemi ra, o tei
hau atu i te rahi e te puai, e o tei ore roa hoi te ferurifaa ora o te taata
i&gt;roto ia ratou, ua tupita noa i te mau oire tiamâ, i te mau fare faaherehereraa tamarii e to te mau ruau e te mau fare ma`i, te mau manu-reva hoi,
ua pupuhi haere noa ia i te mau feia faaapu tataitahi i roto i ta ratou ra
mau faaapu.
Ua rave atoa te Purutia i te mau taime taniuniuraa a te niuniu no roto
i te offre pû ra o Varsovie, mai te poro i te mau parau haavare, no te
tamataraa i te haaparuparu i te mana`o Q te huiraatira Polone.

�TOREA
Ua aro te Polone ma te puai rahi taa ore, no te tapearaa, ma te patiti
roa'atu i nia i te repo fenua i taua enemi ra, ma te rave faahou mai hoi
i te mau oire i riro ra. Noa'tu â ra taua itoito rahi faito ore no'na ra, eita
atura ta teie nei nuu Polone e nehenehe faahou e tapea i te pae hopea
nei, ua otohe mai ra ratou i muri, I mua i taua puai rain o te enemi ra,
rave rahi atura te mau oire o tei mahere atu i roto i te rima o te enemi
e te oire pû hoi o Varsovie, o ta Purutia ia i faarahi roa i te faehau mai
te hi`o ore i te rahiraa taata e pohe, te vahi te reira i puai roa ai te aroraa,
e pau rahi hoi to te enemi i reira. Ua tupita-noa hia o Varsovie e te enemi
i te mau mahana atoa ra, ma te tupita atoa atu i te topita faaura ra, no
te faainoraa i te oire o tel ore i hinaaro i te farii atu ia ratou, ua riro te
tahi pae rahi o te mau oire i Polone mai te aha ra te huru i teie nei.
I te 17 no Tetepa, ua hitimaue roa to te ao atoa nei i te faarooraa e,
ua tomo atoa te nuu Rutia i roto i te fenua Polone, e ua faaû atu i te
nuu Polone. Alta te Tonitara rahi Polone i Rutia (Moscou) i farii i te parau
a te Hau Rutia, o tei haapapu atu ia'na i te tia mau no to'na tomoraa i roto
i te fenua Polone.
I reira ihora ua rahi roa atu â to te Polone atiraa, tei roto oia i taua
taime ra i te hoê faahohoni auri paari maltai a te hoê tau na enemi puai
hau ê, e inaha ua faaea oia i te tama`i, no te hi`oraa e e rahi roa te taata
e polie. Ua reva atura i reira te faatere Hau Polone i Rumania e i muri
atu ua haere roa atura i Paris, te haamauraa i ta'na ra faatereraa, mai te
tamau noa atu â oia i te aro atu (no te mea aita o Polone e hinaaro i te
ore roa to'na fenua). E tuhaa rahi to te fenua Polone i mahere í te Rutia, e

ua haere noa to'na nuu e tae noa'tura i te farereiraa atu i te nuu Purutia,
Te oire pû ra o Varsovie, o tei paruru etaeta maltai ia'na, e o lei pupuhinoa-hia e te• mau pupuhi fenua rarahi, e tau tauatini taata hoi tel pohe I
rotopu i te mau huiraatira tivira, e 4 fare pureraa rarahi, e e 3 hoi farema'i
o tel î roa ana`e i te mau taata putaputa, o tel haamou-roa-hia e te enemi,
te mau fare hoi e tae noa'tu i te fare rarahi o te Flau, ua faaìno ana`e
atoahia ia, te mau auri pape ua vavahihia, ei ravea na ratou ia ore ia nehenehe i te tupohe i te auahi, na roto hoi i te itiraa o te maa e te ofai pupuhi,
o te tumu mau ia, i te 29 no Tetepa, i ani ai te Polone i te Hau no na
hora e 24, no te faatitiaifaroraa i ta raua ohipa.
Ua faatia te faatereraa Hau Purutia, i te mau raatira tapao rarahi, no
Polone, o lei aro ma te itoito rahi e te tuutuu-ore, i te hoê vahi tapearaa
maru no ratou, mai te faatia atoa e ia vaihohia ta ratou mau 'We no te
vaihoraa i nia ia ratou te hanahana, e mai te tuu atu i te mau tapao anaana e te mau faehau ia hoi atu i to ratou ra mau utuafare. Ua patoi etaeta hoi te Tonitara Rahi Polone i Peretane i te faaotiraa i faaotihia e Rutia
e e Purutia, no te faaotiraa i te parau no te opereraa i te fenua Polone,

�4

TOREA

te faariro nei oia i taua faaotiraa o lei
Te faaite nei te Hau Polone e, e
e te faufaa ore.
ravehia e raua ra, na roto i te puai, mai te aore
te Purutia i pohe i nia i
Ua naeâhia e 50 e aore ra e 60.000 taata to
te fenua Polone.
i to'na repo fenua, te na
I te taime te paruru etaeta maitai ra te Polone
raua
pae.
to
reira atoa ra o Farani e o Peretane i
Tetepa i te poipoi e : ua haaTe faaite mai ra te parau api no te 4 no
i te reva, i nia i te fenua, i
roto
mata te mau puai atoa i teienei, mai to
raro i te moana.
roto i te moana e tae noa atu i to
Daladier, na roto i te ratio
Te faaite mai ra to tatou Faaterehau Rahi o
mai te I atu no Tetepa
e: e te mau huiraatira farani e, te vahine e te tane,
na roto i te tomo êiaua riro te fenua Polone ei faatitiraa, ei haaviraa,
i vi noa a`e
noa-raa-hia o taua ferma ra e Purutia, alta ra te nuu Polone
i te haamou oioi noa ia Polone no te
i taua enemi ra, o tel hinaaro
na nia ia Europa ropu e i muri
faaohieraa i te hohoraraa i to'na mana
tatou e a faariro atoa atu ai ia farani ei
aera, a hurl tia mai ai i nia ia
no te haamouraa i teie nei faatereraa tíaore.
titi. Te aro nei tatou i teie nei
nei
fenua, to tatou mau tiahapa e to tatou
e no te parururaa i to tatou
reira e riro mau
tiamaraa. Ta farani e titau nei maori ra o te tia ia, e no
â ia'na te re rahi. Iaora Farani.
te re ia Farani, eita e ore. Tei pihai iho
Oia mau ihoa, e riro mau â
e te aro nei ma te puai rahi e ma te tuu atoa mai i
o Peretane ia tatou,
rahi, oia hoi te mau faufaa a to'na ra maw
te mau faufaa a to'na ra Hau
Canada hoi ua ô atoa oia i
faatereraa, te faufaa no te pae taata. Te fenua
i te fenua Aferita no Apatoa, tae noa atu
roto i teie tama`i, e tae noa'tu
Na roto hoi i ta'na faatitiaihoi i te fenua Oteralia e te fenua Rutirani.
peapea rarahi atoa i te fenua
faroraa e te Tapone, inaha ua hau ia te mau
to'na atoa ra
Tinito, e nehenehe atura ia'na i teie nei, ia tuu paatoa mai i
te
arairaa
atu
ia'na i ta'na
no
ia
Purutia,
i
nia
te moana
mau puai no nia i
mau faautaraa maa.
nei, eita roa te hoê a`e pahi purutia e hinaaro i te faaite i to'na
I taie
mau miti atoa o te ao nei, e te faaite atoa mai ra hoi
reva na roto i te
tia'i maitai-roa-hia te tereraa o te mau pahi hoo-tao'a o
te radio e, e mea
i te miti Metiterane, o tel apee maitehia e te mau mate hau amui i roto
manu-reva hoi. E rave rahi te mau pahi purutia tei
nua tama`i e te mau
te taoa o tel naeaehia i te tahi mau rahiraa mirioni farane,
ï roa anae i
o tapuni tu
i ra, a
tei haruhia mai e tatou,
faaea haua noaaP arauomaue
tei
or
no te mau hfenua uo
a
m u ava tipaeraa pahi
mau pahi peretane tel tupitahia e te mau pahi
e rave rahi atoa hoi te
mau pahi farani e tae noa'toa'tu i te matt
hoPu purutia, tae noa'tu i te

�TOR.EA

5

pahi Suete, area râ e rave rahi te mau pahi hopu purutia i faatomohia
e e mea papu e e rave rahi atu â te tupitahia.
1 muri a`e i to te mau nuu farani tiahaparaa i roto i te otia no te fenua
purutia, i te pae no te Hitia-o-te-Râ i Moselle, te haamataraa 'fa i te haere
tuuraa
i mua i roto i te fenua purutia, e mai te haapao maitai râ i te mau
otia
area
avae na roto i taua mau fenua enemi ra, no te mea i roto i te
ohipa
mau
i
te
fenua purutia e te reni Siegfried, ua rahi te tupita, ua î anae ia
haapohe taata e te mau herepata e rave rahi te hure, mai teie: te mau
ofaaraa ofai tupita haaparari, e tei te vahi atea roa te haamauraahia te
mau faaamaraa, te mau apoo faaearaa haavare, te mau paura haaparari, te
mau niuniu taratara, e tae noa'tu i te mau huru ravea e rave rahi, ia ite
papu maltai atoa tatou i te vairaa no te reni Siegfrid, (te pâ purutia ), ua tiro
teie nei tama'i e ravehia nei i nia i te tahua aroraa no Europa ei tama`i
mau, ma te pâ pae piti, ua faaineine te enemi ì ta'na mau ravea puai no te
parururaa ia'na i nia i te hoê reni o tel naeaehia i te 20 kirometera te
hohonu i muri, e mata ana tatou na mua roa i te hiopoa maltai i te tino fenua,
hou a`e a feruri atu ai i te rave i te hoê faaûraa.

Te pereoo taataahi e te pereoo uira "PEUGEOT"
Te pereoo taataahi " Peugeot ", o te mau pereoo Ia o tei hau a`e i te maltai
tia te
i te mau pereoo farani atoa. Ia hoo outou i te pereoo " Peugeot ", emama,
reira i te vairaa e a tau noa'tu. Ia hoo râ outou i te mau pereoo hoo
e moni hue Ia ta outou, eita roa e maoro ua ino, e au atura Ia i te hoê maa
tapû rahi auri faufaa-ore.
Te pereoo uira " Peugeot ", tel te fenua farani ïa te hamaniraa-hia, te
hoê teie mau pereoo o tei hau i te maitai e te tano maitai hoi no to outou
na mau fenua rii ei faauta horopatete e aore ra ei faauta puha. Ia hoe outou
te pereoo uira ( Camionnette ) " Peugeot ", e mauruuru maitai outou i te i
reira haamauaraa moni, no to'na paari e te iti hoi o to'na mau haamauaraa.
A poroi ana`e mai i to outou mau pereoo taataahi e to outou mau
pereoo uira ( camionnettes) i Papeete nei ia Mr René Solari, mono i te fare
" Peugeot " e aore ra i te Piha ohiparaa a te "TOREA" i Papeete nei.
E rave rahi ta purutia mau tamataraa i te faaû na te mau vahi atoa i nia
i te tahua aroraa, afta roa te hoê ae o taua mau faaîiraa na'na ra i manuia,
mau
e ua haere noa te nuu farani i mua, e mai te haapaari puai atoa i te
i
nia
i
e
Purutia
i
te
tama'i
vahi o tei roca mai ia'na ra. E mea tia ia rave o
ia
Poi
nia
rave
peu
tama'i
ta'na
i
teie nei tahua tama'iraa taae, i te mau
lone, no te mea e ore roa te nuu farani e farara noa a`e i muai taua puai no'na ra.
te faahanaI roto i te hoê paraparauraa na Daladier na roto i te radio,
hana ra oia i te paari rahi taaê a to tatou mau faatereraa, o tel ite,
roto i te mau tamataraa, i te paruru puai atu i mua i taua faaûraa itea-oreo to tatou
hin ra e te pohe rahi. Ua faahiahia atoa oia i te hau e te itoito
e ia
Farani
.
;
te
paruru
ra mau faehau, o tei ite e, e te aro ra ratou no
ia Farani,
Europa. Te tumu hei a e roaa mai ai te

�TÜREA

6

manuE itoito rahi to te manu-reva farani e peretane. Ua tupita te mau
tei
horo
o
manua
tama`i
purutia
reva peretane ma te manuia rahi i te mau
te
mau
ia
ratou
ua
papu
maitai
atu
hoi
tapuni atu i roto i te ooa no Kiel, e
vahi
i
tomau
i
te
mau
rahi
faxino
toparaa o te mau tupita haaparari, o tei
roa
i
te
hoê
rupehu
rahi,
ua
faahaehaa
pahia e te toropi, ua na roto hoi -ratou
i
nia
metera
30
e
e
i
te
tahi
taime
au
ihora taua mau manu-reva ra, mai te
a`e i taua mau manuâ ra.
Te fare rahi hamaniraa manu-reva no purutia, ua tupita faaino-roa-atoa-hia
la e taua mau manu-reva ra, noa'tu te mau pupuhiraa a te enemi, aita roa
ratou i vi e ua hoi paatoa ange mai.
Te faaite mai nei te parau hopea roa e: e mai te haamataraa mai â te ta=
ma'i e 8 noa iho manu-reva farani i pohe i te enemi, area i to te purutia ra
e 24 ia, to tatou hoi mau manu-reva nenei hohoa te maurere noa ra ia na nia
i te reni purutia no te hiopoa haere, area i to te purutia ra, aita roa ia e tae
te
mai na nia i to tatou mau reni, o te tapao faaite papu ia, i te aravihi o
te
o
te
nuu
manu-reva
peretane
i
nia
i
te
manu-reva
nun manu-reva farani e
parau
mau
tatou,
inaha
hoi
te
fanroohia
nei
te
enemi. E riro ihoa te rê ia
aniraa hau na purutia. Teie ra hoi, aita o Farani raua o Peretane, o tei tahoê
maitai te manao, e hinaaro i te hau e teie faatereraa Hau a Hitler, te hi'o
ra raua i mua roa, i te haamou roa i taua faatereraa teoteo e te teitei ra a
te flau a Hitler.

TE FARE RAAU A TAIH1A
oia hoi

H. JACQUIEß
I

uta noa a`e i te mau uahu,

Papeete -- Téléphone 98
i te poro poromu

Petite

Pologne

Te vai nei ì taua fare-raau a Taihia ra, te mau raau maitai roa, oia hoi:

pommade Mysca
Raau faahiahia mau teie no te ma`i maero e no te mau huru
ma`i atoa no te iri o te taata, e raau parai teie.

Lobelyne Çharron
Raau maitai mau teie no te ma`i huti, oia hoi: te aho pau,
rave rabi te taata o tei ora roa i teie raau.

�TOR EA
Mari te :

Te parauhia nei e te aveia nei o Roosevelt i ta'na ra polititaraa i nia i te
mana‘o e, eiaha roa'tu o Marite ia ô i roto i te ra tama'i no Europa, e turu
mai
râ oia na roto i te faaitoito atu i te na hau amui o Peretane e o Farani,
i
roto
ra
hoi
te faaea noa ra oia, ma te faaô ore ia'na i roto i te tamai. I
te parauraa a Roosevelt no nia i te hamani ino-roa-raahia o Polone, te faaite
ra oia mai te haapapu, e o Elemani ihoa te fenua imi hara e te nehenehe
ia faautua no te hinaaro i te tama'i, na nia i ta'na mau ravea o te ore roa
e tia i teie tau maramarama.
Ua tuu iho ra te mau Faatere-Hau no te fenua Marite i te hoê poroiraa rahi
i ta'na mau fare hamaniraa moihaa tama'i, mai te au i te na moni ra 60 milioni
tara marite no te hamani i te mau manu-reva tapapa, te mau manu-reva faauta toropi e te mau manu-reva no te haere e hiopo`a e te rave te hohoa,
te taa nei ia, e te hinaaro ra o Marite e ia vai ineine noa oia no te mau taime
atoa, e no te faaô roa atoa ia'na i roto i te tama°i, mai te peu e aita'tu e ravea.
Noa'tu â te tama°i, -te faaite ra o Farani e e faaô â oia i te fenua i roto
i te hi‘opoaraa e faatupuhia no te matahiti 1940 i New York ( Marite), te tahi
ia faaite e te papu ra ia'na i te tapea i te re no teie tamai, e e vai noa â ia
i rotopu i Farani raua o Marite te purumu papu taatiraa ia raua na te miti.
Ia hi•o o Marite i te ohipa i oti ia Purutia e o Rutia, mai te faaite e, e e
tano i te mau Hau atoa i teie nei i te faatia e ua faataa raua i te fenua ra
o Polone, ta te tahi e ta te tahi, e ia haamanahia te reira ia au mai ta raua
i faaoti, ua faaore roa la ia Polone, ua- feruri ia te rahiraa o te Marite i taua
vahi ra e te mana`o ra ratou e te vai fatata nei paha ia te taime e tae roa
mai ai i to ratou pae fenua teie nei huru mana`o o taua mau taata mana`o
haru fenua no Europa ra. ta upootia i Europa e hinaaro atoa la ia upootia
i te mau fenua marite i raro e i nia i Canada, e i te reira taime ra hoê noa
iho ra ia taahiraa avae no te upootia i nia ia Marite ( U. S. A.), e tano roa
la e mai teie nei, ia ferurihia e te reni Maginot farani, o te otia la e au ia
Marite i te farii na mua a`e o te hamani oia i te hoê rani Maginot marite, eere
anei la e teie mau mana'o e nehenehe Ia ia parau e te haere atura i te rahi
o te taata marite i nia i te manaco e e rave i te moihaa tama'i no te haere
e aro i pihaiiho i te Farani, mai te afai mai i to'na ra puai rahi e ta'na ra
mau faufaa rahi pau ore i nia i to'na ra fenua.

A puhipuhi ana`ei te Avaava
GG

jj ((~~ ~~
~~
~ , l~!l~l ALE&gt;&gt;

Te avaava oviri o tei hau i te maitai e te boo-mama, o te hoohia
i Papeete nei 1 fr. 10 i te puohu hoê, ía rave oe hoê afata ( 20 puohu
i roto) tei roto te hoê mau taoa rü haamauruuru : tipi ofati e
aore ra e tahere arapoa poepoe.

�S

TOR EA

I te fenua Italia
Ua faaea tiama noa o Italia e tae roa mai i teie nei ; te vai noa
ra ri te mana`o hinaaro o te mau faatere ï te aro atoa mat ia
tatou, ia mana`ohía e, ua faatae mai oia i ta'na titauraa puai i
nia ia tatou i na ava`e i mairi a'enei no te ant mai i te mau
fenua ra o: Corse, Savoie, Nice, Tunisia, Djibouti e te hoê tuhaa
rahi no te purumu hamani te Canal de Suez. Teie ra hoi, i taua
aniraa na'na ra, ua mute noa ia i mua i te patoiraa uâna a taua
mau fenua ra, o tei patoi etaeta no te hinaaro ore ia riro i te faatereraa Italia, e mai te haavahavaha roa'tu i te Itralia, e inaha
ua faaea hau noa atura i teie tau, eiaha ra hoi e hamo'e e te
vai meine noa ra o Farani no te patoi.
Ua taui roa atoa te mana`o o te taatoaraa o te mau huitaata
mahometa i te iteraa i te peu i ravehia e te Italia i nia i te Alabania, e ua piri anae mai ra i te pae o te Farani e te Peretane.
Te itehia ra i teie nei, e te ohi nei te fenua aiphití ( Egipte) i
to'na faehau no tatou, e te purumu hoi no te Canal de Suez, ua
tiai maitai-roa-hia ia, e mai te peu e, i faaô atoa mai o Italia ia'na
i roto i teie tama`i no te aro tia mai i nia ia tatou, o na taata
e 300.000 i to'na, e parahi mai ra i te fenua Etiopia, e roohia la
ratou i te ati maa ore, no te mea te nuu moana Peretane e te
Farani, o te upoo faatere ia no roto i te taatoaraa no te moana
metiterane, e nehenehe noa atura la ia raua ia tapo i te mau faautaraa moihaa tama`i e te maa. Riro atura ia taua na 3000.000
taata no'na ra ei titi e o te taparahi pohe-roa-anae-hia la e te
Etopia, ei taua taime ra e hoi ia te fenua ia ratou iho. E ere atoa
atu ai o Italia i te fenua Tripolitaine. E te tahi atoa hoi na roto
i te mau tamataraa tama`i i ravehia iho nei e te Italia i nia ia
Piémont ua haapapu mai la ia ratou e e mea ohie roa i te mau
nuu o te haere mai na Farani mai, i te tomo atu roto ia Italia,
no to ratou hi`oraa e te mau moua no te Alpes, e mea hee rii
maru noa atu ia i nia i te fenua italia, e mea fifi hoi no te haere
i nia i taua mau mona ra no te nuu italia, no te tomoraa atu i
roto i te fenua farani, te mau e`a haereraa atoa na nia i taua mau
moua teitei ra, e mea tiai maitai anaehia 'fa e te vai rahi noa
ra te mau pá, mai te faataahia ia motu roa te purumu no te mau
nuu e tamata i te aro atu, te mau otue i te pae miti, mai te
reira atoa o Nice, o tei riro ei oire tuiroo no te nehenehe rahi,
na roto i te itehia e e oire mahanahana au maitai, ua riro atoa
ia ei vahi haamauraa no taua mau pi puai rahi ra, e o tei putaratara noa mai te mau auaha pupuhi feuua, e no reira hoi eita
roa o Nice e roaa noa a`e.

�TOREA

9

Na nia a`e hoi, e fenua patore noa o Italia i roto i te miti Metiterane, ua vai tahaa noa ia i nia i taua moana ra, e to'na ra hoi
mau oire rarahi e te faahiahia, e o tei hau atu i te faufaa e te
nehenehe e mea haamauhia la i nia i taua mau otue ra e o te vai
tahaa noa ra. No te reira, e mea papu roa ia, e o Italia te fenua
e û í te ino, e oia te farii i taua mau ati taatoa ra o te tama`i,
e riro to'na fenua, e mou to'na mau oire, e mou hoi to'na mau
manua tama'i, to'na mau pahi hootaoa e haruhia mai ia e aore
ra e haapararihia. No reira e ino rahi te roaa mai ia Italia mai
te peu e pee atu oia ia Purutia, o te mea hau roa i te maitai
no'na maori ra ia, te faaea tiama noa, e aore ra i te pee mai i

to tatou pae.

"Te Pia J\ORAI"
Te pia Aorai, oia hoi te Pia api mau: i õ tatou iho nei hoi te hamani-

raahia. — Ua i roa la i te mau faaitoito e au no te tino.
Te Pia Aoral, o te mea ora mau. Ua hau to'na maitai i to te mau Pia
atoa e vai nei, e te hoo mâmâ hoi.
No to outou na oraraa maitai, a faarahi i te inu i te " Pia Aoral ", o tei
hamanihia e te Fare Pia o Tahiti; Emile MARTIN te Tatu.

I te fenua Paniora:

O teie fenua ra, o te rapaau ia i to'na ra mau oire ta'na e mana`o I teie nei,
na roto i ta'na tama'i tivira i oti a`e nei, ua ino rahi roa taua fenua nehenehe ra, o te hoê pae rahi o to'na oire ua rahi roa te ino, te mau fare rarahi
tuiroo, te mau fare pureraa rarahi, te mau aua faaearaa o te mau perepitero
e te mau paretenia, no reira te hinaaro rahi ra oia i te faaea tiama noa, te faatitiaifaro ra oia i teie nei i te taatoaraa o to'na ra fenua, e ere hoi i te ohipa nainai i te faatia faahouraa i te mau mea atoa o tei parari ino roa, te haapariraa i te mau ture api no te tahoêraa i te taatoa i nia i te mana`o hoê. To'na
ra hoi mau mana`o faatereau maitai i nia ia Purutia, te haamata ra ia i te
taui, mai te mahana ea oia i faatiti ai i te Polone.
No reira e faaea tiama noa ihoa ia o Paniora.

Fenua Porotuka (Portugal):
Ua au noa to'na tiaraa i te matahiti 1914-1918, ua faufau roa
oia i te Purutia, na nia i te mau peu oviri o ta'na i rave i nia
ia Polone e rahi roa'tu ai, i te tahoêraa atu ia Rutia, e ta'na ra
hoi rave ino roa i te fenua Polone, ua manao ihora taua fenua

�TOFtEA.

10

ra, e e piri oia I pihaiiho ia Peretane e ua na reira ihoa, tei to
tatou paeau ihoa oia, ua riro Ia ei tauturu rahi ia tatou no te pae
tama`i i nia i te miti, no te haru i te mau pahi purutia e haafatata atu i to'na ra pae fenua, ma te pupuhi, te tupita e aore
ra i te haru mai, e na nia a`e o te rahiraa taata o ta te porotuka
e nehénehe i te horoa mai i tauturu, e mauruuru roa ea ia to
tatou Hau amui. ( E fenua piri teie ia Paniora).

TAIETE ATINIAONO
( t#amaairaa

Tihota)
E to te fenua nei, haamana 'o tatou i te tauturu maitai i
teie nei Taiete, na roto i te hoo-mai i ta ratou tihota.
E mea tiâ roa ia tatou ia na reira, no te mea, te tauturu
ra teie nei Taiete i te taata no te fenua nei, mai te rave
i te hoê rahiraa taata rave ohipa e te faatupu hoi i te hoê
ohipa faahiahia i to tatou ai `a nei.
No reira ia hoo tatou i te tihota, e ami ihoa i te tihota
Atimaono; eiaha to te tahi fenua ê atu.

Avaava ovirihia "MARVELS"
Noa'tu e tei hea oe, i Papeete e aore ra i te Mataeinaa,
a ani noa'tu i te mau fare-toa i teie nei avaava ovirihia
" Marvels"; e te vahi faahiahia roa'tu ia puhipuhi oe e ô
mai te mau opuaraa maitatai i roto i to oe upuo e te mama
hoi te hoo.
Teie te huru no te tiaraa o te mau Rau rü nainai no Europa,
mai te haamatarat mai no teie tama`i.
I Peretita:
Ua faaite papu roa te Peretiteni Rahi o taua fenua ra, o Pierlot, i to'na
manao i roto i te hoê paraparauraa i roto i te Apooraa, e e faaea- tiama noa '
o Peretita i roto i teie tama`i. Te faaite atoa ra hoi te taata tiaraa teitei ra o
Max, ua faataahia e ia tuuhia'tu te utua i nia ia Elemani o tei faatupu i teie
nei peapea rahi tamati, te faaite nei o Peretita i to'na manaô aroha i te fenua
Polone, ia Farani e ia Peretane, o te paruru ra i te,tiaraa e te tiamaraa o te ao nei.

�TORE A

11

Te haere noa ra te arii e te mau faaterehau i te mau mahana atoa e hioohipa haapaariraa e
poa haere i te mau puhaparaa o te mau nuu e te mau
to'na
otia
fenua i te mau
i
nia
i
te haanahonaho maitairaa o te ravehia ra
mahana atoa.
~
te taata rabi PuO Hollane e o Danema, noa'tu â te mau parau faahiahia a
êê, ma te faamau
Hau
rutia ra o Goebbels, i mua i te mau papai yea o te
no amuri ace,
ra
a
ore
ite e : aita roa to Purutia hoê ace manao no teie nei e
i te faaino atu i te faaea tiamaraa o Hollane e o Danema. Te ara noa ra ia
puai i parururaa'tu
o taua na Hau rii nainai ra, ma te faarahi noa i to raua
te
popoi
noa
atu ia raua.
ia raua i te mahana e haavare ai o Hitler, ma

~

I te fenua Hollane:
ma te
Te faaite mai nei te aril vahine ra o Willselmine,
mau
tai`o i ta'na parau orero i nia i to'na torono, i mua i te
to'na
hepohepo
rahi
i
te
faaite
mero no te mau Faatere-Hau, mai
te
faaoeraa
ia
ohihia
e
ia
haaputui to'na tuuraa i te ture no
putuhia te mau puai taatoa o te fenua, mai to nia í te fenua e
Paysto nia i te moana, no te ta pea maiteraa i te tiamaraa o te
te
faaturai
to'na
mauruuru
rahi
Bas, e te faaite atoa ra oia i
raahia taua aniraa na'na ra, e mai te faanahonaho maitaihia te
mau ohipa atoa, mai te peapea ore.
I te fenua Suisse:
ra ua ohi'toa oia
Te faaeatiama atoa ra taua fenua iti ra, area
i te vahi haateie
nei
i
puhapa
anae
ra
i to'na mau faehau e te
to'na tiamâi
tapeara
hoi
te
ra,
e
malte
putuputuraa e te tiai
raa, aita oia e hinaaro ia rave-huna-noa-hia to'na fenua e teie
nei feia popore fenua ra o Purutia.
la i te mau
Te fenua Suede e te Norevete: Ua rave ana`e atoa
a te mau
apooraa
te
í
i
roto
peu e au no te parururaa ia ratou,
ratou
faaea
mai
i
to
Hau rii nainai no apatoerau, o tei haapapu
tiamâraa.
~
Yuto- Salavia (Yougo-Slavie).

noa ra
Ua faaite atoa te Yuto-Salavia i to'na faaea tiamaraa, ua faaineine
tamata-noa-hia'tu
i
te
faatupu
i nia
oia i to'na mau puai, no te mau peapea e
Farani
raua
o
o
i to'na ra fenua. Tei nia ra to'na tiaturi rahi i te pae afaro
te
feo
Peretane, teie ra hoi, na nia i to'na ra tiaraa i roto i te tapura hohoa
ara maitai i to'na ra tiaraa, na mua i te faaô
nua, o te faaara mai ra ia'na e e
atu oia i roto i te ohipa tama`i, e mea piri to'na otia i te hoê pae i te fenua
o Otiria.
purutia, e te tahi pae otia ra o Italia la, e i te tahi atu â hoi pae

�TOREA

Te Aamu o Ali-Baba e na Nana-eia e piaha-ahuru.
(o tei haamou-roa-hia e te hoê vahine titi)
(Te tudlii•aa teie o te aamu, i haamatahia i te Hihi 16 )

Aita o Morotihani i haamoê noa aê í te mau poroiraa a to'na
ra fatu o Ali-Baba, inaha ua faanehenehe atura oia i te ahu hopuraa pape e ua horo`a atura ía Apatara ra, o tei ore â i haere e
taoto, e ua tuu atura hoi i ta'na pani tihopu i nia i te auahi, e
i te taime mau â hoi i haamata ai taua pani tihopu na'na ra i
te pihaa, e a haamata ai oia i te taipuipu i te Ufa o te pihaa,
inaha te pohe atoaraa ihoa ia to'na mori. E alta atu ai hoi e hinu
mori faahou i roto i te utuafare, e aita hoi e mori hínu, nafea
atura ia? Te hinaaro nei hoi oia i te mori, ia nehenehe ia'na ia
taipuipu i te ûfa no te pihaa o ta'na pani tiohopu, e ua haere
atura oia e faaite í taua hepohepo no'na ra ia Apatara.
Ua parau maira o Apatara ia'na e, naô, a haere i rapae e a
rave mai maa hinu i roto i te mau faarii hinu f rapae atura.
I taua taime ra haamauruuru maitai atura o Morotihani ia Apatara no te mana`o maramarama ta'na i horo`a mai, e ia haere
o Apatara e taoto i roto i to'na piha, i pihaiiho i to Ali-Baba, ia
nehenehe ia'na ia ara atoa i te poipoi roa no te haereraa atu na
muri i to'na ra fatu i raro i te anavai, e tia atoa ae ai o Morotihani
i nia, rave ihora i te hoê faarii no te faariiraa i te hinu e ua
haere atura i rapae. E ía fatata atu oia i pihaiiho i te faarii ma ta mua, inaha te faaroo nei oia i te reo o te nanaeia, o tei tapuni
i roto i taua mau faarii ra, i te parauraa mai na roto i te hoê
reo iti nainai roa e: « Ua tae i te taime? »
Hiti maue roa a`e ra o Morotihani i to'na faarooraa i taua reo
iti nainai roa ra i te otoraa mai na roto i taua faarii ra, taa oioi noa ihora ia Morotihani e, e peu totoa teie, e riro e, i te taime
i hurihia mai aí teie nei mau faarii i raro, i reira atoa ihora to
teie nei raatira nanaeia tatararaa i te tapoi auaha o taua mau
faarii ra ia nehenehe i tale nei mau taata ia huti i te matai api.
Ua haere noa te maereraa o Morotihani i te rahiraa no taua
mau peu api ta'na e ite ra, inaha e ere atura i te hinu ta`u i
farerei i roto i teie nei mau faarii, e taata ora ra, na roto ra i
to'na manao paari e Le aravihi, taa oioi noa iho ra ia'na e, e ohipa
taaê roa teie, e ua mamu noa ihora oia i te peu ta'na i ite iho
nei, ua taa roa ia'na e, e opuaraa ino teie e opuahia nei no nia
i to'na ra fatu o Ali-Baba, e no nia atoa iho hoi ia'na, teie te

�TOREA

13

te haaohipa ta'na i imi maori ra e: o te imiraa i te ravea no
roto
ia'na
mai
i
mouraa i taua opuaraa ra; e teie te manao tei io
nai taua taime ra, maori ra e faariro ia'na mai te raatira o te
mai te
naeia, e na pahono atura i te uiraa i uíhia mai ia'na,
pahonoraa atu e : g Aita ea, maa taime iti â ».
E ua faanun atura oia i te piti o te faarii, o taua uiraa nei
ia tei uihia mai, e o taua pahonoraa ra ihoa ta'na i pahono atu,
ua na reira noa oia e tae noa'tu i te faarii hopea roa, te faarii
hopea ra o te faarii hinu mau ihoa ia,
Nat!) ihora o Morotíhani t taua taime ra e, ua hape rabi roa
hinu haavare i
tou ra fatu i te fariiraa mai i teie nei taata boo
faarii hinu, inaha ua faarii
roto í to'na ra utuafare e ta'na ra mau
te
taio
atoa i te raatira. I te
Mai ra oia e 38 taata nanaeia ma
reira iho taime ua faai atura oia i ta'na pita i te hinu o ta'na
i rave mai, mai roto mai i te faarii hopea roa ra, e ua hoi atura
mori, e ua tutui
i roto i ta'na ra faretutu, tito atura i roto i te
te
hoê
tura
rabi afai atura i
i
atura i to'na mori, rave iho ra
teie
nei
tura, ua amo
t
rapae no te faariiraa mai i te hinu, ia
nia i te auahi
it
faahou mai ra i roto i te faretutu e ua tuu atura
e ua tutahu faarahi atura i te auahi i raro a`e i teie nei tura
roto ia'na iho e,
hinu no te haapihaa oioiraa, ma te parau oia i
tei te pibaa oioiraa teie nei pani hinu, ua oti atoa ia te vahi
maoro roa inaha pihaa atura taua
i ferurihia e au. Aita hoi i
taua pani hinu
pani hinu na'na ra, í reira ra rave iho nei oia i
pihaa nei afai atura e manu haere na roto i te mau faarii hinu
haavare, o tei tuubia atu te taata i roto ra, na nia mai I te faarii
i taua
matamtia e tae roa'tu i te faarii hopea, no te haapoheraa
mau nanaeia ra.
Teie nei ohipa rahi i ravehia e Morotihani na roto i to'na
te maru e te vitìBoito e te paari, ua ravehia ia e ana na roto i
faaroo
noa
a`e i te maniaviti, mai te ore roa te hoê a`e taata i
mai ra oia
nia, e ia oti teie nei ohipa ta Morotihani, ua faahoi
i roto i te faretutu, ua
i te tura rahi o tei tunuhia i te hinu ra
tutahu,
e ua tamau noa
i
haapohe atura i te auahi rahi ta'na
i ta'na ra
te
faaama-roa-raa
atura maa auahi iti nainai noa no
E
Ali-Baba.
na
pani tihopu, ta'na i faaineine na to'na ra fatu,
i
to'na
ia oti pauroa teie nei mau ohipa i ta'na ua tupohe atura
ma te taoto ore, e
mori e na faaea noa atura i roto i te poiri
nei
raatira
nanaeia e rave.
tete
a tamoemoe noa ai i te peu ta
A tai;o mai ia i te vea i mua nei i te tuátiraa o teie nei aamai,

�4

T0RË A

Te 22 no Tetepa
I taua mahana ra, ua faatupuhia te hoê poroteraa, no te faahanahanaraa i te mahana i pupuhihia'i o Papeete nei, i te 22 no Tetepa
1914, o tei faaino roa i te hoê tuhaa rahi no te oire nei, e e piti hoi
tau na taata i pohe roa i roto i taua ati ra, aita roa'tu te reira i moe
noa ae i te mau huiraatira no Tahiti nei.
Mai te au ra e e hora 2 e te afa i haere mai ai te mau faehau i
raro ae i te faatereraa a te Raatira tapao toru o BROCHE, ma te
panai anaehia atu na nia i te roaraa no te poromu ra o Rivoli, hoê
pupu no te pupuhi taviri e tei nia ratou i te mau pereoo-uira.
Ua tae paatoa mai to Papeete, i taua mahana ra no te faahanahanaraa i taua mahana haamana`oraa ra. Na mua rii noa a`e i te
hora 3, ua haamata anae ihora te mau feia mana i te tae mai, oia
hoi : Te Tavana oire no Papeete, te Peretiteni no te fare Haavaraa,
te Auvaha Ture, te mau Haava no te fare haavaraa, te Tomitara
mutoi, te mau taata toro `a no te Hau e tae noa'tu i te mau feia
mana no te fenua nei.
I te hora 3, i'tae mai ai te Tavana Rahi; i roto i to'na ahu toro`a,
ma te apeehia oia e te Tomana no te Nuu-Moana, e ua haere rii
maite noa ihora na mua i taua mau nuu-faehau ra, no te hi`opo`a
maite atu ia ratou, o tei tuu anae i ta ratou mau pupuhi i nia i te
vahi no te aroha, no te faaturaraa atu ia raua e te aroharaa'tu hoi
i te mau taata toro`a. Te otiraa te hiopoaraa, ua porote ihora taua
mau faehau ra, ma te ieie rabi, e tae roa'tura no te panai ia ratou
i te pae atau no te poromu rahi i pihaiiho i te tii no te mau,aito i
pohepohe a`enei, ua tae e ana atura ia te mau faehau no te nuu
moana e te pupu faehau tahito e to ratou reva.
Ua hinaaro maitai to Papeete i te faatura i taua mahana ra, i haere paatoa mai ai no te faahanahanaraa i taua oro`a ra, ua rahi mau
â te taata, e ohipa rahi ta te mutoi i te panai haereraa i taua nunaa
rahi taata ra, na na hiti poromu ra ; i nia a `e, na te reva, te tere rii
maru noa ihora ía na manu-reva e toru o Papeete.
Te Tavana Rahi e o tei apeehia atu e te feia toro`a no te nuu
moana, ua haafatata maite noa mai ra la e ua ti`a ana ce ihora e ua
aroha atura i te faaotoraa faatura o te pu ( no te reva) i te tae
roaraa'tu te Tavana Rahi e to'na mau apee i pihai roa iho i te tiimenema o te mau aito i pohe ra, ua tuu atura i te pupa tiare i te
tumu o taua tü ra. I taua taime ra, ua faaoto faahouhia ihora te pû
(no tei pohe) i taua taime ra ua puta pû roa te mafatu, mai te mea
ra e, te haere mai nei te varua o Fararii, te Patireia i te atea ê ra,
i pihaiiho i to tatou mafatu, o taua farani nei â hoi teie e faatahe

�TOREA
faahou ra i te toto o ta'na ra mau tamarii, no te aroraa i taua peu
oviri a purutia ra, te aro nei o Farani ma te puai rahi no te tapea
i te tiamaraa o te taata atoa i mua i teie nei faatereraa titi, e ma te
tauturu-atoa-hia mai oia e Peretane no te haamou-roa-raa i teie nei
teoteo rahi i to purutia.
Ua riro te oro`a i taua taitne ra, ei oro`a rahi hanahana roa,
teie néi mau faehau o tei panai maitaihia mai te ieie mau, teie nei
mau huiraatira tei faaea noa ma te parau ore, tei rurutaina anaehia,
teie nei hoi tii-menema herehia no to tatou ra mau aito i pohe aenei,
o tei vai araaraa noa mai i te tumu mou `a ra, e tei haati-roa-hia e te
mau raau toouri nehenehe maitai o te fenua nei, e au Ia te reira i te
hoê hoho`a rahi unauna maitai.
I muri ae i te minuti no te faaturaraa i tei pohe ra, i tei horo`a
anae i to ratou ora no te parururaa ia tatou, ia riro tatou mai te hoê
nunaa tiamâ e te parau-tia. Te Tavana Rahi ma te apeehia e te mau
feia mana no te nuu moana, ua haere ana `e atura ia i te tii no Bougainville, e ua tae atoa'tu i reira te Tonitara Paratane e te mau
feia mana no Papeete nei, e tae noa'tu i te pupu Taiete no te mau
faehau tahito. E ua porote faahou iho-ahoi na mua ia ratou te mau
faehau, te mau mataro no Dumont d'Urville, te pupu pupuhi taviri e te mau raatira tapa`o ra, te aroha faatura atura ia i te Tavana Rahi e ta ratou ra mau o`e.
I te pae hopea ra, ua hoi atu ia te mau faehau i roto i te aua,
mai te porote haere na te oire na mua, e ua purara haere atura te
huiraatira, te mau manu-reva ra, te uuru haere noa ra la na te reva.
Tapone:
I te haamataraa mau â teie nei tama'i, i Europa ua faatae te faaterehau
Tapone i te mau Faaterehau no te pae ohipa o te mau Hau êê, i te na Patireia e tama'i ra, te hoê parau faaite no te faaea tiamaraa o Tapone i roto i
teie tama'i i ta to Europa, e ma te ani atoa atu oia i te Hau Peretane i te
faaore i to raua peapea, i roto i te tama'i no te fenua tinito. Te faaite atoa
mai ra hoi o Tapone e, ua ineine oia no te faaturaraa atu i te oraraa e te mau
faufaa fenua a te mau Hau êê o tei ô atu i roto i teie tama'i, mai te peu e, i
atu raton i to ratou mau puai nuu moana, i roto i te mau tuhaa fenua Tinito tei riro mai i te Tapone.
Te faaite mai ra â o Tapone e ohie roa ia faaafaro i te hoê parau i rotopu
ia'na e o Peretane e o Marite e te tahi atu pae, e a papu roa ia'na e e
taui oioi noa na Hau nei i to raua mana'o peapea, mai te peu e, e vaiiho tiama
noa o Tapone i te mau poromu i te fenua Tinito.
Ia hiohia ra, te parau tapu tei taati ia Italia, Purutia e o Tapone, ua
notumotu roa la, ua faaauhia la i te hoê mohina iti hi'o tei topa i raro e

o tei Iiu`ahu`a roa. Te taire i faaroo ai Tapone i te parau macro ráhi ra e

�~

TORRA

16

ua haere atu o Purutia e farerei ia Rutia, te hoê enemi rahi no 'Capone. O
Rutia hoi tei tamau noa i te'haapeapea e te haafifi i te mau ohipa atoa a
Tapone i te fenua Tinito, è i reira ihora ua huri ê atura o Tapone i to'na
tua ia Purútia.
Te tamau puai noa ra o Tapone i ta'na tama'i i nia i tie fenua Tinito, tei
roto te puairaa matt o .te mau nuu i te mau tuhaa fenua no thounan e no
i yua na tahuara.
Kiangsi, eite faaite maira hoi i to'na manuia rahi i
Te faaite-atoa-hia maira hoi e te Yea Peretane ra o ." C'entrai1 News": e te
haere noa ra te peapea i te rahi i te pae Apatoerau no sIIoitnan i nia i te
hoê tuhaa fenua o tei naeahia e`''h5 kilometera te aano, e tei taua vahi ra te
puairaa o te tama'i, e te haapapuhia mai ra hoi e, e pau rahi to te Tapone
i taua tahua ra. Ua tauatini e ua tauatini te mau fare rii nainai no Tchangcha o tei paapaa oti roa, na roto i te mau pupuhiraa a te pupuhi fenua. Te
itehia ra ia e te aro etaeta maitai maira o Tinito, e aita atura o Tapone e
taa maitai faahou e e upootia mau anei ratou i teie tamaói.
*

»

*

I Rutia :
O teie nei fenua o tei ore roa i faataa noa a'e i ta'na ohipa e rave ra, inaha
ua tahoê atu ïa e te Purutia, e na tomo faahitimahuta noa'tura oia i roto i te
fenua Polone, noa'tu â hoi te patoi nana a te polone, na nia i te rahi o taua
nuu rutia ra, ua haere noa oia e na te tuati roa atu i te nuu purutia.
Aita â ra hoi i faaite maitai roa mai i to'na hinaaro, te faaite mai ra hoi
ia e, e te tapea noa ra oia i to'na tiamaraa i mua ia Farani e i Peretane, e
inaha hoi ua tomo eia noa atu hoi i roto i te fenua Polone, te tamata atoa
ra hoi i te faaau atu i te fenua Turetia, e te tiaturi papu nei hoi to tatou pae
e e amui mai o Turetia ia tatou, ua manaohia e te hinaaro ra o Rutia e titau i te auhereraa atu ia Turetia, no te opaniraa i te mau pahi Farani e te
Peretane i te haere atu na te ava o Dardanelles, e na taua ravea ra, e opani
roa atoa atu ia i te mau pahi êê atu i te haere na taua purumu ra, te aura
ia teie nei ohipa i te faataaraa a Purutia, o tei tapu roa i te purumu no te
haereraa atu tatou e tauturu i te Polone, e te hohonuraa o teie nei mau feruriraa ra, ua manao paha ia o Rutia e e manuanu roa ia o Farani e o Peretane ia manui ta'na feruriraa, e i reira ra raua e faarue roa ai i te ohipa tama`i..
Te peapea rahi nei hoi o Purutia i te tahoêraa'tu o Rutia i te fenua iti ra
o Etetonia (Esthonie), no te mea te vaira to'na hiaai i taua fenua iti ra, e i
teie nei ra, te tuu ra ia o Rutia i to'na rima faatere i reira, mai te titan atu i
nia i taua patireia iti ra i te hoê vahi au maitai no to'na Nuu Moana i roto i
te miti Purutia, e ua tuu atoa'tu oia i to'na rima faatere i nia i te man hoo.
raa atoa o te mau tauhaa e haponohia i rapae i taua fenua iti ra.
Te ataata atoa ra hoi o Purutia no te aravihi rahi o Rutia ï roto i te mau
pae fenua e piri i Rumania o te parauhia e te mau fenua Balkans. Aita atura
ihoa ia teie nei na fenua o Rutia e o Purutia e rave ra i te ohipa afaro mau
e te nehenehe ia tiaturihia, te ataata ra hoi te tahi i te tahi, eita roa ihoa
Ia to raua autahoêraa e macro roa, ua amahamaha.
TktrR[1ktER1E Ei,IE

F. JLJVENT]N -- Run

DU COMMANDANT I?Rk4TRRTWau,

�</text>
                </elementText>
              </elementTextContainer>
            </element>
          </elementContainer>
        </elementSet>
      </elementSetContainer>
    </file>
  </fileContainer>
  <collection collectionId="17">
    <elementSetContainer>
      <elementSet elementSetId="1">
        <name>Dublin Core</name>
        <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
        <elementContainer>
          <element elementId="50">
            <name>Title</name>
            <description>A name given to the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29375">
                <text>[32]Torea</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="41">
            <name>Description</name>
            <description>An account of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29376">
                <text>Périodique privé d’informations générales et locales.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="40">
            <name>Date</name>
            <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29377">
                <text>1937-1939</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="42">
            <name>Format</name>
            <description>The file format, physical medium, or dimensions of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29378">
                <text>Chaque numéro est composé de 12 à 16 pages et mesure 25 centimètres.</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="44">
            <name>Language</name>
            <description>A language of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29379">
                <text>tahitien</text>
              </elementText>
              <elementText elementTextId="29380">
                <text>tah</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="51">
            <name>Type</name>
            <description>The nature or genre of the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29381">
                <text>Text</text>
              </elementText>
              <elementText elementTextId="29382">
                <text>Texte imprimé</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="38">
            <name>Coverage</name>
            <description>The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29383">
                <text>Polynésie française</text>
              </elementText>
              <elementText elementTextId="29384">
                <text>Tahiti</text>
              </elementText>
              <elementText elementTextId="29385">
                <text>20ème siècle</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
          <element elementId="47">
            <name>Rights</name>
            <description>Information about rights held in and over the resource</description>
            <elementTextContainer>
              <elementText elementTextId="29406">
                <text>Domaine public</text>
              </elementText>
            </elementTextContainer>
          </element>
        </elementContainer>
      </elementSet>
    </elementSetContainer>
  </collection>
  <itemType itemTypeId="1">
    <name>Text</name>
    <description>A resource consisting primarily of words for reading. Examples include books, letters, dissertations, poems, newspapers, articles, archives of mailing lists. Note that facsimiles or images of texts are still of the genre Text.</description>
  </itemType>
  <elementSetContainer>
    <elementSet elementSetId="1">
      <name>Dublin Core</name>
      <description>The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.</description>
      <elementContainer>
        <element elementId="50">
          <name>Title</name>
          <description>A name given to the resource</description>
          <elementTextContainer>
            <elementText elementTextId="29455">
              <text>Torea</text>
            </elementText>
          </elementTextContainer>
        </element>
        <element elementId="41">
          <name>Description</name>
          <description>An account of the resource</description>
          <elementTextContainer>
            <elementText elementTextId="29456">
              <text>Périodique privé d’informations générales et locales.</text>
            </elementText>
          </elementTextContainer>
        </element>
        <element elementId="40">
          <name>Date</name>
          <description>A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource</description>
          <elementTextContainer>
            <elementText elementTextId="29457">
              <text>1937-1939</text>
            </elementText>
          </elementTextContainer>
        </element>
        <element elementId="42">
          <name>Format</name>
          <description>The file format, physical medium, or dimensions of the resource</description>
          <elementTextContainer>
            <elementText elementTextId="29458">
              <text>Chaque numéro est composé de 12 à 16 pages mesurant 25 centimètres.</text>
            </elementText>
          </elementTextContainer>
        </element>
        <element elementId="51">
          <name>Type</name>
          <description>The nature or genre of the resource</description>
          <elementTextContainer>
            <elementText elementTextId="29459">
              <text>Text</text>
            </elementText>
          </elementTextContainer>
        </element>
      </elementContainer>
    </elementSet>
  </elementSetContainer>
</item>
